Izdvojeno
Evropska komisija u izvještaju kritikuje pravosuđe BiH

Redovni godišnji izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini.
Tokom većeg dijela izvještajnog perioda, što se tiče političkih kriterija, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bila je blokirana iz političkih razloga, što je rezultiralo zaostatkom u donošenju zakona, a Vijeće ministara BiH radilo je u tehničkom mandatu sve do imenovanja nove Vlade, koja se formirala tek u decembru 2019. godine, 14 mjeseci nakon opštih izbora.
Vlada Federacije BiH je i dalje u tehničkom mandatu.
Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u predmetima Sejdić-Finci te sličnim slučajevima.
Nije postignut napredak u poboljšanju Izbornog zakona u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih partija. Izmjene i dopune koje su usvojene u julu 2020. bi trebale omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru prvi put od 2008. godine.
U toku su i pripreme za održavanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao i izrada i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne zaostavštine EU. Nije postignut napredak u osiguranju povoljnog okruženja za civilno društvo. Značajne i sistematske konsultacije sa civilnim društvom preostaju da se utvrde, navodi se.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave (PAR) i nije došlo do napretka u osiguranju profesionalne i depolitizovane državne službe i koordiniranog pristupa u kreiranju politika širom zemlje. Svi nivoi vlasti su usvojili strateški okvir za reformu javne uprave i sada trebaju usvojiti akcioni plan koji se odnosi na to.
Političko tijelo koje upravlja koordinacijom reforme javne uprave još nije uspostavljeno. Da bi se zagarantovala profesionalna državna služba, postupci ove službe moraju se temeljiti na principima zasluga i bez političkog uplitanja.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi planiranja u oblasti pravosuđa. Tokom izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti. Nisu poduzete odgovarajuće mjere za rješavanje nalaza izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava. Reforme integriteta naišle su na otpor pravosuđa.
Evidentni znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i povratak povjerenja građana u pravosuđe, počevši od vjerodostojnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija. Prepreke pravosudnim reformama od strane političkih aktera kao i unutar pravosuđa, te loše funkcioniranje pravosuđa narušavaju građanima mogućnost da ostvare svoja prava, kao i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi i kada je u pitanju suzbijanje i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u pronalaženju ključnih prioriteta mišljenja i preporuka za 2019. godinu u ovoj oblasti, kao i nalaza stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava.
Korupcija je i dalje rasprostranjena i direktno utiče na svakodnevni život građana. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona ako i vrlo ograničena razmjena obavještajnih podataka. Finansijske istrage i zaplijena imovine su uglavnom neučinkovite.
Kontakt sa Europolom još uvijek nije operativan. Nisu preduzeti koraci za uspostavljanje saradnje sa Eurojustom. Zemlja mora poboljšati svoj kapacitet i nastaviti napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom.
Što se tiče osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir u velikoj mjeri je uspostavljen, dok sveobuhvatan strateški okvir još uvijek treba usvojiti. Poduzeti su neki koraci - Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu o smrtnoj kazni u ustavu Republike Srpske, a prva LGBTI parada ponosa održala se mirno u Sarajevu.
Izazovi ostaju u pogledu slobode okupljanja, posebno u Republici Srpskoj.
Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i kako bi se prevazišla praksa 'dvije škole pod jednim krovom' i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve.
Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja medija i zaštiti novinara osiguranjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanjem finansijske održivosti javnog RTV sistema.
EU je pružila značajnu podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama. EU poziva vlasti Bosne i Hercegovine da hitno poduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile razvoj humanitarne krize.
EU takođe očekuje da se kršenja zakona pravilno istraže. Bosna i Hercegovina mora osigurati efikasnu koordinaciju, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.
Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Kvalitet ekonomskog upravljanja trpio je zbog kašnjenja u formiranju vlade i nedovoljne saradnje na entitetskom i državnom nivou, parališući, između ostalog, napredak ka poboljšanju poslovnog okruženja kojeg koče značajne slabosti, uključujući postupke ulaska i izlaska sa tržišta, vladavine zakona i nadzorne i regulatorne institucije.
Ekonomskom rastu pogodovala je snažna domaća potražnja, koja je odražavala znatne prilive doznaka radnika i nisku inflaciju. Javni sektor je ostao prevelik i neefikasan. Financijski sektor je ostao stabilan, a krediti su se povećali, dok je nezaposlenost pala, dijelom i zbog značajnog odljeva radne snage. Međutim, ekonomski utjecaj COVID-19 doveo je do naglog pada ekonomske aktivnosti i značajnog pogoršanja na tržištu rada.
Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i još uvijek je u ranoj fazi u smislu kapaciteta da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU. Ukupni kvalitet obrazovanja i dalje je nizak, dok mjere za poboljšanje transportne i energetske infrastrukture ostaju nedovoljne.
Opseg strukturnog prilagođavanja ograničen je, iako je došlo do određene diverzifikacije u trgovinskoj strukturi zemlje. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.
Postignut je napredak u usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i treba ga dalje nastaviti. Bosna i Hercegovina je sveukupno u ranoj fazi/ima određeni nivo pripreme s obzirom na nivo pripremljenosti i sposobnosti da preuzme obaveze članstva u EU te treba značajno ubrzati proces usklađivanja s pravnom stečevinom EU i primijeniti i provoditi srodno zakonodavstvo.
Ograničen napredak, ili bez napretka, je postignut u različitim poglavljima pravne stečevine EU tokom izvještajnog perioda. Posebnu pažnju treba obratiti na oblasti slobodnog kretanja robe, prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, informacionog društva i medija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, ribarstva, transportne politike, energetike, ekonomske i monetarne politike, statistike, socijalne politike zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, obrazovanje i kultura, zaštita potrošača i zdravlja i financijska kontrola, navodi se u izvještaju.
See all News Updates of the Day
Trump na suđenju za poslovne malverzacije

Donald Trump stekao je više od milijardu dolara zato što je lagao investitore i bankare o vrijednosti svoje imovine, izjavili su predstavnici njujorškog državnog tužilaštva na početku sudskog procesa u građanskoj parnici koja bi mogla da nanese veliki udarac carstvu nekretnina bivšeg predsjednika.
Trump je dobrovoljno došao u sudnicu na Manhattanu, a na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao je da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju."
Kevin Wallace, pravnik iz kancelarije državnog tužioca Letitije James, u uvodnoj riječi je naglasio da je Trump tokom cijele decenije opisivao stanje svojih finansija bankama i osiguravajućim kompanijama na "materijalno netačan način". On je dodao da je Trump to uradio da bi dobio kredite pod povoljnijim uslovima i plaćao niže osiguranje čime je ilegalno stekao finansijsku dobit veću od milijardu dolara.
"To nije običan način poslovanja", istakao je Wallace. "To nisu krivična djela bez žrtava."
Christopher Kise, Trumpov advokat, u svojoj uvodnoj riječi je odgovorio da su finansije Trumpa i njegove organizacije - potpuno legalne.
"To je jedan od najuspješnijih brendova na svijetu, i stekao je bogatstvo zato što je na ispravan način pristupao investicijama u nekretnine", rekao je Kajs.
"Nije bilo namjere da se neko prevari, nije bilo kršenja zakona, nije bilo nepoštenog profita i nije bilo žrtava" rekao je Kise.
Pred ulazak u sudnicu, Trump je izjavio da je u pitanju nastavak "najvećeg lova na vještice u historiji" dok je prethodne večeri na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju".
"Koliko god novca da mislite da imate, niko nije iznad zakona", rekla je Letitia James, državna tužiteljica New York, pred ulazak u sudnicu.
Suđenje je kulminacija višegodišnje istrage James, koja je optužila Trumpa i njegovu kompaniju da uobičajeno lažu o njegovom bogatstvu u finansijskim izvještajima.
Sudija Artuer Engoron je prošle nedjelje riješio glavni zahtjev tužbe prije nego što je suđenje i počelo, presudivši da je Trump rutinski obmanjivao banke, osiguravače i druge preuveličavajući vrijednost imovine u papirima koji se koriste za sklapanje poslova i obezbjeđenje kredita.
Bivši predsjednik, njegova dva najstarija sina, rukovodioci Trump organizacije i bivši advokat Michael Cohen, svi su navedeni među desetinama potencijalnih svjedoka.
Ne očekuje se da će Trump svjedočiti u narednih nekoliko nedjelja. Odlazak na sud u ponedjeljak će označiti značajno odstupanje od njegove dosadašnje prakse.
Trump nije došao na sud ni kao svjedok ni kao posmatrač kada su njegova kompanija i jedan od njenih najviših rukovodilaca prošle godine osuđeni za poresku prevaru.
Na neki način, međutim, ovo novo suđenje ima veće uloge.
James, demokratkinja, traži 250 miliona dolara kazne i zabranu poslovanja u New Yorku.
Engoronova presuda od prošle nedjelje, ako bude potvrđena u žalbenom postupku, također bi značila prebacivanje kontrole nad nekim od Trumpovih kompanija na sudsko imenovanog stečajnog upravnika i mogla bi ga primorati da se odrekne cijenjene imovine u New Yorku kao što je Trump toranj, poslovna zgrada na Wall Streetu, tereni za golf i prigradsko imanje.
Trump je to nazvao "korporativnom smrtnom kaznom".
"Imam poremećenog sudiju koji mrzi Trumpa, koji je ovaj LAŽNI SLUČAJ PROŠAO kroz sud u New York brzinom koja nije ranije viđena", napisao je Trump na svojoj platformi Istina.
U svom postu u nedjelju uveče, Trump je napisao da je Engoron "nepravedan, nepokolebljiv i opak u svojoj POTJERI za mnom".
Engoron će odlučiti o šest preostalih zahtjeva u tužbi Jamesove, uključujući optužbe za zavjeru, falsifikovanje poslovnih zapisa i prevaru u osiguranju.
Američka ambasada u BiH: Dodik ne govori istinu o zakonu o "stranim agentima". Zakon je po uzoru na Rusiju, a ne na SAD

Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini oštro je reagovala na riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, kojeg je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.
Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na "represivno rusko zakonodavstvo".
U saopštenju objavljenom u subotu na mreži X, iz Ambasade su pojasnili kako zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.
"FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama", ističu iz Ambasade.
"FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva", naglasili su iz Ambasade.
Ističu da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo.
Što nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.
"Nasuprot tome, 'Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija' koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija", upozorili su iz Ambasade SAD-a.
Formulacije i definicije iz zakona nazvali su "nejasnima i dvosmislenim", što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao "strane agente" i zabrane im određene aktivnosti.
"Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu", dodaje se u saopštenju.
Uprkos upozorenjima, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".
Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
Bijela kuća: Beograd da prestane sa gomilanjem vojske na granici sa Kosovom

Sjedinjene Američke Države nagledaju pomjeranje srpske vojske ka granici sa Kosovom, pozivaju Beograd da prestane sa tom operacijom, kao i da aktivno učestvuje u istrazi o napadu kod Banjske, rekao je novinarima u Bijeloj kući Džon Kirbi, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost.
"Pratimo velika pomjeranja srpske vojske uz granicu sa Kosovom koja obuhvata i do sada neviđeno postavljanje napredne artiljerije, tenkova i mehanizovanih pješadijskih jedinica. Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja", rekao je Kirbi na konferenciji za medije.
Kirbi je međutim istakao da nema detaljnije obavještajne informacije o tome šta je cilj gomilanja trupa na granici.
"To pratimo, vidimo, i o tome govorimo danas da bi stavili do znanja koliko smo zbog toga zabrinuti. Međutim, ne mogu u ovom trenutku da govorim o stvarnoj namjeri. Ali je to jedan od razloga što smo željeli ovo jasno da pomenemo danas, da javnim komentarima potkrijepimo razgovore iza zatvorenih vrata, da pozovemo Srbiju kroz diplomatske kanale da povuče te trupe, jer su njihov sam obim, veličina i prisustvo destabilizujući sami po sebi i zabrinjavaju ljude, uključujući i nas".
Redakcija Glasa Amerike obratila se Ministarstvu odbrane Srbije za komentar na tvrdnje Bijele kuće.
Blinken: Počinioci napada na Kosovu, koji su u Srbiji, moraju da snose odgovornost
State Department saopštio je u petak da je državni sekretar Antony Blinken razgovarao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem "o značaju preduzimanja hitnih mjera na deeskalaciji napetosti sa Kosovom poslije nasilja 24. septembra i smrti narednika Policije Kosova". "Sekretar je podvukao da počinioci napada, koji su sada u Srbiji, moraju da snose odgovornost. Sekretar je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a u odgovoru na ovaj događaj i ukazao da incidenti - poput onih blizu manastira Banjska - predstavljaju neprihvatljiv izazov za KFOR i međunarodnu zajednicu, i pozdravio povećano prisustvo KFOR-a i odluku Sjevernoatlantskog savjeta da odobri dodatne snage. Sekretar je ponovio da Srbija mora da uz hitnu deeskalaciju u potpunosti implementira svoje obaveze iz dogovora o normalizaciji, u okviru dijaloga uz posredovanje EU", navodi se u saopštenju portparola State Departmenta Metjua Milera.
Kosovske vlasti su prethodno označile potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića kao organizatora napada, tvrdeći da je imao podršku Beograda, što su i on i srpske vlasti demantovali.
Kirbi je potvrdio da je državni sekretar Antony Blinken pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "da izrazi našu zabrinutost zbog ovih incidenata i da istakne nužnost hitne deeskalacije i povratku dijalogu".
"Svi koji su umiješani u napad moraju da budu izvedeni pred lice pravde. Znamo da Kosovska policija istražuje slučaj. Očekujemo da to bude temeljna, sveobuhvatna i transparentna istraga i pozivamo i srpske vlasti da pomognu u njoj", kazao je Kirbi.
Komentarišući moguću umiješanost Srbije u napad na Kosovu, Kirbi je odgovorio da je u toku aktivna istraga.
“Očigledno želimo da vlasti Srbije učestvuju u toj istrazi. I druga stvar o kojoj sam govorio jeste da obim napada, broj vozila i vrste municije i oružja svakako ukazuju na prilično visok nivo sofisticiranosti, resursa i obuke. Sam obim je zabrinjavajući. Ne izgleda kao da se okupilo samo nekoliko momaka koji su neplanirano odlučili da ovo urade”.
Kirbi je potvrdio ono što je najavljeno iz sjedišta NATO ranije u petak da će "u svjetlu najnovijih događaja KFOR pojačati prisustvo na sjeveru Kosova i u dijelovima pored granice u namjeri da osigura stanovništvo i da ispunjava svoj mandat obezbjeđivanja sigurnosti".
Naveo je i da je Savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven je razgovarao sa premijerom Kurtijem i ovim događajima i važnosti dijaloga. Pored naših diplomatskih napora, Sjedinjene Države rade zajedno sa saveznicima u NATO kako bi se odgovorilo na pokušaje da se destabilizuje Kosovo i ugrozi bezbjednost građana.
Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH
Na Manjači kod Banjaluke je održana završna vježba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sa zadatkom ocjenjivanja komandi i jedinica koje su u njoj učestvovale. Vježbi su prisustvovali i komandanti EUFOR i NATO snaga u Bosni i Hercegovini.
EU je protiv veličanja terorista i zato je ispoštovala dan žalosti na Kosovu ali ne u Srbiji

Evropska unija (EU) se suštinski protivi veličanju zločinaca, terorista i njihovom oplakivanju, poručio je portparol EU Peter Stano povodom proglašenja dana žalosti u Srbiji poslije sukoba u selu Banjska u opštini Zvečan na sjeveru Kosova.
Peter Stano je potvrdio da je 25. septembra, kada je na Kosovu proglašen dan žalosti, Kancelarija EU u Prištini istakla zastavu EU na pola koplja u čast poginulim i ranjenim kosovskim policajcima, "žrtvama užasnog terorističkog napada u nedelju". Rekao je da to nije učinila delegacija EU u Beogradu, 27 septembra, kada je dan žalosti bio u Srbiji.
"Napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama", naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U nedelju 24. septembra je Policija Kosova istraživala teren oko sela Banjska na severu zemlje, kada je u ranim jutarnjim satima grupa maskiranih i naoružanih lica na sjeveru Kosova napala policiju. Tom prilikom je ubijen jedan policijski službenik, dok je u razmjeni vatre policija ubila trojicu napadača srpske nacionalnosti.
Ovaj napad je osudila međunarodna zajednica, a EU ocjenjuje da se radilo o "terorističkom napadu".
Zvaničnici EU nastavljaju da insistiraju da je neophodna istraga napada u Banjskoj i da će u skladu sa rezultatima istrage EU odlučiti kako da postupi.
"Ono što se desilo u nedelju je bilo veoma ozbiljno i to treba da se razjasni jer će biti posljedica", poručio je portparol EU Peter Stano.
"Ovo je bio teroristički napad i teroristički napad treba da se istraži. A odgovorne za to treba privesti pravdi. I svako ko zna o tome ko je uključen dužan je da učestvuje i sarađuje kako bi se osiguralo da ovaj teroristički napad ne samo da bude u potpunosti istražen, već da se pravda ispostavi za one koji su ga planirali, koji su ga izveli i koji su stajali iza napada", podvukao je Stano.
Dok Kosovo optužuje Srbiju da stoji iza napada, Srbija to negira.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da za njega napadači na kosovsku policiju nisu teroristi.
"Za mene ti ljudi, kao predsednika Srbije, nikada neće biti teroristi. Da li mogu da opravdam ubistvo policajca...nema opravdanja, i zbog toga će i državni organi Srbije preduzimati korake", izjavio je Vučić u intervjuu za javni servis RTS.
Mnoge članice EU traže uvođenje mjera protiv Srbije ako se dokaže povezanost Beograda s napadima u Banjskoj.