Linkovi

Europa bi se mogla vratiti ugljenu jer Rusija smanjuje dotok plina


Najveći europski kupci ruskog plina u ponedjeljak su se utrkivali u pronalaženju alternativnih zaliha goriva, pa čak i planirali sagorijevanje više ugljena kako bi se izborili sa smanjenim protokom plina iz Rusije koji prijeti energetskom krizom u zimu ako se skladišta ne napune.

Talijanski Eni rekao je da ga je ruski Gazprom obavijestio da će u ponedjeljak primiti samo dio svog zahtjeva za isporuku plina, čime se zemlja približila proglašenju stanja pripravnosti koje će pokrenuti uštedu plina mjere.

Njemačka, koja se također suočila s manjim protokom ruskog plina, objavila je u nedjelju svoj najnoviji plan za povećanje razine skladištenja plina i rekla da bi mogla ponovno pokrenuti elektrane na ugljen koje je namjeravala postupno ukinuti.

"To je bolno, ali je u ovoj situaciji čista potreba za smanjenjem potrošnje plina", rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck, član Zelene stranke koja se zalagala za brži izlazak iz ugljena, koji proizvodi više stakleničkih plinova.

"Ali ako to ne učinimo, onda riskiramo da skladišni prostori ne budu dovoljno popunjeni krajem godine pred zimsku sezonu. I onda smo ucjenjeni na političkoj razini", rekao je.

Rusija je u ponedjeljak ponovila da je Europa samo sama kriva za plinsku krizu, nakon što je Zapad uveo sankcije kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu, tranzitnu rutu plina u Europu, kao i na velikog izvoznika pšenice. Čitaj više

Energetska kriza doprinosi glavobolji europskim kreatorima politike koji su već zabrinuti zbog porasta inflacije u računima za energiju u kućanstvima i cijenama hrane.

Benchmark nizozemski prvomjesečni plinski ugovor trgovao se po cijeni od oko 127 eura po megavat satu u ponedjeljak, što je više od 50% više od početka 2022.

Izvršni direktor najvećeg njemačkog proizvođača električne energije RWE, Markus Krebber, rekao je da bi cijenama električne energije moglo trebati tri do pet godina da se vrate na niže razine, smanjujući potrošnju kućanstava i opterećujući ekonomske izglede.

Ruski plinski tokovi u Njemačku kroz plinovod Sjeverni tok 1, glavnu rutu koja opskrbljuje najveće europsko gospodarstvo, u ponedjeljak su još uvijek radili s oko 40 posto kapaciteta, iako su se povećali od početka prošlog tjedna.

Eni i njemačko poduzeće Uniper izjavili su da primaju manje od ugovorenih količina ruskog plina.

Njemačko ministarstvo gospodarstva priopćilo je da bi vraćanje elektrana na ugljen moglo povećati kapacitet do 10 gigavata u slučaju da opskrba plinom dosegne kritične razine. Zakon u vezi s tim potezom ide u gornji dom parlamenta 8. srpnja.

Uz povratak na ugljen, njemačke mjere uključit će sustav dražbi koji počinje u narednim tjednima kako bi se potaknula industrija da troši manje plina i financijska pomoć za njemačkog operatera na tržištu plina, putem državnog zajmodavca KfW, da brže puniti skladišta plina.

Austrijska vlada dogovorila je u nedjelju s komunalnim poduzećem Verbund prenamjenu rezervne plinske elektrane za proizvodnju električne energije s ugljenom ako ograničene isporuke plina iz Rusije dovedu do hitne energetske situacije.

Njemačka i Italija među najzavisnijima su od ruskog plina, ali i druge europske zemlje susrele su se s nedostatkom plina, dok je potrošnja porasla neuobičajeno visoko za to doba godine nakon što je toplinski val potaknuo korištenje klima uređaja.

Gazprom nije odmah odgovorio na zahtjev e-poštom za komentar o njegovim isporukama Italiji.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da smanjenja opskrbe nisu bila s predumišljajem i da su povezana s pitanjima održavanja. Talijanski premijer Mario Draghi odbacio je ovo objašnjenje kao laž.

Italija, čiji bi se tehnički odbor za plin trebao sastati u utorak, rekla je da bi ovog tjedna mogla proglasiti pojačano stanje pripravnosti na plin ako Rusija nastavi ograničavati opskrbu.

Taj bi potez pokrenuo mjere za smanjenu potrošnju, uključujući omjer plina za odabrane industrijske korisnike, povećanje proizvodnje u elektranama na ugljen i također traženje većeg uvoza plina od drugih dobavljača prema postojećim ugovorima.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

XS
SM
MD
LG