Glavni prioritet svakog novog evropskog odbrambenog mehanizma bila bi zaštita Ukrajine, koja sada već četvrtu godinu pokušava da odbije rusku invaziju.
Zemlja je do sada opstala velikim dijelom zahvaljujući velikom prilivu američke vojne pomoći koju je pružio tadašnji predsjednik Joe Biden. Novi predsjednik Donald Trump rekao je da želi okončati rat i nadoknaditi troškove Washingtona, idući toliko daleko da zahtijeva da Ukrajina da pristup SAD-u rudnom bogatstvu zemlje u zamjenu za desetine milijardi dolara koje su SAD potrošile na odbranu Ukrajine.
Ruska služba Glasa Amerike zatražila je od stručnjaka da procijene sposobnost evropskih zemalja da pomognu Ukrajini da se odupre, i vojno i ekonomski, ruskoj invaziji i da obnovi svoju uništenu infrastrukturu.
Andriy Zolotarev, direktor analitičkog centra Trećeg sektora, istraživačkog centra sa sjedištem u Kijevu, rekao je za Glas Amerike da je američka vojna pomoć jedinstveno važna za odbranu Ukrajine.
"Sjedinjene Američke Države imaju ogromne zalihe oružja, one su dobavljač kritično važnih obavještajnih informacija", rekao je. “Sve evropske zemlje zajedno nemaju satelitske grupe poput Sjedinjenih Država. Osim toga, SAD imaju izuzetno važne i zaista nezamjenjive vrste naoružanja za Ukrajinu — sisteme Patriot [protivraketna odbrana], ATACMS [navođene rakete dugog dometa], HIMARS [raketne sisteme s višestrukim lansiranjem], kao i rezervne dijelove za oklopna vozila i artiljerijske sisteme i još mnogo toga. Ovo se ni na koji način ne može odbaciti."
Prema Zolotarevu, dok Evropa proizvodi napredno oružje i drugu vojnu opremu, Evropska unija zajedno sa Velikom Britanijom može samo djelimično da nadoknadi ono što bi Ukrajina izgubila ako bi SAD prestale da pružaju pomoć.
“Njihovi napori mogu ublažiti negativan efekat, ali neće se izbjeći neugodne posljedice”, rekao je. “Ovo će jednostavno odgoditi neizbježni kraj. Evropa je trenutno daleko od najboljeg ekonomskog i vojnog stanja.”
Mark Feigin, samoprognani ruski aktivista za ljudska prava i bivši advokat, primijetio je u intervjuu za Glas Amerike da, iako Evropa uključuje dvije zemlje sa nuklearnim arsenalom, Veliku Britaniju i Francusku, i da je kolektivno daleko bogatija od Rusije, vojni potencijal kontinenta otežava činjenica da to nije „jedan entitet“.
"Snaga Sjedinjenih Država je u tome što ovu ili onu odluku donose na centralizovan način, koja se zatim dosljedno provodi", rekao je. “Potencijal Evrope je raspršen... Osim toga, politička situacija u zemljama EU je veoma nestabilna. ...Sve ovo sprječava Evropljane da efikasno iskoriste svoje očigledne prednosti [u konfrontaciji sa Rusijom].“
Obnova Ukrajine
Stručnjaci vjeruju da će se poslijeratna obnova Ukrajine u konačnici financirati privatnim evropskim investicijama. Prema nekim procjenama, to bi moglo imati cijenu od 500 do 2 biliona dolara. Međutim, što se rat duže nastavlja, finansiranje obnove Ukrajine postaje teže. Ali glavno pitanje ostaje – ko će to platiti?
„Pa, u idealnom slučaju, to bi trebalo da bude ruski novac“, rekao je ekonomista Aleksej Bajer. "To bi trebalo da budu ili neke reparacije ili neki porezi, kao na ruski izvoz, na izvoz nafte i gasa i drugih minerala."
Međutim, Bayer je za Glas Amerike rekao da je “malo vjerovatno” da će bilo koja ruska vlada, “čak i ona post-putinova, pristati da dobrovoljno plati reparacije Ukrajini”.
Dok bi se ruska imovina zamrznuta u zapadnim bankama – uključujući desetine milijardi dolara u stranoj valuti i zlatnim rezervama koje drži ruska centralna banka – mogla iskoristiti za obnovu Ukrajine, to bi zahtijevalo njihovu potpunu eksproprijaciju.
Mnogi stručnjaci kažu da ni američka vlada ni evropske vlade ne bi poduzele takav korak, uprkos žučnoj raspravi o ovoj opciji u štampi.
„Jedna je stvar zamrznuti sredstva; druga je stvar zaplijeniti imovinu”, rekao je Alexander Cooley, profesor političkih nauka na koledžu Barnard.
“Ovo je pravna borba u ovom trenutku koja se dešava u SAD-u i širom EU i zapadnih zemalja, a to se stalno vodi i to je neizvjesna teritorija. … Mislim da ćete smatrati da će Trumpova administracija biti manje naklonjena zaplijeni ruske imovine, posebno jer se kreće u rješavanje sukoba, a jedan od primarnih ruskih zahtjeva je odmrzavanje njihove imovine i ukidanje većine sankcija”, rekao je.
Cliff Kupchan, predsjedavajući Eurasia Group, konsultantske kuće za političke rizike sa sjedištem u New Yorku, složio se da je malo vjerovatno da će Evropa podržati zapljenu zamrznute ruske imovine.
"Mislim da će Evropljani ostati neskloni ideji kršenja međunarodnih normi o rezervama i strahuju da će Rusija tada, kao što mislim da bi, zaplijenila zapadnu vladinu imovinu i zapadnu privatnu imovinu", rekao je.
I dok su ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy i razni zapadni zvaničnici i stručnjaci pozivali na “Marshallov plan” za obnovu Ukrajine – što se odnosi na masivni program pomoći SAD-a za obnovu Zapadne Europe nakon Drugog svjetskog rata – Kupchan je rekao da je američka inicijativa tog razmjera za obnovu Ukrajine malo vjerovatna.
“Trenutno, SAD ne samo da nisu zainteresirane, već se aktivno protive toj ideji. Trump misli da je Ukrajina još jedan primjer Evrope koja se slobodno koristi američkim novcem.”
Ipak, Kupčan je rekao da će evropske investicije za obnovu na kraju stići u Ukrajinu, posebno ako postoji prekid vatre koji se na kraju održi i ako postoje zapadne mirovne snage koje će ga osigurati.
"Ne mislim da će to biti tako sporo", rekao je on govoreći o poslijeratnoj obnovi Ukrajine. „Brzo koliko bi bilo da postoji Marshallov plan? Ne. Stagniranje? Takođe ne.”
