Uoči njihovog sastanka, Trump nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za Kijev, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja između Ukrajine i Rusije - uvjet koji je Starmer zahtijevao.
“Nadam se da imamo taj problem gdje bismo mogli da brinemo o očuvanju mira. Moramo prvo tome”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući u srijedu. „Održavanje mira je veoma lako. Sklapanje dogovora koji je veoma teško”
Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem trupa u Ukrajinu. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.
"Apsolutno sam uvjeren da nam je potreban trajni mir, a ne prekid vatre, a da bi se to dogodilo, potrebne su nam sigurnosne garancije", rekao je Starmer u srijedu, dodajući da će Britanija dati svoj dio da podrži tu mjeru kao dio ukrajinskog mirovnog sporazuma, ali samo uz podršku SAD-a.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih trupa u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.
Posljednjih sedmica Trump je pokrenuo direktne pregovore s Rusijom kako bi brzo okončao rat bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, koje je sve više kritizirao. On je drastično preokrenuo američku politiku svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joeo Bidena, čiji je stav administracije o ratu bio da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno" i "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", kada su u pitanju mirovni pregovori.
Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima je rekao da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren u "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".
Zvaničnik je mislio na sporazum iz 2014. i 2015. koji je imao za cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.
Zvaničnik je rekao da će biti manje zabrinutosti za slanje trupa ako se sukob "svede na funkcionalni prekid vatre", kako žele SAD, a još manje uz "široko zasnovano, sporazumno mirovno rješenje među stranama".
Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je dužnosnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.
Ključna poruka koju Starmer treba pojačati je da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda (GMF).
„Zato što bi bilo veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja“, rekla je ona za Glas Amerike.
Jačanje odbrane
Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati", insistirajući da američki porezni obveznici "ne bi trebali plaćati račune... više nego što Evropljani plaćaju".
U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.
U onome što se čini kao potez za smirivanje Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.
Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.
Premijer je priznao da je odluka o povećanju potrošnje za odbranu "ubrzana" kako Trump kreće u pregovore s Moskvom i jasno daje do znanja da smanjuje podršku SAD-a evropskoj sigurnosti.
Posjeta je izazov za Starmera jer on nastoji da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva sa interesima evropskih saveznika dok se angažuje s nepredvidivom američkom administracijom.
"Najvažnije je da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" rekao je Michael O’Hanlon iz Brookings instituta o Trumpu i Starmeru. To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.
“Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine”, dodao je O’Hanlon.
Trump je u srijedu dao do znanja Ukrajini da treba da "zaboravi" na put ka članstvu u NATO-u i da ne treba mnogo očekivati od Washingtona.
„Neću davati sigurnosne garancije – idemo da Evropa to uradi jer mi govorimo o Evropi da je njihov susjed", rekao je on.
Osim pregovora s Moskvom, Trump također gura dogovor sa Kijevom koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim rijetkim zemnim mineralima i nadoknadio sredstva koja je Bajdenova administracija dala za podršku ratnim naporima zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy trebao bi se u petak sastati s Trumpom u Bijeloj kući.
Carinske prijetnje
Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij. Trump prijeti više, rekavši da je Evropska unija bila "veoma nepravedna" prema Americi.
Starmer je "u malo delikatnoj poziciji" jer Ujedinjeno Kraljevstvo nije dio jedinstvenog tržišta Evropske unije, rekao je Weber iz GMF-a.
"Dakle, za njega je pitanje u suštini izbjegavanje situacije u kojoj postoje američke carine, i naravno pokušaj da se umiri Washington u tom pogledu, a on također ne ide na liniju superkonfrontacije sa Evropskom unijom", rekla je.
Britanska ministrica finansija Rachel Reeves izjavila je u srijedu da je uvjerena da trgovina i ulaganja između SAD-a i Velike Britanije neće biti poremećeni usljed Trumpovih tarifnih prijetnji.