Najveći broj slučajeva majmunskih boginja u Evropi: oko 1500 slučajeva
Evropa je u "epicentru" epidemije majmunskih boginja, priopštio je evropski ured Svjetske zdravstvene organizacije. U toj regiji postoji 25 zemalja koje su prijavile više od 1500 slučajeva. To je 85% od ukupnog broja.
"Veličina ove epidemije predstavlja pravi rizik; što duže virus cirkuliše, to će više proširiti svoj doseg, a jače će uporište bolest dobiti u neendemskim zemljama", rekao je regionalni direktor Svjetske zravstvene organizacije za Evropu, Hans Kluge.
On je pozvao pacijente sa sumnjivim ili potvrđenim slučajevima da budu izolirani dok se njihovi simptomi ne riješe. Također je naglasio da postoje "ograničene količine vakcina i antivirusnih lijekova za majmunske boginje i ograničeni podaci o njihovoj upotrebi".
"Masovna vakcinacija se u ovom trenutku ne preporučuje niti je potrebna", rekao je Kluge, pozivajući zemlje da ne koriste pristup "prvi ja".
"Preklinjem vlade da se pozabave majmunskim boginjama bez ponavljanja pogrešaka pandemije – i da pravednost bude u središtu svega što radimo", dodao je Kluge.
Ovo se dogodilo dan nakon što je Evropska unija objavila da će kupiti 110.000 doza vakcina protiv majmunskih boginja, odnosno vakcina protiv velikih boginja koje su 85% efikasne i protiv majmunskih boginja.
Svjetska zdravstvena organizacija nazvala je epidemiju "neobičnom i zabrinjavajućom". Sljedeće će sedmice odlučiti hoće li epidemiju proglasiti globalnim zdravstvenim hitnim stanjem.
Izbjegavati stigmatizaciju LGBTIQ populacije, ali temeljiti izvještaje na činjenicama
Većina pacijenata s majmunskim boginjama bila je među muškarcima koji imaju spolni odnos s muškarcima koji su prijavili više seksualnih partnera, dodao je Kluge. Međutim, treba naglasiti kako od majmunskih boginja može oboljeti bilo ko ko se izložio dužem i prisnijem kontaktu s oboljelom osobom, bez obzira na seksualnu orijentaciju.
Majmunske boginje nisu posebno svrstane u seksualno prenosive bolesti, budući da se mogu prenositi i na druge načine, ne samo spolnim putem. Mogu se prenositi i putem površina (recimo posteljinom, peškirima), prisnim kontaktom i tjelesnim tekućinama te kapljicama.
Majmunske boginje se ne prenose tako lako kao COVID-19 i potreban je duži, odnosno ponavljajući kontakt sa zaraženim da se bolest prenese. No to ipak ne znači ni da je rizik zaraze mali i beznačajan.
Kluge je pozvao da se ne stigmatiziraju određene populacije, naglasivši da virus nije "vezan ni za jednu specifičnu skupinu".
Kada je riječ o stigmatizaciji LGBTI zajednice usljed pojave slučajeva majmunskih boginja, osvrt je dala i Emina Bošnjak, direktorica Sarajevskog otvorenog centra:
"Izvještavanje nije samo puko prenošenje informacija. Svaki kreirani sadržaj koji dolazi do većeg broja ljudi, odnosno do javnosti, proizvodi, opravdava ili oblikuje određene narative, koji dalje mogu potvrđivati, jačati ili mijenjati stavove, mišljenja, a onda i ponašanja zasnovana na njima. S te strane, izvještavanje nije nikad neutralno ukoliko zanemaruje društveni kontekst u kojem publika (čitatelji/ke, slušatelji/ke) žive, misle i djeluju. Nažalost, u bh. društvu predrasude da je homoseksualnost ili transrodnost bolest (i niz drugih vezanih predrasuda) su itekako žive i svakodnevno utječu na nedostatak prihvatanja i otvorenog razumijevanja identiteta lezbejki, gej, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba, te na naš nezavidan položaj i nizak stepen poštivanja prava i sloboda."
Kada se govori o ovakvim slučajevima, potrebno je imati razumijevanja za vulnerabilnost ove populacije i naglašavati kako ovakva bolest nije isključivo bolest gej populacije.
"Dakle, pored odgovornosti prema izvještavanju utemeljenom na činjenicama, vjerujem da postoji i odgovornost prema tome da li uobličeni tekst ili neki drugi medijski sadržaj doprinosi produbljivanju predrasuda koje utiču na položaj manjinskih grupa. Možda je bolje reći da odgovornost u izvještavanju leži u predočavanju cjelovite istine, zasnovane na dubinski istraženom, naučnom konsenzusu, a ne samo na prenošenju nekih 'dijelova' istine, pogotovo onih koji su senzionalistički i čiji je efekt podgrijavanje razmišljanja i stavova koji su skoro pa uvijek zasnovani na logičkim pogreškama, nedovoljnom znanju i razumijevanju problematike", dodaje Bošnjak.
Jasno je da treba i samu vulnerabilnu populaciju u ovakvim slučajevima upozoriti na rizik, a ne kriti rizik, ali se o tome treba govoriti s razumijevanjem, naročito razumijevanjem kako se izjave mogu uzeti iz konteksta i veponizirati protiv cijele jedne grupe ljude.
"Savršen primjer je lokalno izvještavanje o majmunskim boginjama. Fokus izvještavanja, umjesto na najrizičniji način prenošenja majmunskih boginja koje je utvrdila struka, a to je blizak kontakt, stavljen je isključivo na jedan segment i tip bliskog kontakta, onaj koji je vezan za seksualne odnose. To naravno nije lažno i netačno izvještavanje samo po sebi, ali jeste ograničeno i nedovoljno, i ne obuhvata cijelu priču. Na sve to je dodata i informacija da najveći broj oboljelih pripada zajednici muškaraca koji imaju seks s muškarcima, što je savršen recept da se dodatno cementira predrasuda o LGBTI osobama kao 'bolesnim' preko česte logičke pogreške povezivanja uzroka i pojave. Pored efekta produbljivanja predrasuda, ovakav način izvještavanja doprinio je i nepotrebnom strahu unutar same LGBTI zajednice, ali i obiljnom riziku da svi/e koji/e nisu dio LGBTI zajednice razmišljaju na način da majmunske boginje za njih ne predstavljaju opasnost, i da su od nje zaštićeni samo zato što što su heteroseksualni/e", ističe Emina Bošnjak.
Mjesec juni bi stoga trebalo iskoristiti i za podizanje svijesti o načinima prenošenja majmunskih boginja. Treba biti jasno kako svako može dobiti ovu bolest ukoliko je imao duži i prisniji kontakt sa zaraženim te da heteroseksualne osobe nisu čarobno imune na ovu bolest.
