Izdvojeno
Evropska komisija, razočarana otporom za reforme pravosuđa, najavljuje prekid podrške putem VSTV-a

Nakon što je Evropska komisija u pismu upozorila na preispitivanje finansijske i tehničke podrške pravosuđu putem Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da pismo treba shvatiti ozbiljno i kao jasnu poruku da se očekuju ozbiljne i ubrzane reforme umjesto novih izgovora.
U pismu koje je naslovljeno na predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, u koje je BIRN BiH imao uvid, se navodi da je Komisija primila znanju nove informacije koje je dostavio VSTV, a koje potvrđuju postojanje otpora unutar pravosudnog sistema BiH i šire, spram “uspostave smislenog sistema provjere integriteta”.
Kako Komisija navodi u pismu, stanje pravosudnog sistema je razlog za ozbiljnu zabrinutost, te poziva na izmjene Zakona o VSTV-u u skladu s odlukama Suda BiH, i da se finalizira i donese novi zakon o VSTV-u. Podsjetili su VSTV da se integritet može jedino postići imenovanjima i napredovanjima zasnovanim na stručnosti, poštivanjem visokih etičkih standarda, strogom i nepristrasnom primjenom pravila o sukobu interesa, disciplinskim postupcima i sankcijama.
U pismu se na kraju navodi da Komisija trenutno preispituje svoju tehničku i finansijsku podršku pravosuđu putem VSTV-a.
Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, za BIRN BiH kaže da je poruka međunarodne zajednice jasna.
“PIC [Vijeće za implementaciju mira] je bio vrlo jasan – BiH ima ogroman problem sa pravosuđem. Ono nije nezavisno i primjetan je politički uticaj i pritisak. EU [Evropska unija] je, također, vrlo jasna — ako se to ne popravi, razmotrit će se ukidanje finansijske pomoći za VSTV, kaže Damir Arnaut zastupnik u Parlamentu BiH.
Samo neko potpuno nekompetentan može ovim biti iznenađen jer i PIC i EU već godinu dana upozoravaju na gomilanje tih problema.Damir Arnaut
Kako kaže, pravosuđu trebaju brojne promjene – od jačanja mehanizama za utvrđivanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i pooštravanja sankcija, preko uvođenja njihovih bliskih srodnika u institut sukoba interesa, do sistemskih popravki poput razdvajanja na dva vijeća, sudskog i tužilačkog, i druge.
Evropska komisija je u svom pismu posebnu pažnju posvetila neuspostavljanju Jedinice za integritet pri Sekretarijatu VSTV-a.
“Koliko je poznato Komisiji, nikakvi dalji koraci nisu poduzeti ni u tom pravcu, primarno kada je riječ o usvajanju Pravilnika VSTV-a o sistematizaciji radnih mjesta i internoj organizaciji, što bi omogućilo restrukturisanje Sekretarijata”, stoji u pismu naslovljenom Tegeltiji.
Navodeći kako je zatečen tonom pisma Evropske komisije, Tegeltija je objasnio da je pandemija koronavirusa bila razlog neuspostavljanja Jedinice. Pojašnjava da će VSTV novom sistematizacijom Sekretarijata, uspostaviti posebnu jedinicu za integritet, ali bez Pravilnika o imovinskim kartonima ili zakonima ta jedinica suštinski neće imati neki veliki smisao ni djelokrug rada.
“Razumljiva je s jedne strane frustracija EU, koja je ujedno i naša frustracija i mi smo upozoravali na eventualne posljedice opstrukcija reformi koje preduzima, ali s druge strane u najmanju ruku nije fer niti je u duhu partnerstva, fakturisati zastoj u reformama VSTS-u koji je uložio ogroman napor u zadnje dvije i po godine kako bi usvojio sve ove reformske akte, a čija opstrukcija je van njegove volje i moći”, dodaje Tegeltija.
Predsjednik VSTV-a odgovornost za neprovedene reforme upućuje na druge adrese i smatra da je to u najvećoj mjeri posljedica opstrukcija reformskih poteza koje je VSTV poduzeo u protekle dvije godine, a koje su uzrokovale zastoj u implementaciji reformi koje je VSTV poduzeo. Sud BiH je presudama stavio van snage dvije inicijative VSTV-a koje su trebale da unaprijede integritet – za provjeru imovine i objavljivanje podataka o imovini nosilaca pravosudnih funkcija te Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nositelja pravosudnih funkcija i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH.
Prema Tegeltijinim riječima, dva od tri najvažnija reformska akta su u ovom trenutku stavljena van snage, van njihove volje, odlukom Agencije za zaštitu ličnih podataka i Suda BiH i to je nešto na šta ne mogu uticati. Kako kaže, u oblasti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, ključni reformski zahvat bio je pravilnik o prikupljanju i obradi finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija, čiju primjenu je Agencija za zaštitu ličnih podataka, po prigovoru, stavila van snage nalazeći da ne postoji zakonski osnov za njegovu primjenu.
Iako EU fondovi čine više od polovine svih donacija koje VSTV dobija, Tegeltija govori da iako cijeni ta ulaganja, neće moći uraditi ništa ako se ta ulaganja prekinu.
“Zahvalit ćemo se na dosadašnjoj saradnji i pomoći i nastaviti dalje, jer VSTS, sudovi i tužilaštva u BiH su institucije čije finansiranje je u cijelosti predviđeno budžetima na različitim nivoima, te neće doći do nikakvog zastoja i problema u radu kako u VSTS tako ni u sudovima i tužilaštvima”, rekao je Tegeltija.
Pravosuđe u BiH potpuno zakazalo
Glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez za BIRN BiH kaže da je EK tokom proteklih 15 godina osigurala više od 30 miliona eura za jačanje neovisnosti, integriteta i efikasnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini, posebno kroz dodjele VSTV-u.
“EU žali što se odupire provođenju ključnih reformi unutar pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine i šire. Posebno žali što nije postignut napredak u uspostavljanju smislenog sistema provjere integriteta, u skladu sa preporukama i nalazima Komisije iz nezavisnog stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini”, kaže Pisonero-Hernandez.
Ovi ograničeni rezultati u vezi s ciljevima reforme pravosuđa podrivaju efikasnost podrške EU pravosuđu i VSTV-u. Evropska komisija stoga preispituje učinkovitost svoje finansijske potpore dodijeljene VSTV-u, uključujući nezavisnu procjenu koja se trenutno provodi, dodaje ona.
Borislav Borenović, član Privremene istražne komisije je za BIRN BiH rekao da je pismo još jedan pokazatelj da je pravosuđe u BiH potpuno zakazalo i da je jedna od najlošijih karika u društvu, te da međunarodna zajednica koja se snažno zalagala za reformisano, nepristarasno i efikasno pravosuđe to priznaje.
“Lociranje VSTS-a kao ključnog problema u funkcionisanju pravosuđa, upitnost dalje podrške i otvorena kritika od strane Evropske komisije je signal za brzo djelovanje i ozbiljne promjene u pravosudnom sistemu. Pravosuđe mora biti reformisano i u dijelu zakonodavstva, ali i personalno”, zaključuje Borenović.
Postojanje otpora u pravosuđu
Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su EU, EK i VSTV partneri u reformi pravosuđa i da zajednički učestvuju u tome, te da “nije samo VSTV odgovoran i isključivo on radio na reformi”. Vijeće je, prema njegovim riječima, puno toga uradilo sa predstavnicima međunarodne zajednice i domaćim stručnjacima iz pravosuđa.
Ozbiljno je pismo, ne treba ga zanemariti i ne treba ga ni baš tako olako ni odbaciti. Treba imati u vidu, jer očito smo dostigli jednu situaciju gdje moramo utvrditi šta i kako dalje.Selim Karamehić
U tom pismu i piše u jednom mjestu da očigledno postoji otpor i u pravosuđu. Znači nije samo VSTV, imamo mi problema i sa neprihvatanjem stavova, prijedloga i akata VSTV-a. Evo znate i sami ovu odluku Suda BiH – neću da je komentarišem – ali ona nam je onemogućila daljnje aktivnosti. Prije toga naš pokušaj uređenja imovinskih kartona i finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija naišao je na stav Agencije za zaštitu ličnih podataka da to nije ispravno, nije zakonito”, kaže Karamehić.
Govoreći o mogućem prekidu finansiranja, Karamehić navodi da bi došli u jednu nezgodnu situaciju, puno toga bi stalo i dovedeno u pitanje, jer se tim sredstvima EU finansiraju projekti i informatički sektor, druge stvari, rekonstrukcija objekata.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE), sudija Branko Perić kaže kako Evropskoj komisiji treba biti jasno da nemaju s kim da razgovaraju, jer ni VSTV ni političke strukture ne žele suštinsku reformu.
“VSTV je institucija u kojoj sjede ljudi bez liderskih sposobnosti, bez iskustva i bez profesionalnih znanja. To su mogli davno da zaključe. Ti ljudi su predali pravosuđe u ruke vladajućih politika, a vladajuće politike ne žele nikakve promjene, jer im odgovara sistem koji ne funkcioniše, koji nije efikasan i koji ne zna da se bori za svoju nezavisnost. Samo loš i neefikasan sistem garantuje njihovu nekažnjivost za korupciju i organizovani kriminal i zbog toga oni nisu zainteresovani ni za kakve reforme”, kazao je Perić za RSE.
See all News Updates of the Day
Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti
Američki Senat poduzima korake ka opozivu decenijama važećeg zakona koji američkim predsjednicima daje široke ovlasti da vode rat u Iraku. Ovaj dvostranački napor proizlazi iz uvjerenja mnogih senatora da Kongres mora povratiti svoje ovlasti i spriječiti zloupotrebu vojne sile.
Sigurnosni zvaničnik: Veliki strani teroristički napad na SAD skoro nezamisliv

Strane terorističke grupe, uključujući podružnice Islamske države i al-Kaide, možda imaju želju da izvedu velike napade na tlu SAD, ali decenije borbe protiv terorizma učinile su sprovođenje takve operacije skoro nemogućim u ovom trenutku, tvrdi visoki službenik američke unutrašnje bezbjednosti.
Nikolas Rasmusen, koordinator za borbu protiv terorizma Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost, je nazvao mogućnost napada koji podsjeća na 11. septembar 2001, kada su teroristi al-Kaide oteli četiri aviona i ubili skoro 3.000 ljudi - "skoro nezamislivom".
"Postigli smo ono što bih nazvao supresivnim efektom na sposobnost grupa kao što su ISIS i al-Kaida da izvrše napade velikih razmjera ovdje u domovini", rekao je Rasmusen, koristeći akronim za Islamsku državu.
"To nije beznačajno", rekao je on na događaju koji je organizovao Program o ekstremizmu Univerziteta Džordž Vašington. "To je nešto, prilično značajno i koštalo je mnogo".
Rasmusenova izjava uslijedila je samo nekoliko nedelja pošto su najviši vojni i obavještajni zvaničnici svjedočili pred Kongresom, upozoravajući da afganistanska podružnica Islamske države želi da napadne američke ili zapadne mete.
IS-Horasan "može da izvrši spoljne operacije protiv američkih ili zapadnih interesa u inostranstvu za manje od šest mjeseci sa ili bez upozorenja", rekao je zakonodavcima ranije ovog mjeseca general Centralne komande SAD Majkl Kurila.
Nedelju dana ranije, general-potpukovnik Skot Berijer, šef Odbrambene obavještajne agencije, rekao je kongresmenima: "Pitanje je vremena kada će imati sposobnost i namjeru da napadnu Zapad".
Ranije ove godine, Kristin Abizaid, direktorka Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, nazvala je IS-Horasan, "faktorom prijetnje zbog koje je najviše zabrinuta".
Za sada, američki vojni i obavještajni zvaničnici se slažu sa Rasmusenom da je vjerovatnoća napada na američko tlo mala i da je vjerodostojnije da će IS-Horasan ili druge grupe verovatnije ciljati interese SAD ili Zapada u Južnoj Aziji ili Evropi.
Ali čak je i Rasmusen zabrinut da bi prijetnja od grupa poput IS-Horasan mogla porasti ako SAD i njeni saveznici i partneri ne budu u stanju da održe pritisak na strane terorističke organizacije.
"Brinem se da efekat suzbijanja koji smo postigli uz veliku cijenu nije trajan", rekao je on u ponedeljak. "Sigurno ne postoji ništa u vezi sa tim stanjem što bi sugerisalo da će ono biti trajno, prirodno ili samostalno".
Neki zakonodavci i zvaničnici su posebno zabrinuti, između ostalog i zbog gubitka obavještajnih podataka na terenu poslije povlačenja SAD iz Afganistana u avgustu 2021.
Od tog vremena, američka vojska je izvela samo jedan protivteroristički napad u Afganistanu, ubivši vođu al-Kaide Ajmana al Zavahirija prošle godine. Vojni zvaničnici su upozorili da je prikupljanje obavještajnih podataka iz vazduha, putem aviona ili dronova, teško - zbog velike udaljenosti između američkih baza i ciljanih područja u Avganistanu.
Kao rezultat toga, visoki američki vojni komandanti zabrinuti su da nisu u mogućnosti da pristupe ključnim detaljima i obavještajnim podacima koji bi zemlji mogli dati više upozorenja o eventualnom predstojećem napadu.
Rasmusen je priznao takvu zabrinutost, opisujući situaciju kao "ispod optimalne".
"Aktivno smo u poziciji upravljanja rizikom i ublažavanja rizika, pokušavajući da iskoristimo najbolju moguću prednost od preostalih obavještajnih resursa koje imamo", rekao je on. "Uvjeren sam, međutim, da tražimo prave stvari da bismo dobili to upozorenje".
Prijetnja od domaćeg terora
Uprkos uvjerenju da su najteže prijetnje stranih terorističkih organizacija uglavnom ublažene, Rasmusen je upozorio da se sveukupno okruženje prijetnji pogoršava.
"Okruženje prijetnji sa kojim se suočavaju naši profesionalci za nacionalnu bezbjednost i unutrašnju bezbjednost je raznovrsnije, dinamičnije i komplikovanije od bilo koje druge tačke ranije", rekao je on, dalje navodeći da je nivo prijetnje u SAD na "gotovo stalnoj uzlaznoj putanji".
"Različitost ekstremističkih misaonih tokova, ideologija, narativa koji zahvataju različite segmente našeg stanovništva ovdje u Sjedinjenim Državama je na vrhuncu svih vremena", dodao je Rasmusen.
Bezbjednost granice
Rasmusen je takođe priznao zabrinutost za bezbjednost granica, posebno duž granice SAD sa Meksikom.
Međutim, on je rekao da trenutno ništa ne ukazuje na to da bilo koja teroristička organizacija pokušava da iskoristi južnu granicu za infiltriranje u zemlju.
"Ono što nismo vidjeli su informacije koje sugerišu da strane terorističke organizacije, grupe, aktivno koriste ili pokušavaju da iskoriste uočenu ranjivost u ovoj oblasti da doprinesu svojim operacijama", rekao je Rasmusen odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
"To ipak ne znači da ne moramo da brinemo i da naporno radimo na rješavanju načina na koji teroristi ili ljudi sa terorističkim vezama mogu da iskoriste ranjivost na južnoj granici", dodao je on.
Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.
Amnesty International: 'Licemjerje' zapadnih država ogoljeno ruskom invazijom na Ukrajinu

"Iako je odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu bio brz i snažan, zemlje su primjenjivale zakon o ljudskim pravima od slučaja do slučaja u "zapanjujućoj predstavi očiglednog licemjerja i dvostrukih standarda" i ostavile nedostatak akcije na teška kršenja od strane nekih od njihovih saveznika."
Puna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pokrenula je brojne ratne zločine i izazvala globalnu energetsku i prehrambenu krizu, ali je također ogolila licemjerje zapadnih država koje su reagovale na agresiju Kremlja, navodi Amnesty International u svom godišnjem izvještaju o ljudskim pravima.
"Države ne mogu u jednom trenutku kritikovati kršenje ljudskih prava, a u sljedećem odobravati slične zloupotrebe u drugim zemljama samo zato što su njihovi interesi u pitanju. To je nesavjesno i podriva cjelokupno tkivo univerzalnih ljudskih prava", rekla je Agnes Callamar, generalna sekretarka Amnesty Internationala, u saopštenju za javnost koje prati izvještaj.
Organizacija je saopštila da njen izvještaj u kojem se ispituje stanje ljudskih prava u 156 zemalja 2022. godine naglašava dvostruke standarde širom svijeta u pogledu ljudskih prava i neuspjeh međunarodne zajednice da se ujedini oko ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti.
Također je utvrđeno da dvostruki standardi i neadekvatni odgovori na kršenje ljudskih prava širom svijeta podstiču nekažnjivost i nestabilnost.
U izvještaju se, na primjer, navodi da dok su zemlje članice EU otvorile svoje granice Ukrajincima koji bježe od ruske agresije, mnoge su držale zatvorena vrata onima koji su bježali od rata i represije u Siriji, Afganistanu i Libiji.
Također se navodi da su Sjedinjene Države, iako su bile glasan kritičar navodnih ruskih kršenja zakona u Ukrajini i prihvatile desetine hiljada ukrajinskih ratnih izbjeglica, protjerale više od 25.000 Haićana između septembra 2021. i maja 2022.
U izvještaju se posebno navodi odbijanje da se suoči s izraelskim "sistemom aparthejda protiv Palestinaca" i nedjelovanje protiv kineskog kršenja ljudskih prava protiv Ujgura i drugih muslimanskih manjina u provinciji Xinjiang.
Ovi dvostruki standardi ohrabrili su zemlje poput Kine i omogućili Egiptu i Saudijskoj Arabiji da izbjegnu, ignoriraju i odbiju kritike na račun svojih ljudskih prava, rekao je Amnesty International.
Callamar je također rekla da je ruska invazija na Ukrajinu "jeziv primjer" onoga što se može dogoditi kada države misle da mogu prekršiti međunarodno pravo i kršiti ljudska prava bez posljedica".
"Da je sistem funkcionirao kako bi Rusiju smatrao odgovornom za svoje dokumentirane zločine u Čečeniji i Siriji, hiljade života bi možda bilo spašeno tada i sada, u Ukrajini i drugdje. Umjesto toga, ono što imamo je više patnje i razaranja", rekla je Callamar.
Druge grupe za ljudska prava i zapadne vlade optužuju Rusiju da je odgovorna za ozbiljna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava u čečenskoj regiji Sjevernog Kavkaza i za kršenje ljudskih prava u Siriji, uključujući njeno učešće u bombardovanju civilnih ciljeva.
Trump na predizbornom skupu slavio napad na Kongres

Stalni napori mnogih unutar Republikanske stranke da napad na američki Kapitol 6. januara 2021. preoblikuju kao čin patriotizma dostigli su svojevrsni vrhunac tokom prvog velikog predizbornog skupa bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prošlog vikenda.
Na početku svog pojavljivanja, Trump je stajao na bini s rukom iznad srca, dok su govornici izgovarali verziju državne himne koju je snimio hor sastavljen od ljudi osuđenih za različite optužbe vezane za napad. Na ekranu iza predsjednika, slike Kapitola tokom napada 6. januara bile su prikazane navijačkoj masi.
Pjesma koju je snimio "J6 Prison Choir" prikazuje Trumpa kako uz muziku recituje zakletvu vjernosti, a završava se pjevanjem "U.S.A.! U.S.A.!“, na koje je odjeknulo oko 10.000 do 15.000 ljudi koji su došli da vide Trumpa na događaju na otvorenom u Wacou u Teksasu u subotu.
Trump je u svojim komentarima kritikovao ono što je opisao kao kori[tenje organa za sprovođenje zakona protiv njega i njegovih pristalica. Obećao je da će, ako bude ponovo izabran 2024., "biti ponosan, a nasilnici i kriminalci koji korumpiraju naš pravosudni sistem će biti poraženi, diskreditovani i potpuno osramoćeni."
Promjena melodije
Štovanje napada izloženog na Trumpovom skupu pokazuje koliko su daleko stigli neki segmenti GOP-a u više od dvije godine nakon što je nasilna gomila upala na Kapitol u pokušaju da spriječi Kongres da potvrdi izbornu pobjedu predsjednika Joea Bidena 2020. godine.
Neposredno nakon napada, osuda napada bila je dvostranačka, a neki republikanci - uključujući sadašnjeg predsjednika Predstavničkog doma Kevina McCarthyja - okrivljuju Trumpa za podsticanje gomile. Međutim, u protekle dvije godine, mnogi u GOP-u su jednostavno ušutjeli po tom pitanju, dok su drugi aktivno radili na prepravljanju priče, umanjujući važnost nasilja dana i tvrdeći da napori za provođenje zakona da optuže počinitelje predstavljaju politički progon .
Nedavno su učinjeni napori da se događaji tog dana okarakterišu kao suštinski mirni. McCarthy je stavio na raspolaganje hiljade sati videa snimljenih na teritoriji Kapitola 6. januara konzervativnom voditelju Fox Newsa Tuckeru Carlsonu, koji je selektivno emitovao segmente svog programa koji sugerišu da su protesti bili nenasilni.
Odvojen od stvarnosti
U stvarnosti, iako nisu svi učesnici 6. januara pribjegli nasilju, video snimci događaja koji su snimili učesnici, službe za provođenje zakona i novinske organizacije zabilježile su grubu brutalnost napada, koji se dogodio tokom nekoliko sati. Demonstranti su koristili hemijske sprejeve i improvizovano oružje da probiju policijske barikade, prisiljavajući okrvavljene policajce da se povuku od napada.
U napadu je na desetine policajaca povrijeđeno, neki teško. Najmanje pet osoba je poginulo tokom napada ili nakon njega.
Nekoliko sati nakon napada, predsjednik Trump pozvao je svoje pristalice da mirno napuste Kapitol. Od tada je negirao da je poticao demonstrante na nasilje.
Kurt Braddock, docent za komunikaciju na Američkom univerzitetu koji istražuje jezik koji ekstremističke grupe koriste da radikaliziraju svoju publiku, rekao je da je u nekim aspektima tipičan način na koji Trump prepisuje povijest.
"Ne čini mi se strašno iznenađujućim", rekao je on za Glas Amerike u razmjeni e-pošte. “Jedan od kamena temeljaca Trumpove komunikacijske strategije bio je poricanje objektivne stvarnosti i njeno zamjenjivanje onom koja mu koristi. Čini se da to radi ovdje.”
Braddock je dodao: “Mislim da je to samo produžetak onoga što on radi već šest ili sedam godina – preinačuje inkriminirajuću historiju tako da je on patriotski heroj, a ne neko odgovoran za napad na same SAD. Nažalost, njegovi sljedbenici više nego sretni prihvaćaju stvarnost koju on stvara.”
Odjeci fašizma
Stručnjaci za temu ekstremizma i političkog nasilja rekli su da Trampov pokret prihvata napad i valorizaciju njegovih počinitelja ima uznemirujuće istorijske paralele.
„To je klasični fašizam“, rekao je Džejson Stenli, profesor filozofije na Univerzitetu Yale i autor knjige „Kako fašizam funkcioniše“.
Stenli je istakao da je temeljni momenat u razvoju Nacističke partije u Nemačkoj bio neuspeli državni udar 1923. godine, poznat kao "Pivski puč". U nasilnom sukobu sa policijom ubijeno je 16 nacista. Kasnije će ih partija poštovati kao „krvne mučenike“, a datum pokušaja državnog udara u kojem su učestvovali obilježavao se svake godine.
„Sve je to udžbenik“, rekao je Stenli za Glas Amerike. “Uzmete ljude koji pokušavaju da sruše vladu, u nasilnom puču za fašističkog vođu, i od njih pravite heroje. Oni su tvoji Stormtrooperi. To je stvar historije – ona poučava.”
Trumpov ograničen uspjeh
Rachel Kleinfeld, viši saradnik u Carnegie Endowment for International Peace i stručnjakinja za političko nasilje, rekla je za Glas Amerike da, iako su Trumpovi napori da proslavi napad 6. januara zabrinjavajući, i dalje važno zadržati perspektivu.
Bivši predsjednik je, kako je rekla, pozvao na održavanje drugih protesta zbog njegove moguće optužnice u New Yorku zbog optužbi da je nezakonito koristio sredstva kampanje da kupi šutnju zvijezde filmova za odrasle koja tvrdi da su njih dvoje imali aferu. Bilo je nekoliko protesta, primijetio je Kleinfeld, a nedavni skup podrške njemu u New Yorku, koji su organizovali Mladi republikanci, privukao je više novinara nego učesnika.
Kao i drugi populistički lideri, rekao je Kleinfeld, Trump žudi za medijskim fokusom. Ona je rekla da je važno da mediji budu razumni u pogledu vrste izvještavanja.
“Vidjeli smo to u mnogim drugim zemljama u kojima se vraćaju populistički autoritarci ili se vraća taj stil vodstva jer mediji smatraju zabavnijim, iskreno, i imaju više gledanosti od normalnih, dosadnih političara,” rekla je ona. “To vidimo iu Americi. Ali, naravno, on normalizuje nasilje i drugi članovi Republikanske stranke ga ne prozivaju zbog toga. Dakle, taj dio je stvaran.”
Braddock, sa američkog univerziteta, rekao je da bi Trumpovo očigledno odobravanje nasilja 6. januara moglo rezultirati novim napadima u budućnosti.
“Kada se nasilje zalaže od strane vođe kojem se ljudi dive, ono se normalizira”, napisao je Braddock. „To jest, ljudi počinju da misle da nasilje nije samo nešto što je prihvatljivo, već i očekivano. To je prava opasnost; kada njegovi sljedbenici misle da bi on odobrio njihove postupke, postaje vjerovatnije da će se upustiti u tu akciju. On stvara atmosferu u kojoj su prošli napadi retroaktivno opravdani, povećavajući šanse za buduće napade.”
Waco historija
Trumpov odabir Wacoa kao mjesta njegovog skupa u subotu bio je jasan, ako ne nužno namjeran, povratak na trenutak koji mnogi na krajnjoj desnici u SAD-u smatraju važnim za njihov pokret.
Grad je bio mjesto sukoba 1993. između federalnih agencija za provođenje zakona i vjerske sekte poznate kao Branch Davidians. Pucnjava i kasnija višesedmična opsada imanja grupe završila je masivnim napadom na kompleks, koji je izazvao razornu vatru.
Događaji u Wacou završili su smrću četiri federalna agenta i 82 Branch Davidiansa. Opsada je postala kamen temeljac za tvrdu desnicu u SAD-u, držeći se kao primjer pretjerane moći savezne vlade.