Linkovi

Top priča BiH

Evropska komisija, razočarana otporom za reforme pravosuđa, najavljuje prekid podrške putem VSTV-a

Nakon što je Evropska komisija u pismu upozorila na preispitivanje finansijske i tehničke podrške pravosuđu putem Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da pismo treba shvatiti ozbiljno i kao jasnu poruku da se očekuju ozbiljne i ubrzane reforme umjesto novih izgovora.

U pismu koje je naslovljeno na predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, u koje je BIRN BiH imao uvid, se navodi da je Komisija primila znanju nove informacije koje je dostavio VSTV, a koje potvrđuju postojanje otpora unutar pravosudnog sistema BiH i šire, spram “uspostave smislenog sistema provjere integriteta”.

Kako Komisija navodi u pismu, stanje pravosudnog sistema je razlog za ozbiljnu zabrinutost, te poziva na izmjene Zakona o VSTV-u u skladu s odlukama Suda BiH, i da se finalizira i donese novi zakon o VSTV-u. Podsjetili su VSTV da se integritet može jedino postići imenovanjima i napredovanjima zasnovanim na stručnosti, poštivanjem visokih etičkih standarda, strogom i nepristrasnom primjenom pravila o sukobu interesa, disciplinskim postupcima i sankcijama.

U pismu se na kraju navodi da Komisija trenutno preispituje svoju tehničku i finansijsku podršku pravosuđu putem VSTV-a.

Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, za BIRN BiH kaže da je poruka međunarodne zajednice jasna.

“PIC [Vijeće za implementaciju mira] je bio vrlo jasan – BiH ima ogroman problem sa pravosuđem. Ono nije nezavisno i primjetan je politički uticaj i pritisak. EU [Evropska unija] je, također, vrlo jasna — ako se to ne popravi, razmotrit će se ukidanje finansijske pomoći za VSTV, kaže Damir Arnaut zastupnik u Parlamentu BiH.

Samo neko potpuno nekompetentan može ovim biti iznenađen jer i PIC i EU već godinu dana upozoravaju na gomilanje tih problema.
Damir Arnaut

Kako kaže, pravosuđu trebaju brojne promjene – od jačanja mehanizama za utvrđivanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i pooštravanja sankcija, preko uvođenja njihovih bliskih srodnika u institut sukoba interesa, do sistemskih popravki poput razdvajanja na dva vijeća, sudskog i tužilačkog, i druge.

Damir Arnaut, Foto: Parlament BiH
Damir Arnaut, Foto: Parlament BiH

Evropska komisija je u svom pismu posebnu pažnju posvetila neuspostavljanju Jedinice za integritet pri Sekretarijatu VSTV-a.

“Koliko je poznato Komisiji, nikakvi dalji koraci nisu poduzeti ni u tom pravcu, primarno kada je riječ o usvajanju Pravilnika VSTV-a o sistematizaciji radnih mjesta i internoj organizaciji, što bi omogućilo restrukturisanje Sekretarijata”, stoji u pismu naslovljenom Tegeltiji.

Navodeći kako je zatečen tonom pisma Evropske komisije, Tegeltija je objasnio da je pandemija koronavirusa bila razlog neuspostavljanja Jedinice. Pojašnjava da će VSTV novom sistematizacijom Sekretarijata, uspostaviti posebnu jedinicu za integritet, ali bez Pravilnika o imovinskim kartonima ili zakonima ta jedinica suštinski neće imati neki veliki smisao ni djelokrug rada.

“Razumljiva je s jedne strane frustracija EU, koja je ujedno i naša frustracija i mi smo upozoravali na eventualne posljedice opstrukcija reformi koje preduzima, ali s druge strane u najmanju ruku nije fer niti je u duhu partnerstva, fakturisati zastoj u reformama VSTS-u koji je uložio ogroman napor u zadnje dvije i po godine kako bi usvojio sve ove reformske akte, a čija opstrukcija je van njegove volje i moći”, dodaje Tegeltija.

Predsjednik VSTV-a odgovornost za neprovedene reforme upućuje na druge adrese i smatra da je to u najvećoj mjeri posljedica opstrukcija reformskih poteza koje je VSTV poduzeo u protekle dvije godine, a koje su uzrokovale zastoj u implementaciji reformi koje je VSTV poduzeo. Sud BiH je presudama stavio van snage dvije inicijative VSTV-a koje su trebale da unaprijede integritet – za provjeru imovine i objavljivanje podataka o imovini nosilaca pravosudnih funkcija te Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nositelja pravosudnih funkcija i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH.

Prema Tegeltijinim riječima, dva od tri najvažnija reformska akta su u ovom trenutku stavljena van snage, van njihove volje, odlukom Agencije za zaštitu ličnih podataka i Suda BiH i to je nešto na šta ne mogu uticati. Kako kaže, u oblasti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, ključni reformski zahvat bio je pravilnik o prikupljanju i obradi finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija, čiju primjenu je Agencija za zaštitu ličnih podataka, po prigovoru, stavila van snage nalazeći da ne postoji zakonski osnov za njegovu primjenu.

Iako EU fondovi čine više od polovine svih donacija koje VSTV dobija, Tegeltija govori da iako cijeni ta ulaganja, neće moći uraditi ništa ako se ta ulaganja prekinu.

“Zahvalit ćemo se na dosadašnjoj saradnji i pomoći i nastaviti dalje, jer VSTS, sudovi i tužilaštva u BiH su institucije čije finansiranje je u cijelosti predviđeno budžetima na različitim nivoima, te neće doći do nikakvog zastoja i problema u radu kako u VSTS tako ni u sudovima i tužilaštvima”, rekao je Tegeltija.

Milan Tegeltija predsjednik VSTV-a
Milan Tegeltija predsjednik VSTV-a

Pravosuđe u BiH potpuno zakazalo

Glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez za BIRN BiH kaže da je EK tokom proteklih 15 godina osigurala više od 30 miliona eura za jačanje neovisnosti, integriteta i efikasnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini, posebno kroz dodjele VSTV-u.

“EU žali što se odupire provođenju ključnih reformi unutar pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine i šire. Posebno žali što nije postignut napredak u uspostavljanju smislenog sistema provjere integriteta, u skladu sa preporukama i nalazima Komisije iz nezavisnog stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini”, kaže Pisonero-Hernandez.

Ovi ograničeni rezultati u vezi s ciljevima reforme pravosuđa podrivaju efikasnost podrške EU pravosuđu i VSTV-u. Evropska komisija stoga preispituje učinkovitost svoje finansijske potpore dodijeljene VSTV-u, uključujući nezavisnu procjenu koja se trenutno provodi, dodaje ona.

Borislav Borenović, član Privremene istražne komisije je za BIRN BiH rekao da je pismo još jedan pokazatelj da je pravosuđe u BiH potpuno zakazalo i da je jedna od najlošijih karika u društvu, te da međunarodna zajednica koja se snažno zalagala za reformisano, nepristarasno i efikasno pravosuđe to priznaje.

“Lociranje VSTS-a kao ključnog problema u funkcionisanju pravosuđa, upitnost dalje podrške i otvorena kritika od strane Evropske komisije je signal za brzo djelovanje i ozbiljne promjene u pravosudnom sistemu. Pravosuđe mora biti reformisano i u dijelu zakonodavstva, ali i personalno”, zaključuje Borenović.

Vanredna sjednica VSTV-a, Sarajevo, 23. maj 2019.
Vanredna sjednica VSTV-a, Sarajevo, 23. maj 2019.

Postojanje otpora u pravosuđu

Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su EU, EK i VSTV partneri u reformi pravosuđa i da zajednički učestvuju u tome, te da “nije samo VSTV odgovoran i isključivo on radio na reformi”. Vijeće je, prema njegovim riječima, puno toga uradilo sa predstavnicima međunarodne zajednice i domaćim stručnjacima iz pravosuđa.

Ozbiljno je pismo, ne treba ga zanemariti i ne treba ga ni baš tako olako ni odbaciti. Treba imati u vidu, jer očito smo dostigli jednu situaciju gdje moramo utvrditi šta i kako dalje.
Selim Karamehić


U tom pismu i piše u jednom mjestu da očigledno postoji otpor i u pravosuđu. Znači nije samo VSTV, imamo mi problema i sa neprihvatanjem stavova, prijedloga i akata VSTV-a. Evo znate i sami ovu odluku Suda BiH – neću da je komentarišem – ali ona nam je onemogućila daljnje aktivnosti. Prije toga naš pokušaj uređenja imovinskih kartona i finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija naišao je na stav Agencije za zaštitu ličnih podataka da to nije ispravno, nije zakonito”, kaže Karamehić.

Govoreći o mogućem prekidu finansiranja, Karamehić navodi da bi došli u jednu nezgodnu situaciju, puno toga bi stalo i dovedeno u pitanje, jer se tim sredstvima EU finansiraju projekti i informatički sektor, druge stvari, rekonstrukcija objekata.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE), sudija Branko Perić kaže kako Evropskoj komisiji treba biti jasno da nemaju s kim da razgovaraju, jer ni VSTV ni političke strukture ne žele suštinsku reformu.

“VSTV je institucija u kojoj sjede ljudi bez liderskih sposobnosti, bez iskustva i bez profesionalnih znanja. To su mogli davno da zaključe. Ti ljudi su predali pravosuđe u ruke vladajućih politika, a vladajuće politike ne žele nikakve promjene, jer im odgovara sistem koji ne funkcioniše, koji nije efikasan i koji ne zna da se bori za svoju nezavisnost. Samo loš i neefikasan sistem garantuje njihovu nekažnjivost za korupciju i organizovani kriminal i zbog toga oni nisu zainteresovani ni za kakve reforme”, kazao je Perić za RSE.

See all News Updates of the Day

Vojna vježba "Brzi odgovor 21": Američki vojnici stigli na sarajevski aerodrom

Na sarajevski aerodrom stiglo je 360 američkih vojnika

Oko 360 američkih vojnika, učesnika velike bilateralne vojne vježbe "Brzi odgovor 21 (Immediate Response 21), stiglo je u subotu na Međunarodni aerodrom Sarajevo.

Chris Cerjan, Florida, U.S. Army
Chris Cerjan, Florida, U.S. Army

"Mislim da je ovo sjajno partnerstvo, da ćemo imati dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme. Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti” rekao je za Glas Amerike, Chris Cerjan sa Floride.

Vojnike su dočekali ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH generalmajor Ivica Jerkić i komandant NATO Štaba Sarajevo američki brigadni general Erik Folkestad.

Vojna vježba će se provoditi od 17. maja do 2. juna na tri lokacije u BiH - na poligonima za obuku Oružanih snaga BiH Manjača i Glamoč, te na lokaciji kasarne i aerodroma "Dubrave".

Američki ambasador u BiH nakon dočeka vojnika je izjavio da je mir na ovim prostorima održan, između ostalog, zbog implementacije operativnih snaga američke vojske. Bosni i Hercegovini zahvalio je na spremnosti da učestvuje u vojnoj vježbi.

"Ovo će do sada biti najveća vojna vježba između Amerike i BiH i odlična je ovo prilika za obuku te da naše snage imaju sposobnost da rade na jačanju spremnosti i operativnosti.", rekao je američki ambasador u BiH, Eric Nelson.

"Desetine hiljada američkih trupa su doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma”
Ambasador Eric Nelson

Prema njegovim riječima, BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana.

U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina.

Sifet Podžić, državni ministar odbrane je nakon dočeka vojnika izjavio da BiH na ovaj način testira širu odbrambenu sigurnost.

Vježba se realizira kroz četiri povezane na tlu Europe, a za BiH je najinteresantnija Brzi odgovor. U nju su uključene vojske svih zemalja iz regije, osim Srbije. U vježbi učestvuje oko 5.000 vojnika, od toga 500 vojnika OSBiH i 700 vojnika pripadnika američke vojnike. Cilj je provjeriti zajedničke logističke informacije. Amerika je strateški partner u regiji. Ovo je bilateralna vježba s vodećom članicom NATO saveza", istaknuo je Podžić.

"Hvala im što su izabrali našu zemlju za partnera. Oružane snage će na ovaj način jačati svoje sposobnosti"
Sifet Podžić, ministar odbrane BiH

BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi. Glavni cilj je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu.

Jedan dio američkih vojnika i opreme potrebne za vojne vježbe je već stigao u BiH, a sve se realizira u sklopu multilateralne vježbe "Branilac Europe 21/Defender Europe 21". Vježbu organizira i njome rukovodi zapovjedništvo američke Komande kopnenih snaga za Europu i Afriku (USAEUR-AF) povezujući četiri različite vojne vježbe na europskom tlu. Riječ je o oko 28.000 učesnika u četiri povezane vježbe, koje će se održati na 31 vojnom poligonu u 12 država, s učešćem oružanih snaga iz ukupno 27 zemalja.

John Robinson, Forida, U.S.Army
John Robinson, Forida, U.S.Army

"Koliko znam, imat ćemo koordinirane treninge s vojnicima Oružanih snaga BiH dva dana i to će zaista biti razvijanje partnerstva. Uzbudljivo je biti ovdje. Saradnja s vojnicima Oružanih snaga BiH nam mnogo znači", rekao je John Robinson.

Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.

Američki vojnici na sarajevskom aerodromu
Američki vojnici na sarajevskom aerodromu

Američki vojnici su nakon ceremonije autobusima prevezeni na lokacije za izvođenje vježbe koja se održava od 17. maja do 2. juna.

U eri u kojoj dominiraju različite vrste sigurnosnih prijetnji, zajedničko djelovanje od krucijalne je važnosti, kao i šira multinacionalna koordinacija radi efikasnog odgovora na te prijetnje. Učešćem u vježbi Oružane snage BiH pokazuju spremnost za zajedničko djelovanje s vojskom SAD-a i partnerskim zemljama, ali daju i dodatni motiv za naše vojnike da uče od najboljih i nastave s procesom daljnje profesionalizacije i modernizacije”, poručeno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Istaknuto je da je ovo najveća vježba Oružanih snaga BiH u novijoj historiji, koju je prošle godine u februaru odobrilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Inicijativa iz Slovenije: Države Zapadnog Balkana da zajedno uđu u EU

Slovenian President Borut Pahor with Serbian President Aleksandar Vucic at a meeting in Belgrade

Zaključak samita Brdo-Brioni na Brdu Kod Kranja 17. maja u Sloveniji trebalo bi da bude deklaracija kojom se Briselu šalje poruka da bi države zapadnog Balkana trebalo zajedno da uđu u Evropsku uniju, jer je to najbolje rješenje za njih i EU, izjavio je u Beogradu predsjednik Slovenije Borut Pahor.

Nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 14. maja, Pahor je rekao da je to ideja koja je najsvrsishodnija za mir i stabilnost u regionu.

Ako u ponedjeljak budemo jedinstveni i tu poruku pošaljemo u Brisel, to će biti dodatna vrijednost za process proširenja EU. Očekujem otvoren i konstruktivan razgovor, bez obzira na pojedine razlike u stavovima, i vjerujem da će sa samita biti upućena deklaracija koja budi nadu za ubrzano proširenje EU”, rekao je Pahor.

Aleksandar Vučić konstatovao je da Srbija nema ništa protiv cjelovitog pristupa Evropskoj uniji.

Naravno da će se uvek meriti ko je šta uradio, a ko ne, ali smo i za to da imamo značajniji geopolitički pristup celoj regiji Zapadnog Balkana. Ne postoje idealni odnosi ali mi smo na najboljem putu za Srbiju, a to je put u EU”, naveo je Vučic.

Svoju raniju izjavu da je protiv promjene granica na Balkanu Pahor je objasnio konstatacijom da je poslije ratova devedesetih došlo do formiranja novih granica, sa nadom novih država u evropsku ili euroatlantsku perspektivu.

Ne vjerujem da je sada moguća mirna promjena granica. U to sam ubijeđen zbog kompleksnosti pitanja koja su povezana sa odnosima u tome dijelu jugoistočne Evrope. Mislim da je najbolje rješenje da steknemo razumijevanje Brisela da je proširenje na taj dio Evrope najbolje rješenje za mir i blagostanje”, rekao je Pahor.

U medijima su se sredinom aprila pojavile tvrdnje o navodnom prijedlogu slovenačkog premijera Janeza Janeše za prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu, kao putu za rješavanje problema između šest država u regionu.

Neki mediji su prenijeli da je slovenački premijer Janez Janša navodno predao zvaničnom Briselu takozvani "non-paper", u kome se ocjenjuje da proces raspada bivše Jugoslavije nije završen.

Zvaničnici EU su u nekoliko navrata takođe poručili da ne podržavaju ideju o promjeni granica.

Aleksandar Vučić ponovio je da se Srbija zalaže za, kako je rekao, dijalog sa Prištinom pod okriljem Brisela.

Smatramo da nijedan zamrznuti konflikt nije dobar. Ne bi trebalo da probleme ostavljamo budućim generacijama, već da dođemo do kompromisnog rešenja. Ali, naravno, za tango je uvek potrebno dvoje”, zaključio je Vučić.

U ponedjeljak, 17. maja, na Brdu Kod Kranja biće održan sastanak na kom učestvuju lideri zemalja Zapadnog Balkana, kojim se obilježava i 10 godina od pokretanja regionalne inicijative Brdo-Brioni.

Pahor je u Srbiju došao nakon posjete Kosovu dan ranije, gdje se susreo sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.

Tom prilikom Osmani je rekla da će se dijalog sa Srbijom nastaviti, te da će se u okviru tog procesa razgovarati o važnim pitanjima, ali ne o statusu i granicama Kosova.

Ona je podvukla da je status Kosova zauvijek utvrđen 17. februara 2008. godine, kada je proglašena nezavisnost Kosova.

Bajram u Srebrenici

Bajram u Srebrenici
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

OHR: Skupština RS prekršila civilizacijske norme i blokirala put u evropsku porodicu

Zgrada OHR-a u Sarajevu

Reakcija iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu uslijedila je nakon što je skupština entiteta RS odbila da povuče odlikovanja ratnim zločincima.

Visoki predstavnik izražava duboko, iskreno žaljenje što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici održanoj u utorak, 11. maja, propustili istorijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost, ističe Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 12. maja.

Dan nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila zaključke u kojima odbacuju bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i odbija njegov zahtjev za poništenje povelja dodijeljenih osuđenim ratnim zločincima, iz kabineta visokog predstavnika (OHR) poručuju kako je "suočavanje sa prošlošću od fundamentalnog značaja za postkonfliktna društva".

„Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u RS sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja. Zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca”, ističu iz OHR-a za Radio Slobodna Evropa i dodaju da se "veličanjem ratnih zločina krše univerzalni civilizacijski standardi, te blokira put u evropsku porodicu".

Nažalost, jučerašnjim usvajanjem zaključaka, kojima se odbacuje zahtjev visokog predstavnika o poništenju dodijeljenih odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima veliki je korak vladajuće skupštinske većine u pogrešnom smjeru.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da je skupštinska većina u jučerašnjim zaključcima dajući eksplicitnu podršku odluci Organizacionog odbora koji je dodijelio odlikovanja osuđenim ratnim zločincima izabrala put blokade evropskih integracija. U ovom trenutku, visoki predstavnik će se suzdržati od komentiranja daljnjih poteza”, navodi se u odgovoru Ureda visokog predstavnika za RSE.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG