U pismu koje je naslovljeno na predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, u koje je BIRN BiH imao uvid, se navodi da je Komisija primila znanju nove informacije koje je dostavio VSTV, a koje potvrđuju postojanje otpora unutar pravosudnog sistema BiH i šire, spram “uspostave smislenog sistema provjere integriteta”.

Kako Komisija navodi u pismu, stanje pravosudnog sistema je razlog za ozbiljnu zabrinutost, te poziva na izmjene Zakona o VSTV-u u skladu s odlukama Suda BiH, i da se finalizira i donese novi zakon o VSTV-u. Podsjetili su VSTV da se integritet može jedino postići imenovanjima i napredovanjima zasnovanim na stručnosti, poštivanjem visokih etičkih standarda, strogom i nepristrasnom primjenom pravila o sukobu interesa, disciplinskim postupcima i sankcijama.

U pismu se na kraju navodi da Komisija trenutno preispituje svoju tehničku i finansijsku podršku pravosuđu putem VSTV-a.

Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, za BIRN BiH kaže da je poruka međunarodne zajednice jasna.

“PIC [Vijeće za implementaciju mira] je bio vrlo jasan – BiH ima ogroman problem sa pravosuđem. Ono nije nezavisno i primjetan je politički uticaj i pritisak. EU [Evropska unija] je, također, vrlo jasna — ako se to ne popravi, razmotrit će se ukidanje finansijske pomoći za VSTV, kaže Damir Arnaut zastupnik u Parlamentu BiH.

Kako kaže, pravosuđu trebaju brojne promjene – od jačanja mehanizama za utvrđivanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i pooštravanja sankcija, preko uvođenja njihovih bliskih srodnika u institut sukoba interesa, do sistemskih popravki poput razdvajanja na dva vijeća, sudskog i tužilačkog, i druge.

Evropska komisija je u svom pismu posebnu pažnju posvetila neuspostavljanju Jedinice za integritet pri Sekretarijatu VSTV-a.

“Koliko je poznato Komisiji, nikakvi dalji koraci nisu poduzeti ni u tom pravcu, primarno kada je riječ o usvajanju Pravilnika VSTV-a o sistematizaciji radnih mjesta i internoj organizaciji, što bi omogućilo restrukturisanje Sekretarijata”, stoji u pismu naslovljenom Tegeltiji.

Navodeći kako je zatečen tonom pisma Evropske komisije, Tegeltija je objasnio da je pandemija koronavirusa bila razlog neuspostavljanja Jedinice. Pojašnjava da će VSTV novom sistematizacijom Sekretarijata, uspostaviti posebnu jedinicu za integritet, ali bez Pravilnika o imovinskim kartonima ili zakonima ta jedinica suštinski neće imati neki veliki smisao ni djelokrug rada.

“Razumljiva je s jedne strane frustracija EU, koja je ujedno i naša frustracija i mi smo upozoravali na eventualne posljedice opstrukcija reformi koje preduzima, ali s druge strane u najmanju ruku nije fer niti je u duhu partnerstva, fakturisati zastoj u reformama VSTS-u koji je uložio ogroman napor u zadnje dvije i po godine kako bi usvojio sve ove reformske akte, a čija opstrukcija je van njegove volje i moći”, dodaje Tegeltija.

Predsjednik VSTV-a odgovornost za neprovedene reforme upućuje na druge adrese i smatra da je to u najvećoj mjeri posljedica opstrukcija reformskih poteza koje je VSTV poduzeo u protekle dvije godine, a koje su uzrokovale zastoj u implementaciji reformi koje je VSTV poduzeo. Sud BiH je presudama stavio van snage dvije inicijative VSTV-a koje su trebale da unaprijede integritet – za provjeru imovine i objavljivanje podataka o imovini nosilaca pravosudnih funkcija te Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nositelja pravosudnih funkcija i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH.

Prema Tegeltijinim riječima, dva od tri najvažnija reformska akta su u ovom trenutku stavljena van snage, van njihove volje, odlukom Agencije za zaštitu ličnih podataka i Suda BiH i to je nešto na šta ne mogu uticati. Kako kaže, u oblasti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, ključni reformski zahvat bio je pravilnik o prikupljanju i obradi finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija, čiju primjenu je Agencija za zaštitu ličnih podataka, po prigovoru, stavila van snage nalazeći da ne postoji zakonski osnov za njegovu primjenu.

Iako EU fondovi čine više od polovine svih donacija koje VSTV dobija, Tegeltija govori da iako cijeni ta ulaganja, neće moći uraditi ništa ako se ta ulaganja prekinu.

“Zahvalit ćemo se na dosadašnjoj saradnji i pomoći i nastaviti dalje, jer VSTS, sudovi i tužilaštva u BiH su institucije čije finansiranje je u cijelosti predviđeno budžetima na različitim nivoima, te neće doći do nikakvog zastoja i problema u radu kako u VSTS tako ni u sudovima i tužilaštvima”, rekao je Tegeltija.

Pravosuđe u BiH potpuno zakazalo

Glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez za BIRN BiH kaže da je EK tokom proteklih 15 godina osigurala više od 30 miliona eura za jačanje neovisnosti, integriteta i efikasnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini, posebno kroz dodjele VSTV-u.

“EU žali što se odupire provođenju ključnih reformi unutar pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine i šire. Posebno žali što nije postignut napredak u uspostavljanju smislenog sistema provjere integriteta, u skladu sa preporukama i nalazima Komisije iz nezavisnog stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini”, kaže Pisonero-Hernandez.

Ovi ograničeni rezultati u vezi s ciljevima reforme pravosuđa podrivaju efikasnost podrške EU pravosuđu i VSTV-u. Evropska komisija stoga preispituje učinkovitost svoje finansijske potpore dodijeljene VSTV-u, uključujući nezavisnu procjenu koja se trenutno provodi, dodaje ona.

Borislav Borenović, član Privremene istražne komisije je za BIRN BiH rekao da je pismo još jedan pokazatelj da je pravosuđe u BiH potpuno zakazalo i da je jedna od najlošijih karika u društvu, te da međunarodna zajednica koja se snažno zalagala za reformisano, nepristarasno i efikasno pravosuđe to priznaje.

“Lociranje VSTS-a kao ključnog problema u funkcionisanju pravosuđa, upitnost dalje podrške i otvorena kritika od strane Evropske komisije je signal za brzo djelovanje i ozbiljne promjene u pravosudnom sistemu. Pravosuđe mora biti reformisano i u dijelu zakonodavstva, ali i personalno”, zaključuje Borenović.

Postojanje otpora u pravosuđu

Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su EU, EK i VSTV partneri u reformi pravosuđa i da zajednički učestvuju u tome, te da “nije samo VSTV odgovoran i isključivo on radio na reformi”. Vijeće je, prema njegovim riječima, puno toga uradilo sa predstavnicima međunarodne zajednice i domaćim stručnjacima iz pravosuđa.

U tom pismu i piše u jednom mjestu da očigledno postoji otpor i u pravosuđu. Znači nije samo VSTV, imamo mi problema i sa neprihvatanjem stavova, prijedloga i akata VSTV-a. Evo znate i sami ovu odluku Suda BiH – neću da je komentarišem – ali ona nam je onemogućila daljnje aktivnosti. Prije toga naš pokušaj uređenja imovinskih kartona i finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija naišao je na stav Agencije za zaštitu ličnih podataka da to nije ispravno, nije zakonito”, kaže Karamehić.

Govoreći o mogućem prekidu finansiranja, Karamehić navodi da bi došli u jednu nezgodnu situaciju, puno toga bi stalo i dovedeno u pitanje, jer se tim sredstvima EU finansiraju projekti i informatički sektor, druge stvari, rekonstrukcija objekata.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE), sudija Branko Perić kaže kako Evropskoj komisiji treba biti jasno da nemaju s kim da razgovaraju, jer ni VSTV ni političke strukture ne žele suštinsku reformu.

“VSTV je institucija u kojoj sjede ljudi bez liderskih sposobnosti, bez iskustva i bez profesionalnih znanja. To su mogli davno da zaključe. Ti ljudi su predali pravosuđe u ruke vladajućih politika, a vladajuće politike ne žele nikakve promjene, jer im odgovara sistem koji ne funkcioniše, koji nije efikasan i koji ne zna da se bori za svoju nezavisnost. Samo loš i neefikasan sistem garantuje njihovu nekažnjivost za korupciju i organizovani kriminal i zbog toga oni nisu zainteresovani ni za kakve reforme”, kazao je Perić za RSE.

U izjavi na društvenim mrežama neposredno nakon sastanka, predsjednik Trump je naznačio da je predloženi dogovor odbačen.

“Utvrdio sam da predsjednik Zelenskyy nije spreman za mir ako je Amerika uključena, jer smatra da mu naša uključenost daje veliku prednost u pregovorima”, napisao je Trump.

“On je pokazao nepoštovanje prema Americi i Ovalnom uredu. Može se vratiti kada bude spreman za mir”, kazao je predsjednik na mreži Truth Social.

Žestoka razmjena teških riječi, kojoj su svjedočili deseci američkih i ukrajinskih novinara u Ovalnom uredu, uz prisutsvo potpredsjednika JD Vancea, poprimila je borbeni ton nakon oko 40tak minuta razgovora kada je Zelenskyy pomenuo rusku invaziju na Krim 2014.

Potpredsjednik SAD-a JD Vance se odmah umiješao, rekavši ukrajinskom predsjedniku da je došau u Washington na, kako se izrazio optuživši ga za "propagandnu turneju".

“Mislim da je izraz nepoštivanje to što ste došli u Ovalni ured kako biste o tome raspravljali pred američkim medijima”, rekao je JD Vance Zelenskom.

I Vance i Trump optužili su ukrajinskog čelnika da nije zahvalan na pomoći koju je njegova zemlja dobila od Washingtona.

"Trenutno nemate dobre karte", rekao je Trump, podižući glas dok ga je Zelenskyy istovremeno pokušao prekinuti i odbiti tu tvrdnju.“A kockate se sa životima milijuna ljudi. Kockate se s Trećim svjetskim ratom.”

Zelenskyy je vrlo brzo nakon toga napustio Bijelu kuću, a ranije najavljena press konferencija s američkim predsjednikom je otkazana, kao i zajednički ručak.

Prije nego što se susret pretvorio u razmjene ljutih riječi i medjusobnih optužbi, predsjednik Trump je bio rekao da je blizu potpisivanje sporazuma sa Zelenskim.

Ugovor bi uključivao odredbe o suvlasništvu i upravljanju fondom za poslijeratnu obnovu Ukrajine, u koji će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu zamjene za sigurnosna jamstva u kojima bi SAD podržlea europske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

"To znači da ćemo biti unutar Ukrajine, a to je velika obveza Sjedinjenih Država", rekao je.

Sada je sve to dovedeno u pitanje. Nakon sastanka je predsjednik Ukrajine poslao poruku kako se zahvaljuje američkom narodu i Americi kao zemlji, dodajući. Rekavši: "Hvala vam za vašu podršku, hvala vam i za ovaj posjet, hvala predsjedniku Sjedinjenih Država, i američkom Kongresu. Ukrajina traži i treba pravedan i trajan mir, i radimo upravo na tome."

Mediji navode da je ukrajinski lider otkazao i skup u tzv. Ukrajinskoj kući u Washingtonu, koji je bio planiran za predveče.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.

Uoči njihovog sastanka, Trump nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za Kijev, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja između Ukrajine i Rusije - uvjet koji je Starmer zahtijevao.

“Nadam se da imamo taj problem gdje bismo mogli da brinemo o očuvanju mira. Moramo prvo tome”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući u srijedu. „Održavanje mira je veoma lako. Sklapanje dogovora koji je veoma teško”

Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem trupa u Ukrajinu. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.

"Apsolutno sam uvjeren da nam je potreban trajni mir, a ne prekid vatre, a da bi se to dogodilo, potrebne su nam sigurnosne garancije", rekao je Starmer u srijedu, dodajući da će Britanija dati svoj dio da podrži tu mjeru kao dio ukrajinskog mirovnog sporazuma, ali samo uz podršku SAD-a.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih trupa u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.

Posljednjih sedmica Trump je pokrenuo direktne pregovore s Rusijom kako bi brzo okončao rat bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, koje je sve više kritizirao. On je drastično preokrenuo američku politiku svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joeo Bidena, čiji je stav administracije o ratu bio da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno" i "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", kada su u pitanju mirovni pregovori.

Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima je rekao da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren u "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".

Zvaničnik je mislio na sporazum iz 2014. i 2015. koji je imao za cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.

Zvaničnik je rekao da će biti manje zabrinutosti za slanje trupa ako se sukob "svede na funkcionalni prekid vatre", kako žele SAD, a još manje uz "široko zasnovano, sporazumno mirovno rješenje među stranama".

Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je dužnosnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.

Ključna poruka koju Starmer treba pojačati je da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda (GMF).

„Zato što bi bilo veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja“, rekla je ona za Glas Amerike.

Jačanje odbrane

Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati", insistirajući da američki porezni obveznici "ne bi trebali plaćati račune... više nego što Evropljani plaćaju".

U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.

U onome što se čini kao potez za smirivanje Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.

Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.

Premijer je priznao da je odluka o povećanju potrošnje za odbranu "ubrzana" kako Trump kreće u pregovore s Moskvom i jasno daje do znanja da smanjuje podršku SAD-a evropskoj sigurnosti.

Posjeta je izazov za Starmera jer on nastoji da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva sa interesima evropskih saveznika dok se angažuje s nepredvidivom američkom administracijom.

"Najvažnije je da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" rekao je Michael O’Hanlon iz Brookings instituta o Trumpu i Starmeru. To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.

“Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine”, dodao je O’Hanlon.

Trump je u srijedu dao do znanja Ukrajini da treba da "zaboravi" na put ka članstvu u NATO-u i da ne treba mnogo očekivati od Washingtona.

„Neću davati sigurnosne garancije – idemo da Evropa to uradi jer mi govorimo o Evropi da je njihov susjed", rekao je on.

Osim pregovora s Moskvom, Trump također gura dogovor sa Kijevom koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim rijetkim zemnim mineralima i nadoknadio sredstva koja je Bajdenova administracija dala za podršku ratnim naporima zemlje.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy trebao bi se u petak sastati s Trumpom u Bijeloj kući.

Carinske prijetnje

Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij. Trump prijeti više, rekavši da je Evropska unija bila "veoma nepravedna" prema Americi.

Starmer je "u malo delikatnoj poziciji" jer Ujedinjeno Kraljevstvo nije dio jedinstvenog tržišta Evropske unije, rekao je Weber iz GMF-a.

"Dakle, za njega je pitanje u suštini izbjegavanje situacije u kojoj postoje američke carine, i naravno pokušaj da se umiri Washington u tom pogledu, a on također ne ide na liniju superkonfrontacije sa Evropskom unijom", rekla je.

Britanska ministrica finansija Rachel Reeves izjavila je u srijedu da je uvjerena da trgovina i ulaganja između SAD-a i Velike Britanije neće biti poremećeni usljed Trumpovih tarifnih prijetnji.

Luke Coffey, stručnjak pri konzervativnom institute Hudson, kaže da, “Dodik ostaje i dalje destabilizirajuća sila koja prijeti ne samo suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Herzegovine, nego i šire,, tj. stabilnosti cijelog Balkana i Evrope.

"Njegova konstantna secesionistička retorika direktno podriva jedinstvo BiH, potpaljuje tenzije i podstiče separatističke ambicije", kaže Coffey za Glas Amerike.

"Njegove napore da oslabi državu aktivno podržava i Srbija i Rusija, a dogadjaji ove sedmice služe kao alarmantno podsjećanje da Sjedinjene Države, a ni Evropa, ne mogu više priuštiti sebi da ignoriraju ovaj region,” zaključuje Luke Coffey iz konzervativne institucije Hudson.

Profesorica Tanya Domi sa Univerziteta Columbia se osvrnula na činjenicu da gospodin Dodik sada upozorava da je ova presuda, kako je rekao “kraj Bosne”:

"Ono što je takodjer interesantno u ovoj situaciji je da gospodin Dodik od ovoga pokušava napraviti nešto što je veće od njega samoga, i uključiti sve Srbe u ovaj kontekst a sebe predstaviti kao neku žrtvu.

Ova presuda je trebala da se desi I ranije i možda je prekasno i nedovoljno… Ipak, to je jedan značajan korak naprijed. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se opozicija u RS postaviti dok se ovaj process bude nastavljao", kaže Domi.

Ovo je dobar početak, ali je neophodno još puno toga uraditi", kazao je profesor Daniel Serwer, jedan od najboljih američkih poznavatelja prilika na zapadnom Balkanu.

"Korupcija bi morala biti slijedeća optužba, jer potpuna pravda zahtijeva kontinuirano krivično gonjenje”, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins .

Toby Vogel, analitičar pri Vijeću za politiku demokratizacije u Berlinu, naglašava:

"Mislim da je najvažnija poenta da je, političar na visokoj fuknciji, jedan lider u Bosni i Hercegovini, proglašen krivim za zloupotrebu položaja. Ovo nije trivijalna stvar, u ovo je u simboličnom smislu vrlo važno i možda predstavlja i momenat kad se jedna vrsta bezakonja završava.

Također je vrlo bitno, u isto vrijeme, ovome ne pridavati previše značaja, jer ovo nije konačna presuda, i proces može potrajati i do kraja godine.

No, kada dođe do konačne presude, i ako ostane nepromijenjena, onda se postavlja pitanje kako će Bosna I Hercegovina tu odluku provesti. Hoće li poslati policiju u Banjaluku da uhapsi Dodika, hoće li poništiti odluke Skupčtine RS i šta će biti sljedeći korak?

Još jedna značajna dimenzija u ovome je i mandat mirovne misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini koji je joč uvijek na snazi i čiji je zadatak da održava sigurnost i bezbjednost.

Mirovna misija kojom upravlja Evropska unija će se također suočiti sa izazovima je im nedostaje osoblja, transporta i jednostavno nemaju operacioni kapacitet na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključuje Vogel u razgovoru za Glas Amerike.