Izdvojeno
Američki ambasador građanima BiH: Vi morate donijeti promjene
Blog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona prenosimo u cijelosti:
„Vlada Sjedinjenih Država već dugo daje podršku građanima Bosne i Hercegovine u nastojanjima da izgrade bolju budućnost. Mi smo i dalje istinski prijatelj posvećen tome da naša podrška bude plodonosna i fokusirana na rezultate – ali ostvarenje krajnjeg cilja zavisi od građana Bosne i Hercegovine.
Krajnja svrha inostrane pomoći jeste prestajanje potrebe za istom. Jedva čekamo dan kada će Bosna i Hercegovina preći iz faze u kojoj joj je pomoć potrebna u fazu oslanjanja na sopstvene snage. Prvog oktobra, Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID) objavila je na svom otvorenom portalu https://selfreliance.usaid.gov treće izdanje Mapa puta za ostvarenje samoodrživosti za razne zemlje. USAID definiše samoodrživost kao sposobnost planiranja, finansiranja i provedbe rješenja za probleme lokalnog razvoja, kao i opredjeljenost da se ta rješenja provedu efektivno, inkluzivno i odgovorno. Jednostavno rečeno, samoodrživost znači da BiH sama rješava svoje probleme bez smjernica ili finansijske pomoći međunarodne zajednice.
Kada radimo procjenu situacije u raznim zemljama, posmatramo i sposobnost djelovanja i opredjeljenost za isto. Mjere za BiH pokazuju da u njoj postoji visok nivo sposobnosti za upravljanje sopstvenim razvojem. Institucije u kojima radi osoblje koje je adekvatno obučeno, postoje. Nažalost, podaci takođe pokazuju nizak stepen opredjeljenosti. To nije iznenađenje za većinu građana koji tome svakodnevno svjedoče. Ali, pošto se SAD oslanjaju na podatke, istaknuću nekoliko stvari koje smo utvrdili.
Opredjeljenost se iskazuje na različite načine – upoznavanjem građana sa informacijama, osnaživanjem ljudi sredstvima pomoću kojih mogu tražiti odgovornost od vlasti, te podsticanjem građana da učestvuju u rješavanju problema od opšte važnosti. Nažalost, postoje pokazatelji da su svi ovi ključni prioriteti u padu u BiH od 2013. godine. Vlasti podržavaju demokratiju prihvatanjem slobode izražavanja, slobode udruživanja, vladavinom prava, i slično. U ovim oblastima BiH takođe trpi. Dok se približavaju opštinski izbori, možda je najveći razlog za zabrinutost to što istraživanja ukazuju na postojanje prevara pri registraciji birača, sistematskih nepravilnosti, kupovine glasova, pa čak i izbornog nasilja.
Ovi opsežni napadi na sposobnost građana da osiguraju da njihove vlasti rade za njih sprečavaju očajnički potrebne reforme s ciljem ograničavanja lidera da rade u ličnu korist. Bez veće opredjeljenosti vladinih zvaničnika da promijene situaciju, status quo, spirala pada će se nastaviti. Što je najhitnije, Vlada SAD će nastaviti vršiti pritisak na lidere da djeluju snažno na reformi javnog sektora i razvoju ekonomije, naročito sada kada pandemija COVID-19 i dalje bjesni. Ovakvo djelovanje treba da uključuje depolitizaciju državnih preduzeća. Državna preduzeća su neefikasna, ona su politički bankomati uz pomoć kojih vladajuće elite održavaju svoju moć, potvrđuju kontrolu nad biračkim tijelom i bogate se resursima koja pripadaju vama, građanima BiH.
Bh. lideri mogu postići napredak kada to žele. Promjena Izbornog zakona da bi se građanima Mostara vratilo osnovno demokratsko pravo glasanja i dugo odlagano usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina znaci su nade. Oni pokazuju šta se može postići kada postoji opredjeljenje da se nešto uradi.
Međutim, malo toga će se promijeniti ako vi, obični građani, ne uradite svoj dio posla – ako ne odbijete da plaćate mito, ako ne ukažete na gubitke, korupciju, izborne nepravilnosti, ako ne progovorite glasno i jasno i, što je najvažnije, ako ne glasate da biste svoje lidere pozvali na odgovornost.
Bolje su vijesti podaci iz Mape puta za zemlju koji takođe ukazuju na visok nivo sposobnosti građana i civilnog društva. Putovanje BiH ka samoodrživosti može biti puno kraće ako vi preuzmete odgovornost da zahtijevate efikasne lidere, transparentnost vlasti i odgovornost. S druge strane, ono što blokira ovo putovanje je neizlazak građana na izbore ili prodaja kontrole nad njihovom i budućnošću njihove djece tako što svoj glas prodaju za 100 KM, iznos koji ispari za nekoliko dana.
Mladi ljudi ove zemlje ne žele ostati zarobljeni u prošlosti. BiH u 2030. godini puno im je važnija i zanimljivija nego BiH u 1995. godini. Zajedno, građani imaju moć da odrede tu budućnost, da osiguraju da BiH zauzme svoje mjesto kao stabilna i naprednija članica evroatlantske zajednice. Uspjeh Bosne i Hercegovine ne zavisi od toga šta će uraditi međunarodna zajednica. On će zavisiti – kako je govorio predsjednik Kennedy – od “onoga što vi možete uraditi za svoju zemlju”. Uspješna građanska supervizija će na kraju zauzeti mjesto međunarodne supervizije. Mi vjerujemo u vašu želju da dočekate, i potencijal građana da ostvare prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu. Ako ste voljni da krenete putem ka samoodrživosti, Vlada Sjedinjenih Država podržaće vas u tome.”
See all News Updates of the Day
Banja Luka: Vlasti pokušavaju da kontrolišu NVO
Zakon o neprofitnim organizacijama predstavlja korak unazad u demokratskim procesima. Smatraju ovo pojedini analitičari i predstavnici opozicije ne isključujući vezu između donošenja ovog zakona i najave prekida odnosa entitetskih vlasti sa predstavnicima američke i britanske ambasade u BiH.
Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu
Američki državni sekretar Antony Blinken na svom zvaničnom Twitter profilu objavio je poruku koja se tiče Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska.
"Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. State Department kojeg zastupa amb. Murphy, nastavlja se zalagati za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju", stoji u poruci.
Entitet Republika Srpska, namjerava da uvede dva nova zakona za koja se strahuje da bi mogla služiti za ušutkivanje kritike vlasti.
Poruka dolazi i nakon Dodikove izjave da "poštuje Ameriku ali ne i američkog ambasadora u Bosni i Herecegovini Michael Murphyja".
Dodik je ranije najavio da entitet RS, "zbog njihovog antidaytonskog djelovanja" prekida kontakte sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
Dodik se, zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH nalazi pod sankcijama vlada ove dvije zemlje.
Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti
Američki Senat poduzima korake ka opozivu decenijama važećeg zakona koji američkim predsjednicima daje široke ovlasti da vode rat u Iraku. Ovaj dvostranački napor proizlazi iz uvjerenja mnogih senatora da Kongres mora povratiti svoje ovlasti i spriječiti zloupotrebu vojne sile.
Sigurnosni zvaničnik: Veliki strani teroristički napad na SAD skoro nezamisliv
Strane terorističke grupe, uključujući podružnice Islamske države i al-Kaide, možda imaju želju da izvedu velike napade na tlu SAD, ali decenije borbe protiv terorizma učinile su sprovođenje takve operacije skoro nemogućim u ovom trenutku, tvrdi visoki službenik američke unutrašnje bezbjednosti.
Nikolas Rasmusen, koordinator za borbu protiv terorizma Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost, je nazvao mogućnost napada koji podsjeća na 11. septembar 2001, kada su teroristi al-Kaide oteli četiri aviona i ubili skoro 3.000 ljudi - "skoro nezamislivom".
"Postigli smo ono što bih nazvao supresivnim efektom na sposobnost grupa kao što su ISIS i al-Kaida da izvrše napade velikih razmjera ovdje u domovini", rekao je Rasmusen, koristeći akronim za Islamsku državu.
"To nije beznačajno", rekao je on na događaju koji je organizovao Program o ekstremizmu Univerziteta Džordž Vašington. "To je nešto, prilično značajno i koštalo je mnogo".
Rasmusenova izjava uslijedila je samo nekoliko nedelja pošto su najviši vojni i obavještajni zvaničnici svjedočili pred Kongresom, upozoravajući da afganistanska podružnica Islamske države želi da napadne američke ili zapadne mete.
IS-Horasan "može da izvrši spoljne operacije protiv američkih ili zapadnih interesa u inostranstvu za manje od šest mjeseci sa ili bez upozorenja", rekao je zakonodavcima ranije ovog mjeseca general Centralne komande SAD Majkl Kurila.
Nedelju dana ranije, general-potpukovnik Skot Berijer, šef Odbrambene obavještajne agencije, rekao je kongresmenima: "Pitanje je vremena kada će imati sposobnost i namjeru da napadnu Zapad".
Ranije ove godine, Kristin Abizaid, direktorka Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, nazvala je IS-Horasan, "faktorom prijetnje zbog koje je najviše zabrinuta".
Za sada, američki vojni i obavještajni zvaničnici se slažu sa Rasmusenom da je vjerovatnoća napada na američko tlo mala i da je vjerodostojnije da će IS-Horasan ili druge grupe verovatnije ciljati interese SAD ili Zapada u Južnoj Aziji ili Evropi.
Ali čak je i Rasmusen zabrinut da bi prijetnja od grupa poput IS-Horasan mogla porasti ako SAD i njeni saveznici i partneri ne budu u stanju da održe pritisak na strane terorističke organizacije.
"Brinem se da efekat suzbijanja koji smo postigli uz veliku cijenu nije trajan", rekao je on u ponedeljak. "Sigurno ne postoji ništa u vezi sa tim stanjem što bi sugerisalo da će ono biti trajno, prirodno ili samostalno".
Neki zakonodavci i zvaničnici su posebno zabrinuti, između ostalog i zbog gubitka obavještajnih podataka na terenu poslije povlačenja SAD iz Afganistana u avgustu 2021.
Od tog vremena, američka vojska je izvela samo jedan protivteroristički napad u Afganistanu, ubivši vođu al-Kaide Ajmana al Zavahirija prošle godine. Vojni zvaničnici su upozorili da je prikupljanje obavještajnih podataka iz vazduha, putem aviona ili dronova, teško - zbog velike udaljenosti između američkih baza i ciljanih područja u Avganistanu.
Kao rezultat toga, visoki američki vojni komandanti zabrinuti su da nisu u mogućnosti da pristupe ključnim detaljima i obavještajnim podacima koji bi zemlji mogli dati više upozorenja o eventualnom predstojećem napadu.
Rasmusen je priznao takvu zabrinutost, opisujući situaciju kao "ispod optimalne".
"Aktivno smo u poziciji upravljanja rizikom i ublažavanja rizika, pokušavajući da iskoristimo najbolju moguću prednost od preostalih obavještajnih resursa koje imamo", rekao je on. "Uvjeren sam, međutim, da tražimo prave stvari da bismo dobili to upozorenje".
Prijetnja od domaćeg terora
Uprkos uvjerenju da su najteže prijetnje stranih terorističkih organizacija uglavnom ublažene, Rasmusen je upozorio da se sveukupno okruženje prijetnji pogoršava.
"Okruženje prijetnji sa kojim se suočavaju naši profesionalci za nacionalnu bezbjednost i unutrašnju bezbjednost je raznovrsnije, dinamičnije i komplikovanije od bilo koje druge tačke ranije", rekao je on, dalje navodeći da je nivo prijetnje u SAD na "gotovo stalnoj uzlaznoj putanji".
"Različitost ekstremističkih misaonih tokova, ideologija, narativa koji zahvataju različite segmente našeg stanovništva ovdje u Sjedinjenim Državama je na vrhuncu svih vremena", dodao je Rasmusen.
Bezbjednost granice
Rasmusen je takođe priznao zabrinutost za bezbjednost granica, posebno duž granice SAD sa Meksikom.
Međutim, on je rekao da trenutno ništa ne ukazuje na to da bilo koja teroristička organizacija pokušava da iskoristi južnu granicu za infiltriranje u zemlju.
"Ono što nismo vidjeli su informacije koje sugerišu da strane terorističke organizacije, grupe, aktivno koriste ili pokušavaju da iskoriste uočenu ranjivost u ovoj oblasti da doprinesu svojim operacijama", rekao je Rasmusen odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
"To ipak ne znači da ne moramo da brinemo i da naporno radimo na rješavanju načina na koji teroristi ili ljudi sa terorističkim vezama mogu da iskoriste ranjivost na južnoj granici", dodao je on.
Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.
