Izdvojeno
Američki ambasador građanima BiH: Vi morate donijeti promjene
Blog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona prenosimo u cijelosti:
„Vlada Sjedinjenih Država već dugo daje podršku građanima Bosne i Hercegovine u nastojanjima da izgrade bolju budućnost. Mi smo i dalje istinski prijatelj posvećen tome da naša podrška bude plodonosna i fokusirana na rezultate – ali ostvarenje krajnjeg cilja zavisi od građana Bosne i Hercegovine.
Krajnja svrha inostrane pomoći jeste prestajanje potrebe za istom. Jedva čekamo dan kada će Bosna i Hercegovina preći iz faze u kojoj joj je pomoć potrebna u fazu oslanjanja na sopstvene snage. Prvog oktobra, Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID) objavila je na svom otvorenom portalu https://selfreliance.usaid.gov treće izdanje Mapa puta za ostvarenje samoodrživosti za razne zemlje. USAID definiše samoodrživost kao sposobnost planiranja, finansiranja i provedbe rješenja za probleme lokalnog razvoja, kao i opredjeljenost da se ta rješenja provedu efektivno, inkluzivno i odgovorno. Jednostavno rečeno, samoodrživost znači da BiH sama rješava svoje probleme bez smjernica ili finansijske pomoći međunarodne zajednice.
Kada radimo procjenu situacije u raznim zemljama, posmatramo i sposobnost djelovanja i opredjeljenost za isto. Mjere za BiH pokazuju da u njoj postoji visok nivo sposobnosti za upravljanje sopstvenim razvojem. Institucije u kojima radi osoblje koje je adekvatno obučeno, postoje. Nažalost, podaci takođe pokazuju nizak stepen opredjeljenosti. To nije iznenađenje za većinu građana koji tome svakodnevno svjedoče. Ali, pošto se SAD oslanjaju na podatke, istaknuću nekoliko stvari koje smo utvrdili.
Opredjeljenost se iskazuje na različite načine – upoznavanjem građana sa informacijama, osnaživanjem ljudi sredstvima pomoću kojih mogu tražiti odgovornost od vlasti, te podsticanjem građana da učestvuju u rješavanju problema od opšte važnosti. Nažalost, postoje pokazatelji da su svi ovi ključni prioriteti u padu u BiH od 2013. godine. Vlasti podržavaju demokratiju prihvatanjem slobode izražavanja, slobode udruživanja, vladavinom prava, i slično. U ovim oblastima BiH takođe trpi. Dok se približavaju opštinski izbori, možda je najveći razlog za zabrinutost to što istraživanja ukazuju na postojanje prevara pri registraciji birača, sistematskih nepravilnosti, kupovine glasova, pa čak i izbornog nasilja.
Ovi opsežni napadi na sposobnost građana da osiguraju da njihove vlasti rade za njih sprečavaju očajnički potrebne reforme s ciljem ograničavanja lidera da rade u ličnu korist. Bez veće opredjeljenosti vladinih zvaničnika da promijene situaciju, status quo, spirala pada će se nastaviti. Što je najhitnije, Vlada SAD će nastaviti vršiti pritisak na lidere da djeluju snažno na reformi javnog sektora i razvoju ekonomije, naročito sada kada pandemija COVID-19 i dalje bjesni. Ovakvo djelovanje treba da uključuje depolitizaciju državnih preduzeća. Državna preduzeća su neefikasna, ona su politički bankomati uz pomoć kojih vladajuće elite održavaju svoju moć, potvrđuju kontrolu nad biračkim tijelom i bogate se resursima koja pripadaju vama, građanima BiH.
Bh. lideri mogu postići napredak kada to žele. Promjena Izbornog zakona da bi se građanima Mostara vratilo osnovno demokratsko pravo glasanja i dugo odlagano usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina znaci su nade. Oni pokazuju šta se može postići kada postoji opredjeljenje da se nešto uradi.
Međutim, malo toga će se promijeniti ako vi, obični građani, ne uradite svoj dio posla – ako ne odbijete da plaćate mito, ako ne ukažete na gubitke, korupciju, izborne nepravilnosti, ako ne progovorite glasno i jasno i, što je najvažnije, ako ne glasate da biste svoje lidere pozvali na odgovornost.
Bolje su vijesti podaci iz Mape puta za zemlju koji takođe ukazuju na visok nivo sposobnosti građana i civilnog društva. Putovanje BiH ka samoodrživosti može biti puno kraće ako vi preuzmete odgovornost da zahtijevate efikasne lidere, transparentnost vlasti i odgovornost. S druge strane, ono što blokira ovo putovanje je neizlazak građana na izbore ili prodaja kontrole nad njihovom i budućnošću njihove djece tako što svoj glas prodaju za 100 KM, iznos koji ispari za nekoliko dana.
Mladi ljudi ove zemlje ne žele ostati zarobljeni u prošlosti. BiH u 2030. godini puno im je važnija i zanimljivija nego BiH u 1995. godini. Zajedno, građani imaju moć da odrede tu budućnost, da osiguraju da BiH zauzme svoje mjesto kao stabilna i naprednija članica evroatlantske zajednice. Uspjeh Bosne i Hercegovine ne zavisi od toga šta će uraditi međunarodna zajednica. On će zavisiti – kako je govorio predsjednik Kennedy – od “onoga što vi možete uraditi za svoju zemlju”. Uspješna građanska supervizija će na kraju zauzeti mjesto međunarodne supervizije. Mi vjerujemo u vašu želju da dočekate, i potencijal građana da ostvare prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu. Ako ste voljni da krenete putem ka samoodrživosti, Vlada Sjedinjenih Država podržaće vas u tome.”
See all News Updates of the Day
Trump postavlja direktoricu America First Policy Instituta za ministarku poljoprivrede
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izabrao je Brooke Rollins, predsjednicu i izvršnu direktoricu America First Policy Instituta, za ministarku poljoprivrede.
"Kao naš sljedeći ministar poljoprivrede, Brooke će predvoditi napore da zaštiti američke farmere, koji su zaista kičma naše zemlje", rekao je Trump u izjavi.
Ako Senat potvrdi, Rollins bi vodila agenciju od 100.000 ljudi s uredima u svakom okrugu u zemlji, čiji djelokrug uključuje farme i programe ishrane, šumarstvo, kreditiranje kuća i farmi, sigurnost hrane, ruralni razvoj, poljoprivredna istraživanja, trgovinu i još mnogo toga . Imala je budžet od 437,2 milijarde dolara u 2024.
Agenda nominovane bi imala implikacije na američku ishranu i novčanike, kako urbane tako i ruralne. Službenici i osoblje Ministarstva poljoprivrede pregovaraju o trgovinskim sporazumima, daju preporuke za ishranu, pregledaju meso, bore se protiv šumskih požara i podržavaju ruralni širokopojasni internet, između ostalih aktivnosti.
"Brookeina predanost podršci američkog farmera, odbrani američke samodovoljnosti hranom i obnovi američkih malih gradova zavisnih od poljoprivrede je bez premca", rekao je Trump u izjavi.
America First Policy Institute je desničarski trust mozgova čije je osoblje blisko sarađivalo s Trumpovom kampanjom kako bi pomoglo u oblikovanju politike za njegovu novu administraciju. Predsjedala je Vijećem za unutrašnju politiku tokom Trumpovog prvog mandata.
Kao ministarka poljoprivrede, Rollins bi savjetovala administraciju o tome kako i da li da implementira poreske kredite za čisto gorivo za biogoriva u vrijeme kada se sektor nada da će rasti kroz proizvodnju održivog avio goriva.
Kandidat će također voditi ponovne pregovore o trgovinskom sporazumu SAD-Meksiko-Kanada sljedeće godine, u sjeni sporova oko pokušaja Meksika da zabrani uvoz genetski modificiranog kukuruza i kanadskih kvota za uvoz mliječnih proizvoda.
Trump je rekao da ponovo planira da uvede sveobuhvatne carine koje će vjerovatno uticati na poljoprivredni sektor.
Razmišljao je da tu ulogu ponudi bivšoj američkoj senatorki Kelly Loeffler, čvrstoj saveznici koju je odabrao da kopredsjedava svojim inauguracijskim odborom, izvijestio je CNN u petak.
Matt Gaetz, Trumpov kandidat za državnog tužioca, povlači ime iz nominacije
Bivši republikanski predstavnik Matt Gaetz povlači svoje ime iz razmatranja za mjesto državnog tužioca. Njega je predložio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.
“Jučer sam imao odlične sastanke sa senatorima. Cijenim njihove pažljive povratne informacije – i nevjerovatnu podršku mnogih. Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, napisao je Gaetz na platformi društvenih medija X.
Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.
Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj." Odbio je dalji komentar.
Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši službenik za provođenje zakona u zemlji u administraciji koja preuzima dužnost 20. januara.
ABC News i The Washington Post objavili su da je komisija pribavila dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su imale više od 18 godina u vrijeme isplata, rekao je vijeću da je dio novca bio za seks.
Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.
“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.
Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevalo je da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove prošlosti dok su preuzimali svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novi predsjednik kabineta.
Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku u Kongresu, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.
Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji bi glasali o njegovoj nominaciji.
Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.
Ukrajina kaže da je Rusija lansirala interkontinentalnu raketu, SAD tvrde da je u pitanju raketa srednjeg dometa
Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da su ruske snage lansirale interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu, što bi, ako se potvrdi, bila prva upotreba takvog oružja od ruske invazije početkom 2022.
Ukrajinske zračne snage saopćile su da je projektil lansiran iz ruske regije Astrahan i da je dio šireg niza napada koji su uključivali hipersoničnu raketu i sedam krstarećih projektila.
Rusija nije odmah komentarisala ukrajinsku izjavu.
Međutim, prema početnoj američkoj procjeni napad je izveden balističkom raketom srednjeg dometa, a ne interkontinentalnom, rekli su za AP i Reuters neimenovani američki zvaničnici.
Prema Asocijaciji za kontrolu naoružanja sa sjedištem u SAD-u, balističke rakete srednjeg dometa putuju između 3.000-5.500 km, dok interkontinentalne balističke rakete (ICBM) putuju više od 5.500 km.
Napad dolazi nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države i Britanija, odvojeno, dozvolile Ukrajini da koristi rakete većeg dometa u napadima na ciljeve dublje unutar Rusije.
Ukrajinski zvaničnici prijavili su u četvrtak štetu na industrijskoj lokaciji u regiji Dnjepropetrovsk kao rezultat ruskih zračnih napada.
Guverner Dnjepropetrovska Serhiy Lysak rekao je da su napadi pogodili grad Dnjepar i izazvali nekoliko požara.
Volodimir Artjuh, guverner ukrajinske oblasti Sumy, rekao je na Telegramu da su ruske snage granatirale područja duž granice između dvije zemlje i napale dronom iz vazduha.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana uništila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Rostovske oblasti i dvije bespilotne letelice iznad Volgograda. Također je rečeno da je oborila i dvije krstareće rakete Storm Shadow britanske proizvodnje.
Jurij Sljusar, vršilac dužnosti guvernera Rostova, rekao je na Telegramu da nema žrtava i štete kao rezultat ukrajinskog napada.
Američke mine
SAD planiraju poslati Ukrajini protupješadijske nagazne mine kako bi pomogle kijevskim snagama da odbiju napredovanje ruskih kopnenih trupa, izjavio je u srijedu američki ministar odbrane Lloyd Austin.
Ova odluka je drugi preokret američke politike u posljednjih nekoliko dana nakon što je predsjednik Joe Biden, u posljednja dva mjeseca svog mandata u Bijeloj kući, promijenio svoj stav i rekao da je Ukrajina sada slobodna da lansira rakete dugog dometa, koje je isporučio Washington, dublje u Rusiju.
Ukrajina je svojim prvim napadom u utorak brzo gađala skladišta municije.
Austin je, govoreći novinarima koji su putovali s njim na put u Laos, rekao da je dopuštanje slanja američkih nagaznih mina u Ukrajinu postalo neophodno zbog promjene taktike na bojnom polju od strane moskovskih snaga.
Rekao je da ruske kopnene trupe predvode pokret na bojnom polju, a ne snage zaštićene oklopnim transporterima, tako da Ukrajina ima "potrebu za stvarima koje mogu pomoći u usporavanju tog napora od strane Rusa".
Rusija je posljednjih sedmica zauzela više teritorija u istočnoj Ukrajini.
Austin je rekao da se nagazne mine koje će SAD obezbijediti mogu kontrolisati radi samoaktivacije i samodetonacije.
Rusija, kao i Sjedinjene Države, nije potpisala konvenciju Ujedinjenih naroda o zabrani protupješadijskih mina, ali Ukrajina jeste, rekao je u srijedu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija je rasporedila najmanje 13 tipova nagaznih mina u Ukrajini, prema Human Rights Watchu, i intenzivno ih koristi na teritoriji koju je zauzela od Ukrajine, navodi Washington Post.
SAD su u srijedu također rekle da Kijevu šalju još 275 miliona dolara vrijedan paket municije, uključujući oružje za raketne sisteme, artiljeriju i protutenkovsko oružje. Ovo je 70. takva pošiljka od avgusta 2021.
Čini se da su promjenjive politike i dodatna opskrba oružjem pokušaj Bidena i njegovog odbrambenog tima da podrže ukrajinske ratne napore prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara.
Trump je bio skeptik u pogledu nastavka američke podrške Ukrajini, tvrdeći da će rat završiti prije nego što uopće preuzme dužnost, ali ne nudi nikakve detalje o tome kako će to učiniti.
Dopisnica VOA Pentagona Carla Babb dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj dao je Reuters.
SAD: Broj prijava za nezaposlene najniži u sedam mjeseci
Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na najniži nivo u sedam mjeseci prošle sedmice, što ukazuje na to da se rast broja radnih mjesta vjerovatno vratio u novembru nakon što je prošlog mjeseca naglo usporio usred uragana i štrajkova.
Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.
Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.
"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."
Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.
Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.
Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.
Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.
Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.
Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.
Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.
Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.
Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.
Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.
Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.
Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.
Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.
Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.
Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.
Izabranik Donalda Trumpa za "graničnog cara" nadziraće povećanje deportacija
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kaže na svom Truth Social nalogu da će njegov izabranik za "graničnog cara", Tom Homan, “biti zadužen za sve deportacije ilegalnih stranaca natrag u njihovu zemlju porijekla”.
Izbor Donalda Trumpa za "graničnog cara" radio je više od 30 godina u saveznoj kontroli imigracije. Tom Homan je na ovogodišnjoj republikanskoj nacionalnoj konvenciji rekao da je svaki predsjednik rekao da će osigurati granicu, ali samo Trump je to i učinio.
“On je stvorio najsigurniju granicu u našoj istoriji. I to je hladna činjenica. Podaci to dokazuju. I pogodite šta: on će to učiniti ponovo.”
Tokom kampanje, Trump je obećao masovne deportacije imigranata bez dokumenata.
"Odmah po polaganju zakletve, pokrenut ću najveći program deportacije u američkoj historiji", najavio je Trump tokom kampanje.
Iako stručnjaci primjećuju da stope migracija i kriminala nisu povezane, Homan kaže da će deportacije popraviti ono što on naziva imigracionim greškama u vrijeme predsjedništva Joea Bidena
“Predsjednik Trump će okončati ludilo o otvorenim granicama Biden-Harris. Zaustavit ćemo da se droga i kriminal slijevaju u vaše susjedstvo”, rekao je Homan.
Homan je bio vršilac dužnosti direktora Službe za imigraciju i carinu u prvoj Trumpovoj administraciji, gdje je predvodio 40 posto povećanja broja hapšenja usljed deportacije.
"Ukupna uklanjanja su smanjena jer je granica pod boljom kontrolom nego što je bila 45 godina."
Ilegalna imigracija bila je glavni problem za mnoge birače na ovogodišnjim izborima. Politički analitičar Francisco Rodríguez kaže da Homan ima pristup "nulte tolerancije".
"Dakle, ako ste ovdje kriminalac i ovdje imate dijete ili porodicu, Homan je izjavio da možete otići sa svojom djecom, sa svojim supružnikom. Niko ne kaže da će porodica biti razdvojena", kaže Rodríguez.
Bivša zastupnica savezne države Floride Daisy Baez kaže da je Trumpova namjera da nominuje Homana upozorenje za imigrantsku zajednicu.
"Ako niste državljanin ili stalni stanovnik, nemate garanciju da ćete ostati u ovoj zemlji. Vrlo je vjerovatno da ćete biti na listi onih koji ispunjavaju uslove za deportaciju", kaže ona.
“Imam poruku milionima ilegalnih stranaca koje je Joe Biden pustio u našu zemlju kršeći savezni zakon: Bolje da počnete da se pakujete odmah”, poručio je Homan.
Homan je bivši njujorški policajac koji je doprinio Projektu 2025, skupu prijedloga politike koje je objavila konzervativna istraživačka grupa Heritage Foundation, kako bi, "spasila zemlju iz stiska radikalne ljevice".
