Najvažnije
Biden nakon glasanja Elektorskog koledža: Demokratija je pobijedila
Elektorski koledž i zvanično je potvrdio da je demokrata Joe Biden novi predsjednik SAD, nakon što su glasovi elektora iz Californije, najveće države u zemlji "prenijeli" Bidena preko praga od 270 glasova potrebnih za pobjedu.
Na osnovu rezultata novembarskih izbora, Biden je osvojio 306 elektorskih glasova dok je republikanski predsjednik Donald Trump osvojio 232. Procjenjuje se da je Biden osvojio i oko sedam miliona glasova birača više od Trumpa.
Biden je u obraćanju javnosti, nakon što su elektori potvrdili njegovu pobjedu, rekao da je "u borbi za duh Amerike, pobijedila demokratija".
"Narod je glasao. Održana je vjera u naše institucije. Integritet naših izbora ostao je nenarušen. Sada je vrijeme da okrenemo stranicu. Da se ujedinimo. Da zacijelimo rane", poručio je Biden.
Ocijenio je da su u Americi, ponovo pobijedili "vladavina prava, naš Ustav i volja naroda" i da se dokazalo da je američka demokratija, kojoj je "bilo zaprijećeno", "otporna, istinska i snažna".
"Plamen demokratije u ovoj naciji davno je zapaljen. I sada znamo da ništa - čak ni pandemija niti zloupotreba vlasti - ne može da ugasi taj plamen", istakao je Biden.
Novoizabrani predsjednik je rekao da su napori Trumpa i njegovih pristalica da pred sudovima preokrenu izborni rezultat "toliko ekstremni, da to nikada nije do sada viđeno".
"Srećom, Vrhovni sud je jednoglasno, odmah i potpuno odbacio te napore", rekao je Biden.
Takođe je ponovio obećanje, dato tokom predizborne kampanje, da će biti predsjednik svih Amerikanaca, bez obzira na to da li su glasali za njega i naglasio da je pred zemljom težak posao kada je riječ o borbi protiv virusa i ekonomiji.
Dok je glasanje Elektorskog koledža tradicionalno formalnost - ove godine je imalo mnogo veći značaj zbog Trumpovih nedokazanih tvrdnji o masovnim prevarama na izborima.
Mjere bezbednosti su bile pojačane u nekim državama dok su Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Pennsylvania i Wisconsin - šest ključnih država u kojima je Biden pobijedio, a Trump osporio rezultate - glasali za Bidena i njegovu potpredsjednicu Kamalu Harris.
Elektori Nevade glasali su preko Zooma zbog pandemije koronavirusa. Glasanje elektora je nastavljeno u državama širom zemlje, a kada je došao red na Californiju, glasovi 55 elektora iz te države su formalizovali Bidenovu pobjedu.
Šanse da bi glasanje elektora moglo da poništi Bidenovu pobjedu bile su skoro nepostojeće, a pošto Trumpov pokušaj da na sudu promijeni rezultat nije uspio, blijede i predsjednikove nade da će moći da ostane na vlasti tako što će ubijediti Kongres da ne prihvati glasove elektora na specijalnoj sjednici 6. januara, i gotovo je sigurno da ni taj pokušaj - neće uspjeti.
See all News Updates of the Day
Očekuje se nastavak istrage o Trumpovim isplatama porno zvijezdi pred velikom porotom u New Yorku
Očekuje se da će njujorška velika porota u srijedu nastaviti svoje vijećanje iza zatvorenih vrata o tome da li je Donald Trump nezakonito isplaćivao tajni novac porno zvijezdi, što bi moglo dovesti do prve krivične prijave protiv bilo kojeg američkog predsjednika.
Porota se redovno sastaje ponedjeljkom i srijedom kako bi razmotrila dokaze u jednoj od mnogih pravnih istraga oko bivšeg predsjednika koji je kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.
Ured okružnog tužioca Menhetna Alvina Bragga istražuje plaćenih 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels u posljednjim sedmicama Trumpove predizborne kampanje 2016. Trampov bivši savjetnik Michael Cohen rekao je da je izvršio uplatu po Trumpovom nalogu kako bi kupio njenu šutnju o Trumpovoj vanbračnoj aferi.
Trump je negirao da se afera dogodila, a drugi su rekli da je Cohen djelovao na svoju ruku.
Obezbjeđenje je bilo visoko oko zgrade suda u kojoj se sastajala velika porota. U utorak, dan kada je Trump predvidio da će biti uhapšen, nije se ništa dogodilo.
Otprilike polovina Amerikanaca vjeruje da je njujorška istraga politički motivirana, ali velika većina smatra vjerodostojnim da je platio tajni novac porno zvijezdi, prema istraživanju javnog mnijenja Reuters/Ipsos zaključenom u utorak.
Cohen je otišao u zatvor nakon što je priznao krivicu po federalnim optužbama koje su proizašle iz isplate, ali tužioci u tom slučaju nisu optužili Trumpa. Manhattan je nekoliko puta pokretao i zaustavljao vlastitu istragu o ovom pitanju.
Ako bi optužnica bila podignuta, Trump bi morao otputovati u New York iz svog doma na Floridi na snimanje i uzimanje otisaka prstiju. Zvaničnici sigurnosti se pripremaju za moguće nemire, ali do sada je malo Trumpovih pristalica poslušalo njegov poziv na proteste.
Velika porota je u ponedeljak saslušala svedoka, advokata Roberta Costella, koji je rekao da je Cohen djelovao na svoju ruku. Cohen je javno rekao da ga je Trump uputio da izvrši isplate i dva puta se pojavio pred velikom porotom.
Trumpovi kolege republikanci kritizirali su istragu Bragga, demokrate, kao politički motiviranu.
Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su u ponedjeljak istragu o Braggovom uredu pismom tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenje u vezi s tim naporima. Braggova kancelarija je saopštila da to neće uticati na njen rad.
Trump i njegovi politički saveznici također se suočavaju s dvije krivične istrage, jednoj u Georgiji i jednoj od strane savezne vlade, koje proizlaze iz njihovih pokušaja da ponište njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.
On se također suočava s još jednom federalnom istragom o njegovom postupanju s osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio funkciju, dvije istrage u New Yorku o njegovoj poslovnoj praksi i slučajem klevete od strane žene koja tvrdi da ju je silovao 1990-ih, što Trump poriče.
Trump je više puta izbjegao pravnu opasnost. U Bijeloj kući je izdržao dva pokušaja Kongresa da ga smijeni sa funkcije, kao i višegodišnju istragu o kontaktima njegove kampanje s Rusijom 2016.
SAD ubrzavaju isporuku tenkova Ukrajini
SAD će ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, pošto je u Pentagonu odlučeno da se pošalju modernizovani stariji model, koji poslije remonta može da bude spreman ranije, kako bi tenkovi stigli u ratnu zonu do jeseni, saopšteno je iz Sekretarijata za odbranu u utorak.
Prvobitni plan bio je da se Ukrajini pošalje 31 noviji model tenka - M1A2 Abrams - čija bi proizvodnja i isporuka trajali godinu do dvije.
Međutim, zvaničnici kažu da je donijeta odluka da se, poslije remonta, pošalje starija verzija M1A1, iz skladišta američke vojske. Zvaničnici navode i da će ukrajinski vojnici lakše naučiti kako da koriste i održavaju Abrams M1A1, dok nastavljaju da pružaju otpor ruskoj invaziji.
„Ideja je da ovo važno sredstvo za borbu bude u rukama Ukrajinaca što je prije moguće”, izjavio je brigadni general Patrick Ryder, portparol Pentagona.
Bidenova administracija u januaru je objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu - nakon što je mjesecima insistirala na tome da su suviše komplikovani i suviše teški za upravljanje i održavanje.
Odluka je bila dio šireg političkog manevra koji je otvorio vrata Njemačkoj da saopšti da će poslati svoje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, i omogućio Poljskoj i drugim saveznicama Ukrajine da učine isto.
Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Ryder je izjavio da će tenkovi proći remont i biti spremni za bitku u Ukrajini, ali je odbio da kaže gde će se taj posao obavljati.
Također nije poznato kada će SAD početi da obučavaju ukrajinske vojnike kako da koriste, održavaju i popravljaju tenkove. Ideja je da se obuka vojnika održi u isto vrijeme kad i remont tenkova, tako da i jedni i drugi budu spremni za bitku u isto vrijeme, kasnije ove godine, izjavili su američki zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.
Pentagon će također morati da se postara da ukrajinske snage imaju adekvatan lanac snabdijevanja kako bi mogli da dobiju sve potrebne dijelove da bi mogli da nastave da koriste tenkove.
Na pitanje o vremenu isporuke tenkova, Ryder je rekao da su Abrams tenkovi deo srednjoročne i dugoročne vojne podrške koju SAD pružaju Ukrajini.
Ruske i ukrajinske snage do sada su bile pretežno izjednačene, razmjenjujući kontrolu nad manjim dijelovima teritorije tokom zime.
Najžešće bitke vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija nastoji da osvoji grad Bahmut, gdje je suočena sa žestokom ukrajinskom odbranom. Međutim, očekuje se da će obje strane pokrenuti intenzivniju ofanzivu na proljeće.
Putin: Kineski plan moguća osnova za mir u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je poslije susreta sa kineskim liderom Xi Jinpingom da bi kineski prijedlog mogao da se iskoristi kao osnova za mirovno rješenje u Ukrajini, ali da Zapad i Kijev još nisu spremni za to.
U zajedničkom saopštenju na kraju Xijeve državne posjete Moskvi, dvojica lidera su upozorila da ne treba preduzimati bilo koje korake koji bi sukob u Ukrajini odveli u "nekontrolisanu fazu", i dodali da nema pobjednika u nuklearnom ratu.
Putin je upozorio zapadne sile da se bore "do posljednjeg Ukrajinca", dok je Xi naglasio "neutralnu politiku" Kine prema Ukrajini i pozvao na dijalog.
"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koji je iznijela Kina u skladu sa ruskim pristupom i mogu da se uzmu kao osnova za mirno rješenje, kada za to bude postojala spremnost na Zapadu i u Kijevu. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin.
Tokom prvog dana razgovora u Moskvi, ruski i kineski lideri su imali "temeljnu razmjenu mišljenja", a tema je bila i mirovni plan Pekinga za Ukrajinu, saopšteno je iz Kremlja.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da iznese više detalja i najavio da će više biti rečeno u saopštenju nakon sastanka dvojice lidera tokom dana.
"Došlo je do veoma temeljne razmjene mišljenja, ozbiljnog razgovora u neformalnom delu", rekao je Peskov i dodao da su dva lidera razgovarala o prijedlogu Kine - dokumentu od 12 tačaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre u Ukrajini.
Putin je u ponedjeljak rekao da je pažljivo proučio kineske ideje, da ih posmatra s poštovanjem i da će o njima razgovarati sa Xijem.
Kineski dokument postavlja neke opšte principe, ali ne sadrži detaljan plan kako da se okonča rat, koji traje više od godinu dana.
SAD su taj plan odbacile jer je Kina odbila da osudi rusku agresiju i smatraju da bi svaki prekid vatre koji bi sada proizašao iz toga, samo utvrdio rusku teritorijalnu dobit i dao Putinovoj vojsci više vremena da se pregrupiše.
Xi je u utorak rekao da je pozvao Putina da poseti Kinu kasnije ove godine.
Putin pozdravio Xijev mirovni plan za Ukrajinu, širi razgovori u utorak
Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je svog kineskog kolegu Xi Jinpinga u Kremlju, navodeći da pozdravlja mirovni plan Pekinga za rješenje ruskog rata protiv Ukrajine.
Putin je također poslao signal zapadnim liderima o tome da je prijateljstvo Rusije i Kine - neograničeno.
Putin je izjavio da "sa poštovanjem" gleda na mirovni plan Pekinga.
Međutim, plan nema velike šanse da bude usvojen u svom predloženom obliku jer ne zadovoljava ključni zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Rusija povuče iz Ukrajine, uz poštovanje njenih međunarodno priznatih granica.
Zahtjev se odnosi i na povlačenje Rusije sa Krimskog poluostrva, koje je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine, i istočnih ukrajinskih regiona na koje su ruske snage izvršile invaziju u februaru prošle godine.
Trodnevna posjeta kineskog lidera Moskvi pruža i Xiju i Putinu priliku da javno pokažu svoje parnerstvo i suprotstavljanje onome što obje zemlje vide kao američku dominaciju u svjetskoj politici.
Sve jače savezništvo Kine i Rusije omogućava i ekonomske dogovore, kao što je isporuka ruske nafte i prirodnog gasa Kini u vrijeme kada su SAD i zapadni saveznici uveli široke sankcije da bi ograničili poslovne transakcije Rusije u inostranstvu, kao kaznu zbog njene invazije na Ukrajinu.
U uvodnim komentarima prije razgovora iza zatvorenih vrata, Putin je izjavio da Rusija "pomalo zavidi" Kini na ubrzanom razvoju proteklih decenija, što joj je omogućilo da postane druga najveća ekonomija svijeta poslije Sjedinjenih Država.
Xi je, pak, hvalio Putina i predviduo da će ga Rusi ponovo izabrati za svog lidera sljedeće godine. "Pod vašim snažnim liderstvom, Rusija je načinila velike korake u svom prosperitetnom razvoju", rekao je kineski predsjednik.
Tokom večere u ponedjeljak, Putin će vjerovatno pružiti Xiju "detaljno objašnjenje" poteza Moskve u Ukrajini, najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Širi razgovori o nizu tema predviđeni su za utorak i u njima će učestvovati zvaničnici obje zemlje, dodao je Peskov.
Iako je Putin javno pozvao Xija u posjetu prije više mjeseci, simboliku posjete je iskomplikovala potjernica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za Putinom prošle nedjelje zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju.
Moskva demantuje da ilegalno deportuje djecu, navodeći da je riječ o siročadi koja treba da bude zaštićena. Rusija je otvorila krivičnu istragu protiv tužioca i sudija Međunarodnog suda, a Peking ocijenio da nalog za hapšenje Putina odražava dvostruke standarde.
Xijeva trodnevna posjeta Moskvi
Kineski predsjednik Xi Jinping doputovao je u ponedjeljak u trodnevnu državnu posjetu Moskvi kako bi se sastao s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a na dnevnom redu su ruski rat u Ukrajini i mirovni prijedlog Kine.
Kina je prošlog mjeseca iznijela plan od 12 tačaka koji je osmišljen za okončanje rata Rusije i Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine.
Xi je u ponedjeljak u Rossiiskaya Gazeta, dnevniku koji izdaje ruska vlada, napisao da kineski prijedlog predstavlja „koliko je moguće jedinstvo stavova svjetske zajednice”, prema engleskom prijevodu članka koji je objavila kineska misija za Ujedinjenih nacija.
„Dokument služi kao konstruktivan faktor u neutralizaciji posljedica krize i promoviranju političkog rješenja. Složeni problemi nemaju jednostavna rješenja”, rekao je Xi.
U listu People's Daily, novinama Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, Putin je u ponedjeljak rekao: „Zahvalni smo na uravnoteženoj liniji (Kine) u vezi sa događajima koji se dešavaju u Ukrajini, na razumijevanju njihove pozadine i pravih uzroka”, navodi Associated Press.
„Pozdravljamo spremnost Kine da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju krize”, rekao je Putin, prenio je AP.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby izjavio je u petak za Glas Amerike: „Znamo da Kina i Rusija poboljšavaju i jačaju svoje odnose na mnogo različitih načina, obostrano. … Ono što nas brine je to što predsjednik Xi nije razgovarao sa [ukrajinskim] predsjednikom [Volodimirom] Zelenskim i vjerujemo da je važno da on to i učini — da ne dobije samo rusku perspektivu o ovom ratu, da dobije i perspektivu predsjednika Zelenskog.”
Kirby je također govorio o mirovnom planu koji je predložio Peking: „Bili bismo zabrinuti da na izlasku sa ovog sastanka postoji neka vrsta poziva na prekid vatre, jer upravo sada, iako prekid vatre zvuči dobro, zapravo ratifikuje dostignuća Rusije na terenu. To zapravo služi ruskoj svrsi da prekid vatre u suštini nazove zaustavljanje upravo sada bez ikakvog priznanja da je Rusija ilegalno unutar Ukrajine.”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će dvojica lidera razgovarati u ponedjeljak, a da će većina razgovora biti održana u utorak, javio je Nacionalni javni radio. On je rekao da se očekuje da će se Xi i Putin pojaviti pred novinarima u utorak.
Xijev plan da posjeti Moskvu najnoviji je znak rastuće diplomatske ambicije kineskog lidera, nakon prošlosedmične objave sporazuma uz posredovanje Pekinga koji je Iranu i Saudijskoj Arabiji omogućio da nakon sedam godina neprijateljstva ponovo uspostave diplomatske odnose.
Kina signalizira da želi biti uključena u budući mirovni proces, rekao je Moritz Rudolf, saradnik Paul Tsai China Centra na Pravnom fakultetu Yalea.
„Dio toga treba da se percipira kao 'međunarodna odgovorna velika sila'”, rekao je on za Glas Amerike.
Predlažući prekid vatre, čini se da Kinezi pokušavaju „spasiti nešto za Putina”, rekao je David Kramer, izvršni direktor Instituta George W. Bush.
„Ruske snage ne rade dobro”, rekao je on za Glas Amerike. „I ne treba nam kineska intervencija u ovom trenutku.”
Nisu svi promatrači brzi u odbacivanju diplomatskih poteza Pekinga.
S obzirom na to da je Putin spalio svoje mostove sa Zapadom i postao više ovisan o Kini, Xi bi mogao imati pristojne šanse za posredovanje u miru, rekao je George Beebe, direktor Velike strategije na Quincy Institute for Responsible Statecraft, think tanku koji zagovara suzdržanost u vanjskoj politici SAD-a.
„On ima ograničen manevarski prostor u potpunom odbacivanju kineske umiješanosti”, rekao je Beebe za Glas Amerike.
Xi i Putin su se posljednji put sreli u Kini prošle godine kada je Putin prisustvovao ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara i ponovo u septembru na regionalnoj konferenciji u Uzbekistanu.
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u petak da će Xijeva posjeta Rusiji „promovisati stratešku koordinaciju i praktičnu saradnju između dvije zemlje i dati novi impuls razvoju bilateralnih odnosa”.
Ukrajinski predsjednik Zelenski će razgovarati sa Xijem telefonom nakon sastanka kineskog predsjednika s Putinom u Moskvi.
Xijeva posjeta Moskvi će biti njegova prva od kada je Rusija napala Ukrajinu prije skoro godinu dana. Kina je javno ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, kritizirajući zapadne sankcije Rusiji, prenio je Reuters.
