Linkovi

Najnovije

Biden nakon glasanja Elektorskog koledža: Demokratija je pobijedila

Novoizabrani predsjednik SAD Joe Biden govori u Wilmingtonu, u Delawareu nakon što je Elektorski koledž potvrdio njegovu pobjedu, 14. decembar 2020. (Foto: Reuterss/Mike Segar)
Novoizabrani predsjednik SAD Joe Biden govori u Wilmingtonu, u Delawareu nakon što je Elektorski koledž potvrdio njegovu pobjedu, 14. decembar 2020. (Foto: Reuterss/Mike Segar)

Elektorski koledž i zvanično je potvrdio da je demokrata Joe Biden novi predsjednik SAD, nakon što su glasovi elektora iz Californije, najveće države u zemlji "prenijeli" Bidena preko praga od 270 glasova potrebnih za pobjedu.

Na osnovu rezultata novembarskih izbora, Biden je osvojio 306 elektorskih glasova dok je republikanski predsjednik Donald Trump osvojio 232. Procjenjuje se da je Biden osvojio i oko sedam miliona glasova birača više od Trumpa.​

Biden je u obraćanju javnosti, nakon što su elektori potvrdili njegovu pobjedu, rekao da je "u borbi za duh Amerike, pobijedila demokratija".

"Narod je glasao. Održana je vjera u naše institucije. Integritet naših izbora ostao je nenarušen. Sada je vrijeme da okrenemo stranicu. Da se ujedinimo. Da zacijelimo rane", poručio je Biden.

Ocijenio je da su u Americi, ponovo pobijedili "vladavina prava, naš Ustav i volja naroda" i da se dokazalo da je američka demokratija, kojoj je "bilo zaprijećeno", "otporna, istinska i snažna".

"Plamen demokratije u ovoj naciji davno je zapaljen. I sada znamo da ništa - čak ni pandemija niti zloupotreba vlasti - ne može da ugasi taj plamen", istakao je Biden.

Novoizabrani predsjednik je rekao da su napori Trumpa i njegovih pristalica da pred sudovima preokrenu izborni rezultat "toliko ekstremni, da to nikada nije do sada viđeno".

"Srećom, Vrhovni sud je jednoglasno, odmah i potpuno odbacio te napore", rekao je Biden.

Takođe je ponovio obećanje, dato tokom predizborne kampanje, da će biti predsjednik svih Amerikanaca, bez obzira na to da li su glasali za njega i naglasio da je pred zemljom težak posao kada je riječ o borbi protiv virusa i ekonomiji.

Dok je glasanje Elektorskog koledža tradicionalno formalnost - ove godine je imalo mnogo veći značaj zbog Trumpovih nedokazanih tvrdnji o masovnim prevarama na izborima.

Mjere bezbednosti su bile pojačane u nekim državama dok su Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Pennsylvania i Wisconsin - šest ključnih država u kojima je Biden pobijedio, a Trump osporio rezultate - glasali za Bidena i njegovu potpredsjednicu Kamalu Harris.

Elektori Nevade glasali su preko Zooma zbog pandemije koronavirusa. Glasanje elektora je nastavljeno u državama širom zemlje, a kada je došao red na Californiju, glasovi 55 elektora iz te države su formalizovali Bidenovu pobjedu.

Glasanje elektroskog koledža u Nevadi, 14. decembra 2020.
Glasanje elektroskog koledža u Nevadi, 14. decembra 2020.

Šanse da bi glasanje elektora moglo da poništi Bidenovu pobjedu bile su skoro nepostojeće, a pošto Trumpov pokušaj da na sudu promijeni rezultat nije uspio, blijede i predsjednikove nade da će moći da ostane na vlasti tako što će ubijediti Kongres da ne prihvati glasove elektora na specijalnoj sjednici 6. januara, i gotovo je sigurno da ni taj pokušaj - neće uspjeti.

See all News Updates of the Day

Osnivač FTX-a osuđen na 25 godina zatvora zbog prevare od više milijardi dolara

Bivši izvršni direktor i osnivač FTX-a Sam Bankman-Fried (C) odveden je s lisicama na rukama od strane policajaca kraljevskih bahamskih policijskih snaga u Nassau, Bahami, 13. decembra 2022.
Bivši izvršni direktor i osnivač FTX-a Sam Bankman-Fried (C) odveden je s lisicama na rukama od strane policajaca kraljevskih bahamskih policijskih snaga u Nassau, Bahami, 13. decembra 2022.

Sudija je u četvrtak osudio Sam Bankman-Frieda na 25 godina zatvora zbog krađe 8 milijardi dolara od klijenata sada bankrotirane FTX mjenjačnice kriptovaluta koju je osnovao, što je posljednji korak u dramatičnoj propasti bivšeg milijardera wunderkinda.

Američki okružni sudija Lewis Kaplan izrekao je kaznu na saslušanju u sudu na Menhetnu nakon što je odbacio tvrdnju Bankman-Frieda da korisnici FTX-a zapravo nisu izgubili novac i optužio ga da je lagao tokom svedočenja na suđenju.

Porota je 2. novembra proglasila Bankman-Frieda (32) krivim po sedam tačaka za prevaru i zavjeru proizašlih iz kolapsa FTX-a 2022. u, kako su tužioci nazvali jednom od najvećih finansijskih prijevara u istoriji SAD-a.

Kaplan je rekao da Bankman-Fried nije pokazao kajanje.

"Znao je da nije u redu", rekao je Kaplan o Bankman-Friedu prije izricanja kazne. "Znao je da je to kriminal. Žao mu je što se jako loše kladio u pogledu vjerovatnoće da će biti uhvaćen. Ali neće priznati ništa, kao što je njegovo pravo."

Bankman-Fried je stajao sklopljenih ruku dok je Kaplan čitao. Kada je saslušanje završeno, izveli su ga iz sudnice pripadnici američke službe maršala.

Bankman-Fried, u bež majici kratkih rukava za zatvor, priznao je tokom 20-minutnih primjedbi sudiji da su klijenti FTX-a patili i ponudio izvinjenje svojim bivšim kolegama iz FTX-a.

Rečenica je označila kulminaciju Bankman-Friedovog pada od izuzetno bogatog preduzetnika i velikog političkog donatora do najvećeg trofeja do sada u obračunu američkih vlasti sa malverzacijama na tržištima kriptovaluta. Bankman-Fried je obećao da će se žaliti na svoju osudu i kaznu.

Kaplan je rekao da je otkrio da su klijenti FTX-a izgubili 8 milijardi dolara, FTX-ovi ulagači u kapital izgubili su 1,7 milijardi dolara, a da su zajmodavci hedge fonda Alameda Research koji je osnovao Bankman-Fried izgubili 1,3 milijarde dolara.

Tvrdnja optuženog da će klijenti i povjerioci FTX-a biti isplaćeni u cijelosti je pogrešna, logično je pogrešna, špekulativna je”, rekao je Kaplan. "Lopov koji odnese svoj plijen u Las Vegas i uspješno se kladi na ukradeni novac nema pravo na popust na kaznu koristeći svoj dobitak iz Las Vegasa da vrati ono što je ukrao."

Sudija je takođe rekao da je Bankman-Fried lagao tokom svedočenja na suđenju kada je rekao da nije znao da je njegov hedge fond potrošio depozite klijenata uzete od FTX-a.

Federalni tužioci tražili su zatvorsku kaznu od 40 do 50 godina. Branitelj Bankman-Frieda, Marc Mukasey, tvrdio je da bi kazna manja od 5-1/4 godine bila primjerena.

Obraćajući se sudiji, Bankman-Fried je rekao: "Klijenti su patili... Uopšte nisam mislio da to minimiziram. Takođe mislim da je to nešto što je nedostajalo onome što sam rekao tokom ovog procesa, i žao mi je zbog toga."

Pozivajući se na svoje kolege iz FTX-a, Bankman-Fried je rekao sudiji: "Oni su uložili mnogo sebe u to, a ja sam sve to bacio. To me proganja svaki dan."

Trojica njegovih bivših bliskih saradnika svjedočili su kao svjedoci optužbe na suđenju da ih je uputio da iskoriste sredstva klijenata FTX-a za pokrivanje gubitaka u Alameda Research.

'MASIVNO U RAZMJERU'

Nicolas Roos, tužilac u kancelariji američkog tužioca na Menhetnu, rekao je sudiji: "Kriminal je ovde ogromnih razmjera. Bio je sveprisutan u svim aspektima poslovanja."

Tokom saslušanja, Mukasey je pokušao da udalji svog klijenta od ozloglašenih prevaranta poput Bernieja Madoffa.

"Sam nije bio nemilosrdni finansijski serijski ubica koji je svakog jutra krenuo da povrijedi ljude", rekao je Mukasey, opisujući svog klijenta kao "nezgrapnog štrebera iz matematike" koji je naporno radio da klijentima vrati njihov novac nakon kolapsa FTX-a.

"Sam Bankman-Fried ne donosi odluke sa zlobom u srcu", dodao je Mukasey. "On donosi odluke s matematikom u glavi."

Bankman-Fried je svjedočio u svoju odbranu da je napravio greške kao što je nedostatak tima za upravljanje rizicima, ali je negirao da je namjeravao nekoga prevariti ili ukrasti novac klijenata.

Njegovi roditelji, profesori prava sa Univerziteta Stanford, Joseph Bankman i Barbara Fried, prisustvovali su izricanju presude.

Diplomac Massachusetts Institute of Technology, Bankman-Fried doživio je bum vrijednosti bitkoina i druge digitalne imovine do neto vrijednosti od 26 milijardi dolara, prema magazinu Forbes, prije nego što je napunio 30 godina.

Bankman-Fried je postao poznat po svojoj neuređenoj kovrdžavoj kosi i posvećenosti pokretu poznatom kao efektivni altruizam, koji podstiče talentovane mlade ljude da se usredsrede na zaradu novca i davanje ga za vrijedne svrhe.

On je također dao jedan od najvećih doprinosa demokratskim kandidatima i političkim ciljevima uoči američkih međuizbora 2022. godine.

Međutim, tužioci su rekli da je slika koju je gajio prikrivala njegovu dugogodišnju pronevjeru sredstava klijenata.

Bankman-Fried je u pritvoru Metropolitan Detention Center u Bruklinu od avgusta 2023. godine, kada je Kaplan opozvao kauciju nakon što je ustanovio da je vjerovatno najmanje dva puta petljao sa svjedocima.

UN pozvao Veliku Britaniju da odustane od planova deportacije izbjeglica u Ruandu

Komitet Ujedinjenih naroda za ljudska prava pozvao je u četvrtak Britaniju da odustane od spornog zakona o deportaciji izbjeglica u Ruandu, koji bi mogao postati zakon sljedećeg mjeseca.

U svom pregledu Ujedinjenog Kraljevstva, komitet je rekao da žali zbog dogovora s nekima s trećim zemljama, posebno Ruande, o premještaju tražitelja azila, kao i zbog "napori da se usvoji Zakon o sigurnosti Ruande (azil i imigracija) uprkos UK Odluka Vrhovnog suda da aranžman neće biti u skladu sa međunarodnim pravom”.

Komitet je saopćio da poziva britansku vladu da povuče prijedlog zakona ili ga poništi ako bude usvojen.

Konzervativna vlada premijera Rišija Sunaka želi da preseli hiljade tražitelja azila koji svake godine stignu u Britaniju malim čamcima na naduvavanje, da žive u Ruandi, ali pravni izazovi do sada su sprečavali da bilo ko bude poslat u tu istočnoafričku zemlju.

Vlada je pretrpjela nazadovanje svog plana za Ruandu - za koji se nada da će također djelovati kao odvraćanje ljudi koji pokušavaju preći u malim čamcima - kada je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva prošle godine presudio da je politika nezakonita jer je postojao rizik da ljudi koji su tamo poslati mogu biti vraćeni u zemlju porijekla i njihova sigurnost je ugrožena.

Kako bi prevazišla prigovore suda, Sunakova vlada se nada da će usvojiti zakon kojim se Ruanda proglašava sigurnom zemljom za tražioce azila. Zakon će ponovo izaći na raspravu u parlamentu 15. aprila.

Bezuspješnim teorijama zavjere Kremlj pokušava Ukrajini da prebaci odgovornost za napad u Podmoskovlju

Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja poslije napada za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država u kom je ubijeno 139 ljudi i povrijeđeno njih 182 (Foto: REUTERS/Maxim Shemetov)
Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja poslije napada za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država u kom je ubijeno 139 ljudi i povrijeđeno njih 182 (Foto: REUTERS/Maxim Shemetov)

Uprkos opsežnoj kampanji dezinformacija Rusija nije uspela Ukrajini i Zapadu da prebaci odgovornost za teroristički napad počinjen u moskovskom regionu prošlog petka.

Čak i pošto je teroristička Islamska država preuzela odgovornost za napad – objavivši i video sadržaje, Rusija je nastavila da iznosi neutemeljene tvrdnje, piše Poligraph.info specijalizovani servis Glasa Amerike za provjeru tačnosti objavljenih sadržaja.

Ubrzo nakon terorističkog napada u predgrađu Moskve u kom je poginulo najmanje 139 ljudi, a povrijeđeno 182, Rusija je počela kampanju služeći se dezinformacijama – kako bi Ukrajinu i Zapad svrstala među u organizatore.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, šefovi obavještajnih službi i agencija za primjenu zakona, propagandisti, državni mediji i veliki broj botova koji promovišu zvaničnu politiku Kremlja – neumorno se bave razvijanjem teorija zavjere u vezi sa tim događajem.

Rusija nije obraćala pažnju na terorističku grupu Islamska država, koja je preuzela odgovornost za napad i čak objavila video snimke, koje su počinioci navodno zabilježili tokom napada. Prikazuju krupne planove počinioca koji nasumično pucaju na posjetioce koncertne dvorane.

Izvjesno je da je Kremlj pojačao propagandne aktivnosti pošto je teroristička grupacija Islamska država preuzela odgovornost.

Putinov najbliži saveznik, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, trenutno zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti, otpočeo je kampanju u petak uveče pozivajući na ubistvo ukrajinskih zvaničnika.

Ako se utvrdi da se radi o teroristima kijevskog režima svi moraju biti pronađeni i nemilosrdno eliminisani kao teroristi. Uključujući i zvaničnike države koja je počinila takav zločin”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Tada je NTV, televizija čiji je vlasnik ruska državna energetska kompanija Gasprom, emitovala lažni snimak napravljen vještačkom inteligencijom u kom sekretar Savjeta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov priznaje umiješanost Ukrajine u teroristički napad.

Najavljujući loše montirani lažni video - voditelj NTV-a je, između ostalog rekao da je umiješanost kijevskog režima u teroristički napad u moskovskoj oblasti javno potvrdio ukrajinski zvaničnik Danilov.

Zvanični televizijski kanal Ministarstva odbrane Rusije i brojni mediji prenijeli su fabrikovani snimak, ponavljajući lažnu tvrdnju da je Ukrajina preuzela odgovornost za napad.

U subotu ujutro, ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je da je pritvorila 11 osumnjičenih koji su navodno zarobljeni u blizini granice Rusije sa Ukrajinom i Belorusijom. FSB je naveo da su četvorica osumnjičenih pokušali da pređu rusko-ukrajinsku granicu automobilom i da su, kako je ukazano, “imali kontakte“ u Ukrajini.

Istog dana je Meduza, ruski nezavisni medij sa sedištem u Letoniji, izvijestio je da je Kremlj instruisao državne i vladi lojalne medije da naglašavaju mogući ukrajinski trag u izveštajima o terorističkom napadu u koncertnoj dvorani Krokus.

Gotovo istovremeno, Margarita Simonjan - glavna urednica ruskog državnog medijskog konglomerata koji obuhvata “Sputnjik” i “Rusiju danas” - direktno je optužila Ukrajinu za teroristički napad.

Dakle, ovo nije Islamska država. Ovo su Hoholi”, koristeći se ruskim pogrdnim nazivom za etničke Ukrajince.

Putin se prošle subote prvi put oglasio nakon napada. Objavio je da su počinioci uhapšeni i naglasio da su krenuli ka Ukrajini. Tamo je, kako je tvrdio, navodno pripremljen teren za njihov prelazak preko ruske državne granice.

O navodnoj umiješanosti Ukrajine oglašavao se i Aleksej Čepa, poslanik u Državnoj dumi - donjem domu ruskog parlamenta, predstavljajući to kao dokazanu činjenicu.

Naravno, postoji ukrajinski trag. Svi događaji su povezani sa Ukrajinom“, rekao je Čepa za RIA Novosti.

Šef Komiteta za odbranu ruske Državne dume Andrej Kartapolov istog dana je poručio da su, kako ih je označio, Ukrajina i njeni pokrovitelji glavne zainteresovane strane u terorističkom napadu.

Aleksandar Dugin, ruski ultranacionalistički intelektualac, dodao je Izrael na listu osumnjičenih.

"Nikakve hipoteze ne treba preuranjeno odbaciti. Na primjer, cionistička osveta za rusku poziciju u Gazi, i, shodno tome, trag Mosada koji gaji bliske veze sa Islamskom državom", napisao je Dugin na Telegramu.

Predsjednik Komunističke partije Ruske Federacije i lider komunističke frakcije u Državnoj dumi Genadij Zjuganov više puta je za napad optuživao, kako je navodio, Anglosaksonce, članice NATO-a.

U ponedeljak, tokom susreta sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom, Zjuganov je izjavio da iza pucnjave stoje Sjedinjene Države i Velika Britanija.

Bez Islamske države… Ovo je potpuna glupost! Iako je Islamska država i sve ostalo kreacija CIA i MI6. Sve što smo videli ovoga puta je njihovo djelo", rekao je on.

Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev pridružio se tim tvrdnjama u utorak – miješajući Ukrajinu u teroristički napad. Upitan da pojasni šta ukazuje na umiješanost Ukrajine, Patrušev je kratko odgovorio: „Mnogo toga”.

Šef Federalne službe bezbjednosti Aleksandar Bortnikov primijetio je da da nalogodavac i organizatori terorističkog napada na Krokus još nisu identifikovani.

Međutim, iznio je istovjetne neosnovane optužbe kao i ostali šefovi ruskih obavještajnih službi.

Teroristički napad u Krokusu bio je potreban zapadnim obavještajnim službama i Ukrajini kako bi se uzdrmala situacija i stvorila panika u Rusiji”, rekao je on.

Ruske vlasti saopštile su u utorak da je privedeno jedanaest osoba osoba umiješanih u teroristički napad, uključujući četiri navodna počinioca.

Nakon hapšenja osumnjičenih, ruski provladini Telegram kanali počeli su da distribuiraju video snimke i fotografije na kojima se vidi kako su zatvorenici bili mučeni. Na jednom od njih vidi se kako je zatočeniku odsječen dio uha i gurnut mu u usta. Drugi snimak prikazuje zatvorenika izloženog udaru struje.

Fotografije i snimci iz sudnice prikazuju tragove torture na navodnim počiniocima - sva četvorica su imala modrice na licu.

Ukrajina je odbacila optužbe Rusije, optužujući ruske bezbjednosne službe za prikrivenu akciju.

Cilj takvih akcija je prikrivanje pravih počinilaca kako bi se krivica za počinjeno prebacila na neku drugu stranu.

Više od dvije nedelje uoči napada, 7. marta, američka ambasada upozorila je svoje državljane u kom je navela da prati izvještaje u vezi sa planovima ekstremista da ciljaju velika okupljanja u Moskvi, uključujući i koncerte.

Tri dana prije napada, u govoru šefovima FSB, Putin je odbacio upozorenja Zapada o mogućem terorizmu – označavajući ih ucjenom i namjerom da se zastraši i destabilizuje rusko društvo.

Američki zvaničnici objavili da su prije napada, da su Sjedinjene Države sa ruskim obavještajnim službama podijelile informacije, koje ukazuju da ogranak Islamske države aktivan u Afganistanu, Pakistanu i Iranu, planira napad na Moskvu.

SAD: Policijski robot-pas više puta pogođen u akciji, zaslužan za izbjegavanje potencijalnog krvoprolića

Oštećenja od metaka na policijskom robotu
Oštećenja od metaka na policijskom robotu

Državna policija u Massachusettsu zahvaljuje robotskom psu što je pomogao spriječiti tragediju u kojoj je bila osoba zabarikadirana u kući.

Robotski pas po imenu Roscoe bio je dio Odreda za deminiranje Državne policije Masačusetsa i raspoređen je 6. marta u kuću u Barnstableu nakon što je na policiju pucano. Policija je poslala još dva robota koji se često koriste za uklanjanje bombi u kuću kako bi pronašli osumnjičenog.

Daljinski kontrolisan od strane policajaca, prvo je provjerio dva glavna sprata prije nego što je pronašao nekoga u podrumu. Osoba, naoružana puškom, dva puta je prevrnula robotskog psa prije nego što je pucala u njega tri puta i onemogućila mu komunikaciju.

Osoba je zatim pucala na jednog od drugih robota i otvoreni bazen prije nego što je policija upotrijebila suzavac i uhapsila je.

"Incident je pružio oštar primjer prednosti mobilnih platformi koje su sposobne da otvore vrata i uspinju se stepenicama u taktičkim misijama koje uključuju naoružane osumnjičene", navodi se u saopćenju državne policije.

Pored obezbjeđivanja kritično važnog čišćenja prostorija i mogućnosti svijesti o situaciji, umetanje Roscoea u sumnjivu rezidenciju spriječilo je potrebu, u toj fazi reagovanja, da se ubace ljudski operateri, i možda je spriječilo policajca da bude uključen u razmjenu pucnjave.

Boston Dynamic Spot Robot
Boston Dynamic Spot Robot

Boston Dynamics, kompanija koja je napravila robotskog psa poznatog kao SPOT robot, navela je u saopćenju da je to prvi put da je jedan od njih upucan.

"Drago nam je što je jedina žrtva tog dana naš robot", rekli su iz kompanije. “To je sjajan primjer kako se mobilni roboti poput Spota mogu koristiti za spašavanje života.

Vlasti nisu identifikovale napadača niti su saopštile sa kojim optužbama se suočava.

Robotski pas je poslan u Boston Dynamics da mu uklone metke. Ostat će kompaniji, a nova jedinica će biti poslata državnoj policiji.

Zelenskyy poziva na jačanje protuzračne odbrane Ukrajine nakon napada na Harkov

Ukrajinski pripadnici ispalili su MLRS Grad na ruske trupe u blizini linije fronta u oblasti Donjecka
Ukrajinski pripadnici ispalili su MLRS Grad na ruske trupe u blizini linije fronta u oblasti Donjecka

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je u srijedu da je od vitalnog značaja za jačanje protuzračne odbrane njegove zemlje i ubrzanje isporuke borbenih aviona F-16 za upotrebu protiv ruske invazije.

"Nema racionalnog objašnjenja zašto Patrioti, kojih ima u velikom broju širom svijeta, još uvijek ne pokrivaju nebo Harkova i drugih gradova i zajednica koje su na udaru ruskih terorista", rekao je Zelenskyy na društvenim mrežama. „Svakog dana radimo na tome da pružimo bolju zaštitu za naš narod i Ukrajinu".

Komentari Zelenskog uslijedili su nakon što je u ruskim udarima na grad Harkov na istoku Ukrajine poginula jedna osoba, a 19 je ranjeno.

Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je da je ruski napad oštetio 18 stambenih zgrada.

Rusija je u srijedu saopćila da je osujetila raketne napade Ukrajine usmjerene na oblast Belgoroda, dok je Ukrajina rekla da je Rusija napala preko noći sa 13 zračnih dronova.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je vazdušna odbrana te zemlje oborila 18 ukrajinskih raketa.

Vjačeslav Gladkov, guverner Belgoroda, rekao je na Telegramu da su oštećene kuće u nekoliko sela i da je najmanje jedna osoba povređena.

Belgorod, koji se nalazi duž granice između Rusije i Ukrajine, česta je meta ukrajinskih napada dok Ukrajina nastoji da porazi invaziju koju je Rusija pokrenula prije više od dvije godine.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG