Linkovi

Izdvojeno

update

Komšić i Džaferović otkazali put u Beograd zbog hapšenja Edina Vranja

Predsjedništvo BiH

Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić odustali su od odlaska u Beograd, gdje su trebali prisustvovati Samitu nesvrstanih povodom 60. godišnjice prve konferencije ovog Pokreta, javlja N1.

Ambasador Srbije u BiH Aleksandar Đorđević odbio je doći na sastanak u Predsjedništvo BiH, na koji ga je pozvao predsjedavajući Željko Komšić, potvrđeno je iz Komšićevog kabineta za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Tema sastanka je trebalo biti hapšenje Edina Vranja, bh. državljanina koji je u nedjelju, 12. septembra uhapšen na graničnom prelazu Uvac između Srbije i BiH na osnovu raspisane policijske potrage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin.

Kako je rečeno iz Komšićevog kabineta, ovo je prvi put u proteklih 26 godina da je ambasador neke države u BiH odbio doći na sastanak u Predsjedništvo BiH.

Ambasador Đorđević u saopštenju za javnost naveo da je u deset sati stigao poziv od kako navodi izvjesnog gospodina Vuletić na koji je odgovorila sekretarica sa zahtjevom da dođe kod Komšića na razgovor u 11 sati. Tema razgovora, kaže nije spominjana, a on je rekao da nije u mogućnosti se odazvati tako iznenadnom pozivu. Dalje navodi, da ga je u 10.20 sati ponovo pozvao šef Komšićevog kabineta govoreći mu, kako tvrdi, da je može biti neprijatno ako ne dođe, da će mediji o tome pisati. Ambasador tvrdi da tema nije spominjana, već da je pozvan da "pređe na kaficu".

U saopštenju, ambasador Đorđević navodi da poznaje i profesionalno sprovodi protokol Ministarstva vanjskih poslova BiH i da on kao ambasador neće da krši kodifikovane diplomatske običaje.

Komšićev savjetnik Davor Vuletić, kako je prenosi N1, odgovorio je da nije ambasador Srbije nije pozvan na kaficu već na ozbiljan razgovor koji se tiče dvije države, dodavši da nije komunicirao sa ambasadorom već sa ambasadom kako to praska nalaže.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije odredilo je u nedelju, 12. septembra uveče zadržavanje od 48 sati za Edina Vranja, nekadašnjeg načelnika Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije BiH i bivšeg čelnika Odjela za organizovani kriminal BiH.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković naložila je u nedjelju navečer, 12. septembra, Ambasadi BiH u Srbiji da "odmah reaguje i od vlasti Srbije dobije zvanične i potpune informacije o statusu Edina Vranja, državljanina BiH" koji je uhapšen granici BiH i Srbije.

Kako se navodi na zvaničnom Facebook profilu ministrice Turković, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je uputilo notu ministarstvu vanjskih poslova Srbije.

"Ministarstvo i ambasada BiH u Beogradu će se odmah uključiti u slučaj i ponuditi svu moguću pomoć državljaninu BiH", ističe se u saopštenju ministrice.

Dodaje se kako je Bosna i Hercegovina ranije, u više navrata, "pozivala Srbiju da poštuje sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina".

"Tereti se da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. kao islednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske", navodi se u saopštenju MUP-a Srbije.

Tužilaštvo BiH saopćilo je u ponedjeljak, 13. septembra, da od nadležnih organa Srbije nije dobilo nikakvu službenu obavijest ili informaciju vezi s hapšenjem Edina Vranja.

“Tužilaštvo BiH o navedenom uhićenju informirano je iz medijskih izvješća, te nije dobilo nikakvu službenu obavijest ili informaciju od nadležnih organa Srbije”, kaže se u saopćenju.

Iz Tužilaštva BiH podsjećaju da su postupali, na temelju prijave dostavljene od nadležnih policijskih organa, protiv više osoba, a u vezi navoda o ratnim zločinima nad žrtvama srpske nacionalnosti, u zgradi ZOIL-a u Goraždu 1993. i 1994. godine.

“U navedenom predmetu podignuta je optužnica protiv više osoba i suđenje je u tijeku, dok je u odnosu na prijavljenog Edina Vranja i još nekoliko osoba, 26. decembra 2018. godine, donesena naredba o neprovođenju istrage, na koju u odnosu na prijavljenog Edina Vranja, nije bio izjavljen prigovor”, kaže se u saopćenju.

Tužilaštvo BiH o svemu navedenom žurno je proslijedilo upit prema Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije, te je proslijeđena Naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna u BiH.

Edin Vranj izjavio je prethodno za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je uhapšen na graničnom prelazu Uvac, a razlog hapšenja mu, kako je rekao, nije poznat.

"Lišen sam slobode zbog nekih sumnji, neke potrage iz oblasti ratnih zločina, nekih sumnji u ratne zločine. Krenuo sam privatno u Sandžak i još uvijek sam u šoku, ne mogu vjerovati šta se dešava i šta se radi. Cijela Bosna zna da se oni oko mene vrte u vezi tih ratnih zločina, ali ja s tim imam veze koliko imam i s marsovcima”, kazao je Edin Vranj za RSE.

Prema navodima koje je objavio portal Istraga, Vranj se javio i novinaru tog medija, te rekao, prije nego što mu je oduzet mobilni telefon, da se nalazi u stanici policije u Priboju, oko 250 kilometara jugozapadno od Beograda.

Vranj je napustio Federalnu službu 2016. godine. Tužilaštvo BiH protiv njega nije nikada podiglo optužnicu za navode o umiješanosti u ratne zločine.

See all News Updates of the Day

Blinken: Zapadne sankcije Rusiji uzimaju danak

FILE - U.S. Secretary of State Antony Blinken gestures during a press conference held as part of a NATO foreign ministers meeting in Bucharest, Romania, Nov. 30, 2022.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju da cijena zapadnih sankcija Rusiji raste iz dana u dan, što Moskvi otežava obnavljanje svog oružja kako bi napredovala u svom tekućem ratu s Ukrajinom.

Uz trgovinske kontrole koje su nametnule Sjedinjene Države i njihovi saveznici, Blinken je rekao da Rusija ne može uvoziti dijelove koji su joj potrebni za izradu više oružja kako bi zamijenili ono koje je uništeno na ratištima u Ukrajini ili ponekad napušteno kada su se snage Moskve povlačile pred ukrajinskim napretkom.

Prvi američki diplomat rekao je za CNN-ovu emisiju “Stanje Unije”: “Troškovi se gomilaju svaki dan. Teret na Rusiji svakim je danom sve teži.”

Rekao je da zapadni saveznici "konstantno traže" različite načine za dodatno pooštravanje sankcija kako bi potkopali rusku ekonomiju i njene ratne napore.

Blinken je optužio Rusiju da "pokušava pretvoriti zimu u oružje" svojim baražnim zračnim napadima posljednjih sedmica ciljajući na ukrajinske opskrbe strujom i vodom kako bi potkopala moral ukrajinskog naroda. “Ovo je doista barbarski.”

Britansko ministarstvo odbrane kaže da nedavna anketa pokazuje da potpora ruske javnosti ratu opada.

U nedjeljnom jutarnjem ažuriranju obavještajnih podataka, ministarstvo je reklo da je nezavisna ruska medijska kuća tvrdila da pristup podacima koje je prikupila ruska Federalna služba za zaštitu pokazuje da 55% Rusa podržava mirovne pregovore s Ukrajinom, dok samo 25% kaže da podržava nastavak rata. U aprilu je objavljeno da oko 80% Rusa podupire invaziju na Ukrajinu.

U međuvremenu, šef ruske energetike, zamjenik premijera Alexander Novak, izjavio je u nedjelju da Moskva neće prodavati naftu koja podliježe zapadnom ograničenju cijena čak i ako bude morala smanjiti proizvodnju.

Novak je gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju su u petak uvele Grupa sedam vodećih industrijaliziranih zemalja i Australija nazvao velikim uplitanjem u svjetsku trgovinu energijom, radnjom koja bi mogla dovesti do manjka opskrbe.

"Radimo na mehanizmima zabrane korištenja instrumenta price cap-a, bez obzira na postavljenu razinu, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište", rekao je Novak.

"Naftu i naftne derivate prodavat ćemo samo onim zemljama koje će s nama raditi pod tržišnim uvjetima, čak i ako moramo malo smanjiti proizvodnju", dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy nazvao je ograničenje cijena premalim, ali SAD su ga braniole

"Mislimo da je broj od 60 dolara po barelu prikladan" kako bi se uravnotežilo ograničavanje mogućnosti Moskve da profitira i osiguranje da ponuda zadovoljava potražnju, rekao je u petak John Kirby, koordinator za strateške komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dodajući da se gornja granica može prilagoditi.

Ograničenje koje je predložila američka ministrica financija Janet Yellen ima za cilj smanjiti zaradu Rusije od nafte, koja podržava njezinu vojsku i invaziju na Ukrajinu.

Ograničenje cijena stupa na snagu u ponedjeljak, što se podudara s embargom Europske unije na većinu ruskih isporuka nafte. Neizvjesno je kako će sve to utjecati na tržišta nafte, koja se kreću između straha od gubitka ruske ponude i slabljenja potražnje uzrokovane zaostajanjem globalne ekonomije. Rusija bi mogla uzvratiti zaustavljanjem isporuka, a Evropa bi se mogla boriti da zamijeni uvoz ruskog dizelskog goriva.

OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, sastala se u nedjelju kako bi razmotrila svoje proizvodne ciljeve. Novinska agencija Reuters kaže da su joj četiri izvora iz OPEC+ rekla da neće biti promjena u planiranim isporukama nafte.

Sa svoje strane, Rusija je odbacila ograničenje cijena i zaprijetila da će isključiti naftni priključak koaliciji zapadnih zemalja koje su prihvatile ograničenje.

Ruska ambasada u Washingtonu saopćila je u subotu da će nastaviti pronalaziti kupce za svoju naftu, unatoč onome što je nazvalo "opasnim" pokušajima Zapada da uvede ograničenje cijena na izvoz svoje nafte.

"Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem viših troškova za sirovine potrošačima", navodi se.

Neke informacije u ovom izvještaju došle su od The Associated Pressa, Reutersa i Agence France-Pressea.

EU ograničava cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu

Naftni terminal u Rusiji (Foto: REUTERS/Natalya Chumakova)

EU je u petak postigla dogovor da ograniči cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, što je jedan od koraka u okviru zapadnih sankcija čiji cilj je da se preuredi stanje na globalnom tržištu i spriječi nagli rast cijena, te onemogući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da finansira rat u Ukrajini.

Poslije niza pregovora, češko predsjedništvo EU tvitovalo je da su "ambasadori upravo postigli sporazum o ograničenju cijena za rusku naftu koja se prevozi pomorskim putem".

Odluka i dalje mora da bude zvanično odobrena, pismenom procedurom, ali se očekuje da će to biti urađeno.

Evropa je trebalo da utvrdi sniženu cijenu koje će ostale zemlje platiti do ponedjeljka kada na snagu stupi embargo EU na rusku naftu koja se isporučuje pomorskim putem i zabrana na osiguravanje tih zaliha.

Poljska je dugo spriječavala postizanje sporazuma, tražeći da cijena bude što je moguće niža. Poslije više od 24 sata rasprave, kada su druge članice EU signalizirale da će podržati dogovor, Varšava je konačno potpustila u petak.

"Smanjenje prihoda Rusije od energije je ključno za zaustavljanje ruske ratne mašine", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas i dodala da je zadovoljna što je cijena nekoliko dolara niža u odnosu na ranije prijedloge.

Ocijenila je da za svaki dolar za koji je smanjena cijena, Rusija gubi dvije milijarde dolara za svoj ratni budžet.

"Nije tajna da smo željeli da cijena bude niža. Cijena između 30-40 dolara bi nanijela značajnu štetu Rusiji. Međutim, ovo je najbolji kompromis do kojeg smo mogli da dođemo", naglasila je Kalas.

Ograničenje je blizu trenutne cijene ruske sirove nafte, koja je nedavno pala na ispod 60 dolara po barelu. Pojedini smatraju da to nije dovoljno da bi se smanjio glavni izvor prihoda Rusije. Međutim, i dalje je riječ o velikom sniženju u odnosu na međunarodnu referentnu cijenu tipa brent koja je u petak iznosila 86,68 dolara po barelu.

Ipak bi mogla da bude dovoljno visoka za Moskvu da nastavi da prodaje naftu, dok istovremeno odbacuje ideju o ograničenju njene cijene.

Postoji veliki rizik od toga da globalno tržište izgubi velike količine sirove nafte od drugog po veličini svjetskog proizvođača. To bi moglo da dovede do rasta cijena benzina širom svijeta, dok se Evropa već suočava sa energetskom krizom i protestima zbog povećanja troškova života. Zemlje u razvoju još su više podložne posljedicama promjena cijena energenata.

Međutim, Zapad je pod sve većim pritiskom da targetiranjem jednog od glavnih izvora ruskih prihoda - nafte - smanji sredstva koja se ulivaju u Putinov ratni bužet i nanese štetu ruskoj ekonomiji dok traje rate u Ukrajini.

Portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je novinarima u petak da će "samo ograničenje smanjiti Putinovu sposobnost da profitira od prodaje nafte i da nastavi da koristi taj novac za finansiranje ratne mašine".

Kirby je pozdravio konsenzus EU i poručio da je ograničenje od 60 dolara po bareu "adekvatno".

Rusija dnevno izvozi oko 5 miliona barela nafte, a Putin je ranije rekao da neće prodavati pod ograničenom cijenom i da će uvesti uzvratne mjere zemljama koje to primjenjuju.

Rusija je međutim već preusmjerila veći dio svojih zaliha u Indiju, Kinu i druge azijske zemlje po sniženim cijenama zato što su je zapadni potrošači izbjegavali zbog embarga EU.

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Tempo ubrzanja kineske nuklearne ekspanzije mogao bi omogućiti Pekingu da ostvari zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine. Stoji u Pentagonovom godišnjem izvještaju Kongresu pod nazivom "Kineska vojna moć", koji je objavljen u utorak.

Escobar: Amerika će nastaviti provođenje sankcija u BiH

Arhiv - Gabriel Escobar

Rat u Ukrajini, kako se moglo vidjeti i na jučerašnjem samitu NATO saveza u Bukureštu, obnovio je međunarodni fokus na zemlje zapadnog Balkana, među njima i BiH. U još oštrijem fokusu se našla euroatlantska budućnost regiona koji se, kako se čini, još jednom suočava sa neizvjesnim putem pred sobom.

Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.

Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.

On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.

Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.

„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.

Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.

„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.

Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:

„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.

On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.

Smjena generacija: Hakeem Jeffries prvi crnački lider demokrata u Kongresu

Hakeem Jeffries, kongresmen iz New Yorka, na Capitol Hillu 30. novembra 2022.

Demokrate u Predstavničkom domu izabrale su za lidera kongresmena Hakeema Jeffriesa - prvog crnca na čelu jedne od dvije glavne stranke u Kongresu - što simbolizuje dolazak nove generacije lidera, dok se dugogodišnja predsjedavajuća Nancy Pelosi i njen tim povlače sa liderskih pozicija u januaru.

Ispoljavajući nesvakidašnje stranačko jedinstvo, nakon što su izgubile izbore na polovini predsjednikovog mandata, demokrate u Predstavničkom domu su bez trzavica prešle sa jednog na drugog historijskog lidera - sa prve žene predsjedavajuće u Kongresu, na 52-godišnjeg Njujorčanina koji je obećao da će "realizovati stvari", uporkos tome što su republikanci osvojili većinu u donjem domu.

Glasanje iza zatvorenih vrata bilo je jednoglasno, i obavljeno aklamacijom.

"Svi preuzimamo na sebe veliku odgovornost", rekao je Jeffries novinarima pred sastanak stranačkog kokusa. "I najbolje što možemo, kao rezultat ozbiljnosti i težine ovog trenutka, je da se odgovorno posvetimo tome, i obavimo najbolji mogući posao u interesu građana".

Rijetko se događa da se stranka koja je izgubila kongresne izbore tako lako pregrupiše, što je u ovom trenutku u suprotnosti sa previranjima među republikancima, koji pokušavaju da se ujedine iza lidera Kevina McCarthyja kao novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma, dok se spremaju da preuzmu vlast kada novi sastav Kongresa počne sa radom u januaru.

59-godišnja Katherine Clark iz Massachusettsa biće druga po rangu demokrata u Predstavničkom domu a 43-godišnji Pete Aguilar iz Kalifornije je izabran za predsjednika demokratskog kokusa, odnosno poslaničkog kluba.

Nova "trojka" demokrata zamijeniće Pelosi, Stenyja Hoyera, lidera demokratske većine, i Jamesa Clyburna, kako lideri koji su svi u osamdesetim godinama ustupaju mjesta mlađoj generaciji. Pelosi je bila lider demokrata proteklih 20 godina, a kolege su joj u utorak uveče dodijelile titulu "počasne predsjedavajuće".

Pelosi govori u Predstavničkom domu 17. novembra 2022.
Pelosi govori u Predstavničkom domu 17. novembra 2022.

Dok će demokrate imati manjinu u Predstavničkom domu u novoj godini, imaće određeni uticaj jer se očekuje da će republikanska većina biti veoma tanka, a McCarthy nema jak uticaj na sve republikance u tom tijelu.

Dvoje potencijalnih novih lidera u Predstavničkom domu, Jeffries i McCarthy, pripadaju istoj generaciji ali skoro da nemaju nikakav odnos - demokrata je zapravo znao da kritikuje republikanskog kolegu, posebno zbog stava kongresnih republikanaca prema bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Jeffries je bio jedan od "menadžera", odnosno tužilaca Predstavničkog doma u procesu Trumpovog prvog opoziva.

"I dalje moramo da rješavamo problem posljedica 'trumpizma', i šta on znači, kao veoma destabilizujuća snaga, za američku demokratiju", izjavio je Jeffries.

Demokratski lider je rekao da se nada da će, "kad god je to moguće pronalaziti zajedničke tačke" sa republikancima, ali da će se "suprotstavljati njihovom ekstremizmu".

Na drugoj strani Capitola, Jeffries će imati partnera u lideru senatske većine Chucku Scumeru.

"Po mom mišljenju, postojaće grupa 'mainstream' republikanaca koji neće željeti da idu u MAGA smjeru, a Hakeem je idealan čovek da sarađuje sa njima", izjavio je Schumer u nedavnom intervjuu. MAGA je Trumpov slogan "Učinimo Ameriku ponovo velikom".

Jeffries je ponekad nailazio na skepticizam liberalnog krila stranke, koji ga doživljavaju kao centristu. Međutim, članica Kongresa Rashida Tlaib iz Mičigena, dio grupe liberalnih zakonodavaca, rekla je da je ohrabrena načinom na koji su se Jeffries i njegov tim obratili liberalnim kolegama, iako se niko iz grupe nije kandidovao za lidersku poziciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG