Linkovi

Izdvojeno

update

Komšić i Džaferović otkazali put u Beograd zbog hapšenja Edina Vranja

Predsjedništvo BiH

Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić odustali su od odlaska u Beograd, gdje su trebali prisustvovati Samitu nesvrstanih povodom 60. godišnjice prve konferencije ovog Pokreta, javlja N1.

Ambasador Srbije u BiH Aleksandar Đorđević odbio je doći na sastanak u Predsjedništvo BiH, na koji ga je pozvao predsjedavajući Željko Komšić, potvrđeno je iz Komšićevog kabineta za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Tema sastanka je trebalo biti hapšenje Edina Vranja, bh. državljanina koji je u nedjelju, 12. septembra uhapšen na graničnom prelazu Uvac između Srbije i BiH na osnovu raspisane policijske potrage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin.

Kako je rečeno iz Komšićevog kabineta, ovo je prvi put u proteklih 26 godina da je ambasador neke države u BiH odbio doći na sastanak u Predsjedništvo BiH.

Ambasador Đorđević u saopštenju za javnost naveo da je u deset sati stigao poziv od kako navodi izvjesnog gospodina Vuletić na koji je odgovorila sekretarica sa zahtjevom da dođe kod Komšića na razgovor u 11 sati. Tema razgovora, kaže nije spominjana, a on je rekao da nije u mogućnosti se odazvati tako iznenadnom pozivu. Dalje navodi, da ga je u 10.20 sati ponovo pozvao šef Komšićevog kabineta govoreći mu, kako tvrdi, da je može biti neprijatno ako ne dođe, da će mediji o tome pisati. Ambasador tvrdi da tema nije spominjana, već da je pozvan da "pređe na kaficu".

U saopštenju, ambasador Đorđević navodi da poznaje i profesionalno sprovodi protokol Ministarstva vanjskih poslova BiH i da on kao ambasador neće da krši kodifikovane diplomatske običaje.

Komšićev savjetnik Davor Vuletić, kako je prenosi N1, odgovorio je da nije ambasador Srbije nije pozvan na kaficu već na ozbiljan razgovor koji se tiče dvije države, dodavši da nije komunicirao sa ambasadorom već sa ambasadom kako to praska nalaže.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije odredilo je u nedelju, 12. septembra uveče zadržavanje od 48 sati za Edina Vranja, nekadašnjeg načelnika Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije BiH i bivšeg čelnika Odjela za organizovani kriminal BiH.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković naložila je u nedjelju navečer, 12. septembra, Ambasadi BiH u Srbiji da "odmah reaguje i od vlasti Srbije dobije zvanične i potpune informacije o statusu Edina Vranja, državljanina BiH" koji je uhapšen granici BiH i Srbije.

Kako se navodi na zvaničnom Facebook profilu ministrice Turković, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je uputilo notu ministarstvu vanjskih poslova Srbije.

"Ministarstvo i ambasada BiH u Beogradu će se odmah uključiti u slučaj i ponuditi svu moguću pomoć državljaninu BiH", ističe se u saopštenju ministrice.

Dodaje se kako je Bosna i Hercegovina ranije, u više navrata, "pozivala Srbiju da poštuje sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina".

"Tereti se da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. kao islednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske", navodi se u saopštenju MUP-a Srbije.

Tužilaštvo BiH saopćilo je u ponedjeljak, 13. septembra, da od nadležnih organa Srbije nije dobilo nikakvu službenu obavijest ili informaciju vezi s hapšenjem Edina Vranja.

“Tužilaštvo BiH o navedenom uhićenju informirano je iz medijskih izvješća, te nije dobilo nikakvu službenu obavijest ili informaciju od nadležnih organa Srbije”, kaže se u saopćenju.

Iz Tužilaštva BiH podsjećaju da su postupali, na temelju prijave dostavljene od nadležnih policijskih organa, protiv više osoba, a u vezi navoda o ratnim zločinima nad žrtvama srpske nacionalnosti, u zgradi ZOIL-a u Goraždu 1993. i 1994. godine.

“U navedenom predmetu podignuta je optužnica protiv više osoba i suđenje je u tijeku, dok je u odnosu na prijavljenog Edina Vranja i još nekoliko osoba, 26. decembra 2018. godine, donesena naredba o neprovođenju istrage, na koju u odnosu na prijavljenog Edina Vranja, nije bio izjavljen prigovor”, kaže se u saopćenju.

Tužilaštvo BiH o svemu navedenom žurno je proslijedilo upit prema Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije, te je proslijeđena Naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna u BiH.

Edin Vranj izjavio je prethodno za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je uhapšen na graničnom prelazu Uvac, a razlog hapšenja mu, kako je rekao, nije poznat.

"Lišen sam slobode zbog nekih sumnji, neke potrage iz oblasti ratnih zločina, nekih sumnji u ratne zločine. Krenuo sam privatno u Sandžak i još uvijek sam u šoku, ne mogu vjerovati šta se dešava i šta se radi. Cijela Bosna zna da se oni oko mene vrte u vezi tih ratnih zločina, ali ja s tim imam veze koliko imam i s marsovcima”, kazao je Edin Vranj za RSE.

Prema navodima koje je objavio portal Istraga, Vranj se javio i novinaru tog medija, te rekao, prije nego što mu je oduzet mobilni telefon, da se nalazi u stanici policije u Priboju, oko 250 kilometara jugozapadno od Beograda.

Vranj je napustio Federalnu službu 2016. godine. Tužilaštvo BiH protiv njega nije nikada podiglo optužnicu za navode o umiješanosti u ratne zločine.

See all News Updates of the Day

UN: Poricanje zločina znak za potencijalno nasilje

Žena se moli na groblju, uoči masovne dženaze u Potočarima u blizini Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.

Negiranje holokausta i genocida šteti žrtvama i onima koji su preživjeli te zločine i mogu činiti da govor mržnje napreduje na negativno zasnovanim stereotipima pojedinaca ili grupa u odnosu na njihov identitet.

Poricanje zločina je također znak upozorenja na društvenu krhkost i potencijal za nasilje, navodi se u studiji Ureda specijalnog savjetnika Ujedinjenih nacija (UN) za prevenciju genocida.

Kako se navodi u studiji “Borba protiv holokausta i poricanje genocida: Zaštita preživjelih, očuvanje memorije i promoviranje prevencije”, poznato je da govor mržnje stigmatizira, marginalizira, te omogućava diskriminaciju, kao i da podstiče na zločine iz mržnje i nasilje velikih razmjera.

“Negiranje genocida i holokausta često je povezano s govorom mržnje, posebno kada se ciljaju pojedinci ili grupe na osnovu specifičnih faktora identiteta. Najozbiljniji slučajevi poricanja genocida i holokausta mogu predstavljati podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje i genocid”, istaknuto je u studiji.

Ured specijalnog savjetnika UN-a je naveo kako je zabrinjavajuće uporno iskrivljenje “historijske stvarnosti” genocida koji su se dogodili, pogotovo u Srebrenici i Ruandi, kao i veličanje počinilaca i govor mržnje koji ga prate.

Uticaj poricanja u stvaranju straha među žrtvama zločina je neupitan, istaknuto je, jer može inspirisati i podstaći mržnju prema zajednicama koje su ranije doživjele zvjerske zločine.

Ovaj osećaj ranjivosti je posebno povećan kada poricanje dolazi od vladinih zvaničnika i kada se ispoljava kroz medije koje sponzorira država, stoji u studiji.

Također se navodi kako veličanje počinilaca genocida i zločina može predstavljati nepremostivu prepreku za odgovornost, kao i poboljšati sposobnost dodatnog raspirivanja mržnje i nasilja.

“Veličanje izjednačava zločince i žrtve, ohrabruje zločince da svoje prošle postupke smatraju pozitivnim i pohvalnim i povećava rizik od potencijalnog počinjenja ovakvih krivičnih djela u budućnosti”, pojašnjeno je.

Sve ovo je, prema stavu Ureda specijalnog savjetnika UN-a, nedopustivo i za osudu, te se s tim mora suočiti u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava, te slobode mišljenja i izražavanja.

Među preporukama koje su navedene u studiji za suočavanje sa ovim problemom jeste prvenstveno prepoznavanje i osuđivanje negiranja genocida i holokausta, a Ured skreće pažnju, između ostalog, da bi politički lideri trebali odbaciti istaknute tvrdnje o negiranju genocida i holokausta, ali i sami UN akteri bi trebali odbaciti takve narative.

Suočavanje s negiranjem bi trebalo da se desi i kroz zakonske okvire, a Ured preporučuje, između ostalog, da bi države koje imaju zakone kojima se ovo zabranjuje, trebale i primjenjivati te zakone.

Prema studiji, suočavanje sa ovom problematikom se može raditi i u online sferi na način da se kompanije društvenih mreža ohrabre da usvoje definicije govora mržnje i društvene standarde, kako bi jasnije shvatili da negiranje dovodi do reviktimizacije, diskriminacije i podstiče nasilje.

Negiranje genocida i holokausta može se spriječiti i kroz obrazovanje, a u studiji se navodi, između ostalog, kako bi kurikulum o genocidu i drugim zločinima trebao sadržavati tačne informacije o prošlosti jedne zemlje, te bi se trebao temeljito podučavati i to ne samo na nižem obrazovnom stepenu.

Ono se također može spriječiti i kroz proces memorijalizacije i tranzicione pravde, a među preporukama jeste da bi UN akteri trebali podržati napore memorijalizacije koji poštuju pravo na istinu za sve.

Studija je objavljena prošlog mjeseca, a nastala je u saradnji sa Institutom “Jacob Blaustein” za unapređenje ljudskih prava.

Kriza hrane mogla bi pogoršati migracije iz Afrike

Kriza hrane mogla bi pogoršati migracije iz Afrike
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

Države južne Europe, uključujući Italiju i Španiju, pozivaju NATO saveznike da se pozabave prijetnjama iz Sjeverne Afrike. Dok rat u Ukrajini dominira dnevnim redom NATO-a, Madrid želi da se savez pripremi za druge potencijalne žarišne tačke.

BiH: Protesti zbog poskupljenja

Protesti protiv poskupljenja u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Oko 2000 građana Sarajeva okupilo se 6. jula ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine negodujući zbog poskupljenja u Bosni i Hercegovini i povećanja plata državnim parlamentarcima.

Organizator skupa je građanin Harun Salkić.

Uoči protesta na Facebook grupi, koju je formirao organizator, su upućeni zahtjevi predstavnicima vlasti.

U zahtjevima su građani, između ostalog, zatražili suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

"Izašao sam zbog nepravde. Važno je da što više građana izađe", kazao je Sarajlija Vasko za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Sarajevo due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Sarajevo due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

Salkić je izjavio kako očekuje od vlasti da čuje glas građana i da reaguije.

"Ukoliko to ne urade, razmotrićemo nove mogućnosti", kazao je Salkić na protestu.

"Osnovni zahtjevi su poduzimanje osnovnih mjera protiv inflacije, a koje je vlast zaboravila da poduzme. Znate, hvale se nekim cijenama goriva, naftnih derivata u zemljama regiona, ali ne kažu da su zemlje regiona poduzele adekvatne mjere povodom inflacije", kazao je Salkić.

U zahtjevima su građani, između ostalog, zatražili suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

Salko Mrdžić iz Sarajeva kaže kako je na proteste došao, jer ima penziju 400 maraka (oko 200 eura).

"Došao sam zato što mi je dao za mojih 40 godina 400 maraka penziju, a povećao sebi odjednom 600 maraka. E, molim te, ima li to igdje smisla?", kazao je Mrdžić.

Muzafera Omerović -Sejdić, građanka Sarajeva dodaje:

"Došla sam da zamolim ovaj narod da više ne budu slijepi, da vide šta nam se radi, šta nam rade doktori, šta nam radi policija, šta nam radi ova naša vlada, naši, ne znam kako da ih predstavim."

U isto vrijeme protesti traju i u još nekoliko bh. gradova.

U parku u Tešnju, na sjeveru BiH, okupilo se stotinjak građana.

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Tešanj due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Tešanj due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

U Mostaru, na jugu BiH, 100-ak građana protestuje ispred Stare gimnazije u središtu grada.

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Mostar due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Mostar due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

Salkić je izjavio kako očekuje od vlasti da čuje glas građana i da reaguije.

"Ukoliko to ne urade, razmotrićemo nove mogućnosti", kazao je Salkić na protestu.

Zastupnički dom Parlamenta BIH j ekrajem juna usvojio budžet u okviru kojeg je plata parlamentarcima i ministrima povećana za oko 250 eura.

U isto vrijeme, Parlament entiteta Federacije BiH je povećao najniže penzije za 10 eura.

Povećanje je uslijedilo zbog poskupljenja životnih namirinica.

Mediji u BiH javljaju da su se građani okupili i u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Novom Travniku ...

* u prvobitno objavljenom tekstu RSE navedeno je da je broj okupljenih "nekoliko stotina". Podatak je naknadno dopunjen. (A.A. - Glas Amerike)

Zajednička vojna vježba Vojske SAD i BiH

NATO i BiH

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini najavila je zajedničku vojnu vježbu Vojske SAD i BiH koja će se održati na poligonu Manjača u Bosni i Hercegovini. Vježba se održava pod okriljem NATO Partnerstva za mir, i trajaće 13 dana.

Prema najavi iz Ambasade SAD u vježbi će učestvovati 90 vojnika Vojske SAD uz korištenje tri Blackhawk helikoptera.

Oni će vježbati uz bok tri brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine a očekuje se i korištenje helikoptera Oružanih snaga BiH.

Cilj vježbe, kako je navedeno, je jačanje sposobnosti za međusobnu saradnju u operacijama tzv. interoperabilnosti, te razmjena znanja.

U vježbi će, najavljeno je, biti korišten i aerodrom Mahovljani u Banja Luci.

Ruski neonacistički narativ i veze ruske vlade sa neonacistima

Ruski neonacistički narativ i veze ruske vlade sa neonacistima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Analitičari kažu je Ruski Imperijalistički pokret medju nekoliko ultra nacionalističkih i bjelačko supremacističkih grupa koji su bili instrument Kremlja u potsticanju raskola u Sjedinjenim drzavama i u Evropi, uključujuci i navode da se Rusija bori protiv nacista u Ukrajini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG