Linkovi

Aktuelno

Clinton i Albright: Budućnost Kosova na njegovim građanima

Bivši američki predsjednik Bill Clinton drži govor u sklopu obilježavanja 20 godina od ulaska NATO snaga na Kosovo

Pod motom "Za našu slobodu" Kosovo obilježava 20 godina od ulaska NATO snaga, a Centralnoj manifestaciji u Prištini prisustvuje i bivši predjsednik Bill Clinton u vrijeme čijeg mandata su SAD predvodile NATO bombardovanje srpskih vojnih i policijskih ciljeva radi sprječavanja etničkog čišćenja na Kosovu.

Uz aplauz i uzvike "USA", okupljeni građani i gosti u Prištini dočekali su na centralnoj manifestaciji povodom 20 godina ulaska NATO snaga na Kosovo glavne aktere koji su doprinijeli oslobođanju - američkog predsednika Billa Clintona, njegovu državnu sekretaricu Madeleine Albright, te generala Wesleyja Clarka koji je komandovao NATO snagama tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999.

„Volim ovu zemlju i uvijek će biti jedna od najvećih časti u mom životu što sam stao uz vas protiv etničkog čišćenja i za slobodu“, kazao je bivši američki predsjednik Bill Clinton okupljenima na početku njegovog govora.

Građani na proslavi u Prištini
Građani na proslavi u Prištini

Albright je rekla da odluka o bombardovanju nije bila laka, i da je uslijedila nakon mnogih diskusija jer je Clinton htio da se osigura da je Kosovo bezbjedno.

„U noći kada je bombardovanje počelo, pozvao me je u sred noći i rekao: 'Madeleine, avioni su poletjeli, radimo pravu stvar’, i rekla sam: ’Da predsjedniče, radimo pravu stvar“, ispričala je Albright prilikom pozivanja Clintona za govornicom.

Madeleine Albright drži govor u Prištini u sklopu obilježavanja 20 godina od dolaska NATO snaga na Kosovo, Priština, 12. juni 2019.
Madeleine Albright drži govor u Prištini u sklopu obilježavanja 20 godina od dolaska NATO snaga na Kosovo, Priština, 12. juni 2019.

„Devetnaest godina od kako sam izašao iz Bijele kuće, od najljepših stvari koje mi se dešavaju, a toga ima često u toku godine, je kada mi neko priđe na ulicama New Yorska, nekad i negdje drugo u svijetu, u hotelskom liftu, a u jednom slučaju i u restoranu kada me je konobar primjetio, prišao i kleknuo i zahvalio mi se. To je prelijepa stvar. Ali, ono što zaista želim, a volim da imam Kosovare i Albance u New Yorku, ja sam podržavam migraciju i mislim da nam je potrebna, ali želim da svaka mlada osoba u ovoj zemlji ima jednake mogućnosti da odluči da ostane ovdje, da radi ovdje, da podiže porodicu ovdje i da gradi budućnost ovde“, poručio je Clinton.

Kazao je da ga slika iz Prištine uslikana nakon rata u njegovoj kancelariji u New Yorka svakodnevno podsjeća na iskrenu svrhu politike i kada je opravdano koristiti snagu i odbranu za nevine.

Kako je dodao, 79 dana vazdušnih napada NATO-a su možda dobili ovaj rat, ali samo građani Kosova su mogli da postignu mir.

„Dvadeset godina kasnije mislim da ste odradili dobar posao u osvajanju mira“, kazao je Clinton.

Poručivši da se ljudi moraju boriti za ono u šta vjeruju da je ispravno, dodao je da nije želio da se 20. vijek završi krvavim greškama tog vijeka, i da nije želio da nakon Bosne, i Kosovo doživi etničko čišćenje.

„Najkrvaviji vijek u evropskoj istoriji nije se završio ponavljanjem već nadom za obnovom. SAD su bile uz vas od tada, bez obzira koja partija je bila u Bijeloj kući ili koja je kontrolisala Kongres“, kazao je Clinton.

On je dodao da Kosovo treba da bude zahvalno što je tokom ovih 20 godina mir održan, što nije bilo sistematskog etničkog čišćenja ili uništavanja imovine, a za šta je, kako je dodao, zaslužan sam narod Kosova.

Nije htio da kaže šta treba da se uradi kako bi se prevazišli izazovi, navodeći da je to na samom Kosovu, ali je poručio Kosovu da razmišlja na sve ono što može da postigne zajedno.

Predvođene SAD, još 18 saveznika NATO-a je 78 dana bombardovalo srpske policijske i vojne ciljeve na Kosovu i u Srbiji.

“Za Kosovo smo uradili pravu stvar. Uradili smo to na pravi način i završićemo posao“, ovim riječima je Bill Clinton 10. juna 1999. završio svoje obraćanje američkoj naciji koju je obavijestio o okončanju NATO bombardovanja SR Jugoslavije.

Proslava u Prištini
Proslava u Prištini

Govoreći o zločinima Srbije nad Albancima koji su se dešavali na Kosovu, Clinton je prije početka bombardovanja rekao da je “okončanje tragedije moralni imperativ“.

"Ukoliko predsjednik Milošević ne želi da postigne mir, mi ćemo ograničiti njegovu sposobnost da vodi rat“, kazao je tada Clinton u martu 1999.

Clinton je u utorak u Prištini izjavio da "cijeli svijet danas, sa svim svojim nemirima, može da gleda na Kosovo kao na primjer demokratije koja je posvećena unaprjeđenju, rastu i mirnom životu sa susjedima, što je nešto na čemu svaka zemlja, mala ili velika, treba da radi van i unutar svojih granica".

"Biću veoma ponosan činjenicom što sam sam se zadesio kao predsjednik SAD kada vam je trebao neko ko će da ustane i kaže - nema više etničkog čišćenja, nema više napuštanja domova i ubijanja nevinih civila i da mora da postoji neki drugi bolji način", kazao je Clinton.

Kosovski Albanci su se 1989. žustro usprotivili odluci rukovodstva Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem o ukidanju autonomije Kosovu, što im je oduzelo pravo na jezik, obrazovanje i normalan život.

Bombardovanje SR Jugoslavije u martu 1999. uslijedilo je nakon višemjesečnih sukoba srpskih snaga i snaga kosovskih Albanaca, kada je ubijeno preko 1.500 Albanaca, a oko 400.000 protjerano iz svojih kuća.

Za razliku od lidera kosovskih Albanaca, Milošević je odbio napore međunarodne zajednice za uspostavljanjem mira, što je doprinijelo odluci o bombardovanju srpskih vojnih i policijskih ciljeva. Istovremeno, rat na Kosovu je nastavljen.

VIDEO: Bombardovanje, pogledom onih koji su tada bili djeca

Ipak, 9. juna srpska strana potpisuje Kumanovski sporazum i biva primorana da povuče snage sa Kosova. Time su se stvorili uslovi za povratak oko milion kosovskih Albanaca koji su nasilno bili protjerani sa Kosova, uglavnom u Makedoniju i Albaniju.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija 10. juna usvojio je Rezoluciju 1244, čime se uspostavila privremena UN administracija na Kosovu. Na današnji dan prije 20 godina, 12. juna, ušle su i prve NATO snage na Kosovu – KFOR.

Do 20. juna sve srpske snage napustile su Kosovo, dok je, s druge strane, KFOR bio uspostavljen.

Na početku, KFOR je brojao 55.000 pripadnika iz 39 zemalja.

Tokom rata na Kosovu je ubijeno 12.000 civila, oko 2.000 se vode kao nestali, a više od 800.000 je protjerano.

See all News Updates of the Day

Zoran Tegeltija imenovan za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH. U NATO se dostavlja dokument Program reformi BiH

Zoran Tegeltija

Zoran Tegeltija imenovan je za mandatara za sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Igor Žunić, predsjednik Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj Skupštini Republike Srpske.

Tegeltija je imenovan na posebnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Iz Predsjedništva BiH je saopćeno da je na istoj sjednici Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da će u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument Program reformi BiH.

U saopćenju se pojašnjava da će dokument biti dostavljen u roku od jedan dan nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH.

Na pitanje N1 upućeno predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću da li je ANP potvrđen kao takav, Komšić nam je odgovorio da "dokument ide u Brisel".

Dokument Program reformi BiH prihvatljiv je NATO savezu, kaže član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

„Mi smo u proteklih dva mjeseca ovdje u Predsjedništvu BiH radili naporno sa našim prijateljima iz svijeta i sa NATO savezom i došli smo do dokumenta koji će biti dostavljen u NATO savez i koji omogućava nastavak našeg odnosa i saradnje sa NATO savezom”, kaže Džaferović, dodavši da je za njega najvažnije da je dokument u skladu sa vladavinom prava.

Članovi Predsjedništva BiH na vanrednoj sjednici
Članovi Predsjedništva BiH na vanrednoj sjednici

Članovi Predsjedništva BiH danas su razgovarali i sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Francuske, Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske, Njemačke i šefom Delegacije EU u BiH.

BiH je bez vlasti na državnom i federalnom nivou godinu dana, jer lideri stranaka, nakon izbora, nisu mogli postići dogovor.

Naime, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nije želio glasati za dostavljanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), koji je potreban da bi NATO odobrio aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP).

Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, uslovljavali su imenovanje Tegeltije slanjem ANP-a.

Tegeltijina biografija

Inače, nekadašnji ministar finansija Republike Srpske (RS) Zoran Tegeltija je rođen u Mrkonjić Gradu 1961. Po završetku gimnazije, preselio se u Sarajevo gdje je završio Ekonomski fakultet.

Magistrirao je sa 45 godina, a doktorirao dvije godine kasnije, 2008. Živi u Mrkonjić Gradu sa suprugom Dušankom, s kojom ima dvije kćerke – Jelenu i Ivanu.

Tegeltija je član SNSD-a od 1998. godine.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) je ranije, postupajući po zahtjevu Predsjedništva BiH, kao organa nadležnog za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, utvrdila da Zoran Tegeltija ispunjava sve potrebne usloveza imenovanje propisane Izbornim zakonom BIH.

Odluka o imenovanju Tegeltije treba biti dostavljena u dalju proceduru Komisiji Predstavničkog doma Parlamenta BiH za pripremu izbora Vijeća ministara.

Tegeltija će, ako se odobri njegovo imenovanja, naslijediti Denisa Zvizdića na čelo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Reakcije

Arhiv - Mirko Šarović
Arhiv - Mirko Šarović

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović naglašava da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik svojim glasom dobio mandatara, ali je to platio ulaskom Republike Srpske u NATO.

"Iako je obećavao da nikada neće prihvatiti ANP sada je potpuno jasno da je pristankom na ovaj dokument, kako god da se on zvao, Dodik aktivirao MAP i prodao Republiku Srpsku", smatra je Šarović.

Šarović naglašava da kojim god imenom ovaj dokument sada nazvao, a sigurno će se pravdati ovih dana da to nije to, jasno je da je Dodik prekršio rezoluciju NSRS o vojnoj neutralnosti, saopšteno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"Time je sebe postavio visoko na sramnoj ljestvici osoba koje su donijele jednu od ključnih odluka pogubnih za interese građana i ciljeve Republike Srpske", zaključio je Šarović u saopštenju.

Zukan Helez, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, komentarišući imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, izjavio je za RSE da je očito kako je "neko pred međunarodnim pritiskom - popustio".

"Vidjećemo u narednom periodu ko je taj ko je popustio. Bile su dvije suprotstavljene strane. Jedni su govorili da neće pristati na formiranje vlasti bez ANP-a, a Milorad Dodik je govorio da to ne želi i bio je izričit u tome. Očito da je urodio plodom diplomatski pritisak, a ključne stvari su se desile u ovome što je opozicija napravila. Stavili su potpise za održavanje vanredne sjednice za izmjenu poslovnika i tako je Dodik doveden pred svršen čin, kao i ostali iz Federacije BiH koji su bili protiv. Bitno je, i ja se ponosim time, što je i SDP (Socijaldemokratska partija BiH) učestvovala sa potpisom za izmjene poslovnika i mislim da je i to jedan od razloga što su požurili da urade i da imenuju mandatara. U svakom slučaju, dobro je da se odblokira proces i da se ide naprijed", izjavio je Helez za RSE.

Migranti u Tuzli dobijaju promrzline dok vlasti prebacuju odgovornost za smještaj

Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Jedva punoljetni Afganistanac Sameh Khan noći provodi na tuzlanskim ulicama dok čeka da krene dalje na svom četverogodišnjem putu, na kojem je do sada već prošao Iran, Tursku i Srbiju.

Za razliku od gradova u kojima je boravio u ovim zemljama, za njega i stotine drugih migranata i izbjeglica u Tuzli još uvijek nije napravljen prihvatni centar, piše BIRN BiH.

“Neophodan nam je bilo kakav smještaj u periodu dok ne krenemo dalje, jer je navečer prehladno, svi smo promrzli”, kaže Khan i objašnjava da je na put krenuo da bi pomogao školovanje mlađe braće koja su ostala u Afganistanu.

On je zahvalan tuzlanskim volonterima koji već mjesecima pomažu migrantima i izbjeglicama, dok vlasti u Tuzli i dalje nisu obezbijedile niti jedno mjesto na kojem mogu da prenoće na suhom i dobiju ljekarsku pomoć. Dok vreće za spavanje sve manje mogu da zaštite migrante od nadolazeće hladnoće, vlasti u Tuzli ne mogu da se dogovore ko bi im trebao pomoći.

Sameh Khan (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Sameh Khan (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

U Tuzli je do sada, prema podacima Terenskog centra Službe za poslove sa strancima, registrovano 12.977 migranata u toku 2018. i 2019. godine. Volonteri su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali da se u Tuzli svakoga dana, procjenjujući prema broju obroka koji podijele, nalazi od 80 do 130 migranata.

Prebacivanje odgovornosti

Nakon punih 18 mjeseci od početka dolaska migranata i izbjeglica u Tuzlu, premijer ovog kantona Denijal Tulumović je tek prije tri sedmice kazao da Vlada namjerava sa što manje sredstava napraviti migrantski centar u kome je zadržavanje moguće do 48 sati.

“To su nekakvi prostori gdje bi migranti bili zbrinuti u onom medicinskom, higijenskom i smještajnom dijelu, do onog trenutka do kad budu željeli napustiti ovaj prostor”, kaže Tulumović.

On je za BIRN BiH kazao da Vlada Tuzlanskog kantona ima želju da pomogne migrantima, ali da je to posao lokalnih gradskih vlasti.

Tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović kaže da pomoć migrantima nije u nadležnosti grada niti kantona, nego državnih institucija.

“Gradska uprava nije nadležna za formiranje prihvatnog centra za migrante, takav centar nije planiran u Tuzli. Ne znam šta vam je i o čemu govorio premijer”, kaže Imamović za BIRN BiH.

Umjesto da se pravi migrantski centar, smatra Imamović, treba zaustaviti masovni ilegalni prelazak granice, “razotkriti, optužiti i osuditi krijumčare i organizatore ilegalnog prelaska granice, i treba postupiti poput ostalih evropskih država i to poput država EU”.

“Naravno, treba postupiti daleko humanije nego što to rade neke zemlje EU”, kaže Imamović.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić nedavno je rekao da je u dogovoru s Vladom Federacije BiH odlučio da se u Tuzli i Sarajevu naprave dva migrantska centra, ali na tim mjestima država još uvijek nema nadležnost i da tek očekuje da budu uvedeni u posjed kasarni.

Nedugo zatim, na sjednici 18. novembra, Gradsko vijeće Tuzle je usvojilo zaključak kojim se kritikuje dodjela kasarne u Ljubačama Vijeću ministara bez ranijeg dogovora s lokalnim vlastima.

Predstavnici Gradskog vijeća su, između ostalog, kazali i da je područje oko kasarne gusto naseljeno i minirano, i da su se predstavnici okolnih mjesnih zajednica žalili. Zatraženo je od Vlade Federacije da do naredne redovne sjednice Gradskog vijeća Tuzla stavi van snage odluku da se kasarna “Ljubače” dodijeli Vijeću ministara za smještaj migranata.

Ove odluke dodatno su pomjerile mogući datum otvaranja migrantskog centra, dok izbjeglice i migranti ljekarsku pomoć dobijaju najčešće od volontera na ulici.

Na granici izdržljivosti

Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Senad Pirić već mjesecima s grupom volontera pomaže migrantima.

“Njihovo psihofizičko stanje je katastrofalno. Ja to nemam kome objasniti i reći. Oni su prepušteni volji dobrih ljudi. Ako mi obratimo pažnju, odvedemo ih doktoru. Znam ostati i do dva-tri sata ujutru napolju”, kaže Pirić i dodaje da zima dodatno pogoršava ionako loše uslove.

“Mi vidimo već po njihovom ponašanju da je odnio vrag šalu. Sistem se ovdje trebao davno uključiti, mislim da je reakcija zakašnjela i smatram da neće biti dovoljno ovo što su planirali”, kaže Pirić.

On smatra da će migranti biti prisiljeni da potraže skloništa.

“Počet će ulaziti u prazne kuće, palit će vatre da se ugriju i nastat će niz drugih problema”, kaže Pirić.

Volonter Danijel Vasilj kaže kako migrantima “treba smještaj, dostojanstvo, humanost i druga prilika, a ništa od navedenog im ne možemo dati jer nemamo sistemsku podršku”.

“Najteže mi je bilo uspostaviti neke granice do kojih možeš ići, jer ti kad si ovdje s njima, vidiš najgore što jedno društvo može pružiti i vidiš najgore što jedan čovjek može proživjeti u životu, i onda sve drugo postane nevažno”, kaže Vasilj.

“Ovi ljudi su prešli granicu kako su je prešli. Ako nisi u stanju zaštititi tu granicu, onda imaš odgovornost prema ljudima koji su ti u državi”, kaže Vasilj.

Nepostojanje migrantskog centra za veliki broj migranata znači da nemaju pristup nekim osnovnim uslugama.

Amin Gurma iz Maroka kaže kako ga u frizerskim salonima nisu htjeli uslužiti jer je migrant, ali da su iz Brčkog došli volonteri da ih šišaju.

“U Tuzli me niko nije želio da ošiša, a oni su došli da nas šišaju. Hvala im puno, neka ih Allah nagradi”, kaže Gurma.

Njemačka spremna pomoći BiH u stvaranju humanih uvjeta za smještaj migranata

Police escorting migrants from temporary migrant camp Vucjak near Bihac, October 15, 2019.

Delegacija Njemačke koju je poslala kancelarka Angela Merkel, nalazi se u posjeti Bosni i Hercegovini sa ciljem da sa bosanskohercegovačkim vlastima razgovara o rješavanju migrantske krize. 

Njemačka delegacija, koju predvodi Stephan Mayer, parlamentarni državni sekretar iz Ministarstva unutrašnjih poslova i član Bundestaga, susrela se sa članovima Predsjedništva BiH, te ministricom za ljudska prava i izbjeglice Semihom Borovac.

Kako je saopšteno iz kabineta ministrice Borovac, Mayer je naglasio kako je cilj Njemačke da se uspostavi kontrola i upravljanje migrantskom situacijom, te da pokušaju regulisati i reducirati migracije.

“U tom smislu pored pomoći Evropske komisije, Vlada Njemačke je spremna ponuditi još intenzivniju bilateralnu saradnju i podršku, posebno Graničnoj policiji BiH u smislu osiguravanja granica”, naveo je Mayer.

On je naglasio kako je vodeći princip Vlade Njemačke da se prema migrantima humano ophodi bez obzira na njihov status.

Njemačka delegacija je pozdravila odluku Vlade Federacije BiH kojom se osiguravaju dodatne dvije lokacije za alternativni smještaj migranata u kasarnama u Blažuju kod Sarajeva i Ljubače kod Tuzle.

Istovremeno, predstavnici Njemačke su zatražili podatke o potrebama za njihovo opremanje.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić je naglasio kako je Bosna i Hercegovina učinila mnogo na planu evidencije i uzimanja biometrijskih podataka migranata naglašavajući da Služba i Granična policija nisu dobili dodatna sredstva za rad.

On je dodao da je u prethodne dvije godine kroz BiH prošlo više od 52.000 migranata, te da je među njima evidentirano i više od 20 osoba koje su proglašene prijetnjom po nacionalnu sigurnosti i vraćene u matične zemlje.

Članice EU odgovaraju Francuskoj i traže nastavak proširenja

Sedam država članica Evropske unije se pridružilo Francuskoj u pozivu Evropskoj komisiji da do januara naredne godine izradi novu strategiju za što efikasniji proces u pristupnim pregovorima.

Za razliku od Francuske, oni traže nastavak procesa proširenja “bez nepotrebnog odlaganja”.

“Ne postoji održiva alternativa punopravnom članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU ako želimo efikasno da zaštitimo svoje interese u region”, podvukli su ministri inostranih poslova Austrije, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije, u pismu koji su oni u ponedeljak uputili odlazećem predsjedniku Evropske Komisije Jean Claude Junckeru.

Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid u ovo pismo u kojem se između ostalog priznaje da trenutni proces pridruživanja na Zapadnom Balkanu “napreduje polako i pomalo neravnomjerno”.

“Stoga smo spremni da se konstruktivno uključimo u nastojanju da poboljšamo ovaj proces. Učinićemo to pod razumijevanjem da se taj poduhvat sprovodi na efikasan način i bude orijentisan na rezultate, te omogućava EU da postigne konsenzus o otvaranju pregovora o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu 2020. godine”, stoji u pismu u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid.

Šefovi diplomatija šest evropskih zemalja ponavljaju da se u vrijeme obilježavanja 30 godišnjice pada Gvozdene zavjese koja je započela eru ujedinjenja Evrope, “konsolidacija Evrope ne može biti završena bez Zapadnog Balkana”.

“Otvorenost EU prema svim evropskim državama koje dijele naše vrijednosti i spremne su da prihvate pravnu stečevinu EU-a najvažnije je za istorijsku misiju Unije za dovršavanje evropskog ujedinjenja”, poručuje se u pismu.

Ministri inostranih poslova Austrije, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije takođe ocjenjuju da nema sumnje da se trajna stabilnost i sigurnost kao i nastavak reformskih procesa u regionu najbolje mogu postići integracijom u EU, te da proces pridruživanja jeste, prema njima, najvažniji instrument za postizanje ovog cilja, čime ključni doprinos sigurnosti i prosperitetu Unije.

Savjet opštih poslova EU raspravlja o proširenju

Savjet opštih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) danas, 19. novembra, će raspravljati o proširenju, s namjerom da pošalje pozitivnu odluku zemljama regiona.

“Veoma je važno što ćemo danas poslati poruku da Evropa neće okrenuti leđa Zapadnom Balkanu”, izjavila je, uoči sastanka, ministrica inostranih poslova Finske Tytti Tupurainen, čija zemlja predsjedava Evropskom Unijom.

Ona je nedavnu inicijativu Francuske o takozvanom obnovljenom pristupu prema proširenju ocijenila “opsežnom i sveobuhvatnom”, ali je naglasila da na sastanku neće biti rasprave o tom dokumentu.

Dodala je da je dobro što zemlje članice EU ”imaju svoje prijedloge” po pitanju proširenja jer to, prema njenim riječima, čini da proces napreduje, ali je takođe pojasnila da treba čekati novi saziv Evropske komisije za pokušaj pronalska konsenzusa o proširenju.

Francuska državna sekretarica Amelie De Montchalain je ponovila stajalište te zemlje da je neophodna promjena pristupa da bi proces bio uspješan. Odbacila je navode da francuska inicijativa ne dolazi u dobrom trenutku, imajući u vidu da su neke države regiona već u procesu pristupnih pregovora.

“Ne želimo da mijenjamo pravila igre dok igra traje. Danas vidimo da proces ne funkcioniše na ovaj način i da je veoma frustrirajući”, naglasila je De Montchalain na početku sastanka.

Francuska ministrica je ohrabrena činjenicom da su mnoge zemlje članice EU izrazile spremnost da, prema njenim riječima, traže od Komisije da izađe sa novom metodologijom, ali je podvukla da su Holandija i Danska izrazila punu podršku francuskom predlogu.

Današnji sastanak je prvi na evropskom nivou gdje se raspravlja o proširenju, nakon kraha na oktobarskom samitu kada nije odobreno otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Glavnu prepreku u postizanju konsenzusa oko ovog pitanja je predstavljala Francuska koja je otvaranje budućih pristupnih pregovora između EU i kandidatskih zemalja uslovila usvajanjem nove metodologije u procesu proširenja. Prošle nedjelje je Francuska predala zemljama članicama svoju viziju kako treba da se promijeni pristup u procesu pregovora o članstvu.

Počela druga nedjelja javnih svedočenja u istrazi o opozivu Trumpa

Jennifer Williams i Alexander Vindman svjeodočiće u Kongresu o telefonskom razgovoru predsjednika Trumpa i Zelenskog

Nedjelja sa zgusnutim rasporedom javnih saslušanja o opozivu predsjednika SAD Donalda Trumpa započeta je jutros pred Odborom za obavještajna pitanja u Predstavničkom domu Kongresa.

Svjedoče direktor za evropska pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Alexander Vindman i savjetnica potpredsednika Mike Pencea Jennifer Williams. Oboje su slušali telefonski razgovor predsjednika Trumpa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim od 25. jula.

Direktor za evropska pitanja pukovnik Alexander Vindman je u uvodnoj riječi rekao da "ne služi nijednoj političkoj partiji, već zemlji" i da je svoje zabrinutosti u vezi sa razgovorom Trumpa i Zelenskog prijavio iz "osjećaja dužnosti".

"Zabrinuo me je razgovor, mislio sam da je neprimjeren. Nije primjereno da predsjednik SAD od strane vlade traži da istraži američkog državljanina", kaže on.

Zvaničnik Bele kuće rekao je da je to prijavio pretpostavljenima, kao i ambasadoru SAD u EU Gordonu Sondlandu.

"Prijavio sam svima u lancu komande jer je imalo posljedice po nacioanlnu bezbjednost zemlje. Kada sam to prijavio, nisam mislio da ću sjediti ovdje i svjedočiti. Uradio sam to iz osjećaja dužnosti jer sam kroz cijelu karijeru branio nacionalnu bezbjednost ove zemlje", rekao je Vindman.

Savjetnica potpredsednika Mike Pencea Jennifer Williams dala je kratku uvodnu izjavu u kojoj je ponovila da je slušala razgovor predsjednika SAD i Ukrajine 25. jula i istakla da nije bio poput ranijih predsjedničkih razgovora koje je slušala.

"Kao što sam već rekla, razgovor je bio neobičan jer se govorilo o domaćim političkim pitanjima", rekla je ona.

Predsjedavajući Odbora za obavkeštajna pitanja Adam Schiff istakao je u uvodnoj riječi da je predsjednik Trump „stavio svoj lični politički interes iznad interesa zemlje“ kada je pritiskao ukrajinskog predsjednika da otvori istragu o poslovanju sina Joe Bidena.

Republikanac Devin Nunes u uvodnoj riječi je kazao da su mejnstrim mediji „marionete Demokratske stranke“ i da postoji „koordinacija“ između demokrata i uzbunjvača koji je prijavio da je Trump zloupotrijebio službeni položaj.

Odbori Predstavničkog doma saslušaće devet svjedoka tokom pet odvojenih saslušanja koja se održavaju u utorak, srijedu i četvrtak ove sedmice.

Najvše se isčekuje svjedočenje ambasadora SAD u Evropskoj uniji i višemilionskog donatora Donalda Trumpa, Gordona Sondlanda.

Sondland se našao u centru zbivanja sa Ukrajinom po pitanju Trumpovog navodnog zahtijeva da ta zemlja istraži njegovog predsjedničkog rivala i bivšeg potpredsjednika SAD Joea Bidena u vezi sa eventualnom korupcijom.

David Holmes
David Holmes

Drugi svjedoci za koje se očekuje da će privući puno pažnje su David Holmes, američki diplomata u Kijevu koji je izgleda čuo kako Trump traži istragu tokom telefonskog razgovora Sondlanda i predshednika.

Neki svjedoci su već dali iskaz iza zatvorenih vrata. Među njima je Sondland, koji je izmijenio nešto od svog svjedočenja kada se učinilo da je to kontradiktorno sa onim što su drugi svjedoci rekli zakonodavcima.

Predsjednik Trump u ponedjeljak je rekao da bi "ozbiljno razmotrio" svjedočenje pred Odborom Predstavničkog doma za obavještajne agencije. On je u poruci na Twitteru naglasio da će pojavljivanje pred Odborom ozbiljno razmotriti, iako nije ništa loše uradio i iako mu se ne sviđa da daje kredibilitet procesu, kako bi, međutim, učinio da se Kongres ponovo fokusira.

Donald Trump
Donald Trump

Predsjednik je time odgovorio predsjedavajućoj Predstavničkom domu, Nancy Pelosi, koja je rekla za CBS televiziju da bi "predsjednik mogao da dođe pred odbor i priča, govori o cijeloj istini koju želi... ili bi mogao da uradi to pisanim putem. On ima svaku šansu da predstavi svoj slučaj".

Dodala je da, ukoliko Trump ima informacije koje su oslobađajuće, očekuju da ih iznese.

Prije gotovo dve godine, Trump je rekao da je spreman i voljan da svjedoči lično dok je specijalni tužilac Robert Mueller istraživao miješanje Rusije u američke izbore 2016. i da li je Trump kao predsjednik pokušavao da omete istragu.

Trump nije svjedočio licem u lice sa istražiteljima, izabravši da samo odgovori na njihova pitanja pisanim putem, bez unakrsnog ispitivanja. U svom pisanom odgovoru, Trump je rekao više od 30 puta da ne može da se sjeti nekog događaja.

Joe Biden
Joe Biden

Aktuelna istraga o opozivu fokusirala se na to da li je Trump zadržao 400 miliona dolara očajnički potrebne vojne pomoći za Ukrajinu, ukoliko ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski javno ne pristane da istraži Bidena, čiji je sin Hunter bio na čelu ukrajinske gasne kompanije i ukoliko ne objelodani navodno ukrajinsko miješanje u izbore 2016. u korist demokrata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG