Linkovi

Izdvojeno

„Državna tajna“ o vojnim invalidima

U registru boraca Federacije Bosne i Hercegovine skrivaju se ratni vojni invalidi koji primaju naknade na osnovu sumnjivih dijagnoza. Uprkos reviziji nisu otkriveni jer ih ljekarske komisije nisu slale na nove preglede kako bi utvrdile njihovo stvarno zdravstveno stanje.

U nizu tezgi na bihaćkoj pijaci Ibrahim Hasanagić nudi svoju robu. Pozdravlja kupce koji zastanu, odgovara na pitanja o odjeći i sitnicama koje prodaje pa prebira po kovanicama, vraćajući kusur. No, Hasanagić bi trebao živjeti potpuno drugačijim životom.

Prema ljekarskim nalazima, on je zvanično slijep od 1993. godine i treba mu tuđa pomoć u svakodnevnom životu. Zbog toga je za 16 godina dobio skoro 400 hiljada maraka iz federalnog budžeta. On je jedan od ratnih vojnih invalida koji je prošao reviziju koju Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) provodi od 2010. godine.

Oko tri hiljade boraca je tokom revizije izgubilo pravo na invalidnine jer ljekarske komisije nisu prihvatile njihove nalaze o ranjavanju.

Istovremeno su prihvatale sumnjive nalaze jer stvarno zdravstveno stanje bivših boraca uglavnom nisu provjeravale, iako im je to bila zakonska obaveza.

„Moja odbrana su papiri. Institucije su te koje će odlučiti koliko sam ja invalid“, rekao je Hasanagić novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Kako je ljekarska komisija prihvatila njegove papire, ne dovodeći u pitanje njihovu istinitost, tako je odbila prihvatiti papire Mostarca Seida Boškaila na osnovu kojih mu je 2005. godine određen 70-postotni invaliditet.

„Otac sam pet sinova. U najtežim trenucima odgoja moje djece mi je ukinuta ta invalidnina od 230 maraka, što mi je puno tada značilo”, rekao je Boškailo.

Ministarstvo za pitanja boraca i invalida Odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH je na reviziju potrošilo više od 21 milion maraka, ali ona nije otkrila sve lažne ratne vojne invalide. Ljekarske komisije Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja (Institut) koje su učestvovale u reviziji nisu detaljno pregledale svakog invalida, tvrdeći da im Ministarstvo nije omogućilo dijagnostiku i specijaliste koji bi to radili.

Iako je od početka revizije najmanje 150 osoba osuđeno zbog nezakonitosti pri ostvarivanju prava boračko-invalidske zaštite, među osuđenima još nema ljekara koji su izdavali lažne nalaze.

Revizija bez revizije

Neobičan slučaj Ibrahima Hasanagića nije promaknuo bihaćkim ratnim invalidima. Oni su ga prijavili Savezu ratnih vojnih invalida Unsko-sanskog kantona (USK) pa je predsjednik Ale Hošić razgovarao sa Berkom Seferović, tadašnjom predsjednicom ljekarske komisije. Ona mu je tada rekla da je Hasanović, prema medicinskoj dokumentaciji, ispravno ocijenjen, a novinarima CIN-a to nije htjela objasniti.

„Oni imaju priču. Ja imam dokaze“, kaže na to Hasanagić, odbacujući prijave i sumnje u invalidnost.

Njegovi dokazi su nalazi iz očne klinike u Zagrebu, ruske klinike u Petersburgu te sa Klinike za očne bolesti u Sarajevu u kojima piše da je slijep. Hasanagić je kao pripadnik Armije Republike BiH (RBiH) povrijeđen u glavu usljed detonacije granate u augustu 1993. godine, ali nema medicinsku dokumentaciju o pregledu neposredno nakon povrede.

Ipak je na osnovu nalaza 2005. godine dobio rješenje o stopostotnom trajnom invaliditetu čime je stekao pravo na najvišu vojnu invalidninu i dodatke od skoro dvije hiljade maraka mjesečno. Ni klinike ni Ministarstvo nisu htjeli CIN-u dati više informacija o Hasanagiću, pozivajući se na njegovu privatnost.

Ibrahim Hasanagić radi na svom štandu na pijaci u Bihaću iako u nalazima piše da je slijep (Foto: CIN)
Ibrahim Hasanagić radi na svom štandu na pijaci u Bihaću iako u nalazima piše da je slijep (Foto: CIN)

Hasanagić je 2015. godine prošao reviziju, a pred komisiju je došao u pratnji osobe koja mu je pomagala pri kretanju i, kako je zabiježeno u nalazu komisije, „odajući utisak slijepe osobe“ – potpuno drugačija slika od one koju su novinari CIN-a zatekli na bihaćkoj pijaci krajem 2021. godine.

„Smatra se da je validno ono što je donio od ljekara jer to su ljekari koji imaju svoje licence i koji su to napisali“, kaže članica ljekarske komisije Instituta Fehma Kovač, dodavši: „Vi ne možete, ako niste obezbijedili specijalistu na Institutu, da provjerite nalaz očnog. Kako očekujete da ljekar pogleda i vidi je li neko slijep ili nije slijep?”

Članovi komisija tvrde da je za to odgovorno Ministarstvo koje je izbjegavalo angažovati specijaliste na Institutu. Iako im zakon daje mogućnost da vojne invalide po potrebi upućuju na dodatne specijalističke pretrage o trošku Vlade FBiH, članovi komisija kažu da Ministarstvo nije podržavalo ni takvu praksu zbog ušteda i ubrzanja revizije.

Goran Grabovac iz komisije Instituta kaže da su komisije Ministarstvu prijavljivale slučajeve sumnjive medicinske dokumentacije i dobijale odgovor: „Mi to nismo tražili od vas“.

Članovi komisija smatraju da revizijom nisu uspjeli „očistiti teren“ i otkriti sve sumnjive vojne invalide. Bilo je slučajeva, kažu, da invalidnost boraca očigledno nije odgovarala nalazima pa su ih bez provjere odbacivali. Kod drugih su prevare prolazile nekažnjeno.

„Ako ja imam nalaz na kojem piše da je invalidu oštećen mozak, a komisija ovdje mu nije uradila magnet, a mi nismo imali tu mogućnost, kako ćete vi sada provjeriti je li to istina?“, kaže Kovač.

Empatične komisije

Komisije Unsko-sanskog kantona tokom revizije nisu uočile problem ni u statusu Cazinjanina Fehima Tirića. On je kao pripadnik Armije RBiH ranjen u glavu u decembru 1992. godine pa je na osnovu nalaza očnog ljekara iz 1998. godine da je slijep svrstan u prvu grupu ratnih vojnih invalida (RVI) sa tjelesnim oštećenjem od sto posto.

Međutim, prema stepenu njegove vidne oštrine iz nalaza, on ne bi trebao pripadati ovoj grupi invalida jer nema vid ispod 0,05, što je zakonski nužno za invalide prve grupe.

Kada su ga novinari CIN-a prvi put sreli u Cazinu, Tirić se kretao samostalno, bez pomoći štapa ili druge osobe. Ne odajući utisak čovjeka koji ne vidi, prišao je automobilu i pozdravio se. Isto je bilo i sutradan kada su mu novinari zatražili objašnjenje o njegovom invaliditetu. Bilo je očigledno da vidi i da se sam kreće bez problema.

„Došao sam samostalno, da. Žena mi je rekla ima plavo auto kod štale Hamine. Ja sam došao, znam gdje je štala“, rekao je Tirić. Na molbu novinara iz kuće je donio rješenje o stopostotnoj invalidnosti koju mu je izdalo Ministarstvo.

„Ja sam slijepa osoba“, tvrdio je, pokazujući rukom na dijelove dokumenta: „Evo, tu ti sve piše“.

Fehim Tirić je četiri puta prošao reviziju kojoj je promaklo da on nije sasvim slijep – kako mu piše u nalazima (Foto: CIN)
Fehim Tirić je četiri puta prošao reviziju kojoj je promaklo da on nije sasvim slijep – kako mu piše u nalazima (Foto: CIN)

Tirić je ukazivao i na nalaze iz rata na osnovu kojih je ljekarska komisija 2005. godine odlučila o njegovom statusu. On je do sada dobio više od 340 hiljada maraka invalidnine iz budžeta. Za CIN kaže da se ne plaši revizije jer je njegova invalidnost utvrđena na osnovu dokumenata.

„Ja se ne bojim. To nije plaćeno da mi da tu reviziju doktor. Četiri puta sam na reviziji bio. Uvijek ponovi isto“, kaže Tirić koji tokom tih provjera nije nijednom poslat na novi očni pregled.

Usred razgovora priznao je da je prije nekoliko godina bio u Sloveniji na operaciji kojom mu je „malo poboljšan vid“. Dokumentaciju s ove operacije nije priložio ljekarskoj komisiji niti smatra da je to trebao učiniti.

„Mi smo tražili da ljekari i Institut budu potpuno odgovorni za to. Nisu invalidi krivi što im je to rađeno”, rekao je Hošić.

Ljekari Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja vjeruju da je najviše sumnjivih ratnih invalida ostvarilo pravo na invalidninu 2004. godine kada su prvi put nakon rata predavali dokumente Ministarstvu i ranijim kantonalnim ljekarskim komisijama. Borci su tada uspijevali pribaviti nalaze koje su kantonalne komisije prihvatale bez provjere.

„Pazite, imate, recimo, nalaz iz 2006. gdje ta komisija uvodi kao da je nalaz iz perioda rata“, govori Goran Grabovac iz Instituta, slažući se da su njegove kolege 2000-ih godina bivšim borcima neopravdano dijelile veće procente invalidnosti.

Njegova kolegica Kovač kaže da su današnje komisije u nezahvalnoj poziciji jer moraju osporavati nalaze svojih kolega. „Pogledate čovjeka i vidite da to nije tako, da nema ni ožiljka”, objašnjava Kovač.

Iako imaju mogućnost da jednim pozivom Ministarstvu prijave lažne korisnike ratnih invalidnina, čak i bivši borci to rijetko čine. Desetine njih sa kojima su razgovarali novinari CIN-a smatraju da je to uzaludan posao jer su se takvi invalidi domogli nalaza i dokumentacije koju je teško proglasiti nevažećom bez detaljne provjere.

Prijave provjeravaju nadležni inspektori Ministarstva tako što samo pregledaju postojeće nalaze invalida i uvjerenja iz vojnih jedinica, ali ne istražuju porijeklo te dokumentacije. Ne zna se koliko je prijava stiglo u Ministarstvo ovim putem niti koliko ih je pomoglo razotkriti lažne ratne invalide jer Ministarstvo te podatke nije htjelo podijeliti sa CIN-om.

Novinari su pokušali pristupiti ratnim arhivima kako bi izvršili uvid u nalaze kojim su potencijalno sumnjivi invalidi ostvarili svoja prava, ali Ministarstvo ove podatke čuva u tajnosti. Ni bolnice ne dozvoljavaju uvid u nalaze zbog zaštite privatnosti pacijenata.

„Zašto je tajna gdje sam ja nastradao?! To je mazanje očiju”, kaže za CIN bivši borac Nihad Sendić. On podsjeća da su ratni invalidi insistirali na javnoj objavi spiska svih korisnika invalidnina kako bi se lakše otkrili sumnjivi, ali se to nije desilo. Umjesto toga, Ministarstvo je 2018. objavilo jedinstveni registar boraca u kojem nema podataka o njihovom RVI-statusu.

„Svi mi sebe znamo, svi znamo jedni druge. Svi znamo kako je ko nastradao u ratu. Svi znamo ko je koliko vremena proveo u ratu“, govori Sendić, tvrdeći da bi javno objavljivanje spiska pomoglo u otkrivanju nezakonitih korisnika invalidnina. Sendić vjeruje da institucije čuvaju ove podatke u tajnosti jer nisu na vrijeme uradile svoj posao i otkrile ko su pravi, a ko lažni invalidi.

Ratni amputirac Nihad Sendić smatra da je revizija provedena bahato i da su ratni vojni invalidi teret kojeg bi se Federalna vlada rado riješila (Foto: CIN)
Ratni amputirac Nihad Sendić smatra da je revizija provedena bahato i da su ratni vojni invalidi teret kojeg bi se Federalna vlada rado riješila (Foto: CIN)

Uprkos velikim problemima pri reviziji, koji upućuju na Federalno ministarstvo, iz ove institucije ne žele objasniti javnosti čime su oni izazvani i šta čine da ih riješe.

Mirza Terzo, koji trenutno obavlja poslove ministra, nije želio razgovarati sa novinarima, a Ministarstvo je odbilo ustupiti podatke o učinku revizije, tvrdeći da su većim dijelom uništeni tokom protesta boraca 2010. godine ili u skladu sa propisima o dužini čuvanja arhivske građe.

Od komisije do suda

Tokom prvih pet poslijeratnih godina više od 90 hiljada bivših pripadnika Oružanih snaga i porodica poginulih boraca je uvedeno u pravo na finansijsku mjesečnu pomoć. Tokom narednih 15 godina broj korisnika ratnih invalidnina je prešao stotinu hiljada, a iz budžeta je izdvajano više od 320 miliona maraka godišnje, što je podstaklo Federalnu vladu da počne sa revizijom statusa ratnih invalida.

„Činjenica je da je tu masa ljudi koji nisu ni bili u ratu, koji nisu ni okrznuti. To je na desetine hiljada ljudi”, kaže bivši ministar Zukan Helez u čijem mandatu je započela revizija.

Uposlenik Federalnog ministarstva Dragan Majstorović je zbog zloupotrebe položaja osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine jer je bivšim pripadnicima HVO-a izdavao lažna uvjerenja o pripadnosti vojnim jedinicama. On je trenutno na izdržavanju kazne. Na uvjetnu zatvorsku kaznu osuđena je Davorka Boban, bivša šefica Grupe za pitanja evidencije iz oblasti vojne obaveze Livno pri federalnom Ministarstvu, jer je izdavala lažna uvjerenja o pripadnosti OSBiH.

Pravila su odredila da pregledom medicinske dokumentacije i uvjerenja o učešću u Oružanim snagama revizori i ljekarske komisije preispitaju sve korisnike invalidnina kako bi ovaj status zadržali stvarni, a izgubili lažni invalidi.

Bivši ministar Helez kaže da nijedan sud ne može poništiti ljekarski nalaz i prebacuje odgovornost na ljekare: „To su ljekari radili s kojima ja veze nemam. Ja na to nit sam mogao utjecati, nit bih želio, nit imam snage ni moći. Ne ja, nijedan političar.”

Međutim, predstavnici ratnih invalida vjeruju da je Ministarstvo sarađivalo sa Institutom za medicinsko vještačenje kako bi revizijom smanjili broj invalida i ostvarili brze „uštede preko njihovih leđa“.

„Kako bi narod reko: lomi, dođi do toga, ne zanima me kako ćeš“, kaže Hošić iz Saveza RVI-ja, dodavši: „Opća politika iza rata je, naravno, mi smo teret vlasti i oni bi najradije da nas precrtaju.”

Ministarstvo je u proteklih deset godina više od 51 hiljade ratnih invalida uputilo pred ljekarske komisije na ponovnu procjenu invalidnosti. Više od 3.700 ih je ostalo bez invalidnine, a 12.600 ljudi je dobilo umanjeni procenat invalidnosti. Sve odluke komisije bile su zasnovane na provjeri i procjeni vjerodostojnosti dokumenata o ranjavanju.

Ipak, u nalazima mnogih bivših boraca nisu uredno opisane ni rane ni okolnosti i posljedice ranjavanja jer su pisani u brzini i haosu ratnih dešavanja pa vojni invalidi najviše zamjeraju komisiji što to nije imala u vidu kada takve dokaze nije prihvatala. Na ovakvu praksu najviše se žale Cazinjani kojih je u prve tri godine revizije više od tri stotine izgubilo procente invalidnosti.

„Moju su dokumentaciju bacili na pod, to me pogodilo. Kažem ja sam ušao, ako nećete gledati to, zašto ne pregledate mene. Kaže mi imamo svu dokumentaciju i slobodan si”, priča Remzo Duraković kojem je procenat invalidnosti umanjen sa 70 na 30 posto.

Osvrnuvši se na ovaj primjer, članica ljekarske komisije iz Instituta Fehma Kovač kaže da bi prava provjera podrazumijevala nove preglede za sve ratne vojne invalide: „To bi, zaista, državu koštalo, ali bi se u tom momentu uradila prava selekcija jednom za sva vremena“.

Durakoviću je nakon revizije obračunato 49 maraka invalidnine, tek sedmi dio iznosa koji je primao do tada. Nakon višegodišnje pravne borbe komisija ga je uputila na dodatne pretrage koje su potvrdile njegovu invalidnost i dokazale grešku institucija. Iako je oštećen za više od 11 hiljada maraka jer je primao umanjenu invalidinu, taj novac mu još nije isplaćen.

Sud je morao da reaguje i u slučaju Durakovićevog saborca Mehmeda Kapića koji je od kraja rata do 2020. godine čekao da mu ljekarska komisija u procjenu invalidnosti uvrsti povredu desne potkoljenice. Prema presudi Kantonalnog suda u Bihaću kojom je Ministarstvu naređeno da ponovo procijeni Kapićevu invalidnost, prvobitno rješenje je nezakonito zbog povrede Zakona o upravnom postupku.

Naime, prema Zakonu o reviziji, oštećeni borci se nisu mogli žaliti na odluke Ministarstva.

Zato je Ustavni sud FBiH 2013. godine naložio da se ratnim invalidima omogući pravo žalbe, ali ni osam godina poslije Federalni parlament nije izglasao izmjenu Zakona o reviziji niti je do sada bila na dnevnom redu.
Sedam hiljada ranjenih boraca je tužilo Federalno ministarstvo pred Vrhovnim sudom FBiH, tvrdeći da su oštećeni revizijom.

Više od pet hiljada je dobilo tužbe pa su im ukinuta rješenja iz revizije kojima im je smanjena invalidnost. Shodno dobijenim presudama, oštećenim invalidima retroaktivno treba biti isplaćeno najmanje 26 miliona maraka.

Ratni vojni invalidi iz Cazina zamjeraju ljekarskim komisijama što nisu imale u vidu da su mnogi nalazi pisani u haosu ratnih dešavanja, nego su ih odbijale, a bivše borce nisu slale na nove preglede (Foto: CIN)
Ratni vojni invalidi iz Cazina zamjeraju ljekarskim komisijama što nisu imale u vidu da su mnogi nalazi pisani u haosu ratnih dešavanja, nego su ih odbijale, a bivše borce nisu slale na nove preglede (Foto: CIN)

Slijedom revizije i smrću boraca broj korisnika invalidnina u FBiH danas je manji za oko 20 hiljada – skoro petinu. Time su se i godišnja izdvajanja za invalidnine umanjila za gotovo 60 miliona maraka.

“Imam osjećaj da bi Vlada Federacije voljela da ima jedan veliki helikopter, jedan stari ruski helikopter u koji bi moglo staviti sve ratne vojne invalide, i da se desi kvar. Znate koliko je to rasterećenje za budžet?! Nenormalno! Njima dobro, svima dobro, više para”, kaže ratni amputirac iz Bihaća Nihad Sendić.

Ljekari netaknuti

Iako ljekarske komisije otvoreno govore o spornim nalazima ratnih invalida, prema podacima pravosudnih institucija, nijedan ljekar iz FBiH u protekloj deceniji nije osuđen za njihovo krivotvorenje. Nalazi s potpisima ljekara s područja Hercegovine i srednje Bosne su najčešće bili istraživani i vještačeni, ali tužioci nisu išli dalje od toga.

Šef ratne bolnice u Mostaru Miljenko Lugonja je bio prijavljen za ovo krivično djelo, ali negira da su ljekari bili uključeni u afere izdavanja lažnih nalaza invalidima. On tvrdi da su krivotvori „savršeno skenirali njihove pečate“ te radili u saradnji sa ljekarskim komisijama.

„Pozovi sto ljudi i nek dostave nalaze. Među tih sto mora biti neko lažan. A, sad, da li sam ja nekome natego nalaz deset posto ili nisam, to je moja stvar“, kaže Lugonja, tvrdeći da vlasti mogu otkriti istinu ako provjere ulazne papire iz vojnih jedinica za svakog borca i invalida, a ne samo ljekarske nalaze.

Još najmanje četvero njegovih kolega su prijavljivani za krivotvorenje nalaza, a protiv četiri tuzlanska ljekara bile su podignute optužnice od kojih je tužilaštvo odustalo zbog nedostatka dokaza. Niko od ovih ljekara nije se odazvao na pozive novinara CIN-a.

Predsjednik Saveza RVIFBiH Esad Delić smatra da je revizija statusa ratnih vojnih invalida populistički potez vlasti jer je, kako tvrdi, imala mnogo pogrešnih i neutemeljenih odluka. On kaže da su potrošeni milioni, a da je Ministarstvo moglo i bez toga provjeriti sumnjive vojne invalide koje im prijavljuju građani.

„Ako neko smatra da ima nas lažnih, imaju taj broj telefona. Nek nas slikaju, nek nas snimaju! Nikad revizija nije završena za takve i ne može biti”, zaključio je Delić.

See all News Updates of the Day

Trump: Amerikanci bi se mogli suočiti s 'bolom', zbog novih carina za ključne trgovinske partnere

FILE - An aerial view shows a Ford automobile factory in Cuautitlan Izcalli, Mexico state, Mexico, Jan. 30, 2025.
FILE - An aerial view shows a Ford automobile factory in Cuautitlan Izcalli, Mexico state, Mexico, Jan. 30, 2025.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da bi se Amerikanci mogli suočiti s ekonomskim "bolom" zbog novih carina koje nameće tri za najveća trgovinska partnera zemlje - Kanadi, Kini i Meksiku - ali je ustvrdio da bi "vrijedilo cijene"- jačanja interesa SAD-a .

Uprkos tome što je dijelio pakt zajednički o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao s Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu nametnuo carine od 25 posto za dvije zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak, i udario Kinu novim nametom od 10 posto uz već donesene tarife.

Trump tvrdi da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.

U postovima Truth Sociala rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti s višim cijenama zbog tarifa. Američke kompanije koje plaćaju carine saveznoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja onda često prebacuju barem dio, ako ne i sve, svojih viših troškova na potrošače, umjesto da same preuzimaju svoje dodatne troškove.

Ali Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD-a. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.

„Zašto? Nema razloga”, rekao je Trump. “Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebali bismo napraviti vlastite automobile i imati više drvne građe nego što možemo ikada iskoristiti.”

„Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Stoga bi Kanada trebala postati naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA!” napisao je Trump.

„Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da ih nabrojimo, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, kako u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. TI DANI SU PROŠLI!”

Sa novim tarifama, Trump je napisao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."

Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali priznavanje da bi carine mogle povećati potrošačke cijene u SAD-u. Ankete širom zemlje u SAD-u pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor u njegovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratom Kamalom Harris.

Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. Trump je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10%, očigledno želeći da ograniči povećanje cijena goriva i struje.

Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti vlastitim nametima od 25 posto na odabranu američku robu vrijednu 106,6 milijardi dolara, pri čemu će prva runda u utorak biti praćena drugom za tri sedmice.

Lideri nekoliko kanadskih provincija već su najavili i akcije odmazde, poput trenutnog zaustavljanja kupovine alkoholnih pića iz SAD-a, tačnije, soka od narandže proizvedenog u američkoj državi Florida, viskija u Tennesseeju i putera od kikirikija u Kentuckyju, tri države koje je Trump osvojio na izborima u novembru prošle godine i koje predstavljaju republikanci, poput Trumpa, u američkom Senatu.

Kirsten Hillman, kanadska ambasadorica u SAD-u, rekla je za ABC-jevu emisiju "Ova sedmica": "Zaista smo razočarani" i "zbunjeni" Trumpovim postupcima i rekla da se nada da će ih Trump povući prije utorka. Ali ona je priznala da je "zaista u rukama predsjednika" da li će se to dogoditi.

Ona je rekla da "manje od 1% ilegalnih imigranata" koji ulaze u SAD putuje preko njene sjeverne granice s Kanadom. Ona je rekla da je Kanada uložila "u mnogo opreme" za suzbijanje neovlaštenih graničnih prelaza i izvela zajedničke vježbe sa SAD-om za hvatanje kako bi uhvatila migranata.

“Teško je znati šta bismo još mogli učiniti”, rekla je. "Uopšte nismo zainteresovani za eskalaciju" trgovinskog rata sa SAD, za koji je rekla da je 99% trgovine trenutno bez carina. "Željni smo da na tome gradimo."

U međuvremenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla je da je uputila svom ministru ekonomije da "provede plan B", koji uključuje još neodređene "carinske i necarinske mjere u odbrani interesa Meksika", ne precizirajući na koju će američku robu ciljati njena vlada.

Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazali su podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrijednosti od više od 475 milijardi dolara.

Sheinbaum je osudio Trumpovu tvrdnju da je njena vlada udružila snage s narko kartelima, tvrdnju koju je iznio kada je najavio povećanje carina.

“Kategorički odbacujemo klevetničku tvrdnju Bijele kuće da vlada Meksika ima saveze sa kriminalnim organizacijama, kao i svaki pokušaj intervencije na našoj teritoriji”, napisao je Sheinbaum na X. “Ako igdje postoji takav savez, to je nalazi se u tvornicama oružja u Sjedinjenim Državama koje prodaju oružje velike snage ovim kriminalnim grupama.”

Kina je osudila nove carine na svoj izvoz, Peking je rekao da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i poduzeti neodređene "kontramjere". SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveća brojka za bilo kog od njenih trgovinskih partnera.

Taj odgovor je zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine s Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Kinesko ministarstvo trgovine navelo je u saopćenju da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključuju u iskren dijalog i ojačaju saradnju".

Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Glasnogovornik bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne carine".

SAD: Potrošači se pripremaju za uticaj kineskih carina

Kupci u skladištu Costco, 25. februara 2024. u Sheridanu, Colo. Trumpova administracija će 1. februara 2025. implementirati carine od 25% na meksičku i kanadsku robu i carinu od 10% na sav kineski uvoz.
Kupci u skladištu Costco, 25. februara 2024. u Sheridanu, Colo. Trumpova administracija će 1. februara 2025. implementirati carine od 25% na meksičku i kanadsku robu i carinu od 10% na sav kineski uvoz.

Sekretar za štampu Bijele kuće Karoline Levitt najavila je u petak da će predsjednik Donald Trump u subotu uvesti carine od 25 posto na meksičku i kanadsku robu i carinu od 10 posto na sav kineski uvoz.

Potrošači su za Glas Amerike rekli da se pripremaju za mogući uticaj povećanih troškova.

"Zabrinut sam zbog rasta cijena", rekao je Yon Bui, student muzike i računarstva na koledžu Middlebury u Vermontu, u intervjuu u četvrtak.

Zaposleni rade na proizvodnoj liniji za proizvodnju proizvoda od litijumskih baterija u fabrici u Yichangu, Kina, 28. maja 2019. Trumpova administracija uvodi carinu od 10% na sav kineski uvoz 1. februara 2025. (Reuters/Stringer)
Zaposleni rade na proizvodnoj liniji za proizvodnju proizvoda od litijumskih baterija u fabrici u Yichangu, Kina, 28. maja 2019. Trumpova administracija uvodi carinu od 10% na sav kineski uvoz 1. februara 2025. (Reuters/Stringer)

Bui je rekla da, iako je možda još prerano reći kakav bi to mogao biti utjecaj, ona je razmišljala o kupovini skupih stvari, poput skupe kozmetike koju ponekad kupuje, iz Kine. Takođe je rekla da joj je potreban novi telefon.

Bui je rekla da će “kupovati proizvode sada prije nego što poskupe do tačke u kojoj bi postali nedostupni”.

Šon Liu, koji živi u Virdžiniji, rekao je za Glas Amerike da mu je drago što je nedavno odlučio da kupi novi telefon i automobil.

„Sa stvarima koje su već zaista skupe, ako na njihovu cijenu dodate još 10% – to nije kao, recimo, kupiti termos i dodati još 10% – ova vrsta povećanja cijena je zaista velika,” rekao je.

Dodao je, međutim, da bi moglo biti malo lakše nositi se s tim ako bi tarife bile uz niže cijene osnovnih potrepština poput namirnica i plina.

Radnici sortiraju avokado u fabrici za pakovanje u Uruapanu, Meksiko, 27. novembra 2024. Trampova administracija nameće carinu od 25% na meksičku robu koja dolazi u SAD 1. februara 2025. godine.
Radnici sortiraju avokado u fabrici za pakovanje u Uruapanu, Meksiko, 27. novembra 2024. Trampova administracija nameće carinu od 25% na meksičku robu koja dolazi u SAD 1. februara 2025. godine.

'Jedna veoma velika moć'

Tokom kampanje, Trump je zaprijetio carinama od čak 60 posto na Kinu. Otkako je preuzeo dužnost, te prijetnje su se proširile i uključuju sve, od univerzalne carine do prijetnji trgovinskim partnerima i rivalima kao što su Kina i Rusija.

Trump je prošle sedmice zaprijetio Kolumbiji tarifama od 25% do 50% kako bi Bogota prihvatila letove za deportaciju.

Što se tiče Kine, Trump je nedavno rekao Šonu Hanitiju iz Fox Newsa da su carine "jedna veoma velika moć" koju SAD ima nad Kinom.

"Oni ih ne žele i radije ne bih morao to da koristim", rekao je Trump.

Carina od 10% na sav kineski uvoz dio je onoga što Trump kaže da je kazneni odgovor na ulogu Kine u proizvodnji kemikalija prekursora bitnih za proizvodnju fentanila u Meksiku.

Trenutno Sjedinjene Države ciljaju Kinu sa tarifom od 100% na električna vozila, tarifom od 50% na solarne ćelije i poluvodiče, tarifom od 25% na kritične minerale potrebne za proizvodnju određenih naprednih baterija i tarifom od 25% na čelik i aluminijum.

Nove carine bi se temeljile na porezima na uvoz iz Kine u vrijednosti od više od 300 milijardi dolara koje je Trump uveo tokom svog prvog mandata. Te su tarife zadržane i, u nekim slučajevima, poboljšane pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.

Ljudi kupuju namirnice u Walmart Superstoreu u Secaucusu, N.J., 11. jula 2024.
Ljudi kupuju namirnice u Walmart Superstoreu u Secaucusu, N.J., 11. jula 2024.

Ko će osjetiti utjecaj?

Neki analitičari postavljaju pitanje ko će stradati ako se ove tarife implementiraju. Neki kažu da bi duboke ekonomske veze između Kine i Sjedinjenih Država mogle značiti da će američki potrošači biti ti koji će snositi teret Trumpove kazne Pekingu.

Pristalice, međutim, vide ovaj potez kao ispunjenje Trumpovog obećanja da će američki životi i sredstva za život staviti na prvo mjesto - posebno kada je u pitanju zaustavljanje dotoka fentanila u zemlju.

Prema William Reinschu, višem savjetniku ekonomskog programa i Šolovoj predstojnici za međunarodno poslovanje u Centru za strateške i međunarodne studije, tarifa bi vjerovatno podigla cijene robe u Americi.

“Cijene mnogih stvari koje ljudi kupuju u maloprodaji – odjeće, obuće, kućnih potrepština – to će biti pogođeno. Deset posto nije veliko, ali nije ni nula”, rekao je Reinsch.

Troškovi i koristi

Trump je odbio argument da carine podstiču inflaciju i umjesto toga rekao da će carine učiniti Ameriku bogatom.

Boce ulja kanole koje proizvodi kanadska agrobiznis firma Richardson International vide se na polici u Kini, 6. marta 2019. Trumpova administracija uvodii carine od 25% na kanadsku robu koja dolazi u SAD 1. februara 2025. godine.
Boce ulja kanole koje proizvodi kanadska agrobiznis firma Richardson International vide se na polici u Kini, 6. marta 2019. Trumpova administracija uvodii carine od 25% na kanadsku robu koja dolazi u SAD 1. februara 2025. godine.

Liu Longzhu, kalifornijski advokat i delegat na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2024., vidi tarife kao ključ za oporavak američke ekonomske snage.

“Glavna svrha povećanja carina je uvjeriti se da je Amerika zaista 'Amerika na prvom mjestu' i zaštititi američka radna mjesta. Ako tražite posao, oni su vam od koristi. Ako se tarife povećaju, kineski proizvodi će izgubiti svoju konkurentnost, a američki proizvodi će postati konkurentniji. Ovo će olakšati Amerikancima da nađu posao”, rekao je Liu.

James Galbraith, ekonomista sa Univerziteta Teksas u Austinu, ne vidi tarife kao inherentno inflatorne, i slaže se da bi tarife vratile poslove koji su izgubljeni za strane kompanije.

"Tarifna strategija se može implementirati na takav način da troškovi uglavnom padnu izvan zemlje", rekao je Galbraith za Glas Amerike.

Međutim, Stephen Lamar, predsjednik i izvršni direktor Američkog udruženja za odjeću i obuću, rekao je da će carine, posebno one koje se naplaćuju Kini, na kraju povećati cijenu i domaće i strane robe s obzirom na međusobnu povezanost globalnih ekonomija.

“Teorija na papiru je da dajete prednost domaćim proizvođačima. Realnost u praksi je da sve više ljudi plaća više cijene za proizvode, bez obzira na njihov izvor”, rekao je Lamar za Glas Amerike.

Reinsch je također doveo u sumnju sposobnost carina da vrate proizvodne poslove u Ameriku, posebno u radno intenzivnim sektorima poput odjeće ili obuće.

“Bio bih iznenađen ako vidite renesansu u američkoj industriji odjeće kao rezultat carine od 10%. Bilo bi potrebno mnogo više od toga”, rekao je Reinsch, dodajući da carine ne garantuju odmak od uvoza prema domaćoj proizvodnji.

Uvoznici koji traže jeftine proizvode i dalje mogu nabavljati iz zemalja jugoistočne Azije ili Afrike koje nude konkurentne, jeftine alternative kineskim proizvodima.

SAD: Carine na robe iz Kanade, Meksika i Kine primjenjuju se od subote

Kamioni stoje u redu u blizini graničnog zida prije prelaska u SAD u trgovačkoj luci Otay u Tijuani, država Baja California, Meksiko, 22. januara 2025. Počevši od subote, predsjednik Donald Trump uvodi carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika i 10% carine na robu iz Kine.
Kamioni stoje u redu u blizini graničnog zida prije prelaska u SAD u trgovačkoj luci Otay u Tijuani, država Baja California, Meksiko, 22. januara 2025. Počevši od subote, predsjednik Donald Trump uvodi carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika i 10% carine na robu iz Kine.

Američki predsjednik Donald Trump uvodi carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika i 10% na robu iz Kine koje će stupiti na snagu u subotu, saopštila je u petak Bijela kuća, ali nije navela da li će biti izuzeća od mjere koja bi mogla dovesti do brzog povećanja cijena za potrošače u SAD-u.

Trump, republikanac, prijetio je carinama kako bi osigurao veću saradnju zemalja na zaustavljanju ilegalne imigracije i krijumčarenja hemikalija koje se koriste za fentanil, ali je također obećao da će koristiti carine kako bi podstakao domaću proizvodnju.

"Od sutra će te tarife biti na snazi", rekla je novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt. "Ovo je obećanje koja je dao i obećanje koje je održao predsjednik."

Trump je rekao da namjerava izdati izuzeće za uvoz kanadske i meksičke nafte, ali Leavitt je rekla da nema informacije o predsjednikovoj odluci o bilo kakvim potencijalnim isključivanjima.

Sjedinjene Države su uvozile skoro 4,6 miliona barela nafte dnevno iz Kanade u oktobru i 563.000 barela iz Meksika, prema Upravi za energetske informacije. Dnevna proizvodnja u SAD tokom tog mjeseca u prosjeku je iznosila skoro 13,5 miliona barela dnevno.

On je ranije izjavio da bi carina od 10% na kineski uvoz bila povrh ostalih uvoznih taksi na proizvode iz zemlje.

Washington: Pronađeno više od 40 tijela žrtava zračne nesreće

Istražitelj NTSB-a pregledava crnu kutiju s leta 5342 American Airlinesa, 31. januara 2025. (National Transportation Safety Board preko AFP-a)
Istražitelj NTSB-a pregledava crnu kutiju s leta 5342 American Airlinesa, 31. januara 2025. (National Transportation Safety Board preko AFP-a)

Zvaničnici vatrogasne i hitne službe u Washingtonu rekli su u petak da je više od 40 tijela izvučeno iz olupina komercijalnog putničkog aviona i vojnog helikoptera koji su se sudarili i srušili u rijeku Potomac kasno u srijedu.

Operacije izvlačenja tijela 67 osoba poginulih u sudaru nastavljene su u zoru u petak. Nacionalni odbor za sigurnost transporta - ili NTSB, savezna agencija koja vodi istragu o nesreći - navodno je na licu mjesta zajedno s lokalnim i regionalnim ekipama EMS-a.

Komercijalni avion, regionalni avion Bombardier CRJ700 kojim upravlja podružnica American Airlinesa PSA Airlines, prevozio je 64 putnika i posadu, dok je helikopter američke vojske UH-60 Black Hawk imao tročlanu posadu. Zvaničnici su rekli da nije bilo preživjelih.

NTSB je kasno u četvrtak izvijestio da su snimač glasa u pilotskoj kabini i snimač podataka o letu iz aviona, uređaji koji se često nazivaju crnim kutijama, pronađeni i nalaze se u laboratorijima agencije radi procjene.

Član Nacionalnog odbora za sigurnost transporta Todd Inman razgovara s novinarima na nacionalnom aerodromu Ronald Reagan Washington, u Arlingtonu, Virginia, 31. januara 2025.
Član Nacionalnog odbora za sigurnost transporta Todd Inman razgovara s novinarima na nacionalnom aerodromu Ronald Reagan Washington, u Arlingtonu, Virginia, 31. januara 2025.

U intervjuu u petak za američku mrežu Fox News, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da "crna kutija" za helikopter još nije pronađena, ali da će njeni podaci vjerovatno odrediti ko je pilotirao helikopterom u vrijeme sudara.

Hegseth je u četvrtak rekao da je posada, koja je provodila procjenu obuke za noćne letove, uključivala stožernog narednika, kapetana u obuci i glavnog zastavnika, koji je bio instruktor. Posada je za let dobila naočare za noćni vid, ali Hegset je rekao da nije jasno da li su ih koristili.

Ministar odbrane je takođe u četvrtak rekao da je visina helikoptera u trenutku nesreće pod istragom. Dvije letjelice su se sudarile dok je putnički avion pokušavao da sleti na nacionalni aerodrom Regan.

Hegseth je rekao da snimači glasa i podataka o letu takođe mogu da utvrde ko je bio u komunikaciji sa aerodromskim kontrolnim tornjem i da li je bilo zabune u vezi sa uputstvima koje su dobili.

Pozivajući se na vladin izvještaj, Washington Post je u četvrtak objavio da je u kontrolnom tornju u srijedu navečer bilo nedovoljno osoblja. U izvještaju se navodi da su dvije osobe obavljale poslove četvorice unutar tornja u trenutku sudara.

U sličnom izvještaju američkog emitera NBC News, pozivajući se na izvor upoznat sa istragom, navodi se da je nadzornik u tornju pustio kontrolora letenja da napusti svoju smjenu ranije prije sudara.

Tom odlukom, navodi se u izvještaju, prepušteno je jednom kontroloru da upravlja saobraćajem aviona i helikoptera u tom području, dok obično postoji jedan kontrolor koji nadgleda svaki tip aviona.

Vozila hitne pomoći i operacije potrage u blizini ušća rijeke Anakostije u rijeku Potomac u blizini Nacionalnog aerodroma Ronald Reagan Washington, 31. januara 2025.
Vozila hitne pomoći i operacije potrage u blizini ušća rijeke Anakostije u rijeku Potomac u blizini Nacionalnog aerodroma Ronald Reagan Washington, 31. januara 2025.

U izvještaju NBC-a navodi se da je prema standardima Federalne uprave za avijaciju dozvoljeno da jedna osoba obavlja oba posla, iako se to ne smatra optimalnim. Agencija je u petak značajno ograničila helikopterski saobraćaj u neposrednoj blizini nacionalnog aerodroma Washington Reagan do daljnjeg.

Na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak, i američki senatori Tim Kaine i Mark Warner iz Virdžinije rekli su da su godinama izražavali zabrinutost u vezi sa velikim obimom zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali će sačekati rezultate istrage o nesreći prije nego što ponovo razmotre tu specifičnu zabrinutost.

Tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući u četvrtak, predsjednik Donald Trump sugerirao je da su prethodne predsjedničke administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI) za to.

Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.

Američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.

"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto držimo porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.

Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili i ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.

Nesreća u srijedu bila je najsmrtonosniji zrakoplovni incident na tlu SAD-a od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

update

Nastavlja se istraga o padu aviona u Washingtonu. Pronađene crne kutije

67 žrtava u sudaru putničkog aviona i vojnog helikoptera. Obje letjelice su pale u rijeku Potomac
67 žrtava u sudaru putničkog aviona i vojnog helikoptera. Obje letjelice su pale u rijeku Potomac

Više američkih agencija istražuje uzrok sudara u zraku između putničkog aviona American Airlinesa i američkog vojnog helikoptera u blizini Washingtona u srijedu uveče.

Među 64 putnika i članova posade na letu American Airlinesa, kojim upravlja povezana PSA Airlines, i tri člana posade na vojnom helikopteru UH-60 Black Hawk, izvijestili su u četvrtak savezni i lokalni zvaničnici, nema preživjelih. Obje letjelice su se srušile u rijeku Potomac u blizini nacionalnog aerodroma Reagan, nedaleko od Washingtona u Arlingtonu u Virginiji. Operacije traganja se nastavljaju.

Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio predsjedniku Donaldu Trumpu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući kako bi razgovarali o nesreći, rekao je da su i aviokompanija i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.

Jedan kontrolor leta obavljao je posao koji je inače raspoređen na dvije osobe u tornju na aerodromu kada je došlo do sudara, navodi se u internom izvještaju Federalne uprave za vazduhoplovstvo.

"Konfiguracija položaja nije bila normalna za doba dana i obim saobraćaja", navodi se u izvještaju.

Nacionalni odbor za sigurnost u saobraćaju će prikupiti informacije sa registratora podataka o letu aviona i diktafona u pilotskoj kabini kako bi pronašao tragove nesreće.

Predsjednik Donald Trump potpisao je dvije izvršne naredbe u četvrtak poslijepodne, uključujući jednu o imenovanju zamjenika administratora FAA. Druga naredba o avijaciji poništila je savezne inicijative za raznolikost.

Dok je potpisivao naredbu u Ovalnom uredu, Trump je ponovio, bez dokaza, svoju tvrdnju da su savezni programi raznolikosti možda doprinijeli krahu.

Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio Trumpu na konferenciji za novinare ranije u četvrtak na kojoj se raspravljalo o nesreći, rekao je da su i avioprevoznik i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.

Na konferenciji za novinare Trump je pozvao na trenutak šutnje za žrtve i rekao da se svaka imovina na lokalnom, državnom i federalnom nivou koristi u misiji oporavka.

On je rekao da Nacionalni odbor za sigurnost u saobraćaju vodi istragu o uzroku nesreće, koja će uključivati Federalnu upravu za avijaciju i istražnu jedinicu američke vojne avijacije.

Trump je također sugerirao da su prethodne administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i za to okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju u saveznoj vladi. Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.

FBI agent nosi krhotine, nakon što se American Eagle let 5342 sudario sa helikopterom Black Hawk dok se približavao nacionalnom aerodromu Ronald Reagan u Washingtonu i srušio se u rijeku Potomac, u Arlingtonu, Virginia, 30. januara 2025.
FBI agent nosi krhotine, nakon što se American Eagle let 5342 sudario sa helikopterom Black Hawk dok se približavao nacionalnom aerodromu Ronald Reagan u Washingtonu i srušio se u rijeku Potomac, u Arlingtonu, Virginia, 30. januara 2025.

Što se tiče kontrolora leta, Trump je rekao: „Želimo najpametnije, najpametnije, najoštrije. Želimo nekoga ko je psihološki superioran i to je ono što ćemo imati."

Trump je rekao da je moguće da je posada helikoptera kriva, ali će to biti otkriveno u istrazi. Na pitanje kako je mogao zaključiti da je inicijativa za raznolikost doprinijela nesreći, odgovorio je: "jer imam zdrav razum".

Na konferenciji za novinare govorio je i američki ministar odbrane Pete Hegseth. Rekao je da je helikopter američke vojske bio na godišnjem noćnom trenažnom letu i da je “tragično, napravljena greška. Postojala je neka vrsta problema sa nadmorskom visinom koji smo odmah počeli da istražujemo.”

Dvije letjelice su se sudarila dok je putnički avion bio na svom konačnom prilazu i srušile se u rijeku Potomac pored aerodroma. Ministar saobraćaja Duffy rekao je da se avion razbio na tri dijela i pao u vodu.

Na ranijoj konferenciji za novinare u četvrtak, šef vatrogasne i hitne službe Washingtona John Donnelly rekao je da je oko 300 ljudi iz hitnih službi iz lokalnih, državnih i saveznih agencija na licu mjesta u, kako je rekao, izuzetno hladnim, vjetrovitim uvjetima sa ledom na vodi.

On je rekao da su vjetar i struje raširili olupinu najmanje jedan do dva kilometra niz rijeku, otežavajući napore za pronalazak.

Američki senatori iz Virdžinije Tim Kaine i Mark Warner rekli su na konferenciji za novinare da su godinama izražavali zabrinutost zbog nivoa zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali su istakli da nije pravo vrijeme za pokretanje tih pitanja.

Oni su također odložili istragu NTSB-a koja je u toku. Ta agencija nije bila zastupljena na jutarnjoj konferenciji za novinare, ali se očekivalo da će održati brifing kasnije u četvrtak.

Tokom noći, američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.

"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto smo uz porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.

Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.

Ova nesreća je bila najsmrtonosnija zračna nesreća od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG