Linkovi

Vijesti

Dorijan ponovo ojačao dok prijeti obali SAD, hiljade ljudi ostale bez struje

Kiša i vetar u Čarlstonu u Južnoj Karolini, 5, septembar 2019

Uragan Dorijan ponovo je ojačao dok se kreće uz obalu Sjedinjenih Država i mogao bi kasnije u četvrtak da pogodi Južnu Karolinu koja se priprema za rekordne olujne talase, visoke i do dva metra.

Dorijan je preko noći ojačao u treću kategoriju, praćen vjetrovima jačine 185 kilometara na sat. Meteorolozi predviđaju da će u mnogim priobalnim dijelovima Južne i Sjeverne Karoline pasti oko 30 centimetara kiše.

Više od 185 hiljada domova i radnji u dijelovima Džordžije i Južne Karoline već je ostalo bez električne energije.

Nacionalni centar za uragane izdao je upozorenje na olujne talase duž obala Džordžije, Južne i Sjeverne Karoline i južne Virdžnije. Ugrođeno je više od dva miliona ljudi.

U međuvremenu, Bahami, čiji dijelovi su potpuno razoreni, pokušavaju da se oporave od najjačeg udara uragana u svojoj istoriji. Ujedinjene nacije saopštile su da je potrebna hitna humanitarna pomoć za 70 hiljada stanovnika.

Na video snimcima ostrva Abako, koja su najteže pogođena u oluji, mogu se videti uništene ili oštećene kuće, radnje, luka, bolnica i aerodrom. U uraganu je poginulo najmanje 20 osoba, a vlasti očekuju da će taj broj da raste. Premijer Hubert Minis rekao je na konferenciji za novinare da će obim štete biti poznat tek nakon povlačenja vode.

Uništene kuće na ostrvima Abako posle udara uragana Dorijan
Uništene kuće na ostrvima Abako posle udara uragana Dorijan

S obzirom na to da su telefonske veze u prekidu u mnogim područjima, stanovnici na društvenim medijima postavljaju informacije o nestalim članovima porodice.

Oporavku Bahama pomažu i britanska mornarica i Jamajka, kao i brojni volonteri koji malim čamcima dopremaju zalihe na ostrva.

Predsjednik Donald Trump najavio je da će Sjedinjene Države poslati pomoć Bahamima, uključujući i zalihe prvobitno namijenjene Floridi koja je izbjegla direktan udar uragana.

See all News Updates of the Day

Gradonačelnik New Yorka odustao od predsjedničke kandidature

On Aug. 2, 2019, NYC Mayor Bill de Blasio speaks to the news media after a disciplinary judge recommended the firing of officer Daniel Pantaleo, who used a fatal chokehold on unarmed black man Eric Garner during an arrest in 2014.

Gradonačelnik Njujorka Bil de Blazio (Bill de Blasio) prekinuo je danas svoju kampanju za kandidata Demokratske stranke na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine te da će podržati bilo kog kandidata koji bude izabran ispred Demokratske stranke.

On je objavio tu odluku danas u intervjuu za MSNBC.

De Blazio, koji je objavio da ulazi u trku u maju, nije od tada uspio da dobije veću podršku među velikim brojem pretendenata za predsjedničku nominaciju američkih Demokrata.

Oni treba da izaberu kandidata koji će se suprotstaviti republikancu Donaldu Trumpu koji se kandiduje za drugi mandat.

De Blazio (58) je započeo kampanju u maju sa glavnom porukom "radnici prije svih" i bio je 24. član Demokratske stranke koji se kandidovao da bude rival sadašnjem predsjedniku SAD Donaldu Trumpu.

On je rekao da se osjeća da je doprinijeo koliko god može u unutarpartijskoj trci za predsjedničku nominaciju, i dodao je jasno da sada nije njegovo vrijeme.

Gradonačelnik Njujorka, koji nema pravo da se kandiduje za treći mandat 2021. godine, pokušao je da izgradi nacionalni profil, ali je bio u sjenci američkih senatora Bernija Sendersa i Elizabet Varen koji se zalažu za sličnu politiku kao i de Blazio.

Prva unutarstranačka glasanja po saveznim državama, takozvani "prajmeris" (Primaries), počela su u februaru, a završavaju se u junu sljedeće godine.

Predsjednički izbori će biti 3. novembra 2020.

Moskovski sud oslobodio nedavmo zatvorenog glumca Pavela Ustinova

Russia Protests

Sud u Moskvi je naložio oslobađanje glumca Pavela Ustinova, koji je osuđen po optužbi da je povrijedio policajca tokom protesta opozicije. Presuda od tri i po godine zatvora izazvala je negodovanje javnosti u Rusiji.

Ustinov (23), poslat je u ponedeljak na izdržavanje zatvorske kazne jer je, kako je zaključio sud, povrijedio rame policajcu tokom pokušaja hapšenja na protestu 3. avgusta u Moskvi.

Ustinov je negirao navode optužnice, istakavši da nije učestvovao u pomenutim demonstracijama, jednim od nekoliko poslednjih mjeseci na kojima je traženo da izbori za gradsku skupštinu budu fer.

Sud je donio u petak odluku da se Ustinov pusti iz pritvora do razmatranja njegove žalbe sljedeće sedmice.

Ustinov je jedan od nekolicine aktivista osuđenih od tri do četiri godine zatvora zbog serije protesta ovog ljeta, najvećih u posljednjih nekoliko godina, nakon što je kandidatima opozicije uskraćena mogućnost da učestvuju na izborima za gradsku skupštinu, koji su održani 8. septembra.

Nekoliko stotina građana, uključujući poznate ličnosti, sveštenike, zaposlene u IT sektoru i iz drugih profesija napisali su na društvenim mrežama otvorena pisma pozivajući na oslobađanje Ustinova. Mnogi od njih su osudili i pritvaranje drugih demonstranata, nazivajući to drastičnim kršenjem pravde.

SAD u BiH traga za vojnicima nestalim u Drugom svjetskom ratu

A diver explores the wreckage of an American bombardier fighter plane from the Second World War, the Lockheed P-38G Lightning, at 38 meters of depth, on August 12, 2018, off the coast of La Ciotat, southern France.

"Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je dalo saglаsnоst Agenciji za pronalaženje ratnih zarobljenika/ nestalih u akciji pri Ministarstvu odbrane SAD-a (DPAA) zа rеаlizovanje projekta lociranja i identifikacije pripadnika Vojske Sjedinjenih Američkih Država koji su učestvovali u II svjetskom ratu." stoji u saopštenju Predsjedništva nakon 6. redovne sjednice.

U drugom Svjetskom ratu poginulo je više od 400 000 američkih vojnika.

Prema evidenciji odjela u Ministarstvu odbrane koji se bavi otkrivanjem nestalih američkih državljana u različitim ratovima, u Bosni i Hercegovini još je 13 američkih vazduhoplovaca iz Drugog svjetskog rata.

Radi se o osoblju aviona oborenih prilikom prelijetanja na mislijama 44. i 45. godine prošlog vijeka.

150 zemalja: Učenici počeli planetarni protest zbog klimatskih promjena

Bosnia-Herzegovina - Young people join global demonstrations demanding action on climate change, Mostar, 20Sep2019

Hiljade učenika napustili su danas učionice i izašli na ulice gradova u Australiji u okviru globalnih protesta sa zahtjevom da svjetski lideri na samitu UN usvoje hitne mjere za sprečavanje posljedica klimatskih promjena.

"Prestanite da negirate da Zemlja umire", pisalo je na jednom transparentu koji su đaci nosili u predgrađu Sidneja, prenosi Rojters.

Na društvenim mrežama prikazano je kako se učenici okupljaju širom zemlje, uključujući najveće gradove u Australiji i manja mjesta u unutrašnjosti.

Slični protesti, koje je inspirisala šesnaestogodišnja švedska aktivistkinja Greta Tunberg, planirani su za danas u oko 150 zemalja.

Cilj je da đaci i ostali ljudi iz čitavog svijeta zajedno izraze stav o posljedicama klimatskih promjena po našu planetu.

Štrajk će kulminirati u Njujorku, kada Tunbergova, koja je nominovana za Nobelovu nagradu zvog svog klimatskog aktivizma, bude vodila marš do sjedišta UN.

Samit UN okupiće 23. septembra svjetske lidere radi diskusije o strategiji za ublažavanje klimatskih promjena, poput prelaska na obnovljive energetske resurse sa fosilnih goriva.

Australijski ministar finansija Matijas Korman rekao je juče u parlamentu da učenici ne treba da učestvuju u ovom protestnom pokretu.

"Dok traje škola, đaci treba da budu u školi", rekao je Korman.

Danijele Porepilijasana, učenica srednje škole u zapadnom dijelu Sidneja, rekla je da su klimatske promjene najveća prijetnja po njenu generaciju i da političari treba da se probude pred ovim izazovom.

Protesti su najavljeni i u više Bh gradova.

Oko 200 srednjoškolaca, uglavnom učenika međunarodnog Koledža Ujedinjenog svijeta (United World College – UWC) Mostar, učestvovalo je u petak u protestnom maršu ulicama grada protiv klimatskih promjena.

Bosnia-Herzegovina - Young people join global demonstrations demanding action on climate change, Mostar, 20Sep2019
Bosnia-Herzegovina - Young people join global demonstrations demanding action on climate change, Mostar, 20Sep2019

"Spasimo svijet", "Naša kuća gori", "Nema plana B", "Zajedno u život ili zajedno u smrt", neki su od transparenata koje su učesnici okupljanja istakli na engleskom i bosanskom jeziku.

"Jutros sam ovdje, jer kao mlada osoba, jako sam zabrinut za svoju budućnost. Vlade od 1990. godine znaju za razmjere emisije karbona i klimatske promjene. Međutim, od tada, emisija karbona je porasla za 60 posto. Iskreno, strah me za vlastitu budućnost i zato sam danas ovdje i zato smo svi tu, jer vlade nas trebaju saslušati", izjavio je jedan od organizatora skupa, Joseph Knight, učenik UWC-a Mostar iz Cambridgea u Velikoj Britaniji.

On je dodao kako konačno treba prestati sa emisijom ugljendioksida.

"Došli smo danas ovdje da bi podigli svijest mladim ljudima i ostaloj populaciji u BiH i da bi privukli pozornost vlasti i ministara, kako bi poboljšali situaciju u BiH, a samim tim i u cijelome svijetu, što se tiče klimatskih promjena", izjavio je učenik UWC-a Mostar Stjepan Filipović, aktivista organizacije "Extinction Rebellion", koja je organizirala protestno okupljanje.

Filipović je naglasio kako su klimatske promjene u BiH već jako vidljive, te je podsjetio da je, na primjer ove godine, mjesec maj bio neuobičajeno kišovit, te da je Neretva puna plastike, kao i da je okoliš općenito zagađen. "Također, godišnje umre u BiH 44.000 stanovnika od posljedica klimatskih promjena", dodao je Filipović.

Havana osudila američko protjerivanje dvojice kubanskih diplomata pri UN

Cuba's Foreign Minister Bruno Rodriguez Parrilla at UN

Kubanska vlada osudila je protjerivanje dvojice svojih diplomata pri Ujedinjenim nacijama, optuženih za navodne aktivnosti koje ugrožavaju američku nacionalnu bezbjednost.

"Kategorički odbacujem neopravdano protjerivanje dvojice zvaničnika Stalne misije Kube pri Ujedinjenim nacijama", tvitovao je kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodriges.

Američke vlasti saopštile su sinoć da protjeruju dvojicu kubanskih diplomata. Detalji u vezi sa tom odlukom nisu saopšteni.

Administracija predsednika Donalda Trumpa je napustila pristup politike približavanja sa Kubom koju je započeo prethodni američki predsjednik Barak Obama.

Tenzije između SAD i Kube povećane su od početka godine jer Vašington podržava opoziciju u Venecueli a Havana predsjednika Nikolasa Madura.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG