Linkovi

Top priča SAD

Trump se vratio u Bijelu kuću poslije 72 sata u bolnici zbog COVID-19

Predsjednik Trump na balkonu Bijele kuće po povratku iz bolnice Walter Reed, 5. oktobra 2020.

Američki predsjednik Donald Trump vratio se u Bijelu kuću u ponedjeljak uveče, poslije 72 sata hospitalizacije zbog COVID-19. Pokazujući da je u dobrom stanju, popeo se stepenicama i stao na balkon na južnoj strani rezidencije, gdje je skinuo masku, podigao palčeve, i salutirao pilotima predsjedničkog helikoptera koji je polijetao sa travnjaka Bijele kuće. 

"Hvala vam svima", rekao je predsjednik nešto ranije, izlazeći iz vojno-medicinskog centra Walter Reed, kada je nosio masku.

Kada je izašao iz helikoptera i hodao ka Bijeloj kući, predsjednik je zastao da se okrene ka kamerama, mahnuo i podigao palčeve. Na pitanje Glasa Amerike kako se osjeća, čuo se odgovor "vrlo dobro."

Iz Trumpovog izbornog štaba saopšteno je da republikanski predsjednik, koji u anketama zaostaje za potpredsjednikom Joe Bidenom, planira da učestvuje u drugoj debati zakazanoj za 15. oktobar.

Predsjednik Trump izlazi iz bolnice, 5. oktobra 2020.
Predsjednik Trump izlazi iz bolnice, 5. oktobra 2020.

Predsjednik je, ranije, na Twitteru poručio Amerikancima da se ne plaše bolesti od koje je na svijetu preminulo više od milion ljudi, a u SAD 210.000.

"Osjećam se zaista dobro. Nemojte da se plašite COVID-a. Nemojte da dozvolite da upravlja vašim životom. Razvili smo za vrijeme Trumpove administracije neke zaista sjajne lijekove i stekli saznanja​. Osjećam se bolje nego prije 20 godina!", napisao je Trump.

Predsjednikov ljekar, Sean Conley, rekao je novinarima ispred bolnice Walter Reed da je Trump "u posljednja 24 sata zadovoljio standardne bolničke kriterijume da bude otpušten iz bolnice, i da - iako nije "potpuno van opasnosti" može da ode kući. On je dodao da Trump nije imao temperaturu više od 72 sata i da ima normalan nivo kiseonika.

"Iako nije potpuno van opasnosti, tim i ja smo saglasni da naše evaluacije, a što je najvažnije - njegov klinički status, podržavaju predsjednikov bezbjedan povratak kući, gdje će 24 sata dnevno imati najbolju medicinsku njegu na svijetu", rekao je Conley. Trumpov tim ljekara saopštio je i da će predsjednik petu dozu leka remdesivir dobiti u utorak u Bijeloj kući.

Razgovarajući sa novinarima, Conley, koji je osteopatski ljekar i komandant u američkoj mornarici, nije odgovorio na neka pitanja, kao što je pitanje o stanju predsjednikovih pluća, pozivajući se na pravo pacijenata na privatnost. Pored remdesivira, predsjednik Trump uzima steroid - deksametazon - koji se obično ne daje kod blagih ili umjerenih slučajeva koronavirusa.

Prethodno je sekretarica za štampu Bijele kuće Kayleigh McEnany​ saopšila da je testirana pozitivno na COVID-19, dodajući da je u karantinu. Rekla je da ljekari ne karakterišu novinare koji prate Bijelu kuću kao njene "bliske kontakte".

"Štaviše, definitivno nisam znala za dijagnozu Hope Hick​ prije nego što sam održala brifing za novinare u Bijeloj kući u četvrtak", saopštila je McEnany​Hick je savjetnica predsjednika Donalda Trumpa čiji je pozitivan rezultat objelodanjen u četvrtak uveče, nekoliko sati prije nego što je Trump objavio da su on i prva dama zaraženi koronavirusom.

Prva dama Amerike Melania Trump saopštila je da se osjeća dobro i da će nastaviti da se odmara i oporavlja kod kuće.

See all News Updates of the Day

Više od 20 mrtvih u izraelskom bombardovanju Gaze. Među žrtvama i djeca

Izraelski vatrogasac hoda pored automobila pogođenih raketom ispaljenom iz pojasa Gaze, u južnom izraelskom gradu Ashkelonu, u utorak, 11. maja 2021. (AP Photo / Ariel Schalit)

Izraelska armija je i u utorak nastavila sa zračnim napadima na Pojas Gaze koji se nalazi pod višegodišnjom opsadom, dan nakon što su prijavljeni deseci žrtava na opkoljenoj palestinskoj teritoriji.

Svjetski mediji u utorak 11. maja navode kako su najmanje 24 Palestinca, među kojima ima i djece, ubijena u izraelskim unapadima koji su uslijedili nakon što je Hamas ispalio rakete na teritoriju Izraela. Izraelski Haaretz navodi kako je ispaljeno do sada više od 300 projektila ka Izraelu.

Iz palestinskog Ministarstva zdravstva su potvrdili ranije kako među ubijenima ima djece. Danas su objavili kako su ubijena 24 Palestinca, od kojih je devetoro djece, te kako je ranjeno više od 100 osoba.

Napadi su odgovor Izraela nakon što je Hamas ispalio nekoliko raketa na izraelsku teritoriju, a to se desilo poslije isteka ultimatuma ove oružane grupe kojim se tražilo da Izrael povuče trupe iz kompleksa džamije Al Aksa u Jerusalemu.

Ranije u ponedjeljak je došlo do eskalacije u kompleksu, trećem svetom mjestu islama koje je važno i za jevreje, i više od 300 Palestinaca je povrijeđeno kada je izraelska policija upala u džamiju, ispaljivala gumene metke, suzavac i šok bombe.

Vojnici ID-a ispaljuju suzavac na palestinske prosvjednike tijekom protuizraelskog prosvjeda zbog napetosti u Jeruzalemu, na kontrolnom punktu Qalandiya između Ramale i Jerusalima, na okupiranoj Zapadnoj obali, 11. maja 2021.
Vojnici ID-a ispaljuju suzavac na palestinske prosvjednike tijekom protuizraelskog prosvjeda zbog napetosti u Jeruzalemu, na kontrolnom punktu Qalandiya između Ramale i Jerusalima, na okupiranoj Zapadnoj obali, 11. maja 2021.

Plamen i dim u Gazi

Iz izraelske armije navode u utorak kako su pogodili 130 „vojnih ciljeva“ u Gazi i ubili 15 „operativaca Hamasa i Islamskog džihada“.

Nije jasno da li su palestinski zvaničnici uvrstili ubijene među 21 žrtvu koju su naveli da je poginula u Gazi.

Snimci novinskih agencija i oni na društvenim mrežama pokazuju plamenove i dim koji se vide u Gazi.

Rano u utorak su zabilježeni i protesti u gradu al-Lydd nedaleko od Tel Aviva, u znak solidarnosti sa palestinskim vjernicima u Al Aksi koji su povrijeđeni u akciji policije Izraela.

Videosnimak iz al-Lydda pokazuje kako demonstranti skidaju izraelsku zastavu i na njeno mjesto postavljaju palestinsku.

Veliki broj demonstranata okupio se i u turskoj metropoli Istanbulu.

Vanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a

Vijeće sigurnosti UN-a je održalo vanredni sastanak zbog nemira u Jerusalemu, a svjetski lideri pozivaju na deeskalaciju tenzija. Nije objavljeno saopštenje, a diplomate navode kako SAD vjeruje da bi javni istupi bili kontraproduktivni.

Kako navodi AFP pozivajući se na diplomatske izvore, pregovori 15 članica Vijeća vođeni su oko teksta koji je trebao biti ublažen u odnosu na početni nacrt koji je predložila Norveška.

Kako jedan diplomata navodi, Amerikanci su na videokonferenciji zatvorenoj za javnost naveli kako „rade iza kulisa“ kako bi smirili situaciju i kako „nisu sigurni da bi saopštenje (Vijeća) trenutno bilo od pomoći“.

Američka zastupnica u Kongresu Ilhan Omar kazala je kako su izraelski zračni napadi na Gazu i ubijanje civila „teroristički čin“, te kako Palestinci „zaslužuju zaštitu“.

„Za razliku od Izraela, odbrambeni programi od raketa kao što je Željezna kupola ne postoje za zaštitu palestinskih civila," napisala je na Twitteru.

Palestinci stoje na ruševinama stana uništenog izraelskim zračnim napadima u Gazi 11.maja 2021. (Foto MOHAMMED ABED / AFP
Palestinci stoje na ruševinama stana uništenog izraelskim zračnim napadima u Gazi 11.maja 2021. (Foto MOHAMMED ABED / AFP

Pozivi na mir

Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Velika Britanija pozvale su Izrael i Palestince da što prije smanje tenzije.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da Hamas mora "odmah" okončati raketne napade dodajući: "Sve strane moraju deeskalirati," piše BBC.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki ponovila je te pozive, rekavši da je američki predsjednik Joe Biden ozbiljno zabrinut zbog nasilja.

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Dominic Raab rekao je da raketni napadi "moraju prestati", pozivajući na "prestanak ciljanja civilnog stanovništva".

Šef EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da "značajan porast nasilja" na Zapadnoj obali, u Gazi i u istočnom Jeruzalemu "treba odmah zaustaviti".

Militanti u Gazi u ponedeljak su pokrenuli raketne napade na područje Jerusalema, prvi put od rata 2014. godine, čime su prešli, kako je rekao premijer Izraela Benjamin Netanjahu, "crvenu liniju".

Eskalacija sukoba počela je protestima ispred džamije Al-Aksa u srcu Starog grada u Jerusalemu tokom obilježavanja Dana Jerusalema.

Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da je više od 300 Palestinaca povrijeđeno u sukobima sa izraelskom policijom, koja je ispaljivala gumene metke, šok bombe i suzavac. Policija je saopštila da je u ovim sukobima ranjen 21 policajac.

Iako su protesti sinoć donekle utihnuli ostala su druga žarišta tenzija kao što je kvart Šeik Džarah na u Istočnom Jerusalemu, sjeverno od Starog grada gdje se nekoliko palestinskih porodica suočava sa deložacijom iz kuća na koje pravo polažu i jevrejski naseljenici.

Hamas je postavio u ponedeljak veče rok za Izrael da povuče policiju ispred džamije Al-Aksa i kvarta Šeik Džarah. Kada je rok istekao začule su se sirene u Jerusalemu i uslijedio je raketni napad na predgrađa.

SAD: Kako oporaviti ekonomiju

SAD: Kako oporaviti ekonomiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Biden: Za sada bez dokaza o umiješanosti Rusije u cyber napad na američki naftovod

Joseph Biden tokom obraćanja novinarima u Bijeloj kući (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joseph Biden izjavio je da za sada nema dokaza da je Rusija umiješana u cyber napad na glavnu američku kompaniju za distribuciju naftnih derivata Colonial Pipeline – ali da ima indicija da je napad izveden sa teritorije te zemlje.

Sastaću se sa predsjednikom Putinom. Za sada naše obavještajne službe nemaju dokaze da je Rusija umiješana. Ima međutim dokaza da su akteri napada u Rusiji. Tako da snose neki dio odgovornosti za ovo”, rekao je Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući.

Američki predsjednik rekao je da je administracija koju predvodi, ukoliko bude potrebe, spremna da preduzme dodatne akcije povodom cyber napada na kompaniju Colonial Pipeline u zavisnosti od toga koliko će joj vremena biti potrebno da nastavi rad.

Sekretarijat za energetku sarađuje sa kompanijom kako bi se njen rad nastavio punim kapacitetom što je prije moguće. Sve ovo shvatamo veoma ozbiljno. Nadležni će nastojati da krivično gone počinitelje. Administracija je posvećena očuvanju naše infrastrukture koja je u većini slučajeva u privatnom vlasništvu”, rekao je američki predsjednik.

Kompanija Colonial Pipeline zatvorila je kompletnu mrežu poslije cyber napada koji se dogodio u petak. Njenim naftovodom dužine 8.850 km dnevno se prebacuje 2,5 miliona barela benzina i drugog goriva iz rafinerija na obali Meksičkog zaliva do potrošača u srednjem Atlantiku i na jugoistoku Sjedinjenih Država. Snabdijevaju se, između ostalog, glavni američki aerodromi, uključujući Hartsfild Džekson u Atlanti – koji važi za najprometniji na svijetu.

Istraga američkih vlasti, kako je u nedelju izvijestila agencija Reuters je u ranoj fazi. Istovremeno, Reuters je pisao da su jedan bivši američki zvaničnik i dva izvora iz industrijske sfere procijenili da su hakeri najverovatnije profesionalna cyber-kriminalna grupa i da su pripadnici "Darksajda” (“DarkSide”) među potencijalnim osumnjičenima.

“Darksajd” je hakerska grupa koja postavlja zloćudne softvere i nakon toga od žrtava iznuđuju novac. Njihovi napadi nisu svojstveni u postsovjetskim državama.

Takođe, Reuters je izvijestio da, navodeći kao izvore osobe iz oblasti industrije, da je kompanija “Fajeraj” (“Fireeye”) angažovana da odgovori na napad. Kompanija je odbila da komentariše te navode.

Sjedinjene Države su sredinom aprila pooštrile sankcije uvedene Ruskoj federaciji. Predsjednik Biden je tada rekao da SAD ne mogu stranoj sili da se miješa u izborni process ili da na njenoj teritoriji sprovodi cyber napade.

Dvije države su trenutno u fazi značajnog zahlađenja odnosa.

Sekretarka za trgovinu: Sarađujemo sa Colonial Pipelineom kako bi što prije nastavio poslovanje

Kolonijal pajlpan nastoji da nastavi rad
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

Zvaničnici američkih vlasti blisko sarađuju sa glavnom američkom kompanijom za distribuciju naftnih derivata Colonial Pipeline - da bi joj pomogli da prevaziđe poteškoće nakon nedavnog hakerskog napada koji je primorao da privremeno prekine rad.

Gina Raimondo, sekretarka za trgovinu, izjavila je da Washington radi na tome da izbjegne ozbiljnije poremećaje u snabdijevanju gorivom klijenata i pomogne da što prije pokrene naftovodnu mrežu koja se proteže od američke države Teksas do Nju Džerzija.

„Usko sarađujemo sa kompanijom, državnim i lokalnim zvaničnicima, kako bismo bili sigurni da se što prije vrate normalnom poslovanju i da se spriječi prekid u snabdijevanju", rekla je Raimondo televiziji CBS.

Colonial Pipeline prethodno je saopšto da nastoji da nastavi rad nakon što je bio meta cyber napada – zbog čega je u petak, privremeno prekinuo sa pružanjem usluga.

Ta kompanija nije precizirala kada bi tačno mogla da nastavi rad i o tome nije željela da se oglašava u nedjelju na upit agencije Reuters.

Taj incident američka javnost tumači kao jedan od najozbiljnijih do sada – što je podstaklo pozive političih predstavnika na poboljšanje zaštite važne energetske infrastrukture od napada hakera.

Colonial Pipeline dnevno prebacuje 2,5 miliona barela benzina i drugog goriva iz rafinerija na obali Meksičkog zaliva do potrošača u srednjem Atlantiku i na jugoistoku Sjedinjenih Država.

Naftovodom dužine 8.850 km snabdijevaju se glavni američki aerodromi, uključujući Heartfield Jackson u Atlanti – koji važi za najprometniji na svijetu.

Stručnjaci iz oblasti maloprodaje goriva, među kojima i oni iz Američkog automobilskog udruženja, ukazali su da bi višednevni prekid mogao imati značajne uticaje na regionalne zalihe goriva, posebno na američkom jugoistoku.

Istraga američkih vlasti, kako izvještava agencija Reuters je u ranoj fazi. Istovremeno, Reuters piše da su jedan bivši američki zvaničnik i dva izvora iz industrijske sfere procijenili da su hakeri najverovatno profesionalna cyber-kriminalna grupa i da su pripadnici "Darksajda” (“DarkSide”) među potencijalnim osumnjičenima.

“Darksajd” je hakerska grupa koja postavlja zloćudne softere i nakon toga od žrtava iznuđuju novac. Njihovi napadi nisu svojstveni u postsovjetskim državama.

Takođe, Reuters je izvijestio da, navodeći kao izvore osobe iz oblasti industrije, da je kompanija “Fajeraj” (“Fireeye”) angažovana da odgovori na napad. Kompanija je odbila da komentariše te navode.

Bijela kuća je saopštila u subotu da je predsjednik Joseph Biden upoznat sa cyber napadom - dodajući da vlasti nastoje da pomognu kompaniji Colonial Pipeline da obnovi poslovanje i spriječi poremećaje u snabdijevanju korisnika.

Sjedinjene Države su sredinom aprila pooštrile sancije uvedene Ruskoj federaciji. Predsjednik Biden je tada rekao da SAD ne mogu dozvoliti stranoj sili da se miješa u izborni proces ili da na njenoj teritoriji sprovodi cyber napade.

Biden je takođe prošle nedjelje rekao da očekuje da će uskoro biti mogućnosti da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Dvije države su trenutno u fazi značajnog zahlađenja odnosa.

Najveći američki naftovod zatvoren poslije cyber napada

Tankeri ispred fabrike Colonial Pipeline u Pelamu u Alabami, 16. septembar 2016.

Glavna američka kompanija za transport naftnih derivata, Colonial Pipeline, zatvorila je kompletnu mrežu poslije cyber napada, saopšteno je iz kompanije u petak. 

Napad vjerovatno neće poremetiti zalihe i cijene benzina, osim ako ne dođe do dužeg zatvaranja naftovoda.

Mrežom naftovoda kompanije Colonial, nafti derivati iz američkih rafinerija u Meksičkom zalivu stiže do istočnih i južnih američkih država. Kompanija obavlja transport 2,5 miliona barela benzina, dizela, goriva za mlazne avione i druge derivate kroz 5.500 milja (8.850 kilometara) naftovoda.

Colonial Pipeline transportuje 45% zaliha goriva na istočnoj američkoj obali. Kako je saopšteno, kompanija je zatvorila sisteme u petak, nakon što je saznala za napad.

Još se ne zna kako je tačno izgledao napad, ko ga je izvršio i šta je bio motiv. Portparolka Colonial Pipeline nije odgovorila na pitanje da li je kompanija dobila zahjtev da plati otkup hakerima, što je obično motiv cyber kriminalaca.

Međutim, dva izvora agencije Reuters iz industrije za cyber bezbjednost navela su da je prilikom napada korišten zloćudni virus koji zaključava sisteme, a hakeri tada traže od kompanije otkup da bi povratila pristup svojim sistemima.

Colonial je angažovao firmu za cyber bezbjednost da istraži napad i kontaktirao federalne agencije. Kompanija nije objavila više detalja niti koliko će dugo naftovodi biti zatvoreni.

"Činjenica da je taj napad kompromitovao sisteme koji kontrolišu infrastrukturu naftovoda znači dvije stvari - ili je napad bio izuzetno sofisticiran ili sistemi nisu bili dobro obezbjeđeni", izjavio je Mike Chapple​, profesor na Mendoza koledžu za biznis pri Univerzitetu Notre Dam, a koji je ranije radio za američku Nacionalnu bezbjednosnu agenciju (NSA).

"Zatvaranje gasovoda šalje poruku da su ključni elementi naše nacionalne infrastrukture i dalje ranjivi i podložni cyber napadima", dodao je.

Cijene dionica benzina i dizela su u petak porasle više od cijena sirove nafte. Dugoročni efekti će zavisiti od toga koliko će dugo naftovodi biti zatvoreni.

Colonial je za vrijeme uragana Harvey, koji je pogodio obalu Meksičkog zaliva 2017. godine, zatvorila svoje gasovode i naftovode, što je dovelo do smanjenih zaliha i rasta cijene benzina u SAD, jer su mnoge rafinerije u zalivu morale da se zatvore. Cijene benzina u regionu Meksičkog zaliva dostigle su najviši nivo u pet godina, a cijene dizela bile najviše u četiri godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG