Linkovi

Top priča SAD

Trump se vratio u Bijelu kuću poslije 72 sata u bolnici zbog COVID-19

Predsjednik Trump na balkonu Bijele kuće po povratku iz bolnice Walter Reed, 5. oktobra 2020.

Američki predsjednik Donald Trump vratio se u Bijelu kuću u ponedjeljak uveče, poslije 72 sata hospitalizacije zbog COVID-19. Pokazujući da je u dobrom stanju, popeo se stepenicama i stao na balkon na južnoj strani rezidencije, gdje je skinuo masku, podigao palčeve, i salutirao pilotima predsjedničkog helikoptera koji je polijetao sa travnjaka Bijele kuće. 

"Hvala vam svima", rekao je predsjednik nešto ranije, izlazeći iz vojno-medicinskog centra Walter Reed, kada je nosio masku.

Kada je izašao iz helikoptera i hodao ka Bijeloj kući, predsjednik je zastao da se okrene ka kamerama, mahnuo i podigao palčeve. Na pitanje Glasa Amerike kako se osjeća, čuo se odgovor "vrlo dobro."

Iz Trumpovog izbornog štaba saopšteno je da republikanski predsjednik, koji u anketama zaostaje za potpredsjednikom Joe Bidenom, planira da učestvuje u drugoj debati zakazanoj za 15. oktobar.

Predsjednik Trump izlazi iz bolnice, 5. oktobra 2020.
Predsjednik Trump izlazi iz bolnice, 5. oktobra 2020.

Predsjednik je, ranije, na Twitteru poručio Amerikancima da se ne plaše bolesti od koje je na svijetu preminulo više od milion ljudi, a u SAD 210.000.

"Osjećam se zaista dobro. Nemojte da se plašite COVID-a. Nemojte da dozvolite da upravlja vašim životom. Razvili smo za vrijeme Trumpove administracije neke zaista sjajne lijekove i stekli saznanja​. Osjećam se bolje nego prije 20 godina!", napisao je Trump.

Predsjednikov ljekar, Sean Conley, rekao je novinarima ispred bolnice Walter Reed da je Trump "u posljednja 24 sata zadovoljio standardne bolničke kriterijume da bude otpušten iz bolnice, i da - iako nije "potpuno van opasnosti" može da ode kući. On je dodao da Trump nije imao temperaturu više od 72 sata i da ima normalan nivo kiseonika.

"Iako nije potpuno van opasnosti, tim i ja smo saglasni da naše evaluacije, a što je najvažnije - njegov klinički status, podržavaju predsjednikov bezbjedan povratak kući, gdje će 24 sata dnevno imati najbolju medicinsku njegu na svijetu", rekao je Conley. Trumpov tim ljekara saopštio je i da će predsjednik petu dozu leka remdesivir dobiti u utorak u Bijeloj kući.

Razgovarajući sa novinarima, Conley, koji je osteopatski ljekar i komandant u američkoj mornarici, nije odgovorio na neka pitanja, kao što je pitanje o stanju predsjednikovih pluća, pozivajući se na pravo pacijenata na privatnost. Pored remdesivira, predsjednik Trump uzima steroid - deksametazon - koji se obično ne daje kod blagih ili umjerenih slučajeva koronavirusa.

Prethodno je sekretarica za štampu Bijele kuće Kayleigh McEnany​ saopšila da je testirana pozitivno na COVID-19, dodajući da je u karantinu. Rekla je da ljekari ne karakterišu novinare koji prate Bijelu kuću kao njene "bliske kontakte".

"Štaviše, definitivno nisam znala za dijagnozu Hope Hick​ prije nego što sam održala brifing za novinare u Bijeloj kući u četvrtak", saopštila je McEnany​Hick je savjetnica predsjednika Donalda Trumpa čiji je pozitivan rezultat objelodanjen u četvrtak uveče, nekoliko sati prije nego što je Trump objavio da su on i prva dama zaraženi koronavirusom.

Prva dama Amerike Melania Trump saopštila je da se osjeća dobro i da će nastaviti da se odmara i oporavlja kod kuće.

See all News Updates of the Day

Izbori u SAD: Kako mediji objavljuju rezultate u realnom vremenu

Glasači na lokaciji za rano glasanje u Bruklinskom muzeju u Njujorku, 27. oktobra 2020. (Foto: AP)

Dok se Amerikanci spremaju da izađu na birališta na dan izbora 3. novembra, američki mediji se spremaju da objave rezultate glasanja u više od 7.000 trka, uključujući onu za Bijelu kuću, članove Predstavničkog doma i Senata, državne funkcije i pozicije u lokalnim skupštinama. 

U Sjedinjenim Državama, medijske organizacije prate brojanje glasova u realnom vremenu i koriste niz informacija da bi odlučile kada mogu da proglase pobjednika svake trke, uključujući ukupan broj glasova, izlazne ankete sa birališta i procjenu koliko glasova još nije prebrojano u svakoj izbornoj jedinici.

Evo kako to funkcioniše i šta medijske organizacije preduzimaju da bi bile sigurne da neće objaviti pogrešan rezultat.

Ko objavljuje pobjednika američkih izbora?

Nadležni za izbore na državnom nivou certifikuju rezultate glasanja, ali mnogo prije nego što se prebroji svaki glas, američki mediji koriste različite metode obrade podataka da bi projektovali pobjednike. Koristeći približan ukupni broj glasova, tehnike statistike i projekcije, medijske organizacije, koje od 1848. godine kontinuirano prate američke predsjedničke izbore, imale su odličan - ali ne savršeni - učinak u proglašavanju pobjednika.

​Kako mediji broje glasove u izbornoj noći?

Glasovi se sabiraju izbornu jedinicu po jedinicu, a to radi agencija AP koja se oslanja na svoju nacionalnu mrežu više od 4.000 reportera u izbornoj noći da bi zabilježila zbir glasova koje dostavljaju predstavnici okruga i drugi lokalni zvaničnici. AP takođe sakuplja informacije i izborne rezultate sa websitea pojedinačnih država. Reporteri te podatke dostavljaju agenciji, gdje analitičari donose odluke o tome u kojoj trci može da se proglasi pobjednik.

Zaposleni u kancelariji komesara grada Filadelfije sortiraju izborni materijaCentar za sortiranje i brojanje glasova poštom u Filadelfiji, 26. oktobra 2020.
Zaposleni u kancelariji komesara grada Filadelfije sortiraju izborni materijaCentar za sortiranje i brojanje glasova poštom u Filadelfiji, 26. oktobra 2020.

Ko broji glasove?

Lokalni radnici na biračkim mjestima vode evidenciju o ukupnom broju glasova u svakoj izbornoj jedinici. Kako i kada se glasovi broje zavisi od lokalnih i državnih zakona. Na primjer, neke države kao što su Pensilvanija i Viskonsin zahtijevaju da se nijedan glas ne broji prije izbornog dana, čak i ako pristignu nedjeljama ranije. Kada se glasovi prebroje, radnici dostavljaju informacije zvaničnicima okruga i država, koji onda te rezultate prenose novinarima i javnosti.

Šta reporteri rade sa lokalnim rezultatima?

Reporteri agencije AP širom zemlje telefonom javljaju lokalne rezultate stručnjacima koji rade u centrima posebno napravljenim za izbore, gdje se podaci unose u elektronski sistem. Zbog pandemije koronavirusa, izborni centri 2020. su virtuelni.

Svako brojanje je podvrgnuto seriji provjera i potvrda, uključujući kompjuterske programe koji alarmiraju stručnjake za obradu podataka ako postoje nedosljednosti u brojanju, zbog ranije istorije glasanja u datom okrugu ili drugih podataka.

Ko odlučuje pobjednika?

U AP-u, tim ljudi u takozvanom "desku za odluku" procjenjuje kada ima dovoljno informacija da proglasi pobjednika. Tim razmatra više od ukupnog broja glasova, uzimajući u obzir glasove koji još pristižu kao i koliko je glasova ostalo da se prebroji i iz kojih izbornih jedinica potiču.

Na ovim izborima, AP neće koristiti izlazne podatke koje prikuplja Nacionalni izborni registar (NEP) - konzorcijum američkih medijskih organizacija gdje se dijele i razmjenjuju podaci sa birališta. AP kaže da ne vjeruje da je ta metoda efikasna budući da je veliki broj ljudi glasao ranije.

Druge medijske organizacije, uključujući velike TV mreže - ABC, CBS, CNN i NBC - i dalje su dio grupe i imaće pristup izlaznim podacima prilikom projekcije pobjednika. Te mreže takođe koriste posebne izborne timove da bi proglašavale rezultate u izbornoj noći.

To znači da različite medijske organizacije mogu da proglase pobjednike izbora u različita vremena, koristeći sopstvene metode i podatke.

Žena ubacuje svoj birački listić u kutiju ispred gradske skupštine na Beverli Hilsu u Kaliforniji 27. oktobra 2020.
Žena ubacuje svoj birački listić u kutiju ispred gradske skupštine na Beverli Hilsu u Kaliforniji 27. oktobra 2020.

Kako se broje glasovi ako je veliki broj ljudi glasao ranije?

Zbog pandemije koronavirusa, mnogo više Amerikanaca glasalo je prije dana izbora, a mnogi od tih glasova su poslati poštom. Takvi glasovi se obično broje duže od onih ubačenih na biračkom mjestu. Zvaničnici moraju da otvore koverte sa glasovima, provjere da li je birač registrovan a ponekad potvrde i njihove potpise.

Zbog toga, AP predviđa "produženo brojanje glasova" u više država nego što je bio slučaj na ranijim izborima, što bi moglo da traje danima ili nedjeljama. AP je 2018. razvio sopstveni metod, dizajniran posebno da bi se uzeo u obzir broj glasova prije samog izbornog dana, što će pomoći da se uračuna rano glasanje kada se proglašavaju pobjednici određenih trka.

Koliko su tačne medijske projekcije pobjednika?

Mediji su pretežno bili precizni prilikom proglašavanja pobjednika. Međutim, njihov kredibilitet je pretrpio veliku štetu u predsjedničkoj trci 2000. godine, kada je većina medija prerano proglasila pobjedu demokrate Ala Gora oko 8 sati uveče na dan izbora, a onda su dva sata poslije ponoći proglasili pobjedu republikanca Džordža Buša mlađeg da bi, zatim, povukli sve projekcije kada je počelo automatsko ponovno brojanje glasova na Floridi.

AP broji glasove više od 120 godina i navodi da je 2016. bio 99,8% precizan u proglašavanju ishoda svih trka u zemlji, a 100 odsto precizan u proglašavanju pobjednika predsjedničkih izbora i izbora za Kongres u svakoj državi. AP je Donalda Trumpa proglasio pobjednikom izbora 2016. u srijedu, 9. novembra u 2:29 poslije ponoći.

Trump tvrdi da vodi u ključnim državama, ankete govore drugačije

Ljudi čekaju u redu na lokaciji za rano glasanje u Omahi u Nebraski, 28. oktobra 2020.

Predsjednik Donald Trump izjavio je novinarima da je njegov rejting u istraživanjima javnog mnijenja u nekim od država koje će odlučiti američke izbore bolji nego što pokazuje većina anketa, prema kojima on zaostaje za bivšim potpredsjednikom Joseph Bidenom. 

"Podaci iz istraživanja su veoma dobri. Vi ne vidite stvarne brojke", izjavio je Trump u svom hotelu u Las Vegasu prije nego što se uputio u Arizonu, gdje je održao dva predizborna skupa.

Većina nacionalnih anketa pokazuje da Biden ima vođstvo od 7 do 8 procenata u odnosu na Trumpa, ali je ta razlika upola manja u ključnim državama koje će vjerovatno odlučiti ishod izbora u Elektorskom koledžu.

"Vodimo u skoro svakoj od država o kojima govorimo", izjavio je predsjednik koji je dodao da "fantastično stoji" u Floridi, Sjevernoj Karolini i Pensilvaniji, kao i da vodi u Mičigenu i Viskonsinu.

Ankete koje pokazuju da zaostaje, naveo je Trump, su "ankete suzbijanja", koje su skoro kao "donacija kampanji" Demokratske partije.

Demokratski predsednički kandidat Džo Bajden na virtuelnom mitingu o javnom zdravstvu u Vilimingtonu u Delaveru, 28. oktobra 2020.
Demokratski predsednički kandidat Džo Bajden na virtuelnom mitingu o javnom zdravstvu u Vilimingtonu u Delaveru, 28. oktobra 2020.

Prema većini anketa koje je sakupio vebsajt Real Clear Politics, Trump zaostaje za Bidenom u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu, dok su skoro potpuno izjednačeni u Floridi i Sjevernoj Karolini.

Nakon što je, kao predsjednički kandidat, brifovan o situaciji u javnom zdravlju, Biden je u srijedu ponovo kritikovao predsjednika zato što održava velike mitinge na otvorenom prostoru u sred pandemije koronavirusa, navodeći da je prethodne noći na mitingu u Omahi u Nebraski, predsjednik ostavio "stotine ljudi, među kojima su bili stariji Amerikanci i djeca, napolju, na temperaturama ispod nule, da čekaju satima. Nekoliko ljudi je završilo u bolnici", rekao je demokratski kandidat.

Biden je dodao da Trump "dođe da se slika i onda ode. Ostavi sve druge da trpe posljedice njegovog neuspjeha da formuliše odgovoran plan i jednostavno mu nije stalo".

Amerikanci u do sada neviđenom broju izlaze na rano glasanje na predsjedničkim izborima, što je posljedica snažnih emocija, bilo za ili protiv dvojice glavnih kandidata, ali i želje da se izbjegnu velike grupe ljudi na biračkim mjestima na dan izbora, u vrijeme pandemije koronavirusa.

Oko 75 milona ljudi je već glasalo šest dana prije izbora, što je ukupno više od polovine ukupnog broja birača 2016, koji je iznosio 138,8 miliona glasača. Oko dvije trećine ranih glasača je svoje glasove poslalo poštom, dok je ostatak došao na lokacije za rano glasanje širom zemlje.

Biden je u srijedu glasao u Vilmingtonu u Delaveru, dok je Trump u subotu glasao u biblioteci u Vest Palm Biču na Floridi, blizu svog odmarališta Mar-a-Lago.

Eksperti kažu da bi odziv birača na ovim izborima mogao da bude procentualno najveći od 1908. godine, kada je 65 odsto registrovanih birača izašlo na izbore.

Fokus na Arizoni

I Trump i Bidenova kandidatkinja za potpredsjednicu, senatorka Kamala Haris u srijedu su vodili kampanju u Arizoni, jugozapadnoj državi na granici sa Meksikom, u kojoj je Trump pobokedio demokratkinju Hilari Klinton 2016. godine.

Nijedan demokratski predsjednički kandidat nije pobijedio u toj državi od 1996, ali ankete pokazuju da Biden ima malo vođstvo. Država donosi 11 od 270 elektroskih glasova potrebnih za pobjedu na izborima.

Američki predsjednički izbori odlučuju se na osnovu indirektne forme demokratije - Elektorskog koledža sa 538 članova - a ne na osnovu zbira direktnih glasova.

Predsednik Tramp na predizbornom mitingu u Arizoni, na aerodromu Gudjir u Finiksu, 28. oktobra 2020.
Predsednik Tramp na predizbornom mitingu u Arizoni, na aerodromu Gudjir u Finiksu, 28. oktobra 2020.

Potpredsjednik Majk Pens održao je predizborne skupove u dvije ključne države na srednjem zapadu, Viskonsinu i Mičigenu. U obje je Trump pobijedio prije četiri godine.

Sedam dana pred izbore, kampanje Bidena i Trumpa u ključnim državama

President Donald Trump gestures at the conclusion of a campaign rally at Lancaster Airport, in Lititz, Pennsylvania, Oct. 26, 2020.

Sedam dana do izbora, republikanski američki predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, uputili su se u utorak u politički ključne države kako bi pojačali kritičnu podršku za osvajanje četvorogodišnjeg mandata u Bijeloj kući.

Njihovi planovi putovanja reflektuju stanje utrke, a ankete pokazuju da je Biden ispred Trumpa za sedam do devet procentnih poena na nacionalnom nivou i otprilike upola manje u spornim državama koje će vjerovatno odrediti ukupni ishod.

U utorak se Trump, koji brani trenutnu poziciju, uputio u tri srednjozapadne države koje je osvojio kada je pobijedio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, 2016. godine - Michigan, Wisconsin i Nebraska - i vjerojatno će morati ponovo da ih pridobije kako bi osvojio drugi mandat.

Međutim, ankete pokazuju kako zaostaje u Michiganu i Wisconsinu i, iako vodi u pouzdanoj republikanskoj državi Nebraski, on prati utrku za osvajanjem jednog elektora u kongresnom okrugu sa sjedištem u Omahi koji bi mogao igrati ulogu u odlučivanju o nacionalnom pobjedniku sljedeće sedmice.

U međuvremenu, naizgled samouvjereni Biden je u napadu, krenuo je na dva odredišta u južnoj državi Georgia, koja nije podržala demokratu za predsjednika od 1992. godine. Ankete pokazuju da su Biden i Trump u neizvjesnosti za osvajanje državnih 16 glasova u Izbornom kolegiju.

Tipično, svi glasovi Izbornog kolegija u državi idu kandidatu koji dobije najviše narodnih glasove u toj državi. I Trump i Biden nastoje da povežu pobjede u svakoj od država kako bi došli do većine od 270 od 538 članova Izbornog kolegija, gdje ishod zavisi od država sa najviše stanovnika.

Trump je izgubio narodni glas prije četiri godine i vjerojatno će se to desiti ponovo, ali zadržava šansu da drugi put osvoji mjesto predsjednika na Izbornom kolegiju, ukoliko može osigurati pobjedu u ključnim državama koje posjećuje posljednjih dana kampanje.

Prije četiri godine, Trump je tijesno osvojio tri sjeverne države - Pensilvaniju, Michigan i Wisconsin - koje su tradicionalno glasale za demokrate. Vjerojatno treba zadržati barem Pensilvaniju i njenih 20 elektorskih glasova, zajedno s drugim ključnim državama koje je osvojio 2016. godine, kako bi ostao američki lider.

Joe Biden, Pennsylvania
Joe Biden, Pennsylvania

Prognoze pokazuju da Biden ima brojne načine da osvoji 270 glasova na Izbornom kolegiju, uključujući povratak Pensilvanije, Michigana i Wisconsina, dok zadržava sve države koje je demokratska kandidatkinja Hillary Clinton osvojila 2016. godine. Trenutno, ankete pokazuju da je Biden ispred Trumpa u svim državama koje je ona držala, čineći Trumpov uspon do pobjede još strmijim.

Kasnije tokom sedmice, Biden se uputio u drugu državu koju je Trump prošli put osvojio - srednjozapadnu poljoprivrednu državu Iowa. Bidenova potpredsjednička kandidatkinja, senatorica iz Kalifornije Kamala Harris, u posjeti je još dvije Trumpove države iz 2016. godine - Arizoni, gdje ankete pokazuju kako se Biden ima tijesno vodstvo i mnogoljudnom Teksasu sa 38 birača, gdje Trump održava malu prednost.

Međutim, bivši potpredsjednik takođe ima na umu pad Clintonove na kraju kampanje 2016. godine, kada je izbjegla posljednje odredište u Wisconsinu. Biden je tamo u posjeti krajem sedmice, kao i u Michiganu i ključnoj jugoistočnoj državi Floridi, Trumpovoj usvojenoj matičnoj državi u kojoj posjeduje ljetnikovac duž atlantske obale.

Nakon predsjedavanja ceremonijom polaganja zakletve za novo potvrđenu sutkinju Vrhovnog suda Amy Coney Barrett, koja je održana u ponedjeljak naveče u Bijeloj kući, Trump je u utorak krenuo na skup u glavnom gradu Michigana Lansingu i u mali grad West Salem u Wisconsinu, prije odlaska u posjetu Omahi, najvećem gradu Nebraske.

Na velikim skupovima na otvorenom, Trump je tvrdio da je uspješno pomogao izgradnju američke ekonomije prije nego što je ove godine desetkovana naletom koronavirusa i da može ponovno uspostaviti ekonomiju.

Trump je nekoliko puta ove sedmice rekao da nacionalni mediji nastavljaju opširno izvještavati o razaranju koje je pandemija prouzrokovala Sjedinjenim Državama, koje su zabilježile 225.000 smrtnih slučajeva i 8,7 miliona zaraženih, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.

U svim objavama, Trump je tweetovao: "GLAVNA TEMA SVIH MEDIJA SA LAŽNIM VIJESTIMA JE COVID, COVID, COVID. 4. NOVEMBRA VIŠE NEĆETE SLUŠATI TOLIKO O TOME. PRAVIMO ZAOKRET!!!".

Međutim, Biden je redovno napadao Trumpovo rukovođenje virusom, rekavši u izjavi da je momenat "zahtijevao predsjedničko vodstvo - a kada je to bilo potrebno, predsjednik Trump se uspaničio. Ukočio se. I danas, nakon osam mjeseci krize, i dalje nema plan da virus stavi pod kontrolu, nema interes da sasluša naučnike i nema sposobnost da vodi našu zemlju kroz ovaj trenutak".

Više od 66 miliona Amerikanaca glasalo je ranije, i od toga dvije trećine poštom, a trećina lično na biračkim mjestima. Mnogi glasači kažu da nastoje izbjeći bliske kontakte s drugima u očekivano dugim redovima ljudi koji čekaju da glasaju sljedeći utorak.

SAD: Predsjednička kampanja ulazi u zadnju sedmicu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:27 0:00

SAD: Predsjednička kampanja ulazi u zadnju sedmicu

SAD: Predsjednička kampanja ulazi u zadnju sedmicu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:27 0:00

Koje države bi mogle da odluče izbore 2020?

Prisila Benet, prva osoba u Filadelfiji koja je rano glasala na izborima 2020, na biračkom mestu na kampusu Univerziteta Templ u Filadelfiji.

Osam dana uoči izbora 3. novembra, republikanski predsjednik Donald Trump i demokratski predsjednički kandidat Joe Biden vode intenzivnu kampanju u takozvanim presudnim ili neopredjeljenim državama – u kojima je ishod izbora još neizvjestan.

Te države imaju važnu ulogu na američkim predsjedničkim izborima, gdje pobjednika ne odlučuju direktni glasovi Amerikanaca. Umjesto toga, svakoj državi pripada određeni broj elektorskih glasova, koji se dodjeljuju jednom kandidatu na osnovu ishoda direktnog glasanja u toj državi. U svim državama osim Mejna i Nebraske, kandidat koji dobije većinu direktnih glasova osvaja sve glasove elektora u toj državi.

Elektorski sistem gdje “pobjednik odnosi sve” navodi kandidate da vode jaču kampanju u državama u kojima pobjeda, sa stanovišta matematike, lakše otvara put ka Bijeloj kući.

Države u kojima je izborna trka tijesna i koje mogu da se“okrenu” jednoj ili drugoj stranci, kao što je Pensilvanija, dobijaju više pažnje od kandidata nego druge države, kao što je Kalifornija, u kojoj je skoro izvjesno da jedna stranka dobija većinu glasova.

Presudne države 2020.

Desetak država se smatra večitim “presudnim” državama, pošto su kontinuirano imale tijesne rezultate na novijim predsjedničkim izborima. To su Arizona, Florida, Mičigen, Sjeverna Karolina, Pensilvanija i Viskonsin.

Tramp je pobijedio u svih šest država 2016. izuzetno malom većinom glasova, ponekad manjom od jednog procenta, ali prema novim anketama, Biden trenutno ima malo vođstvo u svih šest.

Razlika u presudnim državama manja nego na nacionalnom nivou

Trumpova pobjeda 2016. u tih šest država pratila je sličan obrazac primjećen u ostatku zemlje – prednost demokrata u urbanim centrima je poništena tako što su osvojeni glasovi birača naklonjenih republikancima u ruralnim okruzima i predgrađima, i među bijelim glasačima koji nisu fakultetski obrazovani.

Iako trendovi pokazuju da je Biden možda uspio da privuče dio tih demografija 2020. Bidenov izborni štab upozorio je njegove pristalice da se ne opuste previše.

"Stvarnost je da je ova trka mnogo tješnja nego što bi se reklo na osnovu mišljenja komentatora na Tviteru ili televiziji”, napisala je Džen O’Meli Dilon u memorandum pristalicama prošle subote. “U ključnim državama gdje će ovi izbori biti odlučeni, i dalje smo potpuno izjednačeni sa Donaldom Trumpom.”

Analitičari kažu da, budući da Biden mjesecima ima stabilno vođstvo u anketama, glavni strah njegovog izbornog štaba sada je da bi mogao da osvoji većinu direktnih glasova ali opet izgubi elektorski koledž, kao što se dogodilo demokratskoj kandidatkinji Hilari Klinton 2016.

Evo šta se trenutno događa u državama koje obje kampanje vide kao ključne za osvajanje Bijele kuće 2020.

Viskonsin

Viskonsin, dom velikog broja ruralnih i radničkih, bjelačkih zajednica koje čine većinu Trumpovih pristalica, bio je “prelomna tačka” koja je matematički Trumpa dovela do traženog broja elektorskih glasova 2016.

Viskonsin je sada među državama koje je najteže pogodila pandemija koronavirusa. Takođe je postao fokus nacionalne debate o rasnim odnosima kada je policija u avgustu pucala u Afroamerikanca Džejkoba Blejka u gradu Kenoši, poslije nekoliko mjeseci nacionalnih protesta i nereda.

I Trump i Biden su posjetili Kenošu - sa različitim porukama. Biden se fokusirao na sistemski rasizam, dok je predsjednik još snažnije govorio o redu i zakonu.

Mičigen

Mičigen, industrijska država, teško je pogođen pandemijom koju je izazvala recesija, i izgubio je više radnih mjesta i preduzeća od većine ostalih dijelova zemlje. Predsjednik je podstakao svoje pristalice da za zatvaranje ekonomije krive demokratsku guvernerku Grečen Vitmer.

Trumpova kampanja je usmjerena na stanovnike Mičigena koji smatraju da ciljevi demokrata u sferi zaštite životne sredine nanose štetu radnicima koji zavise od snažne industrije. Biden šalje poruku da Trump “nema plan da virus stavi pod kontrolu i nema strategiju da ekonomiju izvuče iz recesije.” Biden je obećao da će ulagati u poslove i ključnu infrastrukturu u ovoj državi.

Pensilvanija

Biden, koji je rođen u Skrentonu u Pensilvaniji, ističe svoje porijeklo iz radničke porodice u pokušaju da povrati glasove bijelaca sa srednjim i nižim obrazovanjem, koji su 2016. otišli Trumpu. To je prvi put da je republikanski kandidat pobijedio u toj državi od 1988.

Vjeruje se da 2020. Pensilvanija ima još veći značaj za Trumpa. To bi mogla biti država koja će Joe Bidenu donijeti 270. elektorski glas, kaže Robert Grifin, direktor za istraživanja Grupe za studije birača Fonda za demokratiju. “Ali možda neće biti tako značajno ako Pensilvanija ode u drugom smjeru, imajući u vidu da Joe Bidjden po svemu sudeći vodi u mjestima kao što su Florida i Arizona”, ističe.

Florida

Biden trenutno ima malo vođstvo na Floridi – koja ima jednu od najvećih populacija starijih građana u zemlji – a insistirao je na poruci da je, zbog propusta administracije u odgovoru na pandemiju koronavirusa, bolest odnijela previše života starijih građana, koji su jedna od najugroženijih kategorija.

Trampov kompleks na Floridi Mar-a-Lago
Trampov kompleks na Floridi Mar-a-Lago

Trump je tokom cijele kampanje posvećivao pažnju Floridi, često je dolazio u svoje odmarališta Mar-a-Lago i podsticao registraciju novih birača u državi, u okviru strategije kampanje da na birališta izvede bijelce iz radničke klase koji ranije nisu glasali.

“Ako Joe Biden izgubi Floridu, biće mu veoma teško da sklopi 270 elektorskih glasova neophodnih za pobjedu”, kaže republikanski istraživač Vit Ejrs iz organizacije za istraživanja javnog mnijenja North Star. Ako Trump pobijedi u Floridi, kaže Ejrs, Biden i dalje ima neke puteve ka pobjedi, iako se oni sužavaju.

Sjeverna Karolina

Sa izuzetkom pobjede Baraka Obame 2008, republikanski kandidati pobijedili su na devet od poslednjih 10 predsjedničkih izbora u Sjevernoj Karolini. Analitičari to vide kao znak većih promjena demografije u južnom dijelu zemlje, gdje bi sve raznovrsnija populacija mogla da ide u prilog demokratama.

“Teško je zamisliti put ka Bijeloj kući za Donalda Trumpa posebno, koji ne ide kroz Sjevernu Karolinu”, kaže Kris Kuper, profesor političkih nauka na univerzitetu Zapadne Karoline.

Jug je uporište Republikanske partije više od deset godina, i ako Trump nekako izgubi Sjevernu Karolinu, veće su šanse da će izgubiti i Floridu, dodaje Kuper.

Arizona

Arizona je glasala za republikanca na svim predsjedničkim izborima od 1952. sa izuzetkom pobjede Bila Klintona 1996.

Država trenutno naginje Bidenu, što je trend koji podstiče sve veća snaga demokrata među biračima iz predgrađa, kao i sve raznovrsnije biračko tijelo, a posebno sve veći broj hispanskih birača. Na izborima 2016. otprilike svaki peti glasač je bio Latinoamerikanac, i Hilari Klinton je osvojila većinu tih glasova 2016.

Stariji građani će odigrati veliku ulogu u tome kako će država glasati 2020. Mnoge zajednice penzionera se nalaze u toj državi i njeni birači su, u prosjeku, malo stariji od ostatka zemlje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG