Linkovi

Top priča

Trump se vratio u Bijelu kuću poslije 72 sata u bolnici zbog COVID-19

Predsjednik Trump na balkonu Bijele kuće po povratku iz bolnice Walter Reed, 5. oktobra 2020.

Američki predsjednik Donald Trump vratio se u Bijelu kuću u ponedjeljak uveče, poslije 72 sata hospitalizacije zbog COVID-19. Pokazujući da je u dobrom stanju, popeo se stepenicama i stao na balkon na južnoj strani rezidencije, gdje je skinuo masku, podigao palčeve, i salutirao pilotima predsjedničkog helikoptera koji je polijetao sa travnjaka Bijele kuće. 

"Hvala vam svima", rekao je predsjednik nešto ranije, izlazeći iz vojno-medicinskog centra Walter Reed, kada je nosio masku.

Kada je izašao iz helikoptera i hodao ka Bijeloj kući, predsjednik je zastao da se okrene ka kamerama, mahnuo i podigao palčeve. Na pitanje Glasa Amerike kako se osjeća, čuo se odgovor "vrlo dobro."

Iz Trumpovog izbornog štaba saopšteno je da republikanski predsjednik, koji u anketama zaostaje za potpredsjednikom Joe Bidenom, planira da učestvuje u drugoj debati zakazanoj za 15. oktobar.

Predsjednik Trump izlazi iz bolnice, 5. oktobra 2020.
Predsjednik Trump izlazi iz bolnice, 5. oktobra 2020.

Predsjednik je, ranije, na Twitteru poručio Amerikancima da se ne plaše bolesti od koje je na svijetu preminulo više od milion ljudi, a u SAD 210.000.

"Osjećam se zaista dobro. Nemojte da se plašite COVID-a. Nemojte da dozvolite da upravlja vašim životom. Razvili smo za vrijeme Trumpove administracije neke zaista sjajne lijekove i stekli saznanja​. Osjećam se bolje nego prije 20 godina!", napisao je Trump.

Predsjednikov ljekar, Sean Conley, rekao je novinarima ispred bolnice Walter Reed da je Trump "u posljednja 24 sata zadovoljio standardne bolničke kriterijume da bude otpušten iz bolnice, i da - iako nije "potpuno van opasnosti" može da ode kući. On je dodao da Trump nije imao temperaturu više od 72 sata i da ima normalan nivo kiseonika.

"Iako nije potpuno van opasnosti, tim i ja smo saglasni da naše evaluacije, a što je najvažnije - njegov klinički status, podržavaju predsjednikov bezbjedan povratak kući, gdje će 24 sata dnevno imati najbolju medicinsku njegu na svijetu", rekao je Conley. Trumpov tim ljekara saopštio je i da će predsjednik petu dozu leka remdesivir dobiti u utorak u Bijeloj kući.

Razgovarajući sa novinarima, Conley, koji je osteopatski ljekar i komandant u američkoj mornarici, nije odgovorio na neka pitanja, kao što je pitanje o stanju predsjednikovih pluća, pozivajući se na pravo pacijenata na privatnost. Pored remdesivira, predsjednik Trump uzima steroid - deksametazon - koji se obično ne daje kod blagih ili umjerenih slučajeva koronavirusa.

Prethodno je sekretarica za štampu Bijele kuće Kayleigh McEnany​ saopšila da je testirana pozitivno na COVID-19, dodajući da je u karantinu. Rekla je da ljekari ne karakterišu novinare koji prate Bijelu kuću kao njene "bliske kontakte".

"Štaviše, definitivno nisam znala za dijagnozu Hope Hick​ prije nego što sam održala brifing za novinare u Bijeloj kući u četvrtak", saopštila je McEnany​Hick je savjetnica predsjednika Donalda Trumpa čiji je pozitivan rezultat objelodanjen u četvrtak uveče, nekoliko sati prije nego što je Trump objavio da su on i prva dama zaraženi koronavirusom.

Prva dama Amerike Melania Trump saopštila je da se osjeća dobro i da će nastaviti da se odmara i oporavlja kod kuće.

See all News Updates of the Day

Švedska i Finska podnijele zahtjeve za članstvo u NATO

Ambasador Finske u NATO, Klasu Korhonen, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i švedski ambasador u NATO Aksel Verhof prisustvuju ceremoniji obilježavanja finske i švedske aplikacije za članstvo u NATO, u sedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 18. maja 2022.

Finska i Švedska u srijedu su u sjedištu Alijanse zvanično podnijele zahtjev za pridruživanje NATO, što je odluka izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu i što predstavlja pokretanje procesa pridruživanja za koji se očekuje da će trajati samo nekoliko nedjelja.

I Švedska, i Finska, bile su neutralne tokom Hladnog rata, a njihova odluka da se pridruže NATO jedna je od najznačajnijih promjena u evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi decenijama, što odražava veliku promjenu javnog mnijjenja u nordijskom regionu od ruske invazije 24. februara.

"Ovo je historijski trenutak, koji moramo da iskoristimo", rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg na kratkoj ceremoniji na kojoj su švedski i finski ambasador u Alijansi predali svoja prijavna pisma, svako u bijeloj fascikli sa utisnutim nacionalnom zastavom.

Generali sekretar NATO Jens Stoltenberg prisustvuje cerenomiji obilježavanja podnošenja zahtjeva Švedske i Finske za članstvo u Alijansi, u Briselu, Belgija, 18. maja 2022.
Generali sekretar NATO Jens Stoltenberg prisustvuje cerenomiji obilježavanja podnošenja zahtjeva Švedske i Finske za članstvo u Alijansi, u Briselu, Belgija, 18. maja 2022.

"Srdačno pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za ulazak u NATO. Vi ste naši najbliži partneri, a vaše članstvo u NATO-u će povećati našu zajedničku bezbjednost", rekao je Stoltenberg.

Alijansa smatra da bi je pristupanje Finske i Švedske uveliko ojačalo u Baltičkom moru.

Ratifikacija svih 30 savezničkih parlamenata mogla bi potrajati do godinu dana, kažu diplomate.

Turska je posljednjih dana iznenadila svoje saveznike rekavši da ima rezerve prema finskom i švedskom članstvu. Stoltenberg je u srijedu rekao da misli da bi problemi mogli biti riješeni.

"Odlučni smo da radimo na svim pitanjima i donesemo brze zaključke", rekao je Stoltenberg, ističući snažnu podršku svih drugih saveznika.

Biden u Buffalu odao poštu žrtvama rasističkog ubistva i poručio da "zlo neće pobijediti"

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden žrtvama pucnjave u Buffalu. 

Predsjednik SAD Joe Biden u utorak je pozvao sve Amerikance da odbace "otrov" ideologije koja promoviše superiornost bijelaca, u obraćanju porodicama i lokalnim zvaničnicima u gradu Buffalo, u New Yorku, gdje je proteklog vikenda izvršeno masovno ubistvo motivisano rasizmom.

"Ideologija superiornosti bijelaca je otrov. Zaista otrov, koji teče kroz naše političko tijelo", poručio je Biden.

Dodao je da je bijeli napadač koji je ubio 9 Afromerikanaca i bijelog čuvara, koji je pokušavao da ih zaštiti, bio podstaknut "mržnjom koja kroz medije i politiku, internet radikalizuje bijesne, otuđene, izgubljene i izolovane pojedince da lažno vjeruju da će ih zamijeniti...drugi. Ljudima koji ne izgledaju kao oni".

Biden je ocijenio da je snaga Amerike u njenoj raznolikosti i da naciju ne smije da iskrivi "manjina puna mržnje".

"U Americi, zlo neće poijbediti, obećavam vam. Mržnja neće prevladati, ideologija superiornosti bijelaca neće imati posljednju riječ", rekao je američki predsjednik.

Biden je međutim priznao da će biti teško usvojiti bilo koje mjere za kontrolu oružja, ali je naglasio da neće odustati od promjena kojima bi se suzbilo oružano nasilje, navodeći da on i drugi Amerikanci moraju da izvrše pritisak na članove Kongresa da reaguju.

"Moram da ubijedim Kongres. Zemlja, između ostalog, mora da se pogleda u ogledalo. To je realnost. Imamo problem sa domaćim terorizmom. On postoji", rekao je Biden novinarima nakon odlaska iz Buffala.

Biden je prije obraćanja odao poštu žrtvama masovnog ubistva koje je počinio 18-godišnji bijelac. Američki predsjednik je u pratnji prve dame SAD Jill i političkih lidera iz New Yorka položio cvijeće ispred improvizovanog spomenika blizu prodavnice u kojoj se tragedija dogodila.

Zatim je razgovarao sa porodicama žrtava Paytona Gendrona, za kojeg policija tvrdi da je iz rasističkih pobuda otvorio vatru iz poluautomatske puške. Gendron je ciljano došao u crnački kvart i supermarket u tom kraju. Troje ljudi je ranjeno, a on se na licu mjesta predao policiji.

Portparolka Bijele kuće kazala je da će "Biden pokušati da utješi porodice onih čiji su životi bezobzirno oduzeti", kao i da će se sastati sa policijacima i pripadnicima hitnih službi koji su brzo reagovali.

Predsjednik SAD će također posetiti i mjesto zločina, prodavnicu Tops, gdje će se sastati sa lokalnim liderima, saopštila je Bijela kuća.

Očekuje se da Biden osudi rasno nasilje i objavi nove mjere za borbu protiv toga. Jedna od Bidenovih prvih poruka u kampanji bila je da će "Americi vratiti dušu", što se odnosilo na marš rasista u Charlottesvilleu 2017. godine, koji bivši predsjednik Donald Trump nije oštro osudio.

Ali, posjeta Buffalu istovremeno će pokazati koliko je malo Biden uradio da spriječi porast bjelačkog rasizma i da smanji oružano nasilje. Oštrijoj kontroli kupovine i nošenja oružja se uglavnom protive republikanci.

Biden je tražio od Kongresa da usvoji zakon o bezbjednosnim provjerama kupaca oružja i da zabrani prodaju automatskog oružja, ali demokrate nemaju dovoljno glasova da to usvoje.

Iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost je u ponedjeljak saopšteno da Bidenova administracija radi na tome da implementira nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma, na kojoj se radi od početka njegovog mandata.

FBI je u novembru saopštio da vodi oko 2.700 istraga u vezi sa domaćim nasilnim ekstremizmom.

Policija u Buffalu je potvrdila da istražuje Gendronove objave na internetu, među kojima je i manifest od 180 strana, za koji se vjeruje da je inspirisan teorijom zavjere da su bijelce u Americi polako zamjenjuju pripadnici manjina.

Napadač optužen za ubistva u Buffalu planirao još jednu pucnjavu

Policija privodi napadača poslije pucnjave u supermarketu u Buffalu, 14. maja 2022. (Foto: Reuters/BigDawg)

Bijeli napadač optužen za masakr desetero crnaca u pucnjavi u samoposluzi u Buffalu planirao je da nastavi da ubija, u slučaju da pobjegne sa mjesta prvog napada, saopštio je policijski komesar u ponedjeljak. 

Napadač je govorio o planovima da otvori vatru u još jednoj prodavnici, rekao je za CNN komesar policije Buffala Joseph Gramaglia.

Mladić, optužen za masovno ubistvo, prošlog proljeća je bio na radaru policije, koja je posjetila njegovu srednju školu zbog njegove prijetnje nasiljem. Međutim, nikada nije optužen za krivično djelo, i nije imao daljeg kontakta sa policijom, nakon što je pušten poslije kraćeg boravka u bolnici, gdje je izvršena procjena njegovog mentalnog stanja, saopštili su zvaničnici.

To je pokrenulo pitanja o tome da li je propuštena još jedna prilika da se neko ko predstavlja potencijalnu prijetnju zajednici pažljivije prati, da mu se pruži pomoć ili postara da nema pristup smrtonosnom oružju.

Nadležni su saopštili da istražuju napad na pretežno crnačke kupce i radnike u samoposluzi Tops Friendly Market kao potencijalni federalni zločin iz mržnje ili akt domaćeg terorizma. Masovna pucnjava u Buffalu imala je najteži bilans žrtava u talasu pucnjava tokom vikenda, uključujući one u jednoj crkvi u Californiji i na buvljoj pijaci u Texasu.

18-godišnji Payton Gendron otputovao je iz svoje kuće u Conklinu u New Yorku do Buffala, koji je udaljen 320 kilometara, kako bi izvršio napad, navodi policija. Federalne vlasti još rade na potvrdi autentičnosti rasističkog dokumenta na 180 stranica koji je Gendron navodno napisao. U manifestu se navodi da je cilj napada da se terorišu svi koji nisu bijelci i hrišćani, i podstaknu da napuste zemlju.

U nedjelju je ustanovljeno da je policija države New York prošlog juna pozvana u Gendronovu srednju školu zbog izvještaja da je tada 17-godišnjak upućivao prijetnje školi. Gendron je zaprijetio da će izvršiti pucnjavu u školi Conklinu u vrijeme mature, izjavio je anonimni zvaničnik agencije za sprovođenje zakona.

Komesar policije Buffala rekao je da Gendron nije imao daljilh kontakta sa policijom posle procene mentalnog zdravlja zbog koje je dan i po proveo u bolnici.

"Niko nas više nije pozvao, niko nije iznio nikakve žalbe", rekao je Gramaglia, i dodao da je Gendronova prijetnja bila "opšte prirode" i da se nije odnosila na rasu.

New York je jedna od nekoliko država koje su proteklih godina uvele "zakone crvenih zastavica", čiji je cilj pokušaj da se spriječe masovne pucnjave koje bi počinili ljudi koji pokazuju znake da bi mogli da budu prijetnja sebi ili drugima.

Ti zakoni omogućavaju policiji, rođacima, ili u nekim slučajevima zdravstvenim profesionalcima i školskom osoblju da predaju sudovima zahtjev da se privremeno zaplijeni oružje kod potencijalno opasnih osoba ili se one spriječe u kupovini oružja.

Federalni zakon zabranjuje posjedovanje oružja osobama za koje je sud zaključio da imaju određeni mentalni poremećaj, ili su boravili u nekoj mentalnoj instituciji, ali sama procjena mentalnog zdravlja nije dovoljna za zabranu posjedovanja oružja. Još nije jasno da li su zvaničnici mogli da se pozovu na propise iz zakona za sprječavanje potencijalne prijetnje.

Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.
Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.

Duga lista masovnih pucnjava u SAD gdje je propuštena prilika da se interveniše prije ubistva obuhvata maskar 17 učenika u srednjoj školi u Parklandu 2018. godine, gdje su vlasti primile brojne žalbe zbog prijetećih izjava mladića koji je potom i izvršio napad, kao i ubistvo više od 20 vjernika u jednoj crkvi u Texasu koje je izvršio bivši pripadnik američkog vojnog vazduhoplovstsva koji je uprkos historijatu nasilja mogao da kupi oružje.

Među žrtvama napada u Buffalu su 86-godišnja žena koja je upravo posjetila svog supruga u domu za stare, muškarac koji je kupovao tortu za svog unuka, đakon koji je pomagao ljudima u nošenju namirnica, i čuvar supermarketa.

Napadač je na platformi Twitch uživo prenosio svoj napad, što je pokrenulo i analizu koliko brzo platforme za društvene medije reaguju na nasilne video snimke.

Predsjednik Joe Biden planira da poseti Buffalo u utorak.

Biden odlazi u Buffalo nakon masovne pucnjave

Ljudi se okupljaju ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Američki predsjednik Joe Biden trebao bi u utorak otputovati u Buffalo u državi New York, gdje zvaničnici istražuju smrtonosnu pucnjavu u trgovini prehrambenih proizvoda koju je, kako je Biden rekao, izveo naoružani napadač sa dušom punom mržnje.

Predsjednik i njegova supruga Jill „tugovat će sa zajednicom koja je izgubila deset života u besmislenoj i užasnoj masovnoj pucnjavi”, navodi Bijela kuća.

Govoreći u nedjelju u Washingtonu, Biden je rekao da američko Ministarstvo pravde istražuje pucnjavu kao „zločin iz mržnje, rasno motiviran čin nadmoći bijele rase i nasilnog ekstremizma”.

„Moramo svi zajedno raditi na rješavanju mržnje koja ostaje mrlja na duši Amerike”, rekao je Biden.

Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)
Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je pucnjavu, a njegov glasnogovornik je u nedjelju rekao da je Guterres „zaprepašten ubistvom deset ljudi u podlom činu rasističkog nasilnog ekstremizma u Buffalu”.

Zvaničnici su identifikovali napadača kao 18-godišnjeg Paytona Gendrona iz Conklina, New York, udaljenog oko 330 kilometara jugoistočno od Buffala. On je bijelac i 11 od 13 žrtava pucnjave su bili crnci.

Zvaničnici su saopštili da je napad izveo izveo prenoseći ga uživo na noseći kameru na kacigi. Na kraju je ispustio oružje i predao se policiji unutar Tops Friendly Marketa, koji se nalazi u pretežno crnačkom naselju u gradu od 255.000 ljudi.

Gradonačelnik Buffala Byron Brown rekao je u nedjelju za CBS-ovu emisiju „Face the Nation” da policija „prolazi kroz svaki element, svaki detalj u pozadini ovog ubojice kako bi shvatili zašto se to dogodilo, kako se to dogodilo i razlog zbog kojeg je ova osoba došla u grad Buffalo da počini ovaj užasan zločin”.

„Mi smo jaka zajednica i nastavićemo da idemo naprijed”, rekao je Brown. „Ovo je zajednica koja se razvija. Ljudi su se nadali i čekali ulaganja, rast i prilike. Nećemo dozvoliti da ideologija mržnje zaustavi napredak koji vidimo i doživljavamo u gradu Buffalo.”

Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.
Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Kao što je često slučaj nakon masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama, Brown je pozvao Kongres da donese strožije zakone o kontroli oružja, rekavši: „Moramo izvršiti veći pritisak na zakonodavce u Washingtonu, one koji su bili opstrukcionisti, na razumnu kontrolu oružja.”

Takve molbe nakon prošlih masovnih pucnjava uglavnom su ostale neuslišene, uz male promjene u zakonima o kontroli oružja.

Gendron je u subotu uveče priveden na sud zbog optužbi za prvostepeno ubistvo i određen mu je pritvor bez kaucije. U narednim danima zakazano je još jedno ročište.

Na ranijem brifingu za novinare, šerif okruga Erie John Garcia jasno je nazvao pucnjavu zločinom iz mržnje.

Istražitelji su rekli da pregledavaju dugačku izjavu za koju sumnjaju da je naoružani napadač postavio na internet, opisujući svoje motive i ideologiju bjelačke supremacije. Dokument na 180 stranica detaljno opisuje njegovu radikalizaciju na internet forumima, kao i plan da se cilja na pretežno crnačko naselje.

Sebe je opisao i kao fašistu i antisemitu. Izjava ponavlja teoriju zavjere krajnje desnice koja neutemeljeno tvrdi da bijelu populaciju u zapadnim zemljama smanjuju - ili „zamjenjuju” - nebijeli imigranti.

Gradonačelnik Brown je rekao da je kombinacija oružja i takve ideologije zapaljiva.

„Nije samo u Buffalu, New York. Zajednice u svakom kutku ove zemlje nisu bezbjedne sa oružjem i ideologijom mržnje kojoj je dozvoljeno da se širi na društvenim medijima i internetu”, rekao je on za CBS. „To se mora obuzdati. To se mora zaustaviti. To nije sloboda govora. To nije američki govor. To je govor mržnje. I tome se mora okončati.”

Blinken sa ministrima Alijanse o podršci Ukrajini, članstvu Finske

Antony Blinken 

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u nedjelju sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u Berlinu, gdje su razgovarali o tome kako da se osigura da hrana iz Ukrajine stigne do potrošača u Africi i Aziji.

Njih dvojica prisustvuju sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, čija je tema situacija na terenu u Ukrajini i napori da se dostave humanitarna pomoć i oružje.

Ruska invazija na Ukrajinu od 24. februara izazvala je rast cijena hrane i povećala rizik od gladi u mnogim dijelovima svijeta.

Ministri spoljnih poslova G7 sastali su se Njemačkoj i pozvali rusku vladu da prekine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka, kako bi se omogućio izvoz ukrajinskih žitarica, đubriva i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Blinken i ministri spoljnih poslova NATO-a takođe planiraju da razgovaraju o odluci finskih lidera da podnesu zahtjev za ulazak u NATO.

SAD su rekle da će podržati i Finske i Švedske prijave za pridruživanje transatlantskom bezbjednosnom savezu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je finskog predsjednika Saulija Ninista da bi svaki pokušaj Helsinkija da se pridruži NATO-u štetio bilateralnim odnosima. Lideri Finske smatraju da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja bezbjednosti njihove zemlje, pošto Finska i Rusija dijele granicu od 1.300 kilometara.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan također je izrazio zabrinutost zbog pridruživanja Finske i Švedske Alijansi, uz obrazloženje da dvije nordijske zemlje podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra neprijateljskom organizacijom.

Državni sekretar Blinken rekao je da je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom o strahovanjima Ankare i da je uvjeren da je moguće postići konsenzus.

"Ne želim da govorim o detaljima razgovora koje smo imali, ali mogu da kažem da postoji široka podrška pridruživanju Finske i Švedske Alijansi", kazao je Blinken."Ako je to što one žele, uvjeren sam da ćemo postići konsenzus."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG