Linkovi

Top priča

Trump se vratio u Bijelu kuću poslije 72 sata u bolnici zbog COVID-19

Predsjednik Trump na balkonu Bijele kuće po povratku iz bolnice Walter Reed, 5. oktobra 2020.

Američki predsjednik Donald Trump vratio se u Bijelu kuću u ponedjeljak uveče, poslije 72 sata hospitalizacije zbog COVID-19. Pokazujući da je u dobrom stanju, popeo se stepenicama i stao na balkon na južnoj strani rezidencije, gdje je skinuo masku, podigao palčeve, i salutirao pilotima predsjedničkog helikoptera koji je polijetao sa travnjaka Bijele kuće. 

"Hvala vam svima", rekao je predsjednik nešto ranije, izlazeći iz vojno-medicinskog centra Walter Reed, kada je nosio masku.

Kada je izašao iz helikoptera i hodao ka Bijeloj kući, predsjednik je zastao da se okrene ka kamerama, mahnuo i podigao palčeve. Na pitanje Glasa Amerike kako se osjeća, čuo se odgovor "vrlo dobro."

Iz Trumpovog izbornog štaba saopšteno je da republikanski predsjednik, koji u anketama zaostaje za potpredsjednikom Joe Bidenom, planira da učestvuje u drugoj debati zakazanoj za 15. oktobar.

Predsjednik Trump izlazi iz bolnice, 5. oktobra 2020.
Predsjednik Trump izlazi iz bolnice, 5. oktobra 2020.

Predsjednik je, ranije, na Twitteru poručio Amerikancima da se ne plaše bolesti od koje je na svijetu preminulo više od milion ljudi, a u SAD 210.000.

"Osjećam se zaista dobro. Nemojte da se plašite COVID-a. Nemojte da dozvolite da upravlja vašim životom. Razvili smo za vrijeme Trumpove administracije neke zaista sjajne lijekove i stekli saznanja​. Osjećam se bolje nego prije 20 godina!", napisao je Trump.

Predsjednikov ljekar, Sean Conley, rekao je novinarima ispred bolnice Walter Reed da je Trump "u posljednja 24 sata zadovoljio standardne bolničke kriterijume da bude otpušten iz bolnice, i da - iako nije "potpuno van opasnosti" može da ode kući. On je dodao da Trump nije imao temperaturu više od 72 sata i da ima normalan nivo kiseonika.

"Iako nije potpuno van opasnosti, tim i ja smo saglasni da naše evaluacije, a što je najvažnije - njegov klinički status, podržavaju predsjednikov bezbjedan povratak kući, gdje će 24 sata dnevno imati najbolju medicinsku njegu na svijetu", rekao je Conley. Trumpov tim ljekara saopštio je i da će predsjednik petu dozu leka remdesivir dobiti u utorak u Bijeloj kući.

Razgovarajući sa novinarima, Conley, koji je osteopatski ljekar i komandant u američkoj mornarici, nije odgovorio na neka pitanja, kao što je pitanje o stanju predsjednikovih pluća, pozivajući se na pravo pacijenata na privatnost. Pored remdesivira, predsjednik Trump uzima steroid - deksametazon - koji se obično ne daje kod blagih ili umjerenih slučajeva koronavirusa.

Prethodno je sekretarica za štampu Bijele kuće Kayleigh McEnany​ saopšila da je testirana pozitivno na COVID-19, dodajući da je u karantinu. Rekla je da ljekari ne karakterišu novinare koji prate Bijelu kuću kao njene "bliske kontakte".

"Štaviše, definitivno nisam znala za dijagnozu Hope Hick​ prije nego što sam održala brifing za novinare u Bijeloj kući u četvrtak", saopštila je McEnany​Hick je savjetnica predsjednika Donalda Trumpa čiji je pozitivan rezultat objelodanjen u četvrtak uveče, nekoliko sati prije nego što je Trump objavio da su on i prva dama zaraženi koronavirusom.

Prva dama Amerike Melania Trump saopštila je da se osjeća dobro i da će nastaviti da se odmara i oporavlja kod kuće.

See all News Updates of the Day

State Department: Sankcije su najvažniji način za Zapadni Balkan

Glasnogovornik State Departmenta Ned Price

Sankcije tužiteljici Tužilaštva Bosne i Hercegovine Diani Kajmaković komentirao je Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.

"Jedan od naših ciljeva kada se radi o Zapadnom Balkanu je da se radi s vladama i s narodima regije sa ciljem iskorjenjivanja korupcije. Sankcije su važan dio toga. Mi smo objavili sankcije, a i Ministarstvo financija je ovog jutra objavilo sankcije državnoj tužiteljici koja je sudjelovala u korupciji. Pružili smo informacije u tom priopćenju. Ministarstvo financija možda ima i dodatne informacije o utemeljenosti sankcija.

Sankcije ostaju važan način - najvažniji način! - kada se radi o čitavoj regiji. One su važne za naš cilj, cilj koji dijelimo sa vladama i narodima regije, a to je iskorjenjivanje korupcije."

Novinari su se interesirali i potencijalnim o mehanizmima suzbijanja ruskog i kineskog uticaja u regionu.

"Nije upitno da je Zapadni Balkan dinamična regija, atraktivna zemljama širom svijeta. Naravno atraktivna je i Kini i Rusiji iz različitih razloga. Mi vjerujemo - a to smo rekli i javno i u privatnim angažmanima sa zemljama Zapadnog Balkana - da interesi koji su nam zajednički i vrijednosti koje dijelimo predodređuju odnos koji je na mnogo načina jedinstven i različit od vizije odnosa koje bi za regiju imale Rusija ili Kina.

Dakle, bilo da se radi o razvoju, o sigurnosti, o ekonomiji, ili o humanitarnoj pomoći, mi smo jasno izrazili našu želju da budemo partner zemljama Zapadnog Balkana i da - a to smo podrazumijevali implicitno, a u nekim slučajevima izrazili i eksplicitno - partnerstvo koje donosimo bude različito od odnosa kakve bi željele dvije druge zemlje koje ste spomenuli."

U pisanom saopćenju State Department je objavio:

"Program sankcija Sjedinjenih Država za zapadni Balkan usmjeren je na pojedince i subjekte koji podrivaju ili ugrožavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog mira i Daytonskog mirovnog sporazuma. BiH se suočava s najozbiljnijom političkom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje iskorištavaju pokroviteljske mreže kako bi zadržale moć i bogatstvo. Štoviše, pravosudni sustav zemlje sve je više zarobljen od strane političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža i pod njihovom kontrolom.

Sjedinjene Američke Države će nastaviti koristiti sva ovlaštenja koja su im na raspolaganju za promicanje odgovornosti za one koji su uključeni u koruptivne aktivnosti ili podrivaju demokratske procese i institucije BiH."

Šef tužiteljice Kajmaković Milanko Kajganić, vršilac dužnosti Glavnog tužioca BiH izjavio je u Sarajevu da će rezultati istrage Tužilaštva odlučiti o eventualnoj smjeni tužiteljice Kajmaković, te da ona, za sada, ostaje na funkciji tužioca Tužilaštva BiH.

SAD upozoravaju Putina na "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje

Biden će odlučno reagovati ako Rusija pokrene nuklearni napad

SAD su upozorile Rusiju na "katastrofalne posljedice" ukoliko upotrijebi nuklearno oružje u napadu na Ukrajinu.

Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su američki zvaničnici u privatnim razgovorima prenijeli ruskim kolegama da će predsjednik Joe Biden "odlučno reagovati" ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nuklearni napad.

Sullivan je u intervjuu za NBC rekao da Rusija "dobro zna šta će SAD uraditi ako upotrijebi nuklearno oružje, jer su im to bukvalno i rekli".

Američki zvaničnici reagovali su pošto je Putin nagovijestio mogućnost nuklearnog napada, kada je istovremeno najavio i mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u Ukrajini.

Ruska vojska se povukla iz određenih oblasti u Ukrajini, i smatra se da je zbog gubitaka na frontu najavljena dodatna mobilizacija.

Zbog najavljene mobilizacije izbili su i protesti širom Rusije na kojima su uhapšene stotine ljudi.

"Putin zna da gubi"

Moskva takođe potpomaže organizovanje referenduma u četiri separatističke oblasti u Ukrajini o pripajanju Rusiji. Smatra se da će stanovnici Hersonske, Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska, izglasati pripajanje Rusiji - što će onda Moskvi dati opravdanje da brani svoje nove teritorije.

Neke informacije sa terena ukazuju na to da ruski vojnici idu od vrata do vrata i da vode ljude na glasanje.

Ukrajina, zajedno sa zapadnim zemljama, ne priznaje referendum i najavljuje da rusko anektiranje njene teritorije neće biti međunarodno priznato.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao za američki CBS da Ukrajinci koji odbiju da glasaju na referendumu mogu da trpe posljedice ruskih snaga.

"Rusi mogu da im isključe struju ili na drugi način onemoguće normalan život. Prisiljavaju ih na glasanje, ili ih vode u zatvor", kaže Zelenski i dodaje da su referendumi "opasan znak da Putin ne planira da prekine rat".

"Zna da gubi. Na terenu je Ukrajina preuzela inicijativu. On ne može da objasni svom narodu kako se to desilo i sad pokušava na drugi način da riješi to pitanje"

Zelenski također smatra da je moguće da se ostvari Putinova prijetnja nuklearnog napada na Ukrajinu.

"On želi da uplaši cijeli svijet, i ovo su prvi koraci u toj nuklearnoj ucjeni. Mislim da ne blefira", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik ipak smatra da svijet treba da nastavi pritiskati Putina da odustane od nuklearnog oružja.

"Mislim da se vojna strategija Rusije nije promijenila i da je cilj i dalje okupacija naše zemlje. I, naravno, žele da je destabilizuju iznutra", rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da su Ukrajinci ujedinjeni protiv Putina, više nego ikada u historiji.

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG