Linkovi

Najvažnije

update

Trumpovi ljekari: Predsjednik je veoma dobro

Predsjednik Trump po dolasku u vojnu bolnicu Walter Reed.

Predsjednik SAD Donald Trump je veoma dobro, 24 sata je bez temperature i nije na kiseoniku, saopštio je tim ljekara koji se stara o predsjedniku u vojnoj bolnici Walter Reed blizu Washingtona.

Predsjednik, koji je u petak uveče iz predostrožnosti prebačen u bolnicu, primio je terapiju lijeka remdesivir, saopštio je ranije njegov ljekar Sean Conley

On je reporterima ispred bolnice u subotu rekao da Trump nije imao probleme sa disanjem. "Tim i ja smo izuzetno zadovoljni predsjednikovim napretkom", rekao je.

Kako je naveo, predsjednik je imao kašalj, temperaturu i osjećao se iscrpljeno. Ljekar je dodao da je Trump generalno u dobrom zdravstvenom stanju osim "male prekomerne težine". Kako je saopšteno, prva dama Melania je veoma dobro i nema naznaka da će biti potrebna hospitalizacija.​

U bilješci koju je poslao Bijeloj kući, Conley je naveo da je "u petak uveče imao to zadovoljstvo da saopšti da se predsjednik osjeća veoma dobro".

"Nema potrebe za terapijom kiseonikom, ali smo u konsultaciji sa specijalistima odlučili da počnemo terapiju lijekom remdesivir. Predsjednik je uzeo prvu dozu i odmara se", napisao je Conley.

Remdesivir je antivirusni lijek koji je u Americi odobren u liječenju koronavirusa u maju 2020. Taj lijek, kako je tada rečeno, pomaže da se skrati period hospitalizacije i pomaže oporavak pacijenata, ali ne može da ih izliječi od koronavirusa.

Predsjednik je iz bolnice tweetovao da "misli da mu dobro ide".

Trump će u bolnici provesti narednih nekoliko dana i planirano je da radi iz bolničkog aparatmana.

Predsjednik je u petak uveče izašao iz Bijele kuće noseći masku, i sam ušao u predsjednički helikopter kojim je prebačen u bolnicu.

Po dolasku u bolnicu tweetovao je video snimak, snimljen nešto ranije u Bijeloj kući, u kojem se zahvaljuje građanima na podršci. "Mislim da sam vrlo dobro ali želimo da budemo sigurni da je sve kako treba. Prva dama se dobro osjeća. Hvala vam", poručio je predsjednik Trump.

Odluka o prelasku u bolnicu je mjera predostrožnosti nakon što je predsjednik testiran pozitivan na COVID-19, saopštila je portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ ranije u petak.

"Predsjednik je dobro raspoložen, ima blage simptome, i radio je cijeli dan", saopštila je ona.

"Iz velike predostrožnosti i na preporuku njegovog ljekara i medicinskih eksperata, predsjednik će narednih nekoliko dana raditi iz prostorija u Walter Reed narednih nekoliko dana", rekla je.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik nije predao dužnosti potpredsjedniku Mikeu Penceu.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ obavještava novinare o stanju predsjednika Trumpa, u petak 2. oktobra 2020.
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ obavještava novinare o stanju predsjednika Trumpa, u petak 2. oktobra 2020.

"Ljekari su savjetovali da predsjednik bude prebačen u bolnicu da bi, u slučaju potrebe, odmah mogla da mu se ukaže hitna njega", izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Jedan izvor agencije Reuters naveo je da Trump ima nisku temperaturu. Bijela kuća ranije je saopštila da mu je Trumpov ljekar dao injekciju sa eksperimentalnim koktelom antitijela - Regeneron.

Predsjednikov sin Eric Trump na Twitteru je napisao da je njegov otac "pravi borac". "Izboriće se sa ovim sa istom snagom i uvjerenjem sa kojim se bori za Ameriku svakog dana. Pozivam vas da mi se pridružite u molitvi za njegov oporavak. Nikad nisam bio više ponosan na nekoga i to što su morali da podnesu".

U međuvremenu, saopšteno je da je troje novinara koji prate Bijelu kuću u petak testirano pozitivno na COVID-19.

Predsjednik Trump prethodne noći je saopštio da su on i prva dama Mealnia Trump testirani pozitivni na COVID-19.

Šef osoblja Bijele kuće Mark Meadows rekao je da predsjednik ima "blage simptome", i da nastavlja da radi.

74-godišnji Trump ima povišeni rizik od komplikacija zbog smrtonosnog virusa zbog svojih godina i tjelesne težine. Tokom svog mandata bio je dobrog zdravlja ali nije poznato da redovno vježba ili se zdravo hrani.

Potpredsjednik Mike Pence i njegova supruga testirani su negativni. Nancy Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, takođe je testirana na COVID-19 i dobila je negativan rezultat.

Ona je podsjetila da postoji protokol o kontinuitetu vlade u slučaju da predsjednik bude onemogućen da obavlja svoje dužnosti. Prema protokolu, predsjedničke dužnosti u tom slučaju preuzima potpredsjednik, a u slučaju da i on ne može da obavlja dužnost - predsjedavajući Predstavničkog doma.

I demokratski kandidat Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris testirani su negativni, saopšteno je iz izbornog štaba demokrata.

Biden je na skupu u Michiganu rekao da se moli za Trumpov oporavak. Međutim, indirektno je kritikovao predsjednika, koji se podsmijavao Bidenu što nosi masku, a držao je i velike mitinge čiji učesnici uglavnom nisu držali fizičku distancu.

"Budite patriote. Ovde nije poenta u tome da ste opasan momak, već da dajete svoj doprinos", poručio je Biden.

Trampova kandidatkinja za Vrhovni sud Amy Coney Barrett​ koja je bila sa predsjednikom i mnogim drugim zvaničnicima u subotu u Bijeloj kući, a na Capitol Hillu se sastajala sa članovima Senata, takođe je testirana negativna, saopštila je Bijela kuća. Potvrđeno je da je imala blagi slučaj COVID-a ranije ove godine.

Međutim, najmanje četiri osobe koje su prisustvovale objavi njene nominacije u Beloj kući su testirane pozitivno - bivša Trumpova savjetnica Kellyanne Conway​, predsjednik Univerziteta Notr Dame John Jenkins i republikanski senatori Thom Tillis i Mike Lee​

Oni su članovi senatskog Odbora za pravosuđe, koji bi 12. oktobra trebalo da održi pretres o potvrdi nominacije sutkinje Barrett.

Conway​ je tweetovala da ima blagi kašalj, da se osjeća dobro i da je u karantinu.

Skoro 7,3 miliona Amerikanaca zaraženo je COVID-om-19 a više od 208.000 ljudi je preminulo od virusa, prema evidenciji Univerziteta Johns Hopkins.

See all News Updates of the Day

Putin se suočava sa "najopasnijim trenutkom" dok se ruske snage povlače u Ukrajini

Ukrajinska zastava vijori se na raskrsnici u upravo oslobođenom selu Visokopilja, na fotografiji napravljenoj 27. septembra 2022.

Rat u Ukrajini vjerovatno ulazi u kritičnu fazu jer snage Kijeva napreduju na jugu i istoku zemlje, primoravajući invazione ruske trupe da se povuku.

Proteklih dana ukrajinske trupe su probile ruske linije u južnom regionu Hersona, oslobodivši nekoliko sela duž rijeke Dnjepar. Ukrajinske snage sada kontrolišu naselja udaljena oko 30 kilometara od prethodnih linija fronta.

Reuters je izvijestio da ukrajinske snage pokušavaju da presjeku linije snabdijevanja za 25.000 ruskih vojnika raspoređenih na zapadnoj obali rijeke.

"Superiorne" snage

Ministarstvo odbrane Rusije priznalo je u ponedjeljak da su "superiorne tenkovske divizije" u blizini grada Zolota Balka omogućije ukrajinskim snagama da probiju odbranu Rusije.

Ukrajinske snage su podstaknute nakon što su ponovo zauzele teritoriju izgubljenu tokom prvih dana ruske invazije. Jaroslav, ukrajinski vojnik na linijama fronta izvan Hersona, rekao je Francuskoj novinskoj agenciji (AFP) da je moral visok.

"Promijenilo se raspoloženje momaka, sve se promijenilo u odnosu na ono što je bilo ranije - postalo je mnogo bolje. Ima malo svjetla na kraju tunela, inspirisano pobjedama", rekao je on.

Ukrajinske snage također konsoliduju teritorijalne dobitke na istoku. Ruske snage su se tokom vikenda povukle iz Limana u Donjeckoj oblasti pošto su ukrajinske trupe zamalo opkolile grad. Ulice su bile prepune spaljenih ruskih tenkova i mrtvih vojnika.

Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da su njene trupe napredovale čak 55 kilometara na teritoriju koja je ranije bila okupirana od strane Rusije, oslobodivši 93 sela i preuzela kontrolu nad više od 2.400 kvadratnih kilometara. Glas Amerike nije mogao da potvrdi tu tvrdnju.

Uništeni ruski tenkovi i oklopna vozila u oslobođenom Limanu, u regionu Donjecka, Ukrajina, 5. oktobra 2022.
Uništeni ruski tenkovi i oklopna vozila u oslobođenom Limanu, u regionu Donjecka, Ukrajina, 5. oktobra 2022.

"Faktori koji su doveli do ogromnih ukrajinskih dobitaka koje ste vidjeli u posljednjih 24 do 48 sati, pa čak i prije toga, bili su kombinacija veoma loših ruskih sposobnosti u ovim oblastima", rekla je u intervjuu za Glas Amerike Karolina Hird, istraživačica za pitanja Rusije u washingtonskom Institut za proučavanje rata. "Imali smo izvještaje da su jedinice u sjevernoj Hersonskoj oblasti potpuno nedovoljne, da nemaju dovoljno osoblja i da se protežu duž veoma, veoma dugačke linije fronta koju ruske trupe jednostavno nemaju ljude kojima bi je popunile."

Zapadno oružje

Sjedinjene Države su ove nedjelje najavile dodatnih 625 miliona dolara nove bezbjednosne pomoći Kijevu, uključujući još četiri precizno vođena višecjevna bacača raketa poznata kao HIMARS. Ukrajina je saopštila da je takvo oružje igralo ključnu ulogu u nedavnoj kontraofanzivi.

Oleksandra Matvijčuk, advokatica za ljudska prava i predsjednica Kijevskog Centra za građanske slobode, rekla je da Zapad mora da iskoristi trenutak i pomogne Ukrajini da pobedi ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Ukrajini je potrebno oružje, dodatna količina, jer će ruski narod tolerisati ratne zločince, ali neće tolerisati gubitke ratnih zločinaca. Ovaj vojni poraz u Ukrajini daje prve znake bankrota Putinovog rejtinga u Rusiji", rekla je Matvijčuk.

Nuklearna prijetnja

Putin je u srijedu potpisao dokumente o aneksiji četiri oblasti istočne Ukrajine, što je nezakonit potez koji je veći dio međunarodne zajednice odbacio. Rat ulazi u ključni trenutak, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik u Savjetu za spoljne poslove.

Da li će Rusija koristiti nuklearno oružje? Objašnjenje Putinovih upozorenja
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:46 0:00

"To za Putina na neki način postaje 'stani-pani'. Njegova sposobnost da preživi zavisi od nekog nivoa tvrdnje: 'Uspio sam da odbranim rusku domovinu i da je proširim'. Kuda ovo ide, niko ne zna. Ali sa sigurnošću se može reći da je ovo vjerovatno najopasniji trenutak za Putina otkako je preuzeo vlast prije oko 20 godina", rekao je Kupchan za Reuters.

Putin je rekao da će koristiti sva neophodna sredstva da odbrani Rusiju, izazivajući strah da bi mogao da upotrijebi taktičko nuklearno oružje. James Acton, kodirektor Programa nuklearne politike u Carnegie zadužbini za međunarodni mir, rekao je za Glas Amerike da je teško predvidjeti sljedeći potez Rusije.

"Stvari se kreću veoma loše po Rusiju", rekao je on. "Sada, ne znam koliko loše mora da bude prije nego što Rusija razmisli o upotrebi nuklearnog oružja na veoma ozbiljan način. Nisam čak ni siguran da Putin u sopstvenoj glavi zna koliko bi to trebalo da bude loše da on upotrebi nuklearno oružje."

"Cilj je uplašiti Ukrajinu, njene zapadne pristalice - posebno Sjedinjene Države —-tako da bi prijetnja dalje eskalacije, prijetnja još goreg sveopšteg nuklearnog rata, mogla da ih uplaši da odustanu".

Mobilizacija

Rusija za sada pokušava da preokrene tok konvencionalnim snagama. Ministarstvo odbrane saopštilo je ove nedjelje da je više od 200.000 ljudi regrutovano u oružane snage od kada je objavljena djelimična mobilizacija prije dvije nedelje. Prvobitni cilj Kremlja bio je da regrutuje 300.000 ljudi u vojsku.

Hird, iz Instituta za proučavanje rata, kaže da mobilizacija neće imati nikakav neposredan uticaj na teritorijalne gubitke Rusije.

"Malo je vjerovatno da će ove snage obezbijediti bilo kakvu vrstu dodatnih odbrambenih ili ofanzivnih sposobnosti u kratkom roku. A na duge staze, malo je vjerovatno da će ove trupe biti dobro obučene ili visoko motivisane", rekla je ona.

Objašnjenje: Ruski vojni problemi rastu usred ukrajinskih napada

Ruski vojnik obraća se rezervistima u regionu Volgograd, u Rusiji. (Foto: Reuters/Stringer)

Dok Kremlj pripaja dijelove Ukrajine u nagloj eskalaciji konflikta, ruska vojska trpi nove poraze koji ukazuju na duboke probleme s kojima se ruske snage suočavaju na ratištu, ali i na podjele u samom vrhu ruske vlade.

Neuspjesi su nanijeli veliki štetu imidžu moćne ruske vojske i povećali napetosti u vezi sa loše planiranom moblizacijom. Također su podstakli sukobe u Kremlju, dok se ruski predsjednik Vladimir Putin nalazi u sve bezizlaznijoj situaciji.

Niz poraza na sjeveroistoku i jugu Ukrajine

Ukrajina, koja koristi zapadno oružje, poslije prošlomjesečnih uspjeha u sjeveroistočnom Harkovskom regionu zašla je dublje u okupirana područja i natjerala ruske snage da se povuku iz grada Limana, ključnog logističkog centra.

Ukrajinska vojska također je pokrenula veliku kontraofanzivu na jugu, ponovo uspostavila kontrolu nad nekoliko sela na zapadnoj obali rijeke Dnjepar i kreće se ka gradu Herson.

Ukrajinski uspjesi u Hersonskom regionu uslijedili su poslije neumoljivih napada na dva glavna prelaza preko Dnjepra koji su uništeni, dok su ruske snage na zapadnoj obali Dnjepra bile primorane da isključivo koriste pontonske mostove, koje su Ukrajinci također pogodili.

Phillips P. O’Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews, predviđa nove ruske neuspjehe u Hersonu i ocjenjuje da je "teško stabilizovati situaciju kada je logistika preopterećena, trupe iscprljene, a protivnik mnogo, mnogo pametniji".

Satjerane uz rijeku i suočene sa velikim nestašicama zaliha, ruskim snagama prijeti poraz koji bi mogao da otvori put za potencijalne napore Ukrajinaca da ponovo preuzmu kontrolu nad Krimom, koji je Moskva anektirala 2014. godine.

Nestašice i problemi u komandnom lancu

Vojni reporteri i blogeri, razmješteni među ruskim vojnicima u Ukrajini, izvještavaju o sumornim scenama u loše opremljenim i organizovanim snagama pod nesposobnom komandom.

Gotovo osam mjeseci od početka rata, ruska vojska suočena je sa akutnim nedostatkom vojnika, te nepostojanjem koordinacije između jedinica i nestabilnih lanaca snabdijevanja.

U mnogim ruskim jedinicama moral je na niskom nivou, dok su ukrajinske snage snažno motivisane.

Za razliku od ukrajinske vojske, koja koristi obavještajne podatke koje joj dostavljaju Amerika i NATO saveznici pri izboru i napadu na ciljeve, rusku vojsku opeterećuje loša informisanost.

Kada ruske obavještajne službe odaberu metu u Ukrajini, vojska prolazi kroz dug proces dobijanja odobrenja za napad, koji se često odugovlači dok meta ne nestane.

Ruski ratni izvještači naročito kritikuju nedostatak dronova i ističu da se iranske bespilotne letjelice ne koriste efikasno zbog lošeg izbora meta.

Kremlj mobiliše nove trupe, pripaja ukrajinsku teritoriju

Ruski predsjednik je na ukrajinsku kontraofanzivu odgovorio naredbom o djelimičnoj mobilizaciji, čiji cilj je da se angažuje najmanje 300.000 rezervista i ojačaju snage duž hiljadu kilometara duge linije fronta u Ukrajini.

Na početku invazije, Ukrajina je proglasila sveobuhvatnu moblizaciju, sa ciljem da formira snage od milion pripadnika. Rusija je do tog trenutka pokušavala da pobijedi u ratu sa sve manjim brojem dobrovoljaca.

Prema američkim podacima, u Ukrajinu je prvobitno ušlo do 200.000 ruskih snaga, dok neki zapadni izvori procjenjuju da je do 80.000 ruskih vojnika poginulo, ranjeno ili zarobljeno.

Dok su krugovi u Moskvi koji zauzimaju agresivniji stav o ratu u Ukrajini pozdravili mobilizaciju kao potez koji je trebalo davno preduzeti, stotine hiljada Rusa pobjeglo je u inostranstvo da bi izbjegli regrutaciju, a protesti su izbili širom zemlje. Sve to predstavlja novi izazov za Kremlj.

Regruti su objavili snimke kako spavaju na podu ili na otvorenom. Neki su tvrdili da im je dato zarđalo oružje i da im je rečeno da sami kupe medicinske i ostale osnovne zalihe. Putin je prećutno priznao da postoje problemi u snabdijevanju i otpustio zamjenika ministra odbrane koji je bio zadužen za vojnu logistiku.

Mobilizacija ne nudi brzo rješenje za probleme u ruskoj vojsci s obzirom na to da će biti potrebni mjeseci za obuku regruta i formiranje borbeno spremnih jedinica.

Putin je zatim dodatno eskalirao situaciju iznenadnom aneksijom okupiranih ukrajinskih regiona i izrazio spremnost da upotrebi "sva raspoloživa sredstva" da ih zaštiti, otvoreno sugerišući da to obuhvata i nuklearni arsenal.

Podjele pri vrhu vlasti

Na sukobe u višim nivoima vlade ukazale su izjave saveznika Kremlja, regionalnog lidera Čečeije Ramzana Kadirova, koji je oštro kritikovao najviše vojne zvaničnike, koje je optužio za nesposobnost i nepotizam.

Kadirov je optužio general potpukovnika Aleksandra Lapina da nije obezbijedio zalihe i pojačanje za ruske trupe što je dovelo do njihovog povlačenja iz Limana. Poručio je da general zaslužuje da mu se oduzme rang i da se pošalje na front kao obični vojnik "da bi svojom krvlju oprao sramotu".

Kadirov je također direktno optužio načelnika Generalštaba ruske vojske, generala Valerija Gerasimova, da je zataškavao Lapinove prestupe - što je podstaklo spekulacije da je čečenski lider možda u savezu sa ostalim "jastrebima" u ruskoj eliti protiv vojnih lidera.

Kadirov je također otvoreno pozvao Kremlj da razmotri upotrebu taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajine da bi se preokrenuo tok rata, što pokazuje da je ta ideja sve popularnija u pojedinim krugovima u Moskvi.

Putin je u znak podrške, unaprijedio Kadirova u čin generala potpukovnika na njegov rođendan, što je potez koji će vjerovatno izazvati nezadovoljstvo najviših vojnih zvaničnika. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da su Kadirove izjave previše emotivne, ali je pozdravio ulogu čečenskog lidera u borbama i hrabrost njegovih snaga.

Još jedan znak sve većeg nezadovoljstva su i izjave Jevgenija Prigožina - milionera poznatog kao "Putinov kuhar" - koji je osudio guvernera Sankt Peterburga, tvrdeći da podržava Ukrajinu time što nije ponudio pomoć Prigožinovoj privatnoj bezbjednosnoj kompaniji Wagner.

Pojedini članovi ruske elite brzo su podržali Kadirova i Prigožina, koji su sve češći glasnogovornici krugova u Moskvi koji se zalažu za oštrije poteze u Ukrajini.

Penzionisani general poručnik, Andrej Gurulev, poslanik donjeg doma ruskog parlamenta, snažno je podržao čečenskog lidera i poručio da je ruski poraz u Limanu ukorijenjen u želji vojnih lidera da Putinu prijavljuju samo dobre vijesti.

"To je problem potpunih laži i pozitivnih izvještaja od vrha do dna", rekao je Gurulev.

Da li će Rusija koristiti nuklearno oružje? Objašnjenje Putinovih upozorenja

Da li će Rusija koristiti nuklearno oružje? Objašnjenje Putinovih upozorenja
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:46 0:00

Ruski predsjednik Vladimir Putin već neko vrijeme prijeti korištenjem nuklearnog oružja, a Zapad takve prijetnje uzima za ozbiljno. U narednom prilogu istražujemo šta bi takva odluka značila ne samo za Rusiju i Ukrajinu, kao i okolne zemlje, već i cijeli svijet.

Pomoć Ukrajini može zavisiti od toga ko će kontrolisati Kongres 2023.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obraća se virtuelno Kongresu SAD-a, 16. mart 2022.

Predstojeći novembarski izbori na sredini predsjedničkog mandata, na kojima se osporava kontrola nad oba doma Kongresa Sjedinjenih Država, mogli bi da imaju značajne posljedice po najveći spoljnopolitički izazov sa kojim se trenutno suočava Bidenova administracija: ruska invazija na Ukrajinu.

Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojim trupama da uđu u Ukrajinu u februaru, SAD i njihovi saveznici, uključujući većinu zemalja NATO-a, usmjeravaju pomoć i oružje u zemlju kako bi pomogli vladi i odbili osvajače.

Dok američka javnost i dalje podržava široku podršku Ukrajini, a zakone koji predviđaju pomoć usvajaju velike dvopartijske većine, glasna manjina republikanskih poslanika, uz odjek brojnih uticajnih glasova u širem konzervativnom pokretu, kritikovala je federalnu vladu, rekavši da troši previše i potencijalno produžava sukob.

Pritisak na politiku SAD

Sada, neki stručnjaci dovode u pitanje stepen do kojeg bi ta manjina mogla da utiče na američku politiku ako stranka uspješno zauzme Predstavnički dom, Senat ili oba tijela Kongresa u novembru.

"Mislim da je to najvažnije za mnoge ljude u Washingtonu koji podržavaju ono što radimo u Ukrajini", rekao je za Glas Amerike Conor Savoy, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije.

Savoy je rekao da je značajan broj republikanskih poslanika koji su do sada glasali protiv pomoći Ukrajini - uključujući mnoge od 57 koji su glasali protiv paketa pomoći od 40 milijardi dolara u maju - to učinili zbog zabrinutosti zbog nedostatka nadzora nad potrošnjom.

Ali drugi uključuju mnoge samozvane populiste u stilu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji su instinktivno sumnjičavi prema trošenju za inostranu pomoć, čak i kada je ono podržalo rukovodstvo stranke.

"Ovo im se ne sviđa", rekao je Savoy. "Oni misle da je to novac za strane pacovske kanale."

Iako je bilo i određenog demokratskog protivljenja potrošnji za Ukrajinu, otpor u toj stranci je bio daleko manji. U kombinaciji sa širokom podrškom republikanaca, demokratske većine su uspijevale da proguraju pakete pomoći.

Određivanje otpora

Daleko je od izvjesnog da bi se stvari promjenile ako GOP (Republikanska stranka) preuzme vlast u Kongresu, s obzirom na to da većina republikanaca i dalje podržava pomoć Ukrajini. Međutim, važno je zapamtiti da je u Kongresu odlučna manjina često u stanju da izrazi volju većine.

Prije jedne decenije, dok je Republikanska partija vodila Predstavnički dom, osnovna grupa konzervativaca — Klub za slobodu — dosljedno je kočila napore svog rukovodstva da sklopi budžetske sporazume sa tadašnjim predsjednikom Barackom Obamom, što je dovelo do zatvaranja vlade i straha od neizvršenja obaveza od strane odjeljenje trezora.

Neki posmatrači su primjetili rastući razdor između rukovodstva Republikanske partije i njenog populističkog krila.

"Raskol između republikanaca iz establišmenta stranke i populista u Trumpovom stilu postavlja pitanje da li predsjednik Joe Biden može da se osloni na zakonodavce da će nastaviti da finansiraju priliv američke vojne opreme u Ukrajinu ako demokrate izgube kontrolu nad Kongresom", primjetio je prošlog mjeseca website Defense News.

Tokom predizborne kampanje, demokrate su koristile prijetnju republikanskog preuzimanja vlasti koje će ugasiti pomoć Ukrajini kao tačku za razgovor.

U državi Ohio, demokratski kandidat za Senat Tim Ryan je više puta slijedio svog republikanskog protivnika, J. D. Vancea, priznajući kasnije: "Baš me briga šta će se desiti sa Ukrajinom na ovaj ili onaj način".

Konzervativne grupe su sumnjive

Tokom vikenda, uticajna Konzervativna politička akciona konferencija (CPAC) objavila je tvit koji je odmah privukao široku pažnju jer se činilo da potvrđuje Putinovu tvrdnju da je "anektirao" četiri regiona Ukrajine.

"Vladimir Putin najavljuje aneksiju četiri ukrajinske okupirane teritorije", navodi se u tvitu. "Biden i demokrati nastavljaju da šalju Ukrajini milijarde dolara poreskih obveznika. U međuvremenu, napadnuti smo na našoj južnoj granici. Kada će demokrate staviti #Ameriku na prvo mjesto i okončati davanje poklona Ukrajini?"

Organizacija je kasnije izbrisala tvit, tvrdeći da ga nije odobrilo njeno rukovodstvo. Zamijenjen je onim koji je Putina nazvao "luđakom", a njegovu invaziju na Ukrajinu nezakonitom.

Međutim, ostala je ista nevoljnost da se nastavi finansiranje Ukrajine na sadašnjem nivou.

"Moramo se suprotstaviti Putinu, ali američki poreski obveznici ne bi trebalo da snose ogromnu većinu troškova", poručio je CPAC.

Druge konzervativne organizacije također su izrazile zabrinutost.

"Američki narod je umoran od neokonzervativnog političkog konsenzusa koji zahtijeva da se milijarde njihovih poreskih dolara potroše na odbranu integriteta ukrajinske granice kada se ne mogu pronaći resursi i upravljanje za naše", rekao je prošlog mjeseca siteu Defense 1 Russ Vought, predsjednik Centra za obnovu Amerike, ocejnjujući da će novi paket pomoći produžiti borbu i "omogućiti regionalnim saveznicima da još jednom izbjegnu svoje bezbejdnosne odgovornosti".

Preusmjeriti resurse

U nedjelju je republikanski kongresmen Matt Gaetz, čiju matičnu državu Floridu upravo poharao uragan, preko Twittera sugerisao da se pomoć Ukrajini preusmjeri na pomoć za njegove birače.

"Dragi Kongrese: U ime mojih sugrađana na Floridi, kojima je veoma potrebna pomoć… Samo nam pošaljite polovinu onoga što ste poslali Ukrajini. U potpisu, vaši sugrađani Amerikanci", napisao je on.

Prošle nedjelje, najavljujući svoj glas protiv rezolucije o potrošnji koja je uključivala više sredstava za Ukrajinu, članica Kongresa Marjorie Taylor Grin je tvitovala: "Danas glasam NE za kontinuiranu rezoluciju o finansiranju 50 američkih država, plus 51. američke države: Ukrajine. Također u vijestima, Vladimir Putin je upravo anektirao veliki dio Ukrajine. Da li i mi finansiramo Rusiju?"

Republikanski lideri u Predstavničkom domu nagovijestili su da će, ako preuzmu vlast, opšti pogled njihovih kokusa - uključujući sve novoizabrane članove - biti uključen u njihovo donošenje odluka.

U izjavi novinarima prošlog mjeseca, predstavnica Elise Stefanik, trećeplasirana republikanka u Predstavničkom domu, rekla je: "Želimo da budemo sigurni da oni dobiju sve informacije. Znam da postoji zabrinutost, s pravom, oko nadzora nad tim dolarima".

Rekla je, međutim, da neće da govori prije izbora novih članova. "To će biti konferencijska odlukatih novih članova."

Da li će Putin povući nuklearni obarač?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin

Šta namjerava ruski predsjednik Vladimir Putin i da li će povući nuklearni obarač? Za analitičare koji prate Kremlj u nastojanju da utvrde da li su nuklearne pretnje ruskog lidera samo blef, ne postoji važnije - ili teže pitanje.

Za sada, analitičari oprezno nagovještavaju da je rizik da Putin iskoristi najveći svjetski nuklearni arsenal i dalje, po svemu sudeći, mali. CIA kaže da ne vidi znake da neposredno predstoji ruski nuklearni napad.

Pa ipak, njegova obećanja da će „koristiti sva sredstva na raspolaganju” da odbrani Rusiju, dok vodi rat u Ukrajini, shvataju se veoma ozbiljno. A njegova tvrdnja u petak da su Sjedinjene Države „stvorile presedan” kada su bacile atomske bombe u Drugom svjetskom ratu, dodatno je izazvala nervozu.

Bijela kuća je upozorila na „katastrofalne posljedice po Rusiju” ukoliko Putin iskoristi nuklearno oružje.

Međutim, da li će to zaustaviti Putina je neizvjesno. Nervozni posmatači Kremlja priznaju da ne mogu da budu sigurni na koji način on razmišlja, pa ni da li je racionalan i dobro obaviješten.

Bivši agent KGB-a pokazao je da voli rizik i balansiranje na ivici rata. Čak i zapadnim obavještajnim agencijama sa njihovim špijunskim satelitima je teško da ocijene da li Putin blefira ili iskreno namjerava da prekrši nuklearni tabu.

„U američkoj obavještajnoj zajednici u ovom trenutku ne vidimo nikakve praktične dokaze da se on približava stvarnoj upotrebi, da postoji neposredna prijetnja da će Rusija koristiti taktičko nuklearno naoružanje”, izjavio je direktor CIA-e William Burns za mrežu CBS News.

„Ali moramo da vrlo ozbiljno sve shvatimo i da pratimo da li postoje znaci pravih priprema”, rekao je Burns.

Analitičari, eksperti za Rusiju, su zbunjeni djelimično i zato što ne vide kako bi nuklearna sila mogla da u većoj mjeri pomogne Rusiji da nadoknadi svoje vojne gubitke u Ukrajini i promijeni stanje na terenu.

Ukrajinski vojnici ne koriste veliki broj tenkova da bi preuzimali teritoriju a bitka se nekada vodi za pojedinačna sela. Šta bi onda mogla da bude meta ruskih nuklearnih snaga za tako odlučujući napad?

Ruski migovi sa balističkim raketama sa nuklearnim kapacitetom nadlijetaju Crveni trg za vreme vojne parade na Dan pobjede u Moskvi, 7. maja 2021.
Ruski migovi sa balističkim raketama sa nuklearnim kapacitetom nadlijetaju Crveni trg za vreme vojne parade na Dan pobjede u Moskvi, 7. maja 2021.

„Nuklearno oružje nije čarobni štapić”, kaže Andrey Baklitskiy, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja. „To nije nešto što samo možete da upotrijebite i što će riješiti sve vaše probleme.”

Analitičari se nadaju da tabu koji okružuje nuklearno oružje služi da obeshrabri svakoga ko razmišlja o upotrebi tog naoružanja. Strahovite razmjere ljudskih stradanja u Hirošimi i Nagasakiju nakon što su SAD uništile japanske gradove atomskim bombama bačenim 6. i 9. augusta 1945. godine, predstavljaju snažan argument protiv ponovljene upotrebe tog oružja. U napadima je ubijeno 210.000 ljudi.

Nijedna zemlja od tada nije koristila nuklearno oružje. Analitičari pretpostavljaju da bi čak i za Putina bilo teško da postane prvi svjetski lider poslije američkog predsjednika Harryja Trumana koji ga je upotrijebio.

„Prekoračiti taj prag je i dalje tabu u Rusiji”, kaže Dara Massicot, analitičarka korporacije Rand, koja je prethodno radila kao analitičarka ruskih vojnih kapaciteta u američkom Sekretarijatu za odbranu.

“To je jedna od najvećih odluka u historiji svijeta", ističe Andrey Baklitskiy.

A posljedice bi mogle da budu potpuno izopštenje Putina iz međunarodne zajednice.

Ruševine Hirošime poslije bačene atomske bombe, na fotografiji snimljenoj 7. septembra 1945.
Ruševine Hirošime poslije bačene atomske bombe, na fotografiji snimljenoj 7. septembra 1945.

„Kršenje nuklearnog tabua bi, u najmanju ruku, donijelo kompletnu diplomatsku i ekonomsku izolaciju Rusije", kaže Sidharth Kaushal, istraživač Instituta ujedinjenih kraljevskih službi u Londonu.

Nuklearno oružje dugog dometa koje bi Rusija mogla da upotrijebi u direktnom sukobu sa Sjedinjenim Državama je spremno za bitku. Ali zalihe bojevih glava kraćeg dometa - takozvano taktičko oružje koje bi Putin mogao da bude u iskušenju da primjeni u Ukrajini - nisu, kažu analitičari.

„Svo to oružje je u skladištima”, ukazuje Pavel Podvig, još jedan istraživač i stručnjak za nuklearno oružje u tink-tenku Ujedinjenih nacija za razoružanje u Ženevi.

„Moraće da ih izvade iz bunkera, utovare u kamione, a onda spoje sa projektilima i drugim sistemima”, kaže Podvig.

Rusija nije objavila kompletan inventar svog taktičkog nuklearnog oružja i njegovih kapaciteta. Putin bi mogao da naredi da se manji broj tajno spremi za iznenadnu upotrebu.

Ali otvoreno izvlačenje oružja iz skladišta je također taktika koju bi Putin mogao da primijeni da pojača pritisak, a da ne upotrijebi samo oružje. Očekivao bi da će američki sateliti opaziti tu aktivnosti, možda u nadi da bi takvo „pokazivanje zuba” u nuklearnom smislu moglo da zaplaši zapadne sile i navede ih da smanje podršku Ukrajini.

„To je upravo karta na koju bi Rusi mogli da zaigraju, da svaka eskalacija drugoj strani predstavlja prijetnju, ali i pruža dobar razlog za pregovore sa Rusijom", kaže analitičar Kaushal i dodaje:

„Postoji određena gramatika nuklearnog signaliziranja i balansiranja, i logika veća od prosto toga da jedan ludak jednog dana riješi da primijeni to oružje.”

Analitičari također očekuju da bi prvo uslijedile drugačije vrste eskalacije, uključujući pojačane ruske napade na Ukrajinu ne-nuklearnim oružjem.

„Ne mislim da će to biti grom iz vedra neba", kaže Nikolai Sokov, koji je učestvovao u pregovorima o kontroli naoružanja kada je radio u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova, a sada radi u Centru za razoružanje i neširenje naoružanja u Beču.

Analitičari također nastoje da identifikuju koje bi mete na bojnom polju bile vrijedne ogromne cijene koju bi Putin morao da plati. Ako jedan nuklearni napad ne zaustavi napredovanje ukrajinske vojske, da li bi onda izvršio dodatne udare?

Podvig ističe da u ovom ratu „ne postoji velika koncentracija trupa” koje bi mogle da se napadnu. Udar na gradove, u nadi da će to navesti Ukrajinu na predaju, bio bi užasavajuća alternativa.

„Odluka da se hladnokrvno ubiju desetine i stotine hiljada ljudi, to je teška odluka, kako i treba da bude", podsjeća Pavel Podvig.

Putin se možda nada da će već same prijetnje usporiti zapadne isporuke oružja Ukrajini i kupiti vrijeme da se obuči 300.000 dodatnih vojnika koje je mobilisao, što je izazvalo proteste i egzodus vojno sposobnih muškaraca.

Međutim, ukoliko Ukrajina nastavlja da odbija invaziju i ostvaruje uspjehe, a Putin ne bude mogao da zadrži teritoriju koju je zauzeo, analitičari strahuju da postoji sve veći rizik da će odlučiti da mu ponestaju druge opcije.

„Putin je do sada već eliminisao mnogo opcija, mobilizacijom, aneksijom novih teritorija”, kaže Dara Mesikot iz korporacije Rand.

„To pokazuje da je riješen da uloži sve što ima da ostvari pobedu”, dodaje ona. „Veoma sam zabrinuta kuda to u krajnjoj liniji vodi - i da li, na kraju, mora da uključi i neku vrstu nuklearne odluke.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG