Linkovi

Top priča

Trumpovi ljekari: Predsjednik je veoma dobro

Predsjednik Trump po dolasku u vojnu bolnicu Walter Reed.

Predsjednik SAD Donald Trump je veoma dobro, 24 sata je bez temperature i nije na kiseoniku, saopštio je tim ljekara koji se stara o predsjedniku u vojnoj bolnici Walter Reed blizu Washingtona.

Predsjednik, koji je u petak uveče iz predostrožnosti prebačen u bolnicu, primio je terapiju lijeka remdesivir, saopštio je ranije njegov ljekar Sean Conley

On je reporterima ispred bolnice u subotu rekao da Trump nije imao probleme sa disanjem. "Tim i ja smo izuzetno zadovoljni predsjednikovim napretkom", rekao je.

Kako je naveo, predsjednik je imao kašalj, temperaturu i osjećao se iscrpljeno. Ljekar je dodao da je Trump generalno u dobrom zdravstvenom stanju osim "male prekomerne težine". Kako je saopšteno, prva dama Melania je veoma dobro i nema naznaka da će biti potrebna hospitalizacija.​

U bilješci koju je poslao Bijeloj kući, Conley je naveo da je "u petak uveče imao to zadovoljstvo da saopšti da se predsjednik osjeća veoma dobro".

"Nema potrebe za terapijom kiseonikom, ali smo u konsultaciji sa specijalistima odlučili da počnemo terapiju lijekom remdesivir. Predsjednik je uzeo prvu dozu i odmara se", napisao je Conley.

Remdesivir je antivirusni lijek koji je u Americi odobren u liječenju koronavirusa u maju 2020. Taj lijek, kako je tada rečeno, pomaže da se skrati period hospitalizacije i pomaže oporavak pacijenata, ali ne može da ih izliječi od koronavirusa.

Predsjednik je iz bolnice tweetovao da "misli da mu dobro ide".

Trump će u bolnici provesti narednih nekoliko dana i planirano je da radi iz bolničkog aparatmana.

Predsjednik je u petak uveče izašao iz Bijele kuće noseći masku, i sam ušao u predsjednički helikopter kojim je prebačen u bolnicu.

Po dolasku u bolnicu tweetovao je video snimak, snimljen nešto ranije u Bijeloj kući, u kojem se zahvaljuje građanima na podršci. "Mislim da sam vrlo dobro ali želimo da budemo sigurni da je sve kako treba. Prva dama se dobro osjeća. Hvala vam", poručio je predsjednik Trump.

Odluka o prelasku u bolnicu je mjera predostrožnosti nakon što je predsjednik testiran pozitivan na COVID-19, saopštila je portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ ranije u petak.

"Predsjednik je dobro raspoložen, ima blage simptome, i radio je cijeli dan", saopštila je ona.

"Iz velike predostrožnosti i na preporuku njegovog ljekara i medicinskih eksperata, predsjednik će narednih nekoliko dana raditi iz prostorija u Walter Reed narednih nekoliko dana", rekla je.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik nije predao dužnosti potpredsjedniku Mikeu Penceu.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ obavještava novinare o stanju predsjednika Trumpa, u petak 2. oktobra 2020.
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ obavještava novinare o stanju predsjednika Trumpa, u petak 2. oktobra 2020.

"Ljekari su savjetovali da predsjednik bude prebačen u bolnicu da bi, u slučaju potrebe, odmah mogla da mu se ukaže hitna njega", izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Jedan izvor agencije Reuters naveo je da Trump ima nisku temperaturu. Bijela kuća ranije je saopštila da mu je Trumpov ljekar dao injekciju sa eksperimentalnim koktelom antitijela - Regeneron.

Predsjednikov sin Eric Trump na Twitteru je napisao da je njegov otac "pravi borac". "Izboriće se sa ovim sa istom snagom i uvjerenjem sa kojim se bori za Ameriku svakog dana. Pozivam vas da mi se pridružite u molitvi za njegov oporavak. Nikad nisam bio više ponosan na nekoga i to što su morali da podnesu".

U međuvremenu, saopšteno je da je troje novinara koji prate Bijelu kuću u petak testirano pozitivno na COVID-19.

Predsjednik Trump prethodne noći je saopštio da su on i prva dama Mealnia Trump testirani pozitivni na COVID-19.

Šef osoblja Bijele kuće Mark Meadows rekao je da predsjednik ima "blage simptome", i da nastavlja da radi.

74-godišnji Trump ima povišeni rizik od komplikacija zbog smrtonosnog virusa zbog svojih godina i tjelesne težine. Tokom svog mandata bio je dobrog zdravlja ali nije poznato da redovno vježba ili se zdravo hrani.

Potpredsjednik Mike Pence i njegova supruga testirani su negativni. Nancy Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, takođe je testirana na COVID-19 i dobila je negativan rezultat.

Ona je podsjetila da postoji protokol o kontinuitetu vlade u slučaju da predsjednik bude onemogućen da obavlja svoje dužnosti. Prema protokolu, predsjedničke dužnosti u tom slučaju preuzima potpredsjednik, a u slučaju da i on ne može da obavlja dužnost - predsjedavajući Predstavničkog doma.

I demokratski kandidat Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris testirani su negativni, saopšteno je iz izbornog štaba demokrata.

Biden je na skupu u Michiganu rekao da se moli za Trumpov oporavak. Međutim, indirektno je kritikovao predsjednika, koji se podsmijavao Bidenu što nosi masku, a držao je i velike mitinge čiji učesnici uglavnom nisu držali fizičku distancu.

"Budite patriote. Ovde nije poenta u tome da ste opasan momak, već da dajete svoj doprinos", poručio je Biden.

Trampova kandidatkinja za Vrhovni sud Amy Coney Barrett​ koja je bila sa predsjednikom i mnogim drugim zvaničnicima u subotu u Bijeloj kući, a na Capitol Hillu se sastajala sa članovima Senata, takođe je testirana negativna, saopštila je Bijela kuća. Potvrđeno je da je imala blagi slučaj COVID-a ranije ove godine.

Međutim, najmanje četiri osobe koje su prisustvovale objavi njene nominacije u Beloj kući su testirane pozitivno - bivša Trumpova savjetnica Kellyanne Conway​, predsjednik Univerziteta Notr Dame John Jenkins i republikanski senatori Thom Tillis i Mike Lee​

Oni su članovi senatskog Odbora za pravosuđe, koji bi 12. oktobra trebalo da održi pretres o potvrdi nominacije sutkinje Barrett.

Conway​ je tweetovala da ima blagi kašalj, da se osjeća dobro i da je u karantinu.

Skoro 7,3 miliona Amerikanaca zaraženo je COVID-om-19 a više od 208.000 ljudi je preminulo od virusa, prema evidenciji Univerziteta Johns Hopkins.

See all News Updates of the Day

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Zajedničko saopštenje nakon sastanka Blinken-Borrell: SAD i EU pojačavaju zajednički angažman na Balkanu

Zastave Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije (EU) Josepa Borrella, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u podršci napretku regiona na njegovom evropskom putu, navodi se u zajedničkom saopštenju State Departmenta i EU.

"Naglašavamo našu punu podršku procesu proširenja EU. Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali da počnu bez odlaganja", navodi se u saopštenju.

State Department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u "čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija".

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake", navedeno je u zajedničkoj objavi.

Dalje se naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je "ključni mehanizam za rešavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova".

"Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo", saopštava State Department.

Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

Komisija Predstavničkog doma glasa o preporuci da Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa

Steve Bannon

Komisija Predstavničkog doma, koja istražuje upad u Capitol 6. januara, u utorak glasa da savjetnika Bijele kuće Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa, dok bivši predsjednik Donald Trump pokušava da blokira istragu novom tužbom.

Trump je u ponedjeljak tužio kongresnu komisiju tvrdeći da su njeni članovi nelegalno tražili podatke iz Bijele kuće. U tužbi koja je podnijeta okružnom sudu u prijestolnici Washingtonu, navodi se da je materijal koji je tražila komisija pokriven pravnom doktrinom poznatom kao izvršna privilegija, koja štiti povjerljivost određenih komunikacija Bijele kuće.

Međutim, članovi komisije kažu da neće ustuknuti, i da će nastaviti svoj zadatak prikupljanja činjenica i svjedočanstava o upadu Trumpovih pristalica u Kongres, u kome su povrijeđene desetine policajaca.

Članovi komisije, republikanka Liz Cheney​ i demokrata Beni Thompson, naveli su u pisanom saopštenju u odgovor na Trumpovu tužbu da bivši predsjednik pokušava da "odloži i opstruiše" njihovu istragu.

"Teško je zamisliti ubjedljiviji javni interes od pokušaja da se dođe do odgovora o napadu na našu demokratiju i pokušaj da se preokrenu rezultati izbora", saopštili su oni.

Trump je podnio tužbu nakon što je predsjednik Biden odlučio da se odrekne prava da blokira dostavu dokumenata Kongresu - prava koja mu daje izvršna privilegija. Bidenova administracija je navela da je nasilna opsada Capitola prije više od devet mjeseci bila tako izuzetan događaj da zavređuje odricanje od privilegije koja obično štiti komunikacije Bijele kuće.

Trumpova tužba ne odnosi se samo na prvih 125 stranica dokumenata čije je dostavljanje kongresnoj komisiji nedavno dozvolio Biden. Tužba, koja se odnosi na komisiju Predstavničkog doma ali i Nacionalni arhiv, traži poništavanje kompletnog zahtjeva komisije o dostavi dokumenata, navodeći da je suviše širok i suprotan principu podjele vlasti u SAD.

Stotine Trumpovih pristalica upale su u sjedište Kongresa 6. januara u pokušaju da spriječe članove Kongresa da potvrde pobjedu demokratskog predsjednika Bidena. Optužnice su podignute protiv više od 600 osoba.

Predstavnički dom, u kojem su većinu imale demokrate, glasao je za opoziv Trumpa na osnovu optužbe da je podstakao napad vatrenim govorom na skupu svojih pristalica tog dana. Senat je predsjednika oslobodio optužbi.

Za to vrijeme, komisija glasa o preporuci da se Bannon proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa zbog odbijanja zahtjeva komisije da svjedoči i dostavi dokumenta. U rezoluciji koja je objavljena u ponedjeljak, komisija ističe da bivši Trumpov savjetnik nema pravne osnove da odbija zahtjeve komisije, iako Trumpov advokat tvrdi da Bannon ne treba da otkriva informacije jer je zaštićen privilegijom položaja u administraciji bivšeg predsjednika.

Bannon je bio privatni građanin kada je razgovarao sa Trumpom prije napada, navodi komisija.

"Gospodin Bannon je, po svemu sudeći, igrao složenu ulogu u događajima 6. januara i građani Amerike imaju pravo da čuju njegove svjedočenje iz prve ruke", napisala je komisija u rezoluciji.

Također je navedeno na koje je sve načine Bannon učestvovao u događajima uoči pobune, uključujući izvještaje da je podsticao Trumpa da se fokusira na 6. januar, dan potvrde elektorskih glasova, i komentare 5. januara da će sljedećeg dana "nastati potpuni haos."

Kada odbor bude glasao o Bannonu, o tom pitanju će glasati cijeli Predstavnički dom, a zatim se proslijeđuje Sekretarijatu za pravosuđe, koji će odlučiti da li da podigne optužnicu.

Preminuo bivši državni sekretar Colin Powell

Arhiv - Colin Powell

General Colin Powell, prvi crnac koji je postao američki državni sekretar, i bivši načelnik združenog generalštaba američkih oružanih snaga, preminuo je u ponedjeljak od komplikacija povezanih sa Covidom-19. Imao je 84 godine.

Njegova porodica objavila je vijest o smrti na Facebooku. "Izgubili smo izuzetnog, nežnog supruga, oca, djecu i velikog Amerikanca", napisali su.

Porodica je navela da je bio potpuno vakcinisan protiv virusa, i zahvalila se osoblju Nacionalnog medicinskog centra Walter Reed, nadomak Washingtona "na brižnom njegovanju" Powella u njegovim posljednjim danima. Powell je imao druge zdravstvene probleme, uključujući i Parkinsonovu bolest, prenose američki mediji.

Colin Powell je bio sin imigranata sa Jamajke i veteran Vijetnamskog rata. Bio je državni sekretar od 2001. do 2005. za vrijeme prvog mandata republikanskog predsjednika Georgea Busha.

Prije toga, kao general sa četiri zvjezdice i veteran sa 35 godina službe, bio je vojni lider Pentagona, načelnik Združenih generalštaba od 1989. do 1993. za vrijeme Bushovog oca, predsjednika Georgea H.W. Busha. U toj ulozi je nadzirao američku invaziju na Panamu, a kasnije i invaziju na Kuvajt protiv iračke armije, 1991.

Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.
Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.

Međutim, njegovo naslijeđe je zauvijek narušeno kada je 2003. izašao pred Savjet bezbjednosti UN kao državni sekretar i obrazložio američke razloge za rat protiv Iraka. Pozvao se na netačne informacije da je Saddam Hussein nagomilao oružje za masovno uništenje. Iračke tvrdnje da nemaju takvo oružje su "mreža laži", rekao je tada Powell svjetskoj organizaciji.

Državni sekretar je privatno upozoravao Busha o ogromnim teškoćama invazije i okupacije Iraka. Međutim, kao najuvaženiji član Bushovog kabineta na globalnom nivou, pristao je da javno iznese argumente za rat, kako bi pridobio međunarodnu podršku.

U intervjuu za AP napisao je da su SAD, ako se sve uzme u obzir, postigle uspjeh u Iraku. "Mislim da smo imali puno uspjeha", rekao je. "Užasni irački diktator je smijenjen."

Colin Powell, umjereni republikanac i pragmatista, razmatrao je predsjedničku kandidaturu kako bi postao prvi afroamerički predsjednik 1996. godine, ali je odustao zbog strahova svoje supruge Alme za njegovu bezbjednost. 2008. godine, raskinuo je sa svojom partijom da bi podržao kandidaturu demokrate Baracka Obame.

Powell je odrastao u siromašnoj četvrti u New Yorku. "Moja priča je priča o jednom crnom dječaku bez velike perspektive, dječaku iz imigrantske porodice bez većih sredstava, koji je odrastao u Južnom Bronxu", napisao je u svojoj autobiografiji "Moje američko putovanje" 1995.

"Jedan od najvećih lidera"

Predsjednik George Bush u ponedjeljak je saopštio da su on i bivša prva dama Laura Bush "duboko ožalošćeni" zbog smrti Powella.

"Bio je sjajan javni službenik i poštovan u zemlji i inostranstvu", napisao je Bush. "Što je još važnije, bio je porodični čovjek i prijatelj."

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin je poručio: "Svijet je izgubio jednog od najvećih lidera koje smo ikada vidjeli. Alma je izgubila divnog muža, porodica izuzetnog oca a ja sam izgubio izuzetnog ličnog prijatelja i mentora. Bio je moj mentor više godina i uvijek sam mogao da mu se obratim kada sam imao dileme. Uvijek bi mi dao dobar savjet."

Najmanje prijava za pomoć nezaposlenima od rane faze pandemije u Americi

Za pomoć se protekle sedmice prijavilo manje od 300.000 građana - prvi put u poslednjih 19 mjeseci (Foto: AP Photo/David Zalubowski)

Manje od 300.000 američkih građana protekle nedelje prijavilo se za pomoć nezaposlenima – prvi put posle ukupno devetnaest mjeseci, odnosno sredine marta 2020., saopštio je Sekretarijat za rad.

To, kako ocjenjuje agencija Reuters, ukazuje da je manjak radnika – a ne manja potražnja za radnom snagom razlog sporijeg trenda zapošljavanja.

"Podaci ukazuju da kompanije oklijevaju da otpuštaju zaposlene usljed nedostatka radne snage na tržištu”, rekla je za Rojters Rubela Faroki iz organizacije koja istražuje ekonomske prilike u mestu Vajt Plens u državi New York.

Ukupan broj građana koji primaju pomoć za nezaposlene smanjen je za 523.426 u nedelji okončanoj 25. septembra. Tome je doprinio i prestanak plaćanja državnih naknada za nezaposlene prethodnog mjeseca.

Imajući u vidu da se Delta varijanta koroanvirusa sve sporije širi i da su, sa druge strane, škole otvorene – rastu očekivanja da će se sve više građana zapošljavati.

Na povećanje radne snage moglo bi uticati i isticanje plaćanja takozvanih proširenih beneficija. Međutim, procjene su i da bi usljed povećanog samozapošljavanja, ušteda, prevremenog penzionisanja i sa, druge strane, usled jačanja berze i porastu cijena nekretnina – u Americi još neće biti dovoljno radne snage.

Istovremeno, nedostatak radne snage otežava lanac snabdijevanja, jer je sve manje radnika koji proizvode sirovine i robu i isporučuju ih na tržišta – što podstiče inflaciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG