Najnovije
Trumpovi ljekari: Predsjednik je veoma dobro
Predsjednik SAD Donald Trump je veoma dobro, 24 sata je bez temperature i nije na kiseoniku, saopštio je tim ljekara koji se stara o predsjedniku u vojnoj bolnici Walter Reed blizu Washingtona.
Predsjednik, koji je u petak uveče iz predostrožnosti prebačen u bolnicu, primio je terapiju lijeka remdesivir, saopštio je ranije njegov ljekar Sean Conley
On je reporterima ispred bolnice u subotu rekao da Trump nije imao probleme sa disanjem. "Tim i ja smo izuzetno zadovoljni predsjednikovim napretkom", rekao je.
Kako je naveo, predsjednik je imao kašalj, temperaturu i osjećao se iscrpljeno. Ljekar je dodao da je Trump generalno u dobrom zdravstvenom stanju osim "male prekomerne težine". Kako je saopšteno, prva dama Melania je veoma dobro i nema naznaka da će biti potrebna hospitalizacija.
U bilješci koju je poslao Bijeloj kući, Conley je naveo da je "u petak uveče imao to zadovoljstvo da saopšti da se predsjednik osjeća veoma dobro".
"Nema potrebe za terapijom kiseonikom, ali smo u konsultaciji sa specijalistima odlučili da počnemo terapiju lijekom remdesivir. Predsjednik je uzeo prvu dozu i odmara se", napisao je Conley.
Remdesivir je antivirusni lijek koji je u Americi odobren u liječenju koronavirusa u maju 2020. Taj lijek, kako je tada rečeno, pomaže da se skrati period hospitalizacije i pomaže oporavak pacijenata, ali ne može da ih izliječi od koronavirusa.
Predsjednik je iz bolnice tweetovao da "misli da mu dobro ide".
Trump će u bolnici provesti narednih nekoliko dana i planirano je da radi iz bolničkog aparatmana.
Predsjednik je u petak uveče izašao iz Bijele kuće noseći masku, i sam ušao u predsjednički helikopter kojim je prebačen u bolnicu.
Po dolasku u bolnicu tweetovao je video snimak, snimljen nešto ranije u Bijeloj kući, u kojem se zahvaljuje građanima na podršci. "Mislim da sam vrlo dobro ali želimo da budemo sigurni da je sve kako treba. Prva dama se dobro osjeća. Hvala vam", poručio je predsjednik Trump.
Odluka o prelasku u bolnicu je mjera predostrožnosti nakon što je predsjednik testiran pozitivan na COVID-19, saopštila je portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany ranije u petak.
"Predsjednik je dobro raspoložen, ima blage simptome, i radio je cijeli dan", saopštila je ona.
"Iz velike predostrožnosti i na preporuku njegovog ljekara i medicinskih eksperata, predsjednik će narednih nekoliko dana raditi iz prostorija u Walter Reed narednih nekoliko dana", rekla je.
Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik nije predao dužnosti potpredsjedniku Mikeu Penceu.
"Ljekari su savjetovali da predsjednik bude prebačen u bolnicu da bi, u slučaju potrebe, odmah mogla da mu se ukaže hitna njega", izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.
Jedan izvor agencije Reuters naveo je da Trump ima nisku temperaturu. Bijela kuća ranije je saopštila da mu je Trumpov ljekar dao injekciju sa eksperimentalnim koktelom antitijela - Regeneron.
Predsjednikov sin Eric Trump na Twitteru je napisao da je njegov otac "pravi borac". "Izboriće se sa ovim sa istom snagom i uvjerenjem sa kojim se bori za Ameriku svakog dana. Pozivam vas da mi se pridružite u molitvi za njegov oporavak. Nikad nisam bio više ponosan na nekoga i to što su morali da podnesu".
U međuvremenu, saopšteno je da je troje novinara koji prate Bijelu kuću u petak testirano pozitivno na COVID-19.
Predsjednik Trump prethodne noći je saopštio da su on i prva dama Mealnia Trump testirani pozitivni na COVID-19.
Šef osoblja Bijele kuće Mark Meadows rekao je da predsjednik ima "blage simptome", i da nastavlja da radi.
74-godišnji Trump ima povišeni rizik od komplikacija zbog smrtonosnog virusa zbog svojih godina i tjelesne težine. Tokom svog mandata bio je dobrog zdravlja ali nije poznato da redovno vježba ili se zdravo hrani.
Potpredsjednik Mike Pence i njegova supruga testirani su negativni. Nancy Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, takođe je testirana na COVID-19 i dobila je negativan rezultat.
Ona je podsjetila da postoji protokol o kontinuitetu vlade u slučaju da predsjednik bude onemogućen da obavlja svoje dužnosti. Prema protokolu, predsjedničke dužnosti u tom slučaju preuzima potpredsjednik, a u slučaju da i on ne može da obavlja dužnost - predsjedavajući Predstavničkog doma.
I demokratski kandidat Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris testirani su negativni, saopšteno je iz izbornog štaba demokrata.
Biden je na skupu u Michiganu rekao da se moli za Trumpov oporavak. Međutim, indirektno je kritikovao predsjednika, koji se podsmijavao Bidenu što nosi masku, a držao je i velike mitinge čiji učesnici uglavnom nisu držali fizičku distancu.
"Budite patriote. Ovde nije poenta u tome da ste opasan momak, već da dajete svoj doprinos", poručio je Biden.
Trampova kandidatkinja za Vrhovni sud Amy Coney Barrett koja je bila sa predsjednikom i mnogim drugim zvaničnicima u subotu u Bijeloj kući, a na Capitol Hillu se sastajala sa članovima Senata, takođe je testirana negativna, saopštila je Bijela kuća. Potvrđeno je da je imala blagi slučaj COVID-a ranije ove godine.
Međutim, najmanje četiri osobe koje su prisustvovale objavi njene nominacije u Beloj kući su testirane pozitivno - bivša Trumpova savjetnica Kellyanne Conway, predsjednik Univerziteta Notr Dame John Jenkins i republikanski senatori Thom Tillis i Mike Lee
Oni su članovi senatskog Odbora za pravosuđe, koji bi 12. oktobra trebalo da održi pretres o potvrdi nominacije sutkinje Barrett.
Conway je tweetovala da ima blagi kašalj, da se osjeća dobro i da je u karantinu.
Skoro 7,3 miliona Amerikanaca zaraženo je COVID-om-19 a više od 208.000 ljudi je preminulo od virusa, prema evidenciji Univerziteta Johns Hopkins.
See all News Updates of the Day
SAD šalju Ukrajini dugo očekivane dalekometne rakete ATACMS
Sjedinjene Države su Ukrajini dostavile taktičke balističke rakete dugog dometa poznate kao ATACMS, rekao je glasnogovornik američkog ministarstva odbrane major Charlie Dietz za Glas Amerike.
Balističke rakete imaju domet do 300 kilometara, što je skoro udvostručenje udaljenosti ukrajinskih projektila.
Rakete su poslane u Ukrajinu kao dio vojnog paketa Sjedinjenih Država u vrijednosti od 300 miliona dolara koji je dostavljen Kijevu sredinom marta, rekao je Dietz. Nije želio potvrditi da li se u najnovijem paketu pomoći šalje još ATACMS-a.
Dva američka zvaničnika potvrdila su Glasu Amerike da je Ukrajina koristila ATACMS u utorak navečer. Drugi mediji izvještavaju da je oružje prvi put korišteno prošle sedmice na ruskim ciljevima na ilegalno aneksiranom poluostrvu Krim.
"Nismo objavili da u to vrijeme pružamo Ukrajini ovu novu sposobnost kako bismo održali operativnu sigurnost Ukrajine, na njihov zahtjev", rekao je visoki zvaničnik administracije.
SAD su dodale još novije verzije ATACMS-a u svoje zalihe ranije ove godine, prema dvojici zvaničnika. Nakon što su one prebačene u američke zalihe, vojska je Ukrajini mogla poslati neke od starijih verzija svojih raketa dugog dometa, dodaju.
Predsjednik Joe Biden uputio je svoj tim da preduzme ovaj korak nakon ruske nabavke i upotrebe sjevernokorejskih balističkih projektila protiv Ukrajine, rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.
"ATACMS će pomoći Ukrajini da uskrati Rusiji sigurno utočište bilo gdje na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji", rekao je zvaničnik.
ATACMS je vođena raketa dugog dometa koja komandantima daje trenutnu vatrenu moć da oblikuju borbeni prostor. Svaka ATACMS raketa je upakovana u MLRS lansirnu kapsulu koja liči na MLRS i ispaljuje se sa lansera iz porodice MLRS. Ima domet do 300 km.
U međuvremenu, ruski zvaničnici izvijestili su o požarima u srijedu nakon što su ukrajinski napadi dronovima gađali dijelove zapadne Rusije.
Vasilij Anohin, guverner Smolenske oblasti, rekao je za Telegram da su požari bili u okrugu Smolensk i Jarcevo, ali da nema prijavljenih povrijeđenih.
Guverner regije Voronjež, na jugozapadu Rusije, rekao je da su krhotine koje su padale iz oborenog drona udarile u kuću i izazvale požar.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana preko noći oborila dron iznad Smolenska i dva drona iznad Voronježa. Ruske snage su također uništile još dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad regije Belgorod i tri iznad regije Kursk, obje oblasti koje se graniče s Ukrajinom.
Na ukrajinskoj strani granice, zvaničnici u Harkovu su u srijedu izvijestili da je Rusija raketirala grad Harkov, povrijedivši najmanje šest osoba.
Oleh Synehubov, guverner Harkova, rekao je da su projektili oštetili tri stambene zgrade i pet drugih zgrada.
Dopisnik VOA iz Bijele kuće Miša Komadovski dao je doprinos ovom izveštaju.
Amnesty: Umjetna inteligencija potiče kolaps globalne vladavine prava
Slom međunarodne vladavine prava ubrzan je brzim napretkom tehnologije i umjetne inteligencije, što dovodi u opasnost "prenabrijavanje" kršenja ljudskih prava, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala, objavljenom 24. travnja.
“Međunarodni poredak temeljen na pravilima je na rubu kolapsa. Kršenja međunarodnog prava su višestruka, a povećala su se, zapravo, ponajviše zbog sve većeg broja oružanih sukoba. Počinitelji ne samo da krše međunarodno pravo, već nastoje opravdati ta kršenja u ime samoobrane, nacionalne sigurnosti ili protuterorizma”, rekla je glavna tajnica Amnestyja, Agnes Callamard, za Glas Amerike.
GAZA
Amnesty ističe sukob između Izraela i Hamasa u Gazi. Ministarstvo zdravstva u Gazi koje vodi Hamas kaže da je više od 34.000 ljudi ubijeno, od kojih su većina žene i djeca. Brojka, koja uključuje borce Hamasa, ne može se neovisno potvrditi.
“U sukobu koji je definirao 2023. i koji ne pokazuje znakove jenjavanja, dokazi o ratnim zločinima nastavljaju se gomilati dok se izraelska vlada ruga međunarodnom pravu u Gazi. Nakon užasnih napada Hamasa i drugih naoružanih skupina 7. listopada, izraelske su vlasti odgovorile neumoljivim zračnim udarima na naseljena civilna područja često izbrisavši cijele obitelji, prisilno raselivši gotovo 1,9 milijuna Palestinaca i ograničivši pristup očajnički potrebnoj humanitarnoj pomoći unatoč rastućoj gladi u Gaza”, stoji u izvješću.
Callamard iz Amnestyja rekla je da je sukob u Gazi doživio "najveći broj ubijenih novinara i najveći broj ubijenih humanitarnih aktera".
Izrael snažno poriče kršenje Ženevske konvencije ili ciljanje civila, za koje kaže da ih Hamas koristi kao živi štit. Izrael također negira da je blokirao dostavu pomoći u Gazu unatoč brojnim takvim optužbama humanitarnih skupina.
UN paraliza
Amnestyjevo izvješće kaže da zapadni saveznici Izraela nisu uspjeli zaustaviti krvoproliće, navodeći "drsko korištenje veta od strane SAD-a kako bi mjesecima paralizirao Vijeće sigurnosti UN-a na prijeko potrebnu rezoluciju o prekidu vatre, dok Izrael nastavlja naoružavati streljivom koje je korišteni za počinjenje onoga što vjerojatno predstavlja ratne zločine.”
Sjedinjene Države više su puta branile svoju potporu Izraelu, tvrdeći da se njihov saveznik ima pravo braniti nakon terorističkih napada Hamasa 7. listopada u kojima je poginulo više od 1100 ljudi, a deseci talaca još uvijek se drže u Gazi.
Ruska invazija na Ukrajinu
Izvješće također naglašava široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava i zakona od strane Rusije u njezinoj nezakonitoj invaziji na Ukrajinu, uključujući “neselektivne napade na gusto naseljena civilna područja, kao i infrastrukturu za izvoz energije i žitarica; i korištenje mučenja ili drugog zlostavljanja protiv ratnih zarobljenika.” Moskva odbacuje takve optužbe.
Globalni poredak izgrađen nakon Drugog svjetskog rata se ruši, upozorio je Callamard iz Amnestyja. “Svjedoci smo poretka temeljenog na pravilima na rubu kolapsa jer arhitekti sustava iz 1948., arhitekti tog sustava iznevjeravaju ga i iznevjeravaju ljude.”
Amnesty naglašava pogoršanje građanskog sukoba u Sudanu, za koji kaže da je izazvao najveću krizu raseljavanja u svijetu, s više od 8 milijuna ljudi prisiljenih na bijeg. Izvješće također naglašava ulogu Kine u pružanju potpore mjanmarskoj vojnoj hunti, u njezinom ratu protiv manjinskih skupina i gušenju osnovnih ljudskih prava.
Velika tehnologija i AI
Amnesty također upozorava na uznemirujuću konvergenciju kršenja ljudskih prava i tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju ili AI.
“U svijetu koji je sve nesigurniji, neregulirana proliferacija i primjena tehnologija kao što su generativna umjetna inteligencija, prepoznavanje lica i špijunski softver spremni su postati opasan neprijatelj – povećavajući i pojačavajući kršenja međunarodnog prava i ljudskih prava do iznimnih razina”, stoji u izvješću.
Amnesty je rekao da tehnologije predstavljaju značajne rizike jer ogroman broj ljudi diljem svijeta glasa na izborima 2024.
“Političari se dugo koriste manipulacijom narativa ‘mi protiv njih’ kako bi osvojili glasove i nadmudrili legitimna pitanja o ekonomskim i sigurnosnim strahovima. Vidjeli smo kako se neregulirane tehnologije, kao što je prepoznavanje lica, koriste za učvršćivanje diskriminacije.”
“Zajedno s ovim, poslovni model nadzora Big Tech-a dolijeva ulje na ovu vatru mržnje, omogućujući zlonamjernicima da proganjaju, dehumaniziraju i pojačavaju opasne priče kako bi konsolidirali moć ili izbore. To je zastrašujuća avet onoga što će doći dok tehnološki napredak nevjerojatno nadmašuje odgovornost”, stoji u izvješću.
Ukrajinci skupljaju bosanska iskustva u traženju nestalih
Memorijalni centar u Potočarima posjetili su predstavnici ukrajinskih udruženja porodica nestalih i nastradalih, kako bi im bile predstavljene uspješne prakse procesa traženja nestalih u Bosni i Hercegovini.
Energetski samit u Sarajevu: Vrijeme za reforme, ulaganje u obnovljive izvore
Energetski sektor je ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine, poručio je Michael Murphy, ambasador SAD u BiH na otvaranju Energetskog samita. Krajnje je vrijeme za provedbu reformi energetskog sektora, ulaganje u kapacitete rudnika, i u obnovljive izvore energije, poručuju stručnjaci.
SAD: Zbog Gaze protesti studentata u univerzitetskim kampusima
Njujorški Univerzitet Columbia je suočen sa protestima studenata, praćenim podizanjem šatora i trajnim kampiranjem prosvjednika, intervencijom policije, pritiskom političara da se smiri stanje i, na koncu - širenjem prosvjeda i na druge univerzitete.
