Linkovi

Top priča SAD

Trumpovi ljekari: Predsjednik je veoma dobro

Predsjednik Trump po dolasku u vojnu bolnicu Walter Reed.

Predsjednik SAD Donald Trump je veoma dobro, 24 sata je bez temperature i nije na kiseoniku, saopštio je tim ljekara koji se stara o predsjedniku u vojnoj bolnici Walter Reed blizu Washingtona.

Predsjednik, koji je u petak uveče iz predostrožnosti prebačen u bolnicu, primio je terapiju lijeka remdesivir, saopštio je ranije njegov ljekar Sean Conley

On je reporterima ispred bolnice u subotu rekao da Trump nije imao probleme sa disanjem. "Tim i ja smo izuzetno zadovoljni predsjednikovim napretkom", rekao je.

Kako je naveo, predsjednik je imao kašalj, temperaturu i osjećao se iscrpljeno. Ljekar je dodao da je Trump generalno u dobrom zdravstvenom stanju osim "male prekomerne težine". Kako je saopšteno, prva dama Melania je veoma dobro i nema naznaka da će biti potrebna hospitalizacija.​

U bilješci koju je poslao Bijeloj kući, Conley je naveo da je "u petak uveče imao to zadovoljstvo da saopšti da se predsjednik osjeća veoma dobro".

"Nema potrebe za terapijom kiseonikom, ali smo u konsultaciji sa specijalistima odlučili da počnemo terapiju lijekom remdesivir. Predsjednik je uzeo prvu dozu i odmara se", napisao je Conley.

Remdesivir je antivirusni lijek koji je u Americi odobren u liječenju koronavirusa u maju 2020. Taj lijek, kako je tada rečeno, pomaže da se skrati period hospitalizacije i pomaže oporavak pacijenata, ali ne može da ih izliječi od koronavirusa.

Predsjednik je iz bolnice tweetovao da "misli da mu dobro ide".

Trump će u bolnici provesti narednih nekoliko dana i planirano je da radi iz bolničkog aparatmana.

Predsjednik je u petak uveče izašao iz Bijele kuće noseći masku, i sam ušao u predsjednički helikopter kojim je prebačen u bolnicu.

Po dolasku u bolnicu tweetovao je video snimak, snimljen nešto ranije u Bijeloj kući, u kojem se zahvaljuje građanima na podršci. "Mislim da sam vrlo dobro ali želimo da budemo sigurni da je sve kako treba. Prva dama se dobro osjeća. Hvala vam", poručio je predsjednik Trump.

Odluka o prelasku u bolnicu je mjera predostrožnosti nakon što je predsjednik testiran pozitivan na COVID-19, saopštila je portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ ranije u petak.

"Predsjednik je dobro raspoložen, ima blage simptome, i radio je cijeli dan", saopštila je ona.

"Iz velike predostrožnosti i na preporuku njegovog ljekara i medicinskih eksperata, predsjednik će narednih nekoliko dana raditi iz prostorija u Walter Reed narednih nekoliko dana", rekla je.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik nije predao dužnosti potpredsjedniku Mikeu Penceu.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ obavještava novinare o stanju predsjednika Trumpa, u petak 2. oktobra 2020.
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ obavještava novinare o stanju predsjednika Trumpa, u petak 2. oktobra 2020.

"Ljekari su savjetovali da predsjednik bude prebačen u bolnicu da bi, u slučaju potrebe, odmah mogla da mu se ukaže hitna njega", izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Jedan izvor agencije Reuters naveo je da Trump ima nisku temperaturu. Bijela kuća ranije je saopštila da mu je Trumpov ljekar dao injekciju sa eksperimentalnim koktelom antitijela - Regeneron.

Predsjednikov sin Eric Trump na Twitteru je napisao da je njegov otac "pravi borac". "Izboriće se sa ovim sa istom snagom i uvjerenjem sa kojim se bori za Ameriku svakog dana. Pozivam vas da mi se pridružite u molitvi za njegov oporavak. Nikad nisam bio više ponosan na nekoga i to što su morali da podnesu".

U međuvremenu, saopšteno je da je troje novinara koji prate Bijelu kuću u petak testirano pozitivno na COVID-19.

Predsjednik Trump prethodne noći je saopštio da su on i prva dama Mealnia Trump testirani pozitivni na COVID-19.

Šef osoblja Bijele kuće Mark Meadows rekao je da predsjednik ima "blage simptome", i da nastavlja da radi.

74-godišnji Trump ima povišeni rizik od komplikacija zbog smrtonosnog virusa zbog svojih godina i tjelesne težine. Tokom svog mandata bio je dobrog zdravlja ali nije poznato da redovno vježba ili se zdravo hrani.

Potpredsjednik Mike Pence i njegova supruga testirani su negativni. Nancy Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, takođe je testirana na COVID-19 i dobila je negativan rezultat.

Ona je podsjetila da postoji protokol o kontinuitetu vlade u slučaju da predsjednik bude onemogućen da obavlja svoje dužnosti. Prema protokolu, predsjedničke dužnosti u tom slučaju preuzima potpredsjednik, a u slučaju da i on ne može da obavlja dužnost - predsjedavajući Predstavničkog doma.

I demokratski kandidat Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris testirani su negativni, saopšteno je iz izbornog štaba demokrata.

Biden je na skupu u Michiganu rekao da se moli za Trumpov oporavak. Međutim, indirektno je kritikovao predsjednika, koji se podsmijavao Bidenu što nosi masku, a držao je i velike mitinge čiji učesnici uglavnom nisu držali fizičku distancu.

"Budite patriote. Ovde nije poenta u tome da ste opasan momak, već da dajete svoj doprinos", poručio je Biden.

Trampova kandidatkinja za Vrhovni sud Amy Coney Barrett​ koja je bila sa predsjednikom i mnogim drugim zvaničnicima u subotu u Bijeloj kući, a na Capitol Hillu se sastajala sa članovima Senata, takođe je testirana negativna, saopštila je Bijela kuća. Potvrđeno je da je imala blagi slučaj COVID-a ranije ove godine.

Međutim, najmanje četiri osobe koje su prisustvovale objavi njene nominacije u Beloj kući su testirane pozitivno - bivša Trumpova savjetnica Kellyanne Conway​, predsjednik Univerziteta Notr Dame John Jenkins i republikanski senatori Thom Tillis i Mike Lee​

Oni su članovi senatskog Odbora za pravosuđe, koji bi 12. oktobra trebalo da održi pretres o potvrdi nominacije sutkinje Barrett.

Conway​ je tweetovala da ima blagi kašalj, da se osjeća dobro i da je u karantinu.

Skoro 7,3 miliona Amerikanaca zaraženo je COVID-om-19 a više od 208.000 ljudi je preminulo od virusa, prema evidenciji Univerziteta Johns Hopkins.

See all News Updates of the Day

Biden: Ekonomska kriza se produbljuje, potrebna smjela akcija

U.S. President Joe Biden speaks about his administration's plans to respond to the economic crisis during a coronavirus disease (COVID-19) response event in the State Dining Room at the White House in Washington, U.S., January 22, 2021. REUTERS/Jonathan

Predsednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je u petak da se ekonomska kriza u zemlji produbljuje i da vlada mora sada da preduzme veliku akciju da bi pomogla Amerikancima koji su u teškoj situaciji.

"Vlada mora da djeluje odlučno i smjelo da pomogne Amerikancima čije su zarade smanjene i koji jedva sastavljaju kraj sa krajem", rekao je Biden u Bijeloj kući tokom predstavljanja ekonomskog plana za saniranje posljedica pandemije koronavirusa.

Predsjednik je rekao da njegov plan, u iznosu od gotovo dvije hiljade milijardi dolara, ima podršku biznisa, radničkih sindikata, Wall streeta i vodećih kompanija.

"Veliki dio Amerike pati. Virus se naglo širi. Porodice su gladne. Ljudi su u opasnosti da budu izbačeni iz domova. Ponovo se zatvaraju radna mjesta. Moramo da preduzmemo nešto", rekao je Biden.

Takođe je poručio da će "ako budemo djelovali sada, ekonomija biti snažnija i kratkoročno i dugoročno".

Biden, koji je predložio novi paket ekonomske pomoći zbog pandemije u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara, pokušava da uredbama ublaži poteškoće s kojima se Amerikanci suočavaju dok se u Kongresu pregovara o njegovom prijedlogu.

Borba protiv pandemije koronavirusa je trenutno prioritet nove administracije u Washingtonu. Recesija izazvana pandemijom teško je pogodila Amerikance - oko 16 miliona trenutno prima neku vrstu pomoći za nezaposlene, dok 29 miliona nema dovoljno hrane.

Žene, manjine i radnici u uslužnom sektoru koji imaju niske zarade su naročito teško pogođeni pandemijom, dok je nezaposlenost među Afroamerikancima i hispancima veća nego među bijelcima.

Direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta Bijele kuće Brajan Dis rekao je da je "ovo opasan trenutak za ekonomiju", da uredbe nisu zamjena za sveobuhvatni paket pomoći, ali da će "obezbijediti ključnu podršku milionima američkih porodica".

U prvoj uredbi, Biden će od Sekretarijata za finansije tražiti da razmotri korake za poboljšanje isplate ranije odobrene jednokratne novčane pomoći.

"Mnogi Amerikanci suočavali su se sa problemima tokom isplate prve runde direktne novčane pomoči, a do 8 miliona domaćinstava nije dobilo čekove izdate u martu", navodi se u dopisu Bijele kuće.

Biden će takođe pokušati da poboljša pristup hrani za milione djece koja propuštaju obroke zato što su škole zatvorene zbog pandemije.

Predsjednik će od Sekretarijata za poljoprivredu zatražiti da razmotri nove smjernice o povećanju pomoći porodicama koje zavise od škola da bi obezbijedile glavni obrok za djecu. Porodice sa troje djece mogle bi da primaju dodatnu pomoć od više od 100 dolara svaka dva mjeseca.

Bidenovom drugom uredbom biće obnovljeno pravo na kolektivno pregovaranje i zaštitu radnika, ukidanjem tri uredbe koje je prethodno donio bivši predsjednik Donald Trump. Uredbom će biti promovisana i minimalna cijena rada od 15 dolara na sat.

Trenutni minimalac, utvrđen na federalnom nivou, je 7.25 od 2009. godine. Biden takođe planira da ukine Trumpovu uredbu koja je federalnim agencijama omogućavala da mnoge zaposlene sa dugogodišnjim iskustvom premjesti u kategoriju bez zaštite zaposlenja, zbog čega su bili u većoj opasnosti da budu otpušteni.

Pitanje klimatskih promjena vraća se u Bijelu kuću

FILE- Protesters gather outside the White House in Washington to protest President Donald Trump's decision to withdraw the Unites States from the Paris climate change accord, June 1, 2017.

Predsjednik Joe Biden odmah je počeo preokretati politiku Trumpove administracije o klimatskim promjenama s jednim od 17 izvršnih naloga potpisanih u srijedu nakon njegove inauguracije.

To je dodatak koraku za ponovno pridruživanje Pariškom sporazumu o ograničavanju stakleničkih plinova koji mijenjaju klimu.

Nakon četiri godine nezainteresiranosti za to pitanje, uredba poziva sve savezne agencije "da odmah počnu raditi na suočavanju s klimatskom krizom".

Među njegovim diktatima je otkazivanje naftovoda Keystone XL, projekt koji je možda više od bilo kojeg drugog postao simbol uspona i padova klimatske politike tokom protekle tri administracije.

FILE - In this Nov. 3, 2015, photo, the Keystone Steele City pumping station, into which the planned Keystone XL pipeline is to connect, is seen in Steele City, Nebraska.
FILE - In this Nov. 3, 2015, photo, the Keystone Steele City pumping station, into which the planned Keystone XL pipeline is to connect, is seen in Steele City, Nebraska.

Keystone XL želi povezati jame s pijeskom od katrana u kanadskoj provinciji Alberta s rafinerijama sirove nafte na jugu Sjedinjenih Država. Ovom muljevitom ulju potrebno je više energije za vađenje i pročišćavanje od standardne sirove nafte, pa je njegov ukupni utjecaj na klimu čak veći od utjecaja standardnih fosilnih goriva.

Grupe za zaštitu okoliša oštro su se usprotivile cjevovodu. Nagovorili su tadašnjeg predsjednika Baracka Obamu da projekt ubije 2015. godine.

Energetska dominacija

U pregledu svoje agende "energetske dominacije", tadašnji predsjednik Donald Trump oživio je Keystone XL izvršnom uredbom potpisanom samo nekoliko dana nakon stupanja na dužnost 2017. godine.

Trump je dosljedno favorizirao domaću proizvodnju fosilnih goriva u odnosu na ekološke propise. Olabavio je pravila o curenju snažnog metana i stakleničkih plinova iz razvoja nafte i prirodnog plina. Smanjio je kopneno područje zaštićeno nacionalnim spomenicima kako bi omogućilo više crpljenja energije. Oslabio je standarde učinkovitosti za uređaje i vozila, rekavši da su standardi poskupljuju ove predmete.

Indigenous leaders participate in a protest march and rally in opposition to the Dakota Access and Keystone XL pipelines on October 3, 2017.
Indigenous leaders participate in a protest march and rally in opposition to the Dakota Access and Keystone XL pipelines on October 3, 2017.

Bidenova izvršna uredba započinje proces preokretanja tih politika. Njime se nalaže šefovima agencija da razmotre "suspendiranje, reviziju ili ukidanje" Trumpovih pravila.

Sve u svemu, Trumpova administracija olabavila je više od 100 ekoloških pravila, navodi The New York Times.

Bidenova naredba sugerira da su se sva vratili na stol. Ovlašćuje sve agencije "da odmah izvrše reviziju općih propisa i drugih radnji tokom posljednje četiri godine" koje se bave klimom i okolišem.

Ubijanje Keystone XL cjevovoda. Opet

U cjelini, cjevovod bi bio jedan maleni dio masivnog američkog energetskog sistema, koji generira više stakleničkih plinova od bilo koje druge zemlje, osim Kine.

Ali u vrijeme kada se Sjedinjene Države žele vratiti za stol prema pariškom klimatskom sporazumu, naredba kaže da bi naftovod "potkopao američko klimatsko vodstvo potkopavanjem vjerodostojnosti i utjecaja Sjedinjenih Država u poticanju drugih zemalja na ambiciozne klimatske akcije ."

FILE - A depot used to store pipes for Transcanada Corp's planned Keystone XL oil pipeline is seen in Gascoyne, North Dakota, Jan. 25, 2017.
FILE - A depot used to store pipes for Transcanada Corp's planned Keystone XL oil pipeline is seen in Gascoyne, North Dakota, Jan. 25, 2017.

Klub Sierra, glavna skupina za zaštitu okoliša, nazvao je Bidenov nalog "ogromnom i teškom pobjedom".

Američka gospodarska komora, predstavljajući velik dio američkih poduzeća, nazvala je to "politički motiviranom odlukom" koja će "naštetiti potrošačima i hiljade Amerikanaca ostaviti bez posla".

Nisu, međutim, svi Bidenovi postupci izazvali bijes poslovne zajednice. U odvojenoj izjavi, američka komora je rekla da "pozdravlja akciju predsjednika Bidena za ponovno pridruživanje pariškom klimatskom sporazumu".

Poslovne skupine nisu podržale sva Trumpova odstupanja, pa se možda neće protiviti ponovnom pooštravanju.

Glavne naftne kompanije usprotivile su se slabljenju pravila o curenju metana. Proizvođači automobila podijelili su se oko Trumpovih pravila o učinkovitosti vozila.

Također, mnoga Trumpova pravila osporavaju se na sudu. Bidenova naredba kaže da ih državni odvjetnik ne mora braniti.

Zagrijavanje

Potpisujući naredbu, Biden je priznao da su te izvršne radnje "polazišta" i da će trebati učiniti još mnogo toga. Ubrzo.

Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu 2020. godina bila je druga najtoplija zabilježena, u rangu sa 2016. Svih sedam najtoplijih godina na planetu dogodilo se od 2014. godine.

Glaciers in China
Glaciers in China

Sjedinjene Države nisu na putu da ispune svoje obećanje u Parizu da će emisije stakleničkih plinova smanjiti za 26% -28% ispod razine iz 2005. do 2025. Stručnjaci kažu da čak ni svjetske obveze prema Pariškom sporazumu nisu dovoljne za otklanjanje potencijalno katastrofalnih razina globalne zagrijavanje.

Biden je predložio agresivan program za borbu protiv klimatskih promjena, ali samo izvršne naredbe neće biti dovoljne. Trebat će mu Kongres za donošenje zakona.

Uz usku demokratsku većinu u Domu i ravnomjerno podijeljen Senat, zadatak neće biti lak. Republikanci iz država koje proizvode fosilna goriva izrazili su svoje protivljenje.

Bidenove politike "od prvog dana naštetile su američkim radnicima i našem gospodarstvu", izjavila je senatorica iz zapadne Virginije Shelley Moore Capito.

Njegova izvršna naredba "dolazi na štetu siromašnih i ruralnih obitelji koje se oslanjaju na industrije kojima se suprotstavljaju liberalne ekološke skupine", rekla je. "Moji birači i ja nismo zaboravili štetu koju je ovaj pristup donio pod Obaminom administracijom."

Biden traži produženje sporazuma o nuklearnom naoružanju sa Rusijom

Predsjednik SAD u Bijeloj kući, 21. januar 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik SAD Joe Biden tražiće da se sporazum sa Rusijom o kontroli nuklearnog naoružanja "Novi START" produži za pet godina, potvrdila je portparolka Bijele kuće Džen Psaki.

Odluka, koju je prvo objavio dnevnik Washington Post, morala je da bude brzo donesena zato što je sporazum, koji ogranačava broj strateških nuklearnih bojevih glava u SAD i Rusiji na po 1.550, istče 5. februara.

Agencija Reuters prethodno je prenijela da su članovi Kongresa obaviješteni o Bidenovoj odluci.

Uz smanjenje arsenala strateškog nuklearnog oružja na najniži nivo posljednjih više decenija, "Novi START" takođe ograničava broj projektila koji se ispaljuju sa kopna i podmornica.

Isticanjem sporazuma ukinula bi se sva ograničenja na raspoređivanje američkih i ruskih strateških nuklearnih bojevih glava i raketnih sistema za njihovu isporuku (lansiranje), što bi potencijalno moglo da dovede do nove trke u naoružanju, naveli su eksperti.

Rusija je pozdravila saopštenje Bidenove administracije da želi da se na pet godina produži sporazum o strateškom naoružanju poznat kao Novi START, koji treba da istekne 5. februara, ali je Kremlj naveo da čeka da vidi detalje plana.

Odgovarajući na pitanja novinara u Moskvi, Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Rusije Vladimira Putina, rekao je da Rusija "može jedino da pozdravi političku volju da se taj dokument produži” i doda:

“Međutim, sve će zavisiti od detalja prijedloga”.

Pandemija u fokusu nove američke administracije

Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris poslije polaganja zakletve

Predsjednik SAD Džozef Bajden (Joseph Biden) prvog punog radnog dana na položaju koordinisao je napore federalne vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, preduzimajući korake da proširi obim testiranja i vakcinacije, i podigne nivo nošenja maski.

Biden izjavio je da će sljedećeg mjeseca broj smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa vjerovatno dostići pola miliona i da zemlju čeka teška borba.

On je postavio ambiciozan cilj da u prvih 100 dana njegovog mandata bude dato 100 miliona doza vakcina protiv COVID 19.

Vakcinacija u SAD počela je sredinom decembra, a prioritet su imali zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova. Do srijede ujutru, prema podacima Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, u do sada je dato 16,5 miliona doza vakcine.

Prije nego što je u Bijeloj kući potpisao nekoliko uredbi u vezi sa odgovorom na koronavirus, Bajden je izjavio da je dosadašnja distribucija vakcine protiv COVID 19 bila "žalostan neuspjeh".

"Stvari će nastaviti da se pogoršavaju, prije nego što se situacija popravi", rekao je Biden.

Uredbe koje je potpisao obuhvataju uspostavljanje odbora za testiranje na COVID19 s ciljem da se poveća obim testiranja, a tiču se i nedostatka zaliha, uspostavljanja protokola za putnike koji dolaze iz inostranstva i usmjeravanja sredstava u teško pogođene manjinske zajednice.

Zahtijeva se nošenje maski na aerodromima i u određenim sredstvima javnog prevoza, uključujući mnoge vozove, avione i međugradske autobuse.

Administracija će intenzivirati proizvodnju vakcina i upotrijebiti svoju moć da kupi više vakcina "potpunim korišćenjem zakonskih mogućnosti, uključujući i Zakon o odbrambenoj prizvodnji", navodi se u planu.

Trumpova administracija aktivirala je taj zakon, koji predsjedniku daje široka ovlaštenja da "ubrza i intenzivira snabdevanje sredstvima koristeći američke kompanije” za zaštitnu opremu, ali ga nikad nije primijenio za testiranje ili proizvodnju vakcina.

Trump je često pokušavao da umanji ozbiljnost virusa zbog kojeg je u SAD stradalo 405.000 ljudi, a zaraženo više od 24 miliona.

Biden je obećao da će obezbijediti 100 miliona doza u prvih 100 dana svoje administracije. Njegov plan podrazumijeva povećanje broja vakcinisanih tako što će se u grupe koje mogu da ih prime dodati nastavnici i prodavci u prehrambenim prodavnicama.

Prve odluke novog američkog predsjednika

Joe Biden, predsjednik SAD

Prvog dana na položaju Joe Biden je potpisao 17 predsjedničkih uredbi.

Planira da ubrza distribuciju vakcine protiv COVID19 i da pokuša da kroz Kongres progura novi paket pomoći za saniranje posljedica pandemije u vrijednosti od hiljadu 900 milijardi dolara.

Kongresu je proslijedio zakonski prijedlog o imigraciji koji bi ilegalnim imigrantima omogućio da dobiju državljanstvo u roku od osam godina.

Takođe je potpisao je 15 uredbi, među kojima su obavezno nošenje maski u federalnim zgradama, uspostavljanje nove kancelarije u Bijeloj kući za koordinaciju odgovora na koronavirus i zaustavljanje procesa povlačenja Amerike iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Povratak SAD u WHO

U aprilu prošle godine bivši predsjednik Donald Trump odlučio je da Amerika više ne uplaćuje svoj dio u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) jer je kazao da je "kontroliše Kina". Potom je pokrenuo proces izlaska SAD iz WHO što bi trebalo da stupi na snagu u julu, ali Biden to sada obustavlja.

Bidenova administracija je saopštila da će američka delegacija, na čelu sa doktorom Entonijem Faučijem, prisustvovati virutelnom sastanku WHO. Takođe je najavila da će se priključiti Covaxu, globalnoj inicijativi za distribuciju vakcina siromašnim zemljama.

Povratak SAD u Pariški klimatski sporazum

Novi američki predsjednik započeo je i proces ponovnog priključivanja Sjedinjenih Država Paričkom klimatskom sporazumu iz kojeg je Trump povukao zemlju 2017. godine.

Bivši predsjednik podržavao je industriju uglja i fosilnih goriva i često se podsmijevao obnovljivim izvorima energije.

SAD bi ponovo mogle da budu dio tog pakta u roku od 30 dana.

Sporazum o klimatskim promjenama su 2015. potpisale sve zemlje na svijetu, a cilj je da se smanji emisija štetnih gasova i ograniči rast temperature u ovom vijeku do 2 stepena Celzijusa.

Amerika će imati i specijanog predsjedničkog izaslanika za klimatske promjene, a to je bivši državni sekretar Džon Keri.

Biden executive orders
Biden executive orders

Ukidanje Trumpovih imigracionih mjera

Ukinuo je i brojne imigracione mjere Trumpove administracije - vanredno stanje koje je bivši predsjednik uveo da bi se iz budžeta Pentagona finansirala izgradnja zida na granici Amerike i Meksika, kao i zabranu dolaska putnika iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja.

Naložio je i Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i sekretaru za pravosuđe da očuvaju program za zaštitu od deportacije mladih imigranata koji su ilegalno dovedeni u zemlju kada su bili djeca, poznat kao "DACA".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG