Oko 1.100 sjevernokorejskih specijalaca je ubijeno ili ranjeno u Rusiji otkako su prije nekoliko sedmica ušli u sukob s Ukrajinom, saopštila je 19. decembra Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje. Među poginulima je navodno i jedan general.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 23. decembra je izjavio da je broj poginulih i ranjenih veći od 3.000, što predstavlja oko četvrtinu sjevernokorejskih specijalnih snaga poslanih u Rusiju, ali je dodao da su ti podaci preliminarni. Radio Slobodna Evropa nije mogao potvrditi nijednu od ovih brojki.
Ipak, čini se da vođa Sjeverne Koreje Kim Jong Un nije uznemiren brzim gubicima. Prema izvještajima, on dodatno učvršćuje svoju podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u zamjenu za ključne zalihe nafte, novca i vojne tehnologije.
Zelenski je 23. decembra izjavio da bi Sjeverna Koreja mogla poslati još trupa i oružja na front.
Zajednički štab južnokorejske vojske podržao je tu prognozu, rekavši da Pjongjang priprema rotaciju ili slanje dodatnih snaga u Rusiju.
Sjevernokorejska vojna podrška dolazi u kritičnom trenutku rata. Rusija nastoji nadvladati brojčano slabiju i resursima oskudniju ukrajinsku pješadiju te osvojiti teritorij prije nego što njeni vlastiti ljudski i materijalni resursi postanu iscrpljeni.
Pentagon je početkom oktobra saopštio da je Rusija izgubila više od 600.000 vojnika u skoro trogodišnjem ratu. Potrošila je toliko vojne opreme da se bori da nadomjesti artiljerijske granate i projektile usljed oštrih zapadnih sankcija.
Sada gotovo dvije trećine minobacačkih i artiljerijskih granata koje Rusija koristi protiv Ukrajine dolazi iz Sjeverne Koreje, izvijestio je Wall Street Journal, pozivajući se na ukrajinskog oficira Andrija Kovalenka. Ukrajinski zvaničnici također navode da je svaka treća balistička raketa proizvedena u Sjevernoj Koreji.
Pjongjang pojačava proizvodnju oružja kako bi zadovoljio rastuće potrebe Rusije, kažu stručnjaci.
Rovovski rat
Ruske trupe sada osvajaju položaje na istoku Ukrajine najbržim tempom od početka rata. Kijev je izveo iznenadni upad u područje Kurska u avgustu, zauzevši dio ruskog teritorija u nadi da će odvući neprijateljske snage od istočne Ukrajine. To se nije ostvarilo, dijelom zahvaljujući zalihama sjevernokorejskih trupa.
Dolazak sjevernokorejskih trupa u Rusiju u oktobru prvobitno je viđen kao čin očaja ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je morao značajno povećati plate kako bi privukao nove regrute.
Međutim, The New York Times je 23. decembra, pozivajući se na američke zvaničnike, izvijestio da je zapravo Sjeverna Koreja pristupila Rusiji s ponudom slanja trupa, a Putin je prihvatio. Nije jasno kada je Kim iznio ovu ponudu.
Putin je u junu otputovao u Pjongjang na sastanak s Kimom. Tokom samita, dvojica lidera su postigla dogovor o strateškom sporazumu koji uključuje klauzulu o međusobnoj odbrani. Putin je ovaj sporazum ratifikovao u novembru.
Slanjem trupa u Rusiju, Kim pokušava zaobići stroge sankcije koje Sjeverna Koreja trpi od 2006. godine, kada je izvela prvi nuklearni test. Ove sankcije ograničavaju pristup tehnologijama i materijalima za vojnu upotrebu.
Sjeverna Koreja decenijama nije bila uključena u aktivne ratne sukobe. Njena vojska, koja broji više od milion vojnika, nema borbenog iskustva. Angažman u Ukrajini omogućava Kimovim trupama da steknu iskustvo, ali ih stavlja u situaciju za koju nisu adekvatno pripremljeni, tvrde analitičari.
Sjeverna Koreja nije bila uključena u vrući rat desetljećima. Stoga njezini vojni vrhovi i trupe – kojih ima više od milijun – nemaju nikakvog borbenog iskustva. Raspoređivanje u Ukrajini je način da Kim i njegova vojska steknu nešto. Međutim, Kimove trupe su loše pripremljene za vrstu rovovskog rata sa širokom upotrebom bespilotnih letjelica i projektila s kojom se suočavaju u Ukrajini, kažu stručnjaci.
Hyunseung Lee, koji je proveo tri i po godine u artiljerijskom i izviđačkom bataljonu početkom 2000-ih prije nego što je prebjegao, rekao je za RSE prošlog mjeseca da Kimove trupe "zapravo ne treniraju s naprednom opremom".
Dodao je da vojnici ne mogu ovladati dronovima i modernim tehnologijama u kratkom roku.
Video snimci na društvenim mrežama prikazuju ukrajinske kamikaza dronove kako pogađaju i ubijaju sjevernokorejske vojnike u snijegom prekrivenim poljima Kurska. Komentarišući snimke u objavi na platformi X 19. decembra, Lee je to nazvao "tužnim, ali predvidivim ishodom".
Prema Institutu za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Vašingtonu, veliki gubici među trupama Sjeverne Koreje nisu uzrokovani samo modernom tehnologijom. Problem predstavljaju i jezičke barijere koje otežavaju komunikaciju i koordinaciju s ruskim snagama.
Još značajnije, ISW navodi da Sjevernokorejci izvode početne napade na ukrajinske položaje na otvorenom terenu. Ovakve strategije, koje neki vojni stručnjaci cinično nazivaju "topovskim mesom", rezultiraju velikim gubicima među napadačima.
Portparol ukrajinske vojne obavještajne službe, Jevgen Jerin, rekao je za agenciju AFP 24. decembra da angažman sjevernokorejskih trupa nije imao značajan uticaj na bojnom polju.
"To nije tako veliki broj vojnika", izjavio je, dodajući da koriste "primitivne taktike koje više podsjećaju na Drugi svjetski rat".
