Izvještaj SIPRI-ja objavljen ove sedmice pokazuje značajan rast ukupne međunarodne prodaje oružja potaknut ratovima u Ukrajini i Gazi. Prihodi 100 najvećih svjetskih odbrambenih kompanija porasli su za 4,2% na ukupno 632 milijarde dolara u 2023.

Ali rast kineskih kompanija u 2023. iznosio je samo 0,7%, što je najmanji od 2019. godine.

Sjedinjene Države su prošle godine bile najveći svjetski izvoznik oružja sa 41 američkom kompanijom među 100 najboljih, zaradivši 317 milijardi dolara prihoda od oružja. Samo devet od 100 najvećih preduzeća bilo je iz Kine, sa ukupnim prihodom od oružja u iznosu od 103 milijarde dolara, prema istraživanju.

Do usporavanja dolazi uprkos naporima Kine da pronađe prekomorska tržišta za svoje oružje kako bi podržala svoje geopolitičke ciljeve.

Tokom prošle godine, kineski odbrambeni izvođači učestvovali su na brojnim odbrambenim izložbama u inostranstvu. Više od 60 odbrambenih firmi učestvovalo je na Eurosatoryju - jednom od najvećih europskih sajmova odbrane - u Francuskoj u julu. Kineske odbrambene kompanije učestvovale su i na događajima u Vijetnamu, Singapuru, Kataru i zajedno sa Rusijom na sajmu naoružanja u Pakistanu.

Analitičari kažu da se Peking i dalje suočava sa nizom prepreka dok nastoji da poveća svoju reputaciju velikog prodavca oružja. Kažu da su bliske veze Pekinga s Moskvom i činjenica da mnogi njegovi sistemi - iako napredni - nisu testirani u borbi, neki od razloga zbog kojih se čini da kineska prodaja oružja zaostaje za drugim zemljama.

Transfer tehnologije

Za mnoge zemlje savezničke sa Zapadom, percipirana podrška Kine Rusiji i njen rat u Ukrajini predstavljaju ključnu prepreku za kupovinu kineskog oružja.

Fenix Chiang, viši vojni izvještač tajvanskog lista China Times, kaže da zemlje poput Poljske, koje Rusiju vide kao primarnu prijetnju, vjerojatno neće kupovati kinesko ili rusko oružje, već će se umjesto toga odlučiti za južnokorejske alternative po razumnim cijenama.

"Poljska nikada ne bi izabrala vojno oružje iz Kine ili ono koje je povezano s Rusijom, jer bi ono nudilo malo sigurnosti", rekao je Chiang.

Wendell Minnick, bivši novinar web stranice Defense News, rekao je da nedostatak podrške Kine nakon prodaje i nespremnost da dijeli kritične tehnologije s kupcima slabi njenu poziciju na globalnom tržištu oružja.

„Prodaće vam borbeni avion, ali ne pružaju baš detaljnu priliku za obuku za zemlju u koju ih prodaju“, rekao je Minnik za Mandarin Service VOA u video intervjuu. “To je ogroman problem.”

Minnick je rekao da za razliku od toga, Washington obezbjeđuje obuku za tajvanske pilote F-16 u Sjedinjenim Državama.

“Oni dobijaju iskustvo licem u lice, iskustvo na terenu sa pravim američkim borbenim pilotima i obuku. Kina zapravo ne nudi mnogo u vidu obuke”, rekao je Minnick.

Nedostatak održavanja i podrške rezervnim dijelovima je još jedan problem za Kinu u promociji svog oružja na međunarodnom tržištu, dodao je.

„Jednostavno ne isporučite napredni sistem oružja i onda kažete hvala, doviđenja, sretno. Morate ih opskrbljivati stalnim održavanjem i nadogradnjom i rezervnim dijelovima,” rekao je Minnick. “Također morate obezbijediti priručnike koji su na lokalnim jezicima, a ne na kineskom.”

Nije testirano u borbi

Analitičari kažu da je najveći izazov sa kojim se kinesko oružje suočava u inostranstvu nedostatak pravog borbenog iskustva.

“Niko ne voli kupovati napredni sistem oružja koji nije vidio borbu,” rekao je Minnick, “tako da je to veliki problem za Kinu sve dok njihovi sistemi ne počnu da se zapravo koriste za borbu s dokazanim borbenim iskustvom.”

Erich Shih, tajvanski vojni stručnjak, također smatra da je nedostatak borbenog iskustva slabost kineskog oružja.

"Kada je u pitanju izvoz borbenih aviona iz kontinentalne Kine, ako im nešto nedostaje, to je pravo borbeno iskustvo", rekao je Shih. "Drugim riječima, iz perspektive kupaca, pitanje je da li je ovo oružje zaista pouzdano. "

Upotreba zapadne tehnologije u kineskom oružju postala je još jedna prepreka za Kinu u prodaji oružja u inostranstvu.

Chang Ching, viši istraživač u trustu mozgova Društva za strateške studije sa sjedištem u Tajpeju, napominje da već dugo postoje glasine da je Kina zainteresirana za prodaju svog borbenog aviona J-10 Argentini, kao i da je zainteresirana i Argentina.

"Međutim, katapultirajuća sjedišta koja se koriste u mlaznjacima proizvodi Martin-Baker, a Ujedinjeno Kraljevstvo ne odobrava izvoz Martin-Bakerovih katapultnih sjedišta u Argentinu", rekao je Chang. “Osim ako ih Kina ne može zamijeniti domaćim katapultnim sjedištima, svaka oprema s komponentama iz drugih zemalja suočit će se s ograničenjima kada se prodaje u inostranstvu.”

Prednost dvostruke upotrebe

Pozitivna strana za kineske kompanije za proizvodnju oružja, kineski vojni dronovi stoje dobro na globalnom tržištu zbog manje izvoznih ograničenja u poređenju sa američkim i evropskim kolegama, prema izvještaju Mercator instituta za kineske studije, ili MERICS,

Fenix Chiang kaže da se dronovi Da-Jiang Innovations, kineske tehnološke kompanije, mogu lako prilagoditi za vojnu upotrebu nakon što se izvezu u Ukrajinu.

Kina je navodno izvozila tehnologije dvostruke namjene na obje strane u sukobu u Ukrajini.

Ističući jedan primjer, Chiang je ukazao na kinesku prodaju Rusiji prošle godine 10.000 terenskih vozila "DesertCross 1000-3" koja su napravljena za civilnu upotrebu, ali mogu biti korisna na bojnom polju.

U drugom primjeru, Kina je povukla svoju raketnu fregatu tipa 056 i predala brod kineskoj obalnoj straži.

“Nekoliko ovih plovila je prodato drugim zemljama”, rekao je Chang.

Pobunjenički izvori rekli su da se vojska složila da izvrši uredno povlačenje iz Darae prema sporazumu kojim se vojnim zvaničnicima daje siguran prolaz do glavnog grada Damaska, oko 100 kilometara sjeverno.

Video snimci društvenih mreža prikazuju pobunjenike na motociklima i druge kako se miješaju sa stanovnicima na ulicama. Ljudi su pucali u zrak na glavnom gradskom trgu u znak slavlja, navodi se na snimcima.

Nije bilo momentalnog komentara vojske ili Assadove vlade, a Reuters nije mogao nezavisno provjeriti tvrdnje pobunjenika.

Padom Darae, Assadove snage su za nedelju dana predale četiri važna centra pobunjenicima.

Daraa, koja je imala više od 100.000 stanovnika prije početka građanskog rata prije 13 godina, ima simboličan značaj kao kolijevka ustanka. To je glavni grad provincije od oko milion stanovnika, koja graniči sa Jordanom.

Zauzimanje Daraa uslijedilo je nakon tvrdnje pobunjenika kasno u petak da su napredovali do ruba centralnog grada Homsa, ključne raskrsnice između glavnog grada i obale Sredozemnog mora.

Zauzimanjem Homsa bi se Damask odsjekao od obalnog uporišta Assadove manjinske alavitske sekte, te od tamošnje pomorske baze i zračne baze njegovih ruskih saveznika.

"Naše snage su oslobodile posljednje selo na periferiji grada Homsa i sada su na njegovim zidinama", rekla je sirijska frakcija koja je predvodila široki napad u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Koalicija pobunjeničkih frakcija koja uključuje islamističku grupu Hayat Tahrir al-Sham (HTS) uputila je posljednji poziv snagama lojalnim Asadovoj vladi u Homsu da prebjegnu.

Uoči napredovanja pobunjenika, hiljade ljudi pobjeglo je iz Homsa prema obalnim regijama Latakija i Tartus, uporišta vlade, rekli su stanovnici i svjedoci.

Asadov režim pod prijetnjom

Alijansa koju podržavaju SAD predvođena borcima sirijskih Kurda zauzela je u petak Deir el-Zor, glavno uporište vlade u ogromnoj istočnoj pustinji, izjavila su za Reuters tri sirijska izvora.

Pobunjenici su zauzeli Alep i Hamu na sjeverozapadu i centru ranije u munjevitoj ofanzivi koja je počela 27. novembra.

U još jednom zlokobnom znaku za Assada na istoku, snage sirijskih Kurda rekle su da je Islamska država -- grupa koja je uvela vanredno stanje pod svojom oštrom vladavinom prije poraza od koalicije predvođene SAD-om 2017. -- preuzela kontrolu nad nekim područjima na istoku Sirije.

Aron Lund, saradnik istraživačkog centra Century Foundation, rekao je da se Assadova vlada "u ovom trenutku bori za život".

Bilo je moguće da bi vlada mogla zadržati Homs, "ali s obzirom na brzinu kojom su se stvari do sada kretale, ne bih računao na to", rekao je u petak.

Sirijska državna TV izvijestila je da su rusko-sirijski zračni napadi usmjereni na sjedišta pobunjenika u selima Hama, Idlib i Alep ubili najmanje 200 pobunjenika u petak, pozivajući se na Ruski koordinacioni centar u Siriji.

Izvor iz sirijske vojske rekao je da su snage Hezbollaha koje podržava Iran bile pozicionirane da pojačaju odbranu vlade u Homsu i blizu njega.

Sirijski državni mediji izvijestili su da je desetine pobunjenika ubijeno u selu Homsa u petak u operaciji sirijskih i ruskih zračnih snaga, artiljerije, projektila i oklopnih vozila.

Zauzimanje Homsa bi učvrstilo lanac moćnih položaja pod kontrolom islamskih pobunjenika od Alepa na turskoj granici na sjeveru do Darae na jordanskoj granici na jugu.

Osvajanje Homsa bi takođe povećalo šanse pobunjenika da izoluju sjedište Assadovog režima u Damasku sa mogućnošću da blokiraju put sjeverozapadno od glavnog grada do mora.

Pobunjenici obnovljeni

Dok su pobunjenici u ofanzivi, Rusija i Jordan su u petak pozvali svoje državljane da napuste Siriju.

Nakon godina zaključanih iza zamrznutih linija fronta, pobunjeničke snage su izbile iz svog sjeverozapadnog bastiona u Idlibu kako bi ostvarile najbrži napredak na bojnom polju s obje strane od ulične pobune protiv Assada prije 13 godina.

U sukobu u Siriji poginulo je više od 305.000 ljudi između 2011. i 2021. godine, saopštio je Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava 2022. godine.

Assad je povratio kontrolu nad većim dijelom Sirije nakon što su mu ključni saveznici -- Rusija, Iran i libanski Hezbollah -- došli u pomoć. Ali sve su nedavno oslabljene i skrenute sa strane drugim krizama, dajući sunitskim muslimanskim militantima prozor za uzvrat.

Teheran, koji je od početka rata u Gazi prošle godine fokusiran na tenzije s najvećim neprijateljem Izraelom, počeo je u petak evakuirati svoje vojne zvaničnike i osoblje iz Sirije, što je znak nesposobnosti Irana da zadrži Assada na vlasti, izvještava The New York Times , pozivajući se na regionalne zvaničnike i tri iranska zvaničnika.

Šef glavne pobunjeničke frakcije HTS-a, Abu Mohammed Al-Golani, obećao je u odvojenom intervjuu za New York Times objavljenom u petak da bi pobunjenici mogli okončati Assadovu vladavinu.

"Ova operacija je slomila neprijatelja", rekao je o munjevitom napadu pobunjenika.

Dok je bio u glavnom gradu SAD-a, Porošenko se sastao sa zvaničnicima Bidenove administracije i članovima buduće Trumpove administracije kako bi podijelio svoju procjenu situacije sa kojom se Ukrajina suočava više od dvije i po godine nakon što je Rusija pokrenula svoju invaziju u punom obimu, i svoju viziju kako da okonča sukob.

Intervju je uređen radi kratkoće i jasnoće.

VOA: Kako biste opisali situaciju na linijama fronta u Ukrajini?

Petro Porošenko, bivši ukrajinski predsjednik: Svake nedelje putujem na prve linije fronta da isporučim potrebnu opremu i naoružanje. Rusija pojačava pritisak. Rusija ima sofisticiranije oružje nego prije pola godine. Ukrajinski vojnici su umorni jer neki služe više od dvije i po godine, ali i dalje ne dozvoljavaju Rusima da probiju ukrajinske položaje.

U ovom trenutku ne treba razmišljati o ofanzivnim operacijama, već o tome [kako] ojačati utvrđenja. Cijenim odluku vlade Sjedinjenih Država da nam da protupješadijske mine. Imati tri, četiri, pet kilometara minskog polja odličan je odgovor na novu taktiku Rusije, koja sa malim grupama od pet do 12 ljudi prodire na ukrajinske položaje uz podršku ruske artiljerije koja ima neograničen broj artiljerijskih granata.

Ako imamo utvrđenja, minska polja i izviđačke bespilotne letjelice, uključujući termalne noćne dronove i [neograničen broj FPV dronova za uništavanje ovih malih grupa, [jedan] efikasan sistem radio-elektronskog ratovanja, uključujući i protiv ruskih izviđačkih dronova, uvjeren sam da ćemo mogu zadržati linije odbrane.

VOA: Ukrajina je pod pritiskom da započne pregovore. Je li ovo dobro vrijeme za to?

Porošenko: Nijedna druga nacija na svijetu ne želi mir više od Ukrajinaca jer plaćamo ogromnu cijenu. Međutim, pregovori bi trebali početi kada obje strane budu spremne. Svi pitaju da li je Ukrajina spremna, a niko ne pita da li je [ruski predsjednik Vladimir] Putin spreman za ove pregovore. Putin nije spreman. Trebalo bi da preduzmemo ogromne napore da pripremimo Putina za ove pregovore. Na kom jeziku da razgovaramo sa Putinom? Jezik snage, uključujući sofisticirano i moderno oružje za Ukrajinu. Putin treba da osjeti da plaća visoku cenu. Potrebne su nam jače sankcije da uništimo flotu u sjeni. Sankcije bi trebalo da smanje ruski izvoz sa 600 [milijardi] na 200 milijardi dolara kako bi se smanjila Putinova sposobnost da finansira rat.

VOA: Mislite li da će nova Trumpova administracija podržati vašu viziju?

Porošenko: Ja snažno vjerujem u globalno vodstvo Sjedinjenih Država. Radio sam sa [predsednikom Donaldom] Trumpom 2016-2019. Susret s njim bio je jedan od mojih prvih susreta kao predsjednika Ukrajine. Naš sastanak je bio zakazan za pet minuta – samo da se rukujemo i fotografišemo – i trajao je dva i po sata. Kao rezultat toga, dao je Ukrajini prvo smrtonosno oružje nakon tri godine rata, legendarne Javelins [protivtenkovske rakete]. Spasili su mnogo života u regionu Donbasa. Čak i bez dodatnih konsultacija sa našim evropskim partnerima, dogovorili smo se da Sjedinjene Države uvedu sankcije protiv kompanije koja je izvršila radove na Sjevernom toku 2 [prirodni gasovod], što je bilo od vitalnog značaja. U prisustvu predsjednika Trumpa razgovarali smo s [njegovim bivšim direktorom CIA-e Mikeom] Pompeom o koordinaciji napora da se prizna ukrajinska nezavisna crkva. Trump je osoba rezultata, a ne procesa. Dovoljno je odlučan da donosi teške odluke.

VOA: Trump je imenovao generala Keitha Kelloga za specijalnog predstavnika SAD za Ukrajinu i Rusiju. Šta mislite o njemu i njegovim idejama?

Porošenko: Sreo sam ga nekoliko puta dok je bio član [tadašnjeg] tima potpredsednika [Mike] Pencea. Pozdravljam pristup predsjednika Trumpa da imenuje specijalnog predsjedničkog izaslanika u Ukrajini. Kada je predsjednik Trump imenovao Kurta Volkera [za specijalnog predstavnika SAD-a za pregovore o Ukrajini], to je bilo izuzetno efikasno. A sada, nivo profesionalizma generala Kelloga nam daje oprezan optimizam.

Možemo zaustaviti rat za 24 sata, kao što je predsjednik Trump obećao, i to bez ijednog [ispaljenog] metka ili potrošenog dolara. Potreban nam je samo jedan potpis za jedan ugovor — Washingtonski sporazum [ugovor iz aprila 1949. o uspostavljanju Sjevernoatlantskog saveza]. Pozivanje Ukrajine u NATO bit će snažna demonstracija Putinu da se ne bojimo njegove ucjene. Dovoljno smo odlučni i želimo da imamo održivu sigurnost na kontinentu.

Predlažem svoj plan — „Plan Porošenko“. U roku od godinu dana, partneri garantuju da će Ukrajina dobiti punopravno članstvo [NATO] ako ispuni određene kriterijume i određene uslove. Tokom te godine, dok nismo u NATO-u, dobit ćemo iste sigurnosne garancije kao Finska i Švedska prije njihovog punopravnog članstva u NATO-u. Tokom te godine, također predlažem da se mirovne snage pod mandatom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda garantuju prekid vatre. Eto kako zaustaviti rat za 24 sata.

Izvještaj, koji je u četvrtak izdao Ured direktora nacionalne obavještajne službe, otkriva da, iako Teheran trenutno nije spreman za izradu nuklearnog oružja, poduzima aktivnosti "koje ga bolje pozicioniraju da ga proizvede, ako tako želi".

U izvještaju se navodi da je Iran od jula nastavio da povećava svoje zalihe od 20% i 60% obogaćenog uranijuma, a istovremeno proizvodi i upravlja sve većim brojem naprednih centrifuga.

Procjena američkih obavještajnih službi dalje upozorava da su iranski zvaničnici sve spremniji "javno raspravljati o korisnosti nuklearnog oružja".

"Teheran ima infrastrukturu i iskustvo da brzo proizvodi uranijum za oružje u više podzemnih objekata, ako tako želi", navodi se u izvještaju. "Iranski lideri priznaju da to jača kredibilitet prijetnji razvojem nuklearnog oružja."

Izvještaj ODNI-a procjenjuje da postojeće zalihe obogaćenog uranijuma u Iranu daleko premašuju ono što mu je potrebno za civilne svrhe i da bi Teheran mogao izgraditi "više od desetak nuklearnog oružja ako bi njegove ukupne zalihe uranijuma bile dodatno obogaćene".

Procjena američkih obavještajnih službi o iranskim sposobnostima objavljena u julu prošle godine na sličan način govori da je zvaničnicima u Teheranu postalo ugodnije da govore o upotrebi nuklearnog oružja.

Ali novi izvještaj sugerira da je Teheran sada spreman suprotstaviti se pritisku Zapada, napadima ili drugim prijetnjama s više nuklearnih aktivnosti.

"Iran će vjerovatno razmotriti instaliranje ili upravljanje naprednijim centrifugama, daljnje povećanje zaliha obogaćenog uranijuma, obogaćivanje uranijuma do 90 posto, ili prijeteći povlačenjem iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja", prema najnovijoj procjeni ODNI-a.

Američki zvaničnici su ranije upozoravali da bi Teheran mogao proizvesti nuklearnu bojevu glavu za samo jednu do dvije sedmice, iako su također rekli da Pentagon ima opcije da zaustavi iranski nuklearni proboj.

Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama još uvijek nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Američki obavještajni analitičari kažu da se njihova zabrinutost proteže dalje od nuklearnog oružja i uključuje iranske balističke rakete i mogućnosti dronova.

Američka procjena kaže da Iran "gotovo sigurno uključuje lekcije naučene iz napada raketa i bespilotne letjelice (UAV) na Izrael u aprilu i iz operativne upotrebe iranskih bespilotnih letjelica od strane Rusije protiv Ukrajine."

Američka obavještajna služba dodatno "očekuje da će Teheran uključiti podatke o performansama balističkih projektila koje je prenio Rusiji kada budu korišteni u operativnim uvjetima."

A pomoć Rusije bi također mogla potaknuti iranski rad na više raketa za svemirsko lansiranje, što bi moglo skratiti vremensku liniju Teherana za proizvodnju interkontinentalne balističke rakete, upozorava se u izvještaju ODNI.

Drugi tajni obavještajni izvještaj objavljen u četvrtak detaljno opisuje dodatnu iransku podršku Moskvi.

Iran "vjerovatno obučava i pomaže ruskim vojnicima u operacijama bespilotnih letjelica," navodi se, dodajući da su se "Moskva i Teheran također dogovorili da uspostave zajedničku proizvodnu liniju u Rusiji za smrtonosne bespilotne letjelice".