Linkovi

Najnovije

Dezinformacije iz inostranstva podižu strahovanja od nasilja u SAD

Arhiv - Reklame na Facebooku povezane sa ruskim naporima za uticaj na politički proces američkih izbora, sa ciljem podizanja tenzija i produbljivanja društvenih sporova, na fotografiji koju je 1. novembra 2017. objavio Komitet za obavještajni rad Predstavničkog doma SAD.
Arhiv - Reklame na Facebooku povezane sa ruskim naporima za uticaj na politički proces američkih izbora, sa ciljem podizanja tenzija i produbljivanja društvenih sporova, na fotografiji koju je 1. novembra 2017. objavio Komitet za obavještajni rad Predstavničkog doma SAD.

Stalni napori stranih obavještajnih službi i globalnih terorističkih organizacija da u Sjedinjenim Državama plasiraju dezinformacije čini se da daju rezultate, što stvara nova strahovanja od terorističkog napada u narednim nedjeljama, rekao je visoki zvaničnik unutrašnje bezbjednosti.

Upozorenje, iako je u velikoj mjeri u skladu sa najnovijim antiterorističkim biltenom Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavljenim u novembru, dolazi dok se zemlja priprema za božićne praznike i proslavu Nove godine, zajedno sa godišnjicom napada na američki Capitol 6. januara .

"Prijetnja je nestabilnija", rekao je John Cohen​, najviši zvaničnik u DHS-ovoj kancelariji za obavještajne poslove i analize, na virtuelnom forumu u srijedu.

"Napravili smo napredak. Nastavljamo da napredujemo iz dana u dan", dodao je on. "Ali još uvijek ima puta pred nama."

Novembarski antiteroristički bilten upozorio je da se SAD suočavaju sa "značajnom prijetnjom" od domaćih ekstremista do kraja 2021. i da se to produžava do početka 2022.

Ali Cohen je na forumu, čiji je domaćin Univerzitetski program za ekstremizam George Washington, rekao da su rizici postali nepredvidivi zbog "značajnog nivoa aktivnosti stranih obavještajnih organizacija", od kojih mnoge dobijaju na snazi neprestanim kampanjama dezinformacija koje je opisao kao uporne i visoko sofisticirane.

"Ono što okruženje čini nestabilnijim, iz moje perspektive, jeste to što narativi koje promovišu ovi akteri prijetnji brzo pronalaze put u 'mainstream' medijski ekosistem gdje ih pojačavaju javne ličnosti, u medijima, u vladi", rekao je.

"Njihov cilj može biti politički ili zasnovan na rejtingu", rekao je Cohen. "Ali u trenutnom okruženju prijetnji, što se ovi narativi šire i šire, veća je vjerovatnoća da će ih pojedinac iskoristiti kao opravdanje za nasilje."

Ostala upozorenja

Ovo nije prvi put da Cohen upozorava na opasnost od dezinformacija stranih obavještajnih službi i terorističkih grupa, niti je usamljen u toj zabrinutosti.

Sekretar za unutrašnju bezbjednost Alejandro Mayorkas​ upozorio je u utorak na "ozbiljne i značajne" posljedice širenja dezinformacija.

"Lažni narativi predstavljaju pretnju našoj bezbjednosti", rekao je Mayorkas tokom Bloombergovog tehnološkog foruma. "Potrebno nam je da se naši lideri pojačaju i bore protiv toga, jer su riječi lidera veoma važne. Oni mogu biti veoma uticajni u javnom diskursu."

Bivši obavještajni zvaničnici i analitičari rekli su za Glas Amerike da je osnova za najnovije destabilizacione napore postavljena prije izbora 2020. godine, pri čemu je Rusija posebno pronašla načine da približi stabilne trgovce uticajem američkoj publici na krajnjoj desnici i krajnjoj ljevici.

Taj napor Teherana uslijedio je nakon kampanje koja je preko elektronske pošte pokrenuta neposredno uoči izbora u SAD 2020. sa ciljem da zastraši američke birače.

A još u martu 2020. visoki zvaničnici State Departmenta saopštili su da Rusija, Kina i Iran pronalaze načine da pojačaju međusobne kampanje dezinformacija u vezi sa porijeklom i širenjem Covida 19.

Prema američkim zvaničnicima i analitičarima, ove vrste napora su samo nastavile da dobijaju na popularnosti, sa raznim protivnicima koji su se fokusirali na korištenje mnogih od istih problema da bi dosegli i eventualno uticali na ugrožene Amerikance.

"Prvi dio je da li možete da okupite publiku da uradi nešto užasno ili promijeni glasanje ili nešto slično, što je trajna vrsta kampanje", rekao je za Glas Amerike Clint Watts​, viši saradnik Instituta za spoljnu politiku.

Watts, bivši specijalni agent FBI, rekao je da je drugi dio ovih operacija uticaja potencijalno još opasniji.

"To je akutni scenario, što znači da se nalozi (na društvenim mrežama), prikriveni, koji izgledaju i pričaju kao Amerikanci, ubacuju u prostore gdje znaju da postoje ljudi koji su skloni nasilju", rekao je on. "To je igra brojeva... Ubacite ideju i ukoliko vam je publika velika - što vam je publika veća, veća je šansa da će neko od njih to shvatiti i pokrenuti je."

Najbolja odbrana: informisani građani

Najviši zvaničnici američkih bezbednosnih službi izrazili su zabrinutost, iako je prošlog marta direktor FBI Christopher Wray ​rekao da napori Biroa mogu učiniti samo toliko koliko čine.

"Na kraju krajeva, nijedna istraga FBI sama po sebi ne može dovoljno da izoluje našu zemlju od ove prijetnje", rekao je tada Wray. "Naša najbolja odbrana je dobro obavještena javnost."

Bez obzira na to, Cohen, viši obavještajni zvaničnik u Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost, rekao je u srijedu da je teško pomagati američkoj javnsti da vidi kroz neke od ovih operacija uticaja.

"Pokušaj da se obrazuje javnost da, u zavisnosti od toga gdje dobijaju informacije, mogu biti na meti dezinformacija, to je najveći izazov sa kojim se trenutno suočavamo", rekao je Cohen. "Taj podskup naše populacije, oni neće vjerovati šta im vlada govori."

See all News Updates of the Day

Zelenski i Netanyahu zahvalni Predstavničkom domu američkog Kongresa na usvajanju zakona o pomoći

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zahvalnost američkom Predstavničkom domu zbog usvajanja prijedloga zakona o pomoći Ukrajini.

„Zahvalan sam Predstavničkom domu Sjedinjenih Država, objema strankama i predsjedavajućem Mikeu Johnsonu”, objavio je Zelenski na društvenoj mreži X.

Ukrajinski predsjednik istakao je da će prijedlog zakona, koji treba da usvoji američki Senat i potpiše predsjednik Joe Biden, spriječiti širenje rata, spasiti hiljade života i pomoći Ukrajini i Americi da budu još jače.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova saopštila je da će usvajanje prijedloga zakona o paketu pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu dodatno produbiti krizu svijetu.

„Vojna pomoć režimu u Kijevu predstavlja direktno sponzorisanje terorističkih aktivnosti. Kada je riječ o Tajvanu - radi se o miješanju u unutrašnja pitanja Kine. U vezi sa Izraelom značiće produbljivanje ekskalacije i jačanje tenzija u regionu”, objavila je Zaharova na Telegramu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahvalio je Predstavničkom domu Kongresa na usvajanju prijedloga zakona o pomoći Izraelu.

„Upravo je velikom većinom usvojen predlog zakona o pomoći koji pokazuje snažnu dvostranačku podršku Izraelu i brani zapadnu civilizaciju. Hvala prijatelji, hvala Ameriko!”, objavio je Netanyahu na društvenij mreži X.

Američka vojna pomoć saveznicima dala bi američkoj odbrambenoj industriji potrebnu podršku

Ukrajinski službenik Glavne uprave za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine stoji ispred pomorskog drona Magura tokom demonstracije za novinare na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini 11. aprila 2024.
Ukrajinski službenik Glavne uprave za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine stoji ispred pomorskog drona Magura tokom demonstracije za novinare na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini 11. aprila 2024.

Podrška ukrajinskoj i izraelskoj vojsci povećala je pritisak na američku odbrambenu industriju. Fabrike širom zemlje proizvode oružje i municiju tempom što nije viđeno decenijama.

Ali analitičari upozoravaju da odbrambena industrija ne drži korak sa kompleksnim prijetnjama - od ruske agresije u istočnoj Evropi, do napada iranskih ekstremista u Crvenom moru.

Mackenzie Eaglen, iz Američkog Instituta Enterprise, kaže da "mornarica ispaljuje više projektila Tomahawk za nedjelju dana nego što je ukupno kupila prošle godine".

"To je vrsta mirovne proizvodnje koja mora da se preokrene kroz dodatak budžetu za nacionalnu bezbjednost", kaže ona.

Dvostranačka većina Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojila je nacrt zakona koji se Ukrajini, Izraelu i području Indo-pacifika dodjeljuju dodatna novčana sredstva u iznosu od 95 milijardi dolara.

Sada je preostalo da se o tome izjasni američki Senat, koji je pod kontrolom demokrata, što je preduslov da bude dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu. Procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.

"50 milijardi dolara od toga će biti izdvojeno za našu industrijsku bazu. Ovdje je riječ i o našoj nacionalnoj bezbjednosti i industrijskoj bazi. Ali Ukrajina nije važna samo za Evropu. Važna je i za cijeli svijet", objasnio je sekretar za odbranu Lloyd Austin.

Svijet u kojem Kina posmatra kako Sjedinjene Države i njeni saveznici reaguju na pritisak.

Analitičarka Eaglen ističe da "Peking umije da broji. Znaju koliko raketa kupujemo ili proizvodimo godišnje, a to sigurno nije dovoljno da spriječimo rat u Aziji".

Kina je zaprijetila da će preuzeti kontrolu nad Tajvanom silom ako bude potrebno, što je potez koji bi mogao da izazove nestabilnost širom Pacifika. I demokrate i republikanci u Senatu pozivaju Predstavnički dom da glasa o dodatnoj finansijskoj pomoći.

Par iz Ukrajine ponovo skupa nakon povratka iz ruskog zarobljeništva

Illija Muzika (29) i Alina Panina (27), ukrajinski graničari i bivši ratni zarobljenici igraju se sa njenim psom Roksi, nakon što su oboje pušteni iz zatočeništva, 23. januara 2024. (Foto: Reuters/Valentyn Ogirenko)
Illija Muzika (29) i Alina Panina (27), ukrajinski graničari i bivši ratni zarobljenici igraju se sa njenim psom Roksi, nakon što su oboje pušteni iz zatočeništva, 23. januara 2024. (Foto: Reuters/Valentyn Ogirenko)

Kada je Ilija Muzika, 29-godišnji čuvar granice u južnom ukrajinskom gradu Marijupolju, zarobljen, nedugo nakon ruske invazije punog obima, bojao se da više nikada neće vidjeti svoju vjerenicu.

Alina Panina je, bez njegovog znanja, također odvedena kao ratna zarobljenica, nekoliko sedmica kasnije, u istom gradu. Sada se par konačno ponovo spojio i počinje da obnavlja svoje živote u zapadnoj Ukrajini.

"Nisam znao da li je bila ili je još uvijek u zarobljeništvu", rekao je Muzika koji je pristao da sa Reutersom podijeli svoju neobičnu priču.

"Toliko sam razmišljao da me je to učinilo anksioznim", prisjetio se vremena provedenog u ruskom zarobljeništvu. "Mora da sam je hiljadu puta sahranio svojoj glavi."

Muzika i Panina su zajedno od 2019. godine, a upoznali su se na poslu. Godine 2021. poslani su u prometnu komercijalnu luku u Marijupolju kao voditelji pasa, pregledavajući teret sa svojim španijelima, Džesi i Sonja.

Kada je Rusija izvršila invaziju prije skoro dvije godine, njene snage su brzo opkolile Marijupolj, razorivši veliki dio grada i pretvorivši ga u do tada najsmrtonosnije bojno polje u tom sukobu.

Panina i Muzika su rekli da su uzeli oružje i uputili u fabriku Azovmaš da je brane, ali su razdvojeni 10. aprila kada je ona prebačena na novu lokaciju, povevši oba psa sa sobom.

Dva dana kasnije, Muziku su zarobili Rusi, a on nije znao za sudbinu svoje partnerke.

Panina je završila u gigantskoj čeličani Azovstal u Marijupolju, gdje su ukrajinske trupe postavile poslednje uporište u borbi protiv Rusa. Nakon što im je predsjednik Volodimir Zelenski naredio da se predaju - i ona je zarobljena 17. maja.

Govoreći pored Muzike u njihovoj kući u Novovolinsku, na krajnjem zapadu Ukrajine, 27-godišnjakinja je rekla da je tada odvojena od muških boraca, kao i od dva španijela. Reuters nije mogao nezavisno provjeriti njihove verzije događaja.

"Kada su me vodili u Rusiju, prošli smo pored mjesta gdje su držani psi i oni su lajali dok sam odlazila. To je bio posljednji put da sam ih čula", prisjeća se Panina.

Glad pa sreća

Panina je rekla da su je nekoliko puta selili po Rusiji i okupiranoj Ukrajini. Rusko postupanje opisala je kao grubo i prisjetila se kako su joj otmičari lagali, rekavši da je poražena Ukrajina podijeljena između Moskve i Evrope.

Alina Panina i Ilija Muzika tokom intervjua za Reuters.
Alina Panina i Ilija Muzika tokom intervjua za Reuters.

Panina je puštena na slobodu u južni region Zaporožje u oktobru 2022. godine, ne znajući šta se dogodilo Muziki.

On je oslobođen više od godinu dana kasnije, 3. januara 2023.

Muzika kaže da je držan u ruskom kampu, čiju lokaciju ne zna, gdje je smršao jer nije bio pravilno hranjen.

Rusko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar o pričama Muzike i Panine.

Ukrajinske vlasti procjenjuju da je oko 8.000 Ukrajinaca, kako civila tako i vojnika, u zarobljeništvu u Rusiji. Kažu da je do sada organizovano oko 50 razmjena u kojima je učestvovalo oko 3.000 ljudi, uglavnom pripadnika oružanih snaga.

Moskva ne daje ukupne cifre o broju Rusa koje Ukrajina drži u zarobljeništvu.

Nakon što je Muzika oslobođen, njegovo prvo pitanje ocu bilo je gdje je Panina. Prisjećajući se trenutka kada mu je rečeno da se vratila kući prije više od godinu dana, rekao je: "Bio sam izvan sebe, preplavljen emocijama."

Par se ponovo sreo u Kijevu.

"Čekali smo toliko dugo da progovorimo, da se zagrlimo, da razgovaramo", kaže Panina. "Bili smo tako sretni."

Muzika i Panina su odlučili da odlože svoje vjenčanje koje je prvobitno bilo zakazano za mart 2022. godine, jer je njemu potrebno više vremena za oporavak.

Imaju novog španijela, Roksi - psa tragača koji radi sa Paninom na njenom novom poslu carinskog čuvara u zapadnom gradu Lutsku.

Dvije osobe ubijene u pucnjavi u Memphisu

Arhiv - Policija Memphisa
Arhiv - Policija Memphisa

Dvije osobe su ubijene, 14 je povređeno, u pucnjavi u Memphisu u Sjedinjenim Američkom Državama.

Lokalna policija saopštila je da se incident dogodio na zabavi za stanovnike jednog kvarta.

Troje povrijeđenih prevezeno je u bolnice u kritičnom stanju, dok je 11 osoba u bolnice prebačeno privatnim vozilima, navela je policija Memphisa.

Dodaje se da je zabava rganizovana bez dozvole i da je prisustvovalo između 200 i 300 ljudi.

Predstavnički dom Kongresa usvojio prijedlog zakona za pomoć Ukrajini

Sjedište američkog Kongresa u Washingtonu. (AFP/PEDRO UGARTE)
Sjedište američkog Kongresa u Washingtonu. (AFP/PEDRO UGARTE)

Dvostranačka većina Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojila je nacrt zakona koji se Ukrajini, Izraelu i području Indo-pacifika dodjeljuju dodatna novčana sredstva u iznosu od 95 milijardi dolara.

Sada je preostalo da se o tome izjasni američki Senat, koji je pod kontrolom demokrata, što je preduslov da bude dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu. Procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.

On je uoči glasanja pozvao Kongres da što prije usvoji predložene zakone.

„Odmah ću ih potpisati kako bih poručio svijetu da podržavamo naše prijatelje i ne dozvoljavamo Iranu ili Rusiji da uspiju u svojim namjerama”, saopštio je američki predsjednik.

Od ukupnih 95 milijardi dolara, 60,84 milijarde namijenjene su Ukrajini. U nju je uračunato i 23,2 milijarde za popunu zaliha američkog naoružanja, izvijestila je agencija Reuters.

Njihova količina je smanjena, pošto su korišyene za snabdijevanje Ukrajine tokom blokade paketa pomoći u donjem domu Kongresa - koji je pod kontrolom republikanaca.

Za Izrael je predviđeno 26,38 milijardi dolara, od kojih će 9,1 milijarda biti iskorištena za obezbjeđivanje humanitarne pomoći stanovništvu ugroženom konfliktom u Gazi.

Za područje Indo-pacifika planirano izdvajanje iznosi 8,12 milijardi dolara.

Članovi Predstavničkog doma imali su prethodna tri dana da razmotre predloženi zakon i ulože amandmane prije planiranog glasanja.

Pitanje bezbjednosti na granici biti predmet odvojenog zakonskog prijedloga – čime se smatra da je predsjedavajući Predstavničkom domom, republikanac Mike Johnson, izašao u susret konzervativnijim krugovima.

Prema tumačenjima u američkoj javnosti, podrška demokrata zakonskim predlozima u Predstavničkom domu bila je od suštinskog značaja – imajući u vidu tanku većinu republikanaca u Predstavničkom domu (218:213), kao i oštro protivljenje njihove tvrdokornije struje.

Među njima su najglasniji bliski saradnici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je skeptičan u vezi sa pomoći Ukrajini. Trump je osvojio dovoljan broj stranačkih glasova potreban za kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima u novembru.

Neki od njih, najavljivali su mogućnost smjene Mikea Johnsona sa pozicije predsjedavajućeg – ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen.

Međutim, Johnson je poručio da neće dozvoliti da prijetnje utiču na njega – rekavši da je podrška Ukrajini od ključne važnosti.

„Mogao bih da donesem sebičnu odluku. Međutim, radim ono što vjerujem da je ispravna stvar”, rekao je on.

Ukrajina se već treću godinu nalazi na meti brutalne ruske agresije.

Primedbi ima i na ljevici – usljed zabrinutosti zbog pomoći Izraelu tokom kampanje protiv ekstremista Hamasa, pokreta koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.

Sa te strane poziva se na strožiju kontrolu distribucije američkog naoružanja i novca poreskih obveznika u okolnostima, kako upozorava dio međunarodne javnosti, razornih posljedica izraelskih napada po civilno stanovništvo u području Gaze.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG