Izdvojeno
Detalji sudske odluke: Dovoljno dokaza za osnovanu sumnju, ali ne i za pritvor Novalića, Solaka i Hodžića
Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući po prijedlogu Državnog tužilaštva, utvrdio je da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa, ali da nije osnovan prijedlog da im se odredi pritvor.
Prema rješenju sudije za prethodni postupak, u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, zaključeno je da prijedlog Tužilaštva, uzevši u obzir fazu krivičnog postupka, u dovoljnoj mjeri konkretizuje i opisuje radnje svih osumnjičenih ponaosob, što uključuje i način, vrijeme i mjesto, a iz kojih proizlaze sva zakonska obilježja krivičnih djela, odnosno postojanje bitnih elemenata krivičnih djela.
“Postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”
Sud je našao da iz predočenih dokaza jasno proizlazi i povezanost osumnjičenih sa izvršenjem konkretnih krivičnih radnji koje im se stavljaju na teret u ovom predmetu, ali i sama organizacija grupe, kao i njihove uloge u njoj.
“Analizom dostavljenih dokaza, Sud je izveo zaključak o načinu djelovanja organizovane grupe i pojedinačnih uloga i zadataka osumnjičenih u izvršenju pojedinih krivičnih djela, te utvrdio da su isti u inkriminisanom periodu kontinuirano ostvarivali međusobnu komunikaciju u vezi izvršenja predmetnih krivičnih djela. Cijeneći naprijed navedeno, Sud je utvrdio da, u ovoj fazi postupka, postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili predmetna krivična djela”, navodi se u rješenju Suda.
Tužilaštvo je, na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora, reklo da su osumnjičeni s drugim licima u Vladi Federacije, Agenciji za lijekove BiH i drugima, koristeći okolnosti pandemije, pripremili plan kako bi pribavili novac iz budžeta Federacije kojim su nabavljeni respiratori čije prikazane cijene ne odgovaraju njihovoj stvarnoj vrijednosti, što je osumnjičenim omogućilo da ostvare imovinsku korist od najmanje milion konvertibilnih maraka (KM).
Šteta za budžet, kako je Tužilaštvo na istom ročištu navelo, iznosi 10.530.000 KM, jer su isporučeni respiratori neupotrebljivi za srednje i teško oboljele, kao i da se Novalić, Solak i Hodžić sumnjiče za udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, pranje novca i krivotvorenje isprava.
Neosnovan prijedlog za pritvor
Nakon što je utvrđeno da je ispunjen opći uslov za postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret, Sud je izveo zaključak da prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor nije osnovan.
U rješenju se ističe kako je nesporno da se osumnjičenima na teret stavlja počinjenje krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, te da su ona posebno teška zbog načina izvršenja ili posljedica, ali i da je zaključak Suda da nisu ispunjeni i ostali zakonom propisani uslovi za određivanje mjere pritvora po ovom pritvorskom osnovu, odnosno Tužilaštvo nije dokazalo postojanje “vanrednih okolnosti” na koje se u prijedlogu poziva, kao ni postojanje stvarne prijetnje narušavanja javnog reda.
Tužilaštvo se u prijedlogu poziva na egzistiranje vanrednog stanja u Republici Srpskoj (RS), koje je ukinuto odlukom Narodne skupštine RS-a i koja je stupila na snagu 23. maja 2020., kao i stanja nesreće u FBiH, za koje je Federalna vlada donijela odluku o prestanku i koja je stupila na snagu 31. maja.
“Dakle, prema ovakvom stanju stvari, sasvim se jasno dâ zaključiti da se trenutno na teritoriji BiH ne može govoriti o postojanju vanrednih okolnosti, a uzevši u obzir i činjenicu da su skoro sve mjere restrikcija i ograničenja određene odlukama kriznih štabova u BiH u cijelosti ili djelimično ukinute”, stoji u sudskom rješenju.
Navodi se i da tužilac nije učinio vjerovatnim niti postojanje stvarne prijetnje narušavanjem javnog reda ukoliko osumnjičenima ne bi bila određena mjera pritvora, odnosno postojanje medijskog interesa za praćenje istrage i aktivnosti nadležnih organa u cilju rasvjetljavanja okolnosti kupovine i uvoza respiratora, odnosno potencijalna milionska zloupotreba javnih prihoda građana BiH za svrhe saniranja posljedica koronavirusa, što dodatno pojačava interes javnosti.
Tužilaštvo je smatralo kako bi u slučaju puštanja osumnjičenih da se brane sa slobode takva odluka bila smatrana signalom nezainteresovanosti nadležnih pravosudnih organa da provedu do kraja istragu u ovom krivičnom predmetu.
Međutim, stav Suda, koji svoje uporište nalazi i u odlukama Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava, jeste da činjenica da postoji pojačan interes javnosti za procesuiranje nekog krivičnog djela, sama po sebi, nije relevantna činjenica na osnovu koje bi bilo moguće dokazivati standard “stvarne prijetnje javnom redu”.
Ustavni sud, kako stoji u ovom rješenju, u svojim odlukama jasno navodi da isticanje medijskog pritiska u ovakvim slučajevima dovodi samo do pojačavanja pritiska na rad sudskih organa i implicira da oni nisu nezavisni.
Bez konkretnih dokaza, kako stoji u dokumentu, kojima bi bilo učinjeno vjerovatnim postojanje opasnosti od narušavanja javnog reda, sama pretpostavka koju je Tužilaštvo navelo u svom prijedlogu nije dovoljna da bi Sud utvrdio postojanje navedene opasnosti, odnosno dokazi Tužilaštva ostali su na nivou pretpostavki ograničenog stepena vjerovatnoće, na kojima nije moguće zasnivati zakonitu sudsku odluku.
“Sud zaključuje da Tužilaštvo u prijedlogu za određivanje pritvora po ovom osnovu nije u dovoljnoj mjeri konkretizovao i objektivizirao postojanje vanrednih okolnosti i stvarne prijetnje narušavanja javnog reda, koja bi nastupila boravkom osumnjičenih na slobodi, zbog čega je prijedlog za pritvor po ovom osnovu Sud odbio kao neosnovan”, navedeno je u rješenju.
Sud nije cijenio navode o uništavanju dokaza
Sud je, istim rješenjem, utvrdio da na strani osumnjičenih postoje okolnosti koje ukazuju da bi oni mogli ometati krivični postupak, u ovom konkretnom slučaju kontaktom sa svjedocima, u slučaju da se nađu na slobodi, ali da navedene okolnosti nemaju karakter naročitih, koje bi opravdale određivanje mjere pritvora.
Umjesto mjere pritvora, Novaliću, Solaku i Hodžiću su određene mjere zabrane jer je Sud našao da se neometano vođenje istrage, odnosno sprečavanje uticaja na svjedoke, ali i sva druga lica u ovom krivičnom predmetu, može nesumnjivo obezbijediti i blažim mjerama, konkretno mjerom zabrane sastajanja sa određenim osobama.
Pri tome je cijenjena činjenica da se krivični postupak nalazi u početnoj fazi, da se u konkretnom slučaju radi o obimnoj i složenoj istrazi, koja obuhvata veći broj osoba osumnjičenih za ozbiljna i teška djela za koja se osnovano sumnja da su počinjena u sastavu grupe.
Sud nije cijenio navode Tužilaštva da su osumnjičeni u prethodnom periodu poduzeli radnje u cilju uništenja, sakrivanja, izmjene ili krivotvorenja dokaza ili tragova, jer ti navodi nisu potkrijepljeni relevantnim dokazima, a utvrđeno je da oni u periodu navodnog vršenja nedozvoljenog uticaja nisu imali svojstvo osumnjičenih jer iz dokaza jasno proizlazi da su o tome zvanično obaviješteni prilikom saslušanja u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
See all News Updates of the Day
Još jedan talas velikih hladnoća i snijega stiže na jug SAD
Sljedeći krug velikih hladnoća trebalo bi da zahvati jug SAD u utorak, nakon što je prva velika zimska oluja u godini zahvatila ogroman dio zemlje okovavši ga ledom, snijegom i vjetrom.
Ogroman olujni sistem doveo je do poremećaja čak i u dijelovima zemlje koji obično ostaju izvan gnjeva zime, rušeći drveće u nekim južnim državama, preteći smrzavanjem na Floridi i navodeći ljude u Dallasu da zarone duboko u svoje garderobere tražeći šešire i rukavice.
Do utorka rano, temperature hladnog vjetra mogle bi da padnu i do minus 10,5 stepeni celzijusa od Texasa preko obale Meksičkog zaliva, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi. Očekuje se da će se sistem niskog pritiska formirati već u srijedu u blizini južnog Texasa, donoseći potencijal za snježne padavine u dijelovima države koji uključuju Dallas, kao i u Oklahomu, Arkansas i Louisianu.
Polarni vrtlog koji se spustio na jug tokom vikenda držao je veći dio zemlje istočno od Stjenovitih planina u svom hladnom stisku u ponedjeljak, čineći mnoge puteve teško prohodnim i opasnim za vožnju i primoravajući vlasti da zatvore škole, dok su prekidi u snabdijevanju strujom bili rasprostranjeni, a letovi otkazani.
Led i snijeg prekrili su glavne puteve u Kansasu, zapadnoj Nebraski i dijelovima Indiane, gdje su aktivirani pripadnici Nacionalne garde kako bi pomogli zaglavljenim vozačima.
Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimsku oluju za Kansas i Missouri, gdje su mećave donijele udare vjetra do 72 kilometara na čas. Upozorenja su se proširila na New Jersey do utorka rano ujutru.
Kamionsko stajalište u Kentuckyju bilo je zakrčeno kamionima koji su istjerani sa zaleđenog i snijegom prekrivenog Interstatea 75 u ponedjeljak nedaleko od Cincinattija.
Vozač na duge relacije iz Los Angelesa koji je prevozio tovar ćilima za Georgiju rekao je da je vidio brojne automobile i kamione zaglavljene u jarcima i da je imao muku sa zaleđenim brisačima prije nego što je sišao sa međudržavnog puta.
"Bilo je previše opasno. Nisam želio da ubijem sebe ili bilo koga drugog", rekao je.
Polarni vrtlog ultra-hladnog vazduha obično se okreće oko Sjevernog pola, ali ponekad uranja na jug u SAD, Evropu i Aziju. Studije pokazuju da je Arktik koji se brzo zagrijava djelimično kriv za sve veću učestalost polarnog vrtloga koji širi svoj zahvat.
Temperature padaju širom zemlje
Dvije trećine SAD, na istoku, u ponedjeljak su se suočile sa hladnoćom i hladnim vjetrovima, sa temperaturama u nekim oblastima daleko ispod normale.
Upozorenje izdato zbog hladnoće stupiće na snagu u utorak rano na obali Meksičkog zaliva.
U glavnom gradu Texasa, Austinu i okolnim gradovima, hladnoća od vjetra mogla bi da padne na minus 9,4 C.
Na sjeveroistoku se očekuje nekoliko hladnih dana.
Veliki broj saobraćajnih nesreća, ima i poginulih
Na stotine saobraćajnih nesreća prijavljeno je u Virginiji, Indiani, Kansasu i Kentuckyju, gdje je jedan policajac medicinski zbrinut zbog zadobijenih povreda koje nisu opasne po život nakon što je njegov patrolni automobil udaren.
Državna policija Virginije odgovorila je na najmanje 430 nesreća u nedjelju i ponedjeljak, uključujući i jednu koja je bila fatalna.
Policija je saopštila da su se druge nezgode sa smrtnim ishodom povezane sa vremenskim prilikama dogodile u nedjelju u blizini Charlestona u Zapadnoj Virginiji i u ponedjeljak u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini. U Kansasu su se tokom vikenda dogodile dvije smrtonosne nesreće.
Više od 2.300 letova je otkazano, a još najmanje 9.100 je odloženo širom zemlje od ponedjeljka uveče, prema platformi za praćenje FlightAvare.
Očekuje se više snijega i leda
U Indiani je sneg prekrio dijelove međunarodnih autoputeva Interstate 64, Interstate 69 i američke rute 41, što je navelo vlasti da apeluju na ljude da ostanu kod kuće.
"Snijeg pada toliko jako, grtalice prolaze i onda u roku od pola sata putevi bivaju ponovo potpuno prekriveni", rekao je narednik državne policije Todd Ringle.
Desetine hiljada bez struje, ponegdje i bez vode
Mnogi su bili u mraku dok su temperature padale. Više od 218.000 potrošača bilo je bez struje u ponedjeljak uveče širom Kentuckyja, Indiane, Virginije, Zapadne Virginije, Illinoisa, Missourija i Sjeverne Karoline, prema web stranici za praćenje elektroprivrede PowerOutage.us.
U glavnom gradu Virginije nestanak struje je prouzrokovao privremeni kvar u vodovodnom sistemu, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak popodne.
Zvaničnici Richmonda zatražili su od više od 200.000 žitelja grada da se uzdrže od pijenja vode iz česme ili pranja suđa bez prethodnog prokuhavanja vode. Grad je također zamolio ljude da čuvaju vodu, na primjer, kraćim tuširanjem.
Gradski zvaničnici su rekli da rade bez prestanka na vraćanju sistema na mrežu.
Kakva budućnost čeka kršćane u Siriji?
Sirijski lider Ahmed al-Sharaa — čiji su borci Hayat Tahrir al-Shama (HTS) prošlog mjeseca svrgnuli predsjednika Bashara al-Assada s vlasti — nedavno se sastao s kršćanskim vodstvom bliskoistočne nacije nakon niza prijetećih napada na vjerske manjine, dajući posmatračima nadu da sankcionisani militanti uvode eru veće uključenosti i tolerancije, iako su drugi i dalje skeptični.
Protesti su izbili u Siriji zbog paljenja božićnog drvca 23. decembra u gradu sa većinskim kršćanima u Hamahu usred drugih izvještaja o uznemiravanju, što je potaknulo pozive novim islamističkim vlastima da preduzmu korake za zaštitu etničkih manjina.
Prema Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava (SOHR), nezavisnoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, „uzbekistanski naoružani ljudi zapalili su božićno drvce u Al-Saqilibiya u Hamahu... koja je naseljena kršćanskim stanovnicima.”
Državna sirijska arapska novinska agencija izvijestila je o Sharaainom sastanku s katoličkim, pravoslavnim i anglikanskim sveštenicima, uključujući objavljivanje slika sa događaja.
Sirijski katolički nadbiskup Jacques Mourad od Homsa, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je Sharaa izbjegavao korištenje izraza „manjina”, prema francuskoj La Croix International, katoličkoj publikaciji od opšteg interesa.
„Rekao je da su kršćani i druge grupe dio sirijskog naroda”, rekao je nadbiskup za La Croix. „On je svjestan da smo mi kršćani temelj ove zemlje.”
Nada i skepticizam
Rafif Jouejati, naučnica na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu, izrazila je optimizam u pogledu javnih skupova na kojima se zahtijeva odgovornost.
„Ako gledate demonstracije koje se održavaju u Siriji, odmah vidite da ljudi slobodno izražavaju svoje stavove”, rekla je ona za Glas Amerike. „Ovo nije nešto što smo mogli da uradimo za pola vijeka.”
Također je podijelila svoje uvjerenje da se Sirija kreće u pravom smjeru, odbacujući zabrinutost oko tranzicije zemlje u islamističku državu.
Ali drugi nisu tako sigurni.
Richard Ghazal, izvršni direktor neprofitne organizacije „U odbrani kršćanja”, rekao je za Glas Amerike da nema „razlike [između HTS-a] i njihovog organizacionog prethodnika, Jabhat al-Nusre, što je Nusra front, al-Qaide ili čak [Islamske države]”.
„Izvukli su lekcije iz grešaka ISIS-a i al-Qaide”, rekao je, koristeći drugi izraz za Islamsku državu, koja je također poznata kao ISIS, ISIL, IS ili Daesh. „Koristili su to da uglancaju svoje poruke, njihov medijski angažman i pokušaj da zavaraju Zapad, ako ne i uvjere Zapad.”
Iako je Sharaa brzo naglasio jezik tolerancije nakon svrgavanja Assada s vlasti, proglašavajući „Siriju za sve” dan nakon zauzimanja Damaska, Ghazal kaže kako će oni vladati ostaje da se vidi.
Jouejati ukazuje na 2016. godinu, kada su se čelnici HTS-a distancirali od radikalnijih militantnih grupa.
„Oni su se pokazali kao daleko umjereniji od svojih islamističkih kolega”, rekla je ona. „Primjećujemo postepeni pomak od bilo kakvog privida islamske diktature. Oni sve više počinju više ličiti na civile nego na vojnike.”
Sankcije
Američki zvaničnici nedavno su ukinuli nagradu od 10 miliona dolara za Sharaau, odluku koju je najviši američki diplomata za Bliski istok Barbara Leaf nazvala „političkom odlukom” koja ima za cilj olakšavanje angažmana s HTS-om.
Izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen je krajem decembra izrazio nadu u brzo ukidanje sankcija UN-a Sharaainoj organizaciji kako bi se olakšao ekonomski oporavak Sirije.
Jouejati zamišlja da će Sirija evoluirati u „demokratiju bliskoistočnog stila”.
„Vjerujem da ćemo imati zemlju koja se zasniva na... svim ljudskim pravima. Vjerujem da imamo priliku da uspostavimo državu koja se temelji na vladavini prava, koja uključuje tranzicionu pravdu, koja ima slobodne i poštene izbore, koja ima podjelu vlasti, i možda najvažnije, razdvajanje vjere i države”, rekla je.
Izvještaj američkog State Departmenta o međunarodnoj vjerskoj slobodi u vezi sa Sirijom za 2023. napominje da otprilike 2,5% stanovništva koje je ostalo u zemlji čine kršćani.
Gazal je rekao da očekuje novi talas emigracije.
Znakovi netolerancije
Ghazal je rekao da su znakovi netolerancije već evidentni, uključujući zabranu alkohola, odvajanje žena od muškaraca u javnom prevozu i prisustvo zastava Islamske države u blizini nekih predgrađa Damaska.
„Vrlo je alarmantno što ovo vidimo u kršćanskim četvrtima”, rekao je za Glas Amerike. „Ovakvi znakovi vam govore da, iako još nije zabilježeno nasilje u velikim razmjerima, bojim se da bi ono moglo prijetiti u budućnosti.”
Jouejati je naglasila važnost jedinstva i zajedničkog sirijskog identiteta za budućnost zemlje.
„Verujem da su trenutno najveći problem manjina njihov sopstveni strah“, rekla je ona za Glas Amerike. „Vidjeli smo i čuli primjere ove potpune spremnosti da se prihvati da postoje kršćanske i druge manjine. Vidjeli smo da veoma poštuju sve, a ne samo manjine.”
Nadine Maenza, iz Međunarodnog sekretarijata za vjerske slobode sa sjedištem u Washingtonu, zabilježila je najmanje desetak izjava očevidaca o napadima na vjerske i etničke manjine u regiji Shehba izvan Alepa krajem decembra.
„I HTS i milicije koje podržava Turska imaju historiju teških vjerskih kršenja protiv [manjina]”, rekla je ona za Glas Amerike. „Zvjerstva se nastavljaju protiv Kurda, Jezida, kršćana i drugih vjerskih manjina, ali posebno ih vidimo od islamističkih milicija koje podržavaju Turci.”
Ghazal je rekao da očekuje egzodus vjerskih manjina iz zemlje.
„Jedini razlog zašto kršćani koji su trenutno u Siriji nisu migrirali na zapad u Evropu, u Sjedinjene Države, Australiju, nije zato što to nisu htjeli”, rekao je za Glas Amerike. „To je jednostavno zato što nisu imali prilika i to je tragični dio.”
Jouejati je, međutim, opisla izvještaje o uznemiravanju kao izolovane slučajeve, a ne kao konzistentan obrazac šire netolerancije.
Upitan da prokomentariše Sharaain direktan angažman s kršćanskim vođama, talijanski nadbiskup Mario Zenari, papin izaslanik u Siriji, rekao je da činjenica samog sastanka dovoljno govori.
„Ovaj događaj bi bio nezamisliv prije samo tri sedmice, a biskupi i svećenici... otišli su s osjećajem nade za budućnost Sirije”, rekao je Zenari.
Ova priču je uradio jermenski servis Glasa Amerike.
Snažan zemljotres pogodio Tibet, najmanje 95 mrtvih
U snažnom zemljotresu koji je u utorak pogodio Tibet poginulo je najmanje 95 ljudi, a mnogi su ostali zarobljeni dok su desetine naknadnih potresa potresli planinski region zapadne Kine i preko granice u Nepalu.
Zvaničnici u regionu rekli su na kratkoj konferenciji za novinare da je još 130 povrijeđeno, javila je državna televizija CCTV.
Državni mediji izvještavaju da je, pored smrtnih slučajeva, oštećeno oko 1.000 kuća, a 130 ljudi je povrijeđeno, pozivajući se na štab za pomoć u potresu na Tibetu.
Američki geološki zavod saopćio je da je potres bio magnitude 7,1 i da je bio relativno plitak na dubini od oko 10 kilometara. Kina je zabilježila magnitudu od 6,8.
Epicentar zemljotresa bio je oko 75 kilometara sjeveroistočno od Mont Everesta, koji se nalazi na granici Kine i Nepala. Područje je seizmički aktivno i na njemu se sukobljavaju indijska i euroazijska ploča i uzrokuju izdizanje u planinama Himalaja dovoljno snažno da promijene visine nekih od najviših svjetskih vrhova.
Zabilježeno je oko 50 naknadnih potresa u tri sata nakon potresa, a područje Mount Everesta na kineskoj strani zatvoreno je nakon potresa.
Oko 1.500 vatrogasno-spasilačkih radnika angažovano je u potrazi za ljudima, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije. Dvije stotine vojnika se pridružilo potrazi, saopštila je CCTV.
Kineski lider Xi Jinping je pozvao na sveobuhvatne napore u spašavanju ljudi, smanjenju žrtava i preseljenju onih čiji su domovi oštećeni. Potpredsjednik premijera Zhang Guoqing, poslat je u to područje da vodi radove.
CCTV navodi da postoji nekoliko zajednica unutar 5 kilometara od epicentra, koji je bio 380 kilometara od Lhase, glavnog grada Tibeta, i oko 23 kilometra od drugog najvećeg grada u regiji Shigatsea.
Prosječna nadmorska visina u području oko epicentra je oko 4.200 metara, objavio je Kineski centar za mreže potresa u objavi na društvenim mrežama.
U Nepalu su vlasti zatražile od zvaničnika u planinskom području u blizini epicentra da potraže eventualne žrtve ili štetu.
Nacionalni operativni centar za hitne slučajeve u Katmanduu saopćio je da su ljudi na sjeveroistoku Nepala snažno osjetili potres, ali nema neposrednih izvještaja o povrijeđenim ili oštećenjima kuća.
Povećanje minimalne plate na 1.000 KM pokrenulo debate u Federaciji BiH
Većina poslodavaca u FBiH izrazila je zabrinutost zbog odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plate u tom entitetu na 1.000 KM. Smatraju da je odluka donesena bez detaljnih analiza i usuglašenosti s poslovnim sektorom, te da dugoročno šteti radnicima i ugrožava poslovanje privrednika.
Kongres potvrdio Trumpovu izbornu pobjedu
Američki Kongres potvrdio je izbor novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Pošto su potvrđeni rezultati Elektorskog koledža za 50 država i Washington, Kongres je aklamacijom sertifikovao rezultate izbora, pobjedu Donalda Trumpa i izabranog potpredsjednika JD Vancea.
„Predsjedavajući sjednicu proglašava okončanom”, objavila je predsjedavajuća zajsedanjem, američka potpredsjednica Kamala Harris, koja je poražena u izbornoj trci sa izabranim predsjednikom Trumpom.
On je u izbornoj trci osvojio 312 elektorskih glasova, dok je Harris ostvarila skor od 226.
Rezultate su potvrdila oba doma Kongresa - Senata i Predstavničkog doma - tako što su sertifikovati glasove Elektorskog koledža i pobjedu republikanskog kandidata Donalda Trumpa.
„Kongres potvrđuje našu veliku izbornu pobedu - veliki historijski trenutak. MAGA!”, napisao je Trump na društvenoj mreži „Istina”.
To je ujedno i posljednja instanca izbornog procesa - prije predsjedničke inauguracije 20. januara - obavezna po američkom Ustavu.
Kongresna potvrda rezultata događa se tačno na četvorogodišnjicu nasilnog upada u Capitol, sjedište američke zakonodavne vlasti u Washingtonu, kada je dio Trumpovih pristalica protestovao zbog neutemeljenih tvrdnji o nepravilnostima koje su, kako su smatrali, utjecale da ga 2020. porazi odlazeći predsjednik Joe Biden.
Navode o neregularnostima odbacile su sudske instance širom zemlje.
Uoči kongresnog zasjedanja potpredsjednica Harris je potvrdu izbornih rezultata označila svetom obavezom koju će ispuniti.
„Vođena ljubavlju prema zemlji, Ustavu i nepokolebljivom voljom u američki narod”, rekla je Harris u video poruci koju je objavio ABC News.
Odlazeći predsjednik Biden poručio je da ne treba zaboraviti napad 6. januara, ali je potrebno je pristupiti mirnoj tranziciji vlasti.
