Linkovi

Najvažnije

Chollet: SAD imaju alate protiv političara koji nastave put podjela u BiH

Arhiv - Derek Chollet

Sjedinjene Države posvećuju veliku pažnju političkoj krizi u BiH imaju alate koje mogu upotrijebiti protiv nacionalističkih lidera koji izazivaju podjele u ratom uplašenoj multietničkoj balkanskoj zemlji koji bi je pokušali "rastrgnuti", rekao je u utorak visoki američki dužnosnik.

"Naš apel liderima (u Bosni) je da se uzdignu iznad vlastitog interesa i pokušaju imati na umu širi interes svoje zemlje", rekao je savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet u intervjuu za Associated Press.

"Ako lideri nastave na putu ka podjelama, dezintegraciji, povlačenju iz centralnih institucija, postoje alati koje imamo da kaznimo takvo ponašanje", dodao je on, pominjući moguće sankcije.

Chollet, koji služi kao savjetnik američkog državnog sekretara, stigao je u Bosnu u ponedjeljak na trodnevne sastanke sa najvišim političkim liderima usred najgore političke krize u toj balkanskoj zemlji otkako je mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončan 1995. godine nakon više od tri i po godine krvoprolića.

Rat u BiH je počeo 1992. godine kada su bosanski Srbi, podržani Beogradom, pokušali da stvore etnički čistu teritoriju s ciljem pridruživanja susjednoj Srbiji protjerivanjem Hrvata i Bošnjaka iz zemlje, koji su većinom muslimani. Više od 100.000 ljudi je ubijeno, a više od 2 miliona, ili više od polovine stanovništva zemlje, protjerano je iz svojih domova prije nego što je postignut mirovni sporazum u Daytonu, Ohio, u novembru 1995.

Sporazum je podijelio BiH na dva dijela - Republiku Srpsku i Federaciju - kojima je data široka autonomija, ali su ostale povezane nekim zajedničkim institucijama, uključujući predsjedništvo, parlament, vojsku, poresku upravu.

Srbi se godinama zalažu za odvajanje od BiH. Ali njihov tvrdolinijaški lider Milorad Dodik, koji ima prešutnu podršku Rusije i Srbije, nedavno je pojačao akciju obećavajući da će entitet Republika Srpska, do kraja novembra, proglasiti stvaranje sopstvene vojske i pravosuđa.

Dodik, koji služi kao srpski član Predsjedništva BiH, zaprijetio je da će preuzeti kasarne u Republici Srpskoj nakon što formira vojsku. Rekao je da će, ako Zapad pokuša da interveniše, pozvati "prijatelje" bosanskih Srba u pomoć.

"Veoma smo zabrinuti", rekao je Chollet. "U Washingtonu se posvećuje velika pažnja o situaciji ovdje, mnogo je zabrinutosti oko putanje na kojoj je Bosna i bojazni, prvi put u 26 godina, da je Dayton (mirovni sporazum) u svom najopasnijem trenutku."

Međutim, Chollet je rekao da Sjedinjene Države i dalje vjeruju da Bosna "nije prošla tačku bez povratka".

"Još uvijek vjerujemo da postoji šansa da se sve ovo zaustavi... i to nisu samo Sjedinjene Države, to su naši partneri u Evropi", dodao je.

Rekao je da će biti potrebno raditi na jačanju demokratskih institucija u BiH i usmjeravanju zemlje ka cilju konačnog pridruživanja Evropskoj uniji.

"Biće mnogo teških odluka koje će se morati donijeti, ali Sjedinjene Države su posvećene učiniti sve što mogu kako bi spriječile da se dogodi ono najgore i, više od toga, pokušale postići još bolji ishod" vraćajući Bosnu "na njen put ka njenoj evroatlantskoj destinaciji", rekao je on.

Dodik je, međutim, ostao neposlušan nakon što su se on i druga dva člana Predsjedništva BiH u utorak sastali s Cholletom, govoreći da je rekao američkom izaslaniku da "samo naprijed sa sankcijama, mi se držimo naše politike" razgradnje institucija na nivou države.

I to uprkos pismu američkog državnog sekretara Antonija Blinkena članovima Predsjedništva BiH u kojem se navodi mogućnosti sankcija.

"Prije ili kasnije, SAD će morati voditi realističnu politiku umjesto da nam prijete sankcijama", rekao je Dodik i dodao da bosanskim Srbima "više nije stalo" do prijetnji. "Mi služimo našim ljudima, a ne interesima SAD-a."

See all News Updates of the Day

Putin priznao nezavisnost dva okupirana ukrajinska regiona, Biden i Gutereš kritikuju plan o aneksiji

Vladimir Putin, Predsjednik Ruske federacije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekrete kojima se ukrajinski regioni Herson i Zaporožje priznaju kao nezavisne teritorije.

Kako je izvestila agencija Reuters, radi se o potezu nephodnom da bi ruski predsjednik mogao da nastavi sa planovima, prema kojima bi u petak trebalo da objavi, da su ti okupirani ukrajinski regioni formalno pripojeni Rusiji.

Ruska državna novinska agencija RIA novosti objavila je da su prethodnih dana u Hersonu i Zaporožju, inače okupiranim ukrajinskim područjima, održani referendumi - kojima je velikom većinom izglasano otcjepljenje od Ukrajine i priključenje Ruskoj Federaciji.

Međunarodno nepriznate i samoproglašene, Donjecka i Luganska narodna republika, takođe su održale referendum o pridruživanju Rusiji - kojima je podržano pripajanje.

Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice odbacio je rezultate glasanja - označivši ih nelegalnim i sprovedenim pod prinudom Rusije koja pod vojnom okupacijom drži ukrajinske regione.

Gutereš: Ruski plan o aneksiji - opasna eskalacija

Prije objave iz Kremlja - generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio da ruski plan o aneksiji četiri ukrajinska regiona predstavlja, kako se izrazio, opasnu eskalaciju koja bi ugrozila mogućnosti za postizanje mira u tom regionu.

"Bilo kakva odluka o nastavku procesa anektiranja ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje nema nikakvu pravnu snagu i zaslužuje da bude osuđena", rekao je Gutereš.

Generalni sekretar svetske organizacije istakao je da Rusija aneksijom dijelova ukrajinske teritorije krši Povelju UN i međunarodno pravo.

"Svaka aneksija teritorije neke države od strane druge države, koja je posljedica prijetnje ili upotrebe sile, predstavlja kršenje principa Povelje i međunarodnog prava", precizirao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Prethodno je zvanični Kremlj je saopštio da će Rusija u petak održati ceremoniju zvaničnog uključivanja četiri oblasti Ukrajine u sastav Rusije, što je proces koji su Ukrajina i njeni saveznici odbacili kao nelegitiman, dok stižu najave odmazde u vidu novih sankcija.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u četvrtak da će na ceremoniji učestvovati ruski predsednik Vladimir Putin, zajedno sa šefovima četiri regiona u kojima je Rusija organizovala referendume koji su završeni ranije ove nedelje.

Nemački kancelar Olaf Šolc objavio je u četvrtak na Tviteru da je uvjerio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Njemačka nikada neće priznati "takozvane rezultate" referenduma.

"Lažni referendumi koje je Putin sproveo u ilegalno okupiranim oblastima Ukrajine su bezvrijedni", rekao je Šolc.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je novinarima u srijedu da Sjedinjene Države očekuju da će Rusija "iskoristiti ove lažne referendume kao lažni izgovor da pokuša da anektira ukrajinsku teritoriju uz flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija".

Žan-Pjer je rekla da bez obzira na to šta Rusija tvrdi, te oblasti ostaju ukrajinska teritorija.

"Kao odgovor, radićemo sa našim saveznicima i partnerima na nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji i pojedincima i entitetima unutar i van Rusije koji pružaju podršku ovoj akciji", rekla je ona.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u srijedu da EU planira da odgovori "oštrim novim zabranama uvoza ruskih proizvoda" i da proširi zabranu izvoza "kako bi se vojni kompleks Kremlja lišio ključnih tehnologija".

"Ovo će zadržati ruske proizvode van evropskog tržišta i uskratiti Rusiji dodatnih sedam milijardi eura prihoda", rekla je fon der Lajen novinarima u Briselu. 27 zemalja članica EU moralo bi da odobre sankcije da bi one stupile na snagu, a blok je imao poteškoća u postizanju sporazuma o nekim prethodnim sankcijama.

"Odlučni smo da nateramo Kremlj da plati ovu dalju eskalaciju", rekla je ona.

Ukrajinska teritorija koju Rusija planira da pripoji obuhvata Donjecku, Hersonsku, Lugansku i Zaporošku oblast, što predstavlja oko 15 odsto zemlje.

Curenje iz gasovoda

NATO je u četvrtak saopštio da sve dostupne informacije ukazuju na to da su višestruka curenja u podvodnim gasovodima koji prenose gas iz Rusije u Evropu rezultat "namjernih, nepromišljenih i neodgovornih djela sabotaže".

U saopštenju NATO navodi se da curenje izaziva duboku zabrinutost i da alijansa podržava istrage o uzroku.

"Mi, kao saveznici, obavezali smo se da ćemo se pripremiti, odvraćati i braniti od zloupotrebe energije i drugih hibridnih taktika od strane državnih i nedržavnih aktera", saopštio je NATO. "Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor".

Švedska obalska straža saopštila je u četvrtak da je otkriveno četvrto curenje, sa ukupno dva u blizini Švedske, a druga dva u blizini Danske.

Curenja su u međunarodnim vodama.

Cjevovodi trenutno nisu u funkciji, ali sadrže gas koji je iscurio u Baltičko more.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, France - Presse i Reuters.

Stanovnici traže nestale nakon što je uragan Ian poharao obalu Meksičkog zaljeva na Floridi

Hurricane Ian destruction in southwestern Florida

Spasioci i stanovnici floridske obale Meksičkog zaljeva tražili su nestale ljude i kupili ostatke iz uništenih domova u četvrtak nakon što je uragan Ian harao područjem s vjetrovima, olujnim kišama i bijesnim valovima i izazvao velike nestanke struje.

Jedna od najjačih oluja koje su pogodile kopno SAD-a posljednjih godina, Ian je poplavila zajednice prije nego što je prešla preko poluotoka do obale Atlantika. Lokalne elektroenergetske tvrtke priopćile su da je više od 2,5 miliona domova i poslovnih prostora na Floridi ostalo bez struje.

Guverner Ron DeSantis rekao je da su okruzi Lee i Charlotte, u kojima živi više od 900.000 ljudi, "u osnovi izvan mreže".

Ian je eksplodirao na obalu na barijernom otoku Cayo Costa u srijedu poslijepodne kao uragan 4. kategorije s maksimalnom brzinom vjetra od 241 km/h. Brzo je transformirao jugozapadnu obalu Floride, prošaranu pješčanim plažama, obalnim gradovima i parkovima mobilnih kućica, u zonu katastrofe jer je morska voda ušla u kuće na obali.

"Utjecaji ove oluje su povijesni i šteta koja je učinjena je povijesna", rekao je DeSantis tokom brifinga za novinare. "Nikada nismo vidjeli ovakvu poplavu. Nikada nismo vidjeli olujni val ove veličine."

Tropical Weather Florida
Tropical Weather Florida

Dogodila su se dva nepotvrđena smrtna slučaja povezana s olujom, rekao je DeSantis. Razmjeri poginulih i ozlijeđenih bili su nejasni u četvrtak ujutro jer su spasioci tek počeli odgovarati na pozive nakon što nisu mogli izaći tijekom opasnih uvjeta.

DeSantis je rekao da je 28 helikoptera izvodilo spašavanje iz vode. Također je rekao da je most do otoka Sanibel - barijernog otoka na obali Meksičkog zaljeva - ozbiljno oštećen i neprohodan. Dvije područne bolnice su evakuirane, a pacijenti su premješteni na uzvisine.

U ranim jutarnjim satima nakon što je prošao, stanovnici i spasioci u teško pogođenim područjima kao što je Venice, koja se nalazi u okrugu Sarasota oko 75 120 km južno od Tampe, tražili su obitelj i prijatelje dok su stabla, krhotine i dalekovodi prekrivali ceste a stajaća voda ispirala zemlju.

Kurt Hoffman, šerif okruga Sarasota, rekao je stanovnicima u objavi na Twitteru da je bilo više od 500 poziva za pomoć i "trijažu" za najhitnije.

"Zamjenici su nastavili s radom prije nekoliko sati i prvi odgovaraju na pozive najvišeg prioriteta", napisao je Hoffman. "Smirite se, znamo da mnogima od vas treba pomoć."

Potraga za voljenima bila je otežana jer su usluge mobilne telefonije često prekidane.

"Puno srušenog drveća, puno poplava posvuda. Pokušavamo uhvatiti moju kćer", rekla je Terri Byrd dok je sjedila u vozilu na parkiralištu Walmarta pokušavajući dobiti uslugu mobitela nakon što je provela noć u osnovnoj školi u Veneciji.

PROGLAŠAVANJE KATASTROFE

Ian, sada tropska oluja, oslabila je dok je prolazila Floridom, ali je i dalje proizvodila jake vjetrove, obilne kiše i olujne valove, uključujući Džordžiju, Južnu i Sjevernu Karolinu, objavio je američki Nacionalni centar za uragane.

Oluja s maksimalnom brzinom vjetra od 100 km/h bila je oko 70 km jugoistočno od Orlanda, rekao je prognostičar iz Miamija. Očekivalo se da će stići do atlantske obale u četvrtak poslijepodne, izazivajući jake kiše i prijeteći da će donijeti opsežnije poplave. Predviđa se da će u dijelovima središnje Floride pasti do 76 cm kiše, objavio je centar za uragane.

Predsjednik Joe Biden razgovarao je s DeSantisom u četvrtak, rekavši da je njegova administracija predana nastavku bliske koordinacije i da će ravnateljica Federalne agencije za upravljanje u hitnim situacijama Deanne Criswell biti u petak na Floridi.

A flooded street is seen in downtown as Hurricane Ian makes landfall in southwestern Florida, in Fort Myers, Florida, Sept. 28, 2022.
A flooded street is seen in downtown as Hurricane Ian makes landfall in southwestern Florida, in Fort Myers, Florida, Sept. 28, 2022.

Biden je također odobrio proglašenje katastrofe, stavljajući federalne resurse na raspolaganje okruzima pogođenim olujom.

Šteta koju je prouzročio Ian bit će katastrofalna i FEMA se priprema za potencijalno dugoročno raseljenje hiljada ljudi, rekao je Criswell za CNN.

"Mislim da to još ne možemo kvantificirati", rekao je Criswell na pitanje o šteti od oluje. "Ali mogu vam reći da će biti katastrofalno."

Rekla je da se FEMA priprema za hiljade dugotrajno raseljenih ljudi u regiji, jer su pogođeni veliki naseljeni centri, kao i obitelji koje žive u mobilnim kućicama.

Neke su komunalne firme počele vraćati struju za korisnike sada kada je oluja prošla južnu Floridu, ali se broj prekida povećao kako se oluja kretala Floridom.

Florida Power & Light Co (FPL) mobilizirao je više od 13.000 zaposlenika kako bi podržao napore za obnovu struje.

U fotografijama: Uragan Ian jedna od najjačih oluja u SAD

Uragan Ian, jedna od najsnažnijih oluja ikad zabilježenih u SAD-u, preplavio je jugozapadnu Floridu, poplavivši ulice i zgrade, onemogućivši struju za 2.5 miliona ljudi i prijeteći katastrofalnim štetama dalje u unutrašnjosti.

Harris: Agresivno ponašanje Kine prijeti međunarodnom redu

Harris: Agresivno ponašanje Kine prijeti međunarodnom redu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:39 0:00

Američka potpredsjednica Kamala Harris napala je vanjsku politiku Kine u govoru u Japanu, rekavši da agresivno ponašanje Pekinga prijeti "međunarodnom redu temeljenom na pravilima"

U Aziji, Harris kritikovala kinesko "zastrašivanje" i "prisilu"

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris domaćin je rasprave za okruglim stolom s japanskim poslovnim direktorima iz kompanija u industriji poluprovodnika, u rezidenciji glavne misije u Tokiju, 28.09. 2022.

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris kritikovala je vanjsku politiku Kine u srijedu u govoru izvan Tokija, rekavši da agresivno ponašanje Pekinga prijeti "međunarodnom poretku temeljenom na pravilima".

Harris je to komentirala u obraćanju pripadnicima američke vojske na USS Howardu, mornaričkom razaraču usidrenom u mornaričkoj bazi Yokosuka, najvećem pomorskom objektu američke mornarice na svijetu.

“Kina potkopava ključne elemente međunarodnog poretka temeljenog na pravilima. Kina je dovela u pitanje slobodu mora. Kina je iskoristila svoju vojnu i ekonomsku moć kako bi prisilila i zastrašila svoje susjede”, rekla je Harris.

Harris, koja je u Japanu kako bi prisustvovala državnom sprovodu bivšeg premijera Shinza Abea, također je kritizirala kinesko "uznemirujuće ponašanje u Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru, a nedavno i provokacije preko Tajvanskog tjesnaca".

Proteklih tjedana Kina je okružila Tajvan vojnim vježbama, u nečemu što se čini kao pokušaj preoblikovanja statusa quo u osjetljivom Tajvanskom tjesnacu.

Kina polaže pravo na demokratski Tajvan, iako otokom nikada nije vladala Komunistička partija Kine. Peking optužuje Sjedinjene Države za neprimjerenu potporu onome što oni smatraju "snagama neovisnosti" u Tajvanu.

Iako Sjedinjene Države nemaju službene odnose s Tajvanom, Washington je jedan od najvažnijih međunarodnih partnera Taipeija i redovito odobrava veliku prodaju oružja demokratskoj vladi otoka. Također je plovio vojnim brodovima kroz Tajvanski tjesnac, razbjesnivši Kinu.

U. S. Vice President Kamala Harris speaks with reporters after visiting the USS Howard naval destroyer at Yokosuka Naval Base outside Tokyo, Sept. 28, 2022.
U. S. Vice President Kamala Harris speaks with reporters after visiting the USS Howard naval destroyer at Yokosuka Naval Base outside Tokyo, Sept. 28, 2022.

"Sjedinjene Države vjeruju da su mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključna značajka slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika", rekao je Harris. "Nastavit ćemo letjeti, ploviti i djelovati, neustrašivi i bez straha, gdje god i kad god međunarodno pravo dopušta."

“Nastavit ćemo se protiviti svakoj jednostranoj promjeni statusa quo. I nastavit ćemo podržavati tajvansku samoobranu, u skladu s našom dugogodišnjom politikom. Tajvan je živahna demokratija koja pridonosi globalnom dobru – od tehnologije do zdravlja i šire, a Sjedinjene Države nastavit će produbljivati naše neslužbene veze”, dodala je.

Tajvan se spominjao u razgovorima potpredsjednice SAD s japanskim, južnokorejskim i australskim premijerima u Tokiju, prema visokom dužnosniku administracije koji je izvijestio novinare, koji je odbio otkriti identitet.

“Moramo biti usklađeni. I mislim da smo značajno usklađeni… Mislim da postoji uzajamna predanost svih uključenih zemalja miru i sigurnosti u Tajvanskom tjesnacu,” rekao je dužnosnik.

U.S. Vice President Kamala Harris, center right, holds a bilateral meeting with South Korea's Prime Minister Han Duck-soo, center, left, in Tokyo, Sept. 27, 2022.
U.S. Vice President Kamala Harris, center right, holds a bilateral meeting with South Korea's Prime Minister Han Duck-soo, center, left, in Tokyo, Sept. 27, 2022.

Harris u četvrtak odlazi u Seul, gdje će posjetiti demilitariziranu zonu koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju.

Sjeverna Koreja lansirala je rekordno veliki broj projektila ove godine, uključujući balističku raketu kratkog dometa u nedjelju uoči posjete Harris .

Zaustavljanje ima za cilj signalizirati predanost SAD-a obrani Južne Koreje, prema visokom dužnosniku administracije.

“Ključna poruka o kojoj ona govori na ovom putovanju je kako su naše obrambene obveze čvrste. Znamo da je bilo mnogo rasprava s Korejcima o obavezama proširenog odvraćanja. I da bismo te riječi doista proveli u djelo, vjerujemo da je to snažan signal", rekao je dužnosnik.

Dok bude u Seoulu, Harris će se sastati i s južnokorejskim predsjednikom Yoon Suk Yeolom, konzervativcem koji je preuzeo dužnost u maju. Yoon se zalagao za proširenje saveza Južne Koreje sa Sjedinjenim Državama i podržava sve veće prikazivanje američke i južnokorejske vojne moći.

Takve su demonstracije učestalije i intenzivnije zbog predviđanja da će Sjeverna Koreja uskoro izvesti svoj sedmi nuklearni test.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG