"Naš apel liderima (u Bosni) je da se uzdignu iznad vlastitog interesa i pokušaju imati na umu širi interes svoje zemlje", rekao je savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet u intervjuu za Associated Press.

"Ako lideri nastave na putu ka podjelama, dezintegraciji, povlačenju iz centralnih institucija, postoje alati koje imamo da kaznimo takvo ponašanje", dodao je on, pominjući moguće sankcije.

Chollet, koji služi kao savjetnik američkog državnog sekretara, stigao je u Bosnu u ponedjeljak na trodnevne sastanke sa najvišim političkim liderima usred najgore političke krize u toj balkanskoj zemlji otkako je mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončan 1995. godine nakon više od tri i po godine krvoprolića.

Rat u BiH je počeo 1992. godine kada su bosanski Srbi, podržani Beogradom, pokušali da stvore etnički čistu teritoriju s ciljem pridruživanja susjednoj Srbiji protjerivanjem Hrvata i Bošnjaka iz zemlje, koji su većinom muslimani. Više od 100.000 ljudi je ubijeno, a više od 2 miliona, ili više od polovine stanovništva zemlje, protjerano je iz svojih domova prije nego što je postignut mirovni sporazum u Daytonu, Ohio, u novembru 1995.

Sporazum je podijelio BiH na dva dijela - Republiku Srpsku i Federaciju - kojima je data široka autonomija, ali su ostale povezane nekim zajedničkim institucijama, uključujući predsjedništvo, parlament, vojsku, poresku upravu.

Srbi se godinama zalažu za odvajanje od BiH. Ali njihov tvrdolinijaški lider Milorad Dodik, koji ima prešutnu podršku Rusije i Srbije, nedavno je pojačao akciju obećavajući da će entitet Republika Srpska, do kraja novembra, proglasiti stvaranje sopstvene vojske i pravosuđa.

Dodik, koji služi kao srpski član Predsjedništva BiH, zaprijetio je da će preuzeti kasarne u Republici Srpskoj nakon što formira vojsku. Rekao je da će, ako Zapad pokuša da interveniše, pozvati "prijatelje" bosanskih Srba u pomoć.

"Veoma smo zabrinuti", rekao je Chollet. "U Washingtonu se posvećuje velika pažnja o situaciji ovdje, mnogo je zabrinutosti oko putanje na kojoj je Bosna i bojazni, prvi put u 26 godina, da je Dayton (mirovni sporazum) u svom najopasnijem trenutku."

Međutim, Chollet je rekao da Sjedinjene Države i dalje vjeruju da Bosna "nije prošla tačku bez povratka".

"Još uvijek vjerujemo da postoji šansa da se sve ovo zaustavi... i to nisu samo Sjedinjene Države, to su naši partneri u Evropi", dodao je.

Rekao je da će biti potrebno raditi na jačanju demokratskih institucija u BiH i usmjeravanju zemlje ka cilju konačnog pridruživanja Evropskoj uniji.

"Biće mnogo teških odluka koje će se morati donijeti, ali Sjedinjene Države su posvećene učiniti sve što mogu kako bi spriječile da se dogodi ono najgore i, više od toga, pokušale postići još bolji ishod" vraćajući Bosnu "na njen put ka njenoj evroatlantskoj destinaciji", rekao je on.

Dodik je, međutim, ostao neposlušan nakon što su se on i druga dva člana Predsjedništva BiH u utorak sastali s Cholletom, govoreći da je rekao američkom izaslaniku da "samo naprijed sa sankcijama, mi se držimo naše politike" razgradnje institucija na nivou države.

I to uprkos pismu američkog državnog sekretara Antonija Blinkena članovima Predsjedništva BiH u kojem se navodi mogućnosti sankcija.

"Prije ili kasnije, SAD će morati voditi realističnu politiku umjesto da nam prijete sankcijama", rekao je Dodik i dodao da bosanskim Srbima "više nije stalo" do prijetnji. "Mi služimo našim ljudima, a ne interesima SAD-a."

Od kada je preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Trump pauzirao je američku vojnu pomoć Ukrajini, kao i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom.

Optužio je Zelenskog da nije ozbiljan u pogledu postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom, koja je napala Ukrajinu prije tri godine i zauzela oko 20 posto njene teritorije.

"Ukrajina traži mir od prve sekunde ovog rata. Realni prijedlozi su na stolu. Ključ je da se krene brzo i efikasno", rekao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Zelenski je rekao da će sljedeće sedmice posjetiti Saudijsku Arabiju i da će ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici nakon sastanka s prijestolonasljednikom Mohamedom Bin Salmanom u ponedjeljak ostati na sastanku u utorak sa američkim timom.

"Sa naše strane, mi smo u potpunosti posvećeni konstruktivnom dijalogu i nadamo se da ćemo razgovarati i usaglasiti potrebne odluke i korake", rekao je on.

U februaru, Rijad je bio domaćin sastanka između američkih i ruskih zvaničnika na razgovorima o načinima za zaustavljanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Ukrajina nije bila uključena u te razgovore, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i među njenim evropskim saveznicima.

Zelenski se susreo s Trumpom u Bijeloj kući 28. februara, ali je taj susret postao žestok kada su se sukobili pred svjetskim medijima zbog mirovnih poteza.

U intervjuu za Fox Business, Trump je rekao: "Postoje dva načina na koji se Iran može nositi: vojno ili sklapanjem dogovora" kako bi se spriječilo Teheran da nabavi nuklearno oružje.

Na sastanku s visokim iranskim zvaničnicima, Khamenei je rekao da je cilj Washingtona "nametnuti vlastita očekivanja", prenijeli su iranski državni mediji.

"Insistiranje nekih vlada koje maltretiraju na pregovorima nije da se riješe pitanja. ... Razgovori za njih su put do novih zahtjeva, ne radi se samo o iranskom nuklearnom pitanju. ... Iran definitivno neće prihvatiti njihova očekivanja", rekao je Khamenei, bez direktnog spominjanja Trumpa.

Kao odgovor na Khameneijeve komentare, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Brian Hughes ponovio je gotovo od riječi do riječi Trumpove riječi o vojnoj akciji ili sklapanjem dogovora.

"Nadamo se da će Iranski režim svoje ljude i najbolje interese staviti ispred terora", rekao je Hughes u saopćenju.

Izražavajući otvorenost za sporazum s Teheranom, Trump je ponovo pokrenuo kampanju "maksimalnog pritiska" koja je primjenjivana tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata kako bi se Iran izolirao od globalne ekonomije i doveo njegov izvoz nafte na nulu.

Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je povukao Sjedinjene Države iz značajnog sporazuma između Irana i velikih sila koji je postavio stroga ograničenja na nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Nakon što se Trump povukao 2018. i ponovno uveo sankcije, Iran je prekršio i daleko premašio ta ograničenja.

Šef UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela Rafael Grossi rekao je da diplomatiji istječe vrijeme za nametanje novih ograničenja na aktivnosti Irana, dok Teheran nastavlja ubrzavati svoje obogaćivanje urana gotovo do razine oružja.

Teheran kaže da je njegov nuklearni rad isključivo u miroljubive svrhe.

Khamenei, koji ima posljednju riječ o ključnim politikama Irana, rekao je kako "ne postoji drugi način da se suprotstavimo prisili i maltretiranju".

"Oni iznose nove zahtjeve koje Iran sigurno neće prihvatiti, poput naših odbrambenih sposobnosti, dometa projektila i međunarodnog utjecaja", citiran je.

Iako Teheran kaže da je njegov program balističkih projektila isključivo odbrambeni, na Zapadu ga se vidi kao destabilizirajući čimbenik na nestabilnom Bliskom istoku opterećenom sukobima.

Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao da su "ogromne carine" koje Kanada nameće na američke mliječne i drvne proizvode onemogućavale SAD da prodaju svoje proizvode u Kanadi. Rekao je da će, osim ako Kanada ne pristane da odustane, nametnuti istu carinu Kanadi.

Trump je u četvrtak odgodio za četiri sedmice svoje nove carine od 25 posto na većinu meksičkog i kanadskog izvoza u Sjedinjene Države. Rekao je da je odgodio meksičke tarife nakon što je direktno čuo od meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum koja je rekla da je njena vlada pomogla u obuzdavanju priliva migranata i smrtonosnog opioidnog fentanila u SAD.

Dan ranije, Trump je objavio da pauzira carine na uvoz vozila iz dvije zemlje nakon što su tri najveća američka proizvođača automobila izjavila da će carine imati ozbiljan finansijski uticaj na njih.

Trump je u petak rekao: "Indija nam naplaćuje ogromne carine" i da SAD ne mogu ništa prodati Indiji. Ministarstvo vanjskih poslova Indije objavilo je u petak, međutim, da radi na bilateralnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om koji će "smanjiti carinske i necarinske barijere i produbiti integraciju lanca snabdijevanja između dvije zemlje".

"Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i domaći mir, možemo živjeti zajedno", rekao je Sharaa, privremeni predsjednik, dok su sukobi trajali između snaga povezanih s novim islamističkim vladarima i boraca iz Assadove alavitske sekte.

"Budite uvjereni u Siriji, ova zemlja ima karakteristike za opstanak", rekao je Sharaa. "Ono što se trenutno dešava u Siriji je u okviru očekivanih izazova."

Sirijski sigurnosni izvori rekli su da je najmanje 200 njihovih pripadnika ubijeno u sukobima s bivšim vojnim osobljem odanom Assadu nakon koordiniranih napada i zasjeda.

Napadi su prerasli u ubistva iz osvete kada su se hiljade naoružanih pristalica novih sirijskih lidera iz cijele zemlje spustile u obalna područja da podrže opkoljene snage nove administracije.

Sukobi su nastavljeni tokom noći u nekoliko gradova, rekao je sirijski sigurnosni izvor Reutersu u nedjelju.

Sirijska opservatorija za ljudska prava, ratni posmatrač sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, saopćila je u subotu da dvodnevne borbe u obalnoj regiji Mediterana predstavljaju jedno od najgorih nasilja u 13-godišnjem građanskom sukobu.

Broj poginulih u dvodnevnim sukobima između sirijskih snaga sigurnosti i lojalista svrgnutog predsjednika Bashara Assada, te ubistvima iz osvete koja su uslijedila popeo se na više od 1.000, objavila je u subotu grupa za praćenje rata.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da je pored 745 ubijenih civila, uglavnom u pucnjavi iz neposredne blizine, ubijeno 125 pripadnika vladinih sigurnosnih snaga i 148 militanata iz oružanih grupa povezanih s Assadom.