Najnovije
Chollet: SAD imaju alate protiv političara koji nastave put podjela u BiH
Sjedinjene Države posvećuju veliku pažnju političkoj krizi u BiH imaju alate koje mogu upotrijebiti protiv nacionalističkih lidera koji izazivaju podjele u ratom uplašenoj multietničkoj balkanskoj zemlji koji bi je pokušali "rastrgnuti", rekao je u utorak visoki američki dužnosnik.
"Naš apel liderima (u Bosni) je da se uzdignu iznad vlastitog interesa i pokušaju imati na umu širi interes svoje zemlje", rekao je savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet u intervjuu za Associated Press.
"Ako lideri nastave na putu ka podjelama, dezintegraciji, povlačenju iz centralnih institucija, postoje alati koje imamo da kaznimo takvo ponašanje", dodao je on, pominjući moguće sankcije.
Chollet, koji služi kao savjetnik američkog državnog sekretara, stigao je u Bosnu u ponedjeljak na trodnevne sastanke sa najvišim političkim liderima usred najgore političke krize u toj balkanskoj zemlji otkako je mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončan 1995. godine nakon više od tri i po godine krvoprolića.
Rat u BiH je počeo 1992. godine kada su bosanski Srbi, podržani Beogradom, pokušali da stvore etnički čistu teritoriju s ciljem pridruživanja susjednoj Srbiji protjerivanjem Hrvata i Bošnjaka iz zemlje, koji su većinom muslimani. Više od 100.000 ljudi je ubijeno, a više od 2 miliona, ili više od polovine stanovništva zemlje, protjerano je iz svojih domova prije nego što je postignut mirovni sporazum u Daytonu, Ohio, u novembru 1995.
Sporazum je podijelio BiH na dva dijela - Republiku Srpsku i Federaciju - kojima je data široka autonomija, ali su ostale povezane nekim zajedničkim institucijama, uključujući predsjedništvo, parlament, vojsku, poresku upravu.
Srbi se godinama zalažu za odvajanje od BiH. Ali njihov tvrdolinijaški lider Milorad Dodik, koji ima prešutnu podršku Rusije i Srbije, nedavno je pojačao akciju obećavajući da će entitet Republika Srpska, do kraja novembra, proglasiti stvaranje sopstvene vojske i pravosuđa.
Dodik, koji služi kao srpski član Predsjedništva BiH, zaprijetio je da će preuzeti kasarne u Republici Srpskoj nakon što formira vojsku. Rekao je da će, ako Zapad pokuša da interveniše, pozvati "prijatelje" bosanskih Srba u pomoć.
"Veoma smo zabrinuti", rekao je Chollet. "U Washingtonu se posvećuje velika pažnja o situaciji ovdje, mnogo je zabrinutosti oko putanje na kojoj je Bosna i bojazni, prvi put u 26 godina, da je Dayton (mirovni sporazum) u svom najopasnijem trenutku."
Međutim, Chollet je rekao da Sjedinjene Države i dalje vjeruju da Bosna "nije prošla tačku bez povratka".
"Još uvijek vjerujemo da postoji šansa da se sve ovo zaustavi... i to nisu samo Sjedinjene Države, to su naši partneri u Evropi", dodao je.
Rekao je da će biti potrebno raditi na jačanju demokratskih institucija u BiH i usmjeravanju zemlje ka cilju konačnog pridruživanja Evropskoj uniji.
"Biće mnogo teških odluka koje će se morati donijeti, ali Sjedinjene Države su posvećene učiniti sve što mogu kako bi spriječile da se dogodi ono najgore i, više od toga, pokušale postići još bolji ishod" vraćajući Bosnu "na njen put ka njenoj evroatlantskoj destinaciji", rekao je on.
Dodik je, međutim, ostao neposlušan nakon što su se on i druga dva člana Predsjedništva BiH u utorak sastali s Cholletom, govoreći da je rekao američkom izaslaniku da "samo naprijed sa sankcijama, mi se držimo naše politike" razgradnje institucija na nivou države.
I to uprkos pismu američkog državnog sekretara Antonija Blinkena članovima Predsjedništva BiH u kojem se navodi mogućnosti sankcija.
"Prije ili kasnije, SAD će morati voditi realističnu politiku umjesto da nam prijete sankcijama", rekao je Dodik i dodao da bosanskim Srbima "više nije stalo" do prijetnji. "Mi služimo našim ljudima, a ne interesima SAD-a."
See all News Updates of the Day
Izrael izveo vazdušne udare na ciljeve u Libanu, Hezbolah antitenkovskim raketama na civile
Izraelski avioni i artiljerija pogodili su više ciljeva u južnom Libanu tokom noći, saopštila je izraelska vojska u četvrtak, usred spiralnih tenzija nakon masovnog napada na komunikacione uređaje Hezbolaha ove nedjelje.
Vojska je saopštila da su u vazdušnim udarima pogođeni ciljeve Hezbolaha u Čihineu, Tajibeu, Blidi, Meis El Džabalu, Aitarunu i Kfarkeli u južnom Libanu, kao i na skladište oružja Hezbolaha u oblasti Kjama.
Izraelski mediji javili su da je izvjestan broj izraelskih civila ranjen protivtenkovskom raketnom vatrom iz Libana, ali nije bilo zvanične potvrde.
Najnoviji izraelski udari događaju se nakon perioda rastuće zabrinutosti zbog eskalacije sukoba na granici sa južnim Libanom, gdje izraelske snage već mjesecima razmjenjuju vatru sa Hezbolahom koji podržava Iran.
Hezbolah je u srijedu ispalio oko 20 projektila na Izrael, od kojih su većinu presreli sistemi protivvazdušne odbrane bez nanošenja štete ili povrijeđivanja ljudi, saopštila je vojska.
Oko 10 projektila ispaljeno je na oblast planine Hermon na Golanskoj visoravni koju su okupirali Izrael, gdje Izrael ima ključna postrojenja za nadzor, špijunažu i protivvazdušnu odbranu.
Ove nedjelje desetine ljudi su ubijene, a hiljade ranjene u sofisticiranom napadu na komunikacione uređaje koje koriste operativci Hezbolaha.
Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje je više bezbjednosnih izvora saopštilo da ih je izvela njegova špijunska agencija Mosad.
Zapadne diplomate raspravljaju o bliskoistočnim tenzijama, nastavak napora da se postigne primirje
Visoke zapadne diplomate treba da se sastanu u četvrtak u Parizu usred napora da se postigne prekid vatre u Gazi i spriječi da tenzije duž granice između Izraela i Libana prerastu u veći sukob
Američki državni sekretar Antony Blinken učestvuje u pregovorima sa svojim kolegama iz Britanije, Francuske, Njemačke i Italije nakon što je otputovao u Egipat na razgovore o tome kako da unaprijede pregovore u Gazi.
Blinken je u srijedu rekao da je postignut napredak u sporazumu o prekidu vatre u posljednjih mjesec i po dana, ali da sada i Izrael i Hamas moraju da pokažu "političku volju" da bi se sporazum zaključio.
"Postoji, mislim, u sporazumu 18 stavova, od kojih je 15 dogovoreno. Ali preostala pitanja moraju biti riješena", rekao je Blinken tokom zajedničke konferencije za novinare u Kairu sa egipatskim ministrom spoljnih poslova Badrom Abdelatijem.
Abdelati je rekao novinarima preko prevodioca da je Hamas potvrdio svoju punu posvećenost sporazumu o prekidu vatre postignutom 27. maja i izmjenama i dopunama od 2. jula.
Višemjesečni razgovori sa američkim, egipatskim i katarskim zvaničnicima koji posreduju tek treba da donesu dogovor koji bi odgovarao i Izraelu i Hamasu. Pregovori su se fokusirali na nacrt koji uključuje zaustavljanje borbi i oslobađanje talaca koje i dalje drže militanti Hamasa u Gazi.
Rusija i Iran nastoje da pokolebaju američke glasače
Prijetnje da se utiče na ishod predsjedničkih izbora u SAD dolaze sa više strana. Među vodećim su one iz Rusije i Kine. FBI i američka poštanska služba saopćile su kako istražuju sumnjive pakete poslane izbornim radnicima u najmanje 12 država.
RSE: BiH poslala Briselu nepotpun dokument o Planu rasta
Dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina predala Briselu ne ispunjava kriterijume da bi bio prihvatljiv za Evropsku komisiju (EK), saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz dobro obviještenih izvora u Briselu.
Prema ovim izvorima, Bosna i Hercegovina je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Evropske komisije.
Bosna i Hercegovina je propustila rok da blagovremeno pošalje reformsku agendu koja je neophodna za dobijanje finansijskih sredstava iz Plana rasta za region.
U utorak, 17. septembra BiH je uputila Evropskoj komisiji dokument, koji ne predstavlja reformsku agendu.
Ovaj dokument, prema riječima predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, dokazuje usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta.
Da bi dobila finansijska sredstva i Plana rast, svaka država iz Zapadnog Balkana je bila obavezana da preda reformsku agendu.
Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.
Upravo nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gdje je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.
Prvi sastanak je bio planiran za 17. septembar, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima RSE, sastanak je odložen za oktobar.
Bez usvajanja reformske agende ne mogu početi prve isplate ni za jednu zemlju regiona.
Naime, potrebno je da države članice EU kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama da bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakim od država korisnika. Tek nakon ovih koraka mogu slijediti prve isplate.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero je 18. septembra rekla da ne može dati konkretan datum kada bi počele prve isplate iako bi ova institucija željela da se to desi što je prije moguće.
Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.
Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbjeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.
FBI: Iran pokušao da ponudi Bidenovom štabu ukradene podatke iz Trumpove kampanje
Iranski hakeri su pokušali da zainteresuju kampanju predsjednika Joea Bidena za informacije ukradene iz kampanje Donalda Trumpa, šaljući neželjene mailove ljudima povezanim sa demokratskim predsjednikom u pokušaju da se miješaju u izbore 2024, saopštili su u srijedu FBI i druge savezne agencije.
Nema dokaza da je neko od primalaca odgovorio, rekli su zvaničnici, što je spriječilo da se hakovane informacije pojave u posljednjim mjesecima kampanje. Hakeri su slali mailove krajem juna i početkom jula ljudima koji su bili povezani sa Bidenovom kampanjom prije nego što je on odustao.
Mailovi su „sadržavali odlomak preuzet iz ukradenog, nejavnog materijala iz kampanje bivšeg predsjednika Trumpa kao tekst u mailovima”, navodi se u saopštenju američke vlade.
Ovo saopštenje predstavlja najnoviji pokušaj da se skrene pažnja na, kako zvaničnici kažu, drski pokušaj Irana na miješanje u izbore 2024, uključujući kampanju hakovanja i curenja podataka koju su FBI i druge savezne agencije povezale prošlog mjeseca sa Teheranom.
Sekretarijat pravosuđa priprema optužnice za to kršenje, prenio je AP.
FBI, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i Agencija za cyber bezbjednost i infrastrukturnu bezbjednost saopštili su da su hakovanje Trumpove kampanje i pokušaj uvlačenja Bidena i Kamale Harris dio napora da se potkopa vjera birača u izbore i da se podstakne razdor.
Trumpova kampanja je 10. augusta objelodanila da je hakovana i rekla da su iranski akteri ukrali i distribuirali osjetljive interne dokumente.
Najmanje tri novinske kuće - Politico, New York Times i Washington Post - su dobile povjerljivi materijal iz Trumpove kampanje. Do sada je svaka od njih odbijala da otkrije bilo kakve detalje o tome šta je dobila. Politico je izvijestio da je 22. jula počeo da dobija mailove sa anonimnog naloga.
Izvor - AOL nalog elektronske pošte identifikovan samo kao „Robert” - prenio je nešto što je izgledalo kao istraživački dosije koji je kampanja očigledno uradila o republikanskom potpredsjedniku JD Vanceu.
Dokument je datiran 23. februara, skoro pet mjeseci prije nego što je Trump izabrao Vancea za svog potpredsjednika.
U saopštenju, portparol kampanje Kamale Harris rekao je da je kampanja sarađivala sa organima za sprovođenje zakona otkako je saznala da su ljudi povezani sa Bidenovim timom među primaocima mailova.
