Moskva je naširoko optužena za miješanje u evropsku demokratiju usred tenzija koje su porasle od ruske invazije na Ukrajinu 2022
Gruzija
U aprilu je desetine hiljada Gruzijaca organiziralo demonstracije u Tbilisiju protiv vladinog zakona o takozvanom "stranim agentima", koji zahtijeva da se sve organizacije koje primaju više od 20% svojih sredstava iz inostranstva registruju i podvrgnu detaljnoj istrazi.
Protivnici su taj zakon nazvali "ruskim zakonom", nakon što je slične zakone dugo koristila vlada predsjednika Vladimira Putina da ušutka političku opoziciju i slobodne medije.
Protesti su prerasli u bitku za budućnost Gruzije: da bude u skladu sa Zapadom ili Rusijom. To je borba koja se nastavlja i danas na ulicama Tbilisija.
Gruzijske opozicione stranke polagale su nade u svrgavanje vlade na općim izborima u oktobru. Međutim, pobijedila je vladajuća partija Gruzijski san sa više od 53% glasova.
Izborni posmatrači optužili su Gruzijski san da nadgleda široko rasprostranjeno namještanje glasanja.
Gruzijski san je insistirao na pobjedi na poštenim izborima. Vlada je prekinula pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Sjedinjene Države su zauzvrat suspendovale svoje strateško partnerstvo sa Gruzijom.
Mnogi Gruzijci strahuju da su njihove nade u budućnost vezane za Zapad izgubljene. Demonstranti su se vratili na ulice u novembru, tražeći još jedno glasanje.
"Samo želim da gledamo prema Evropi, a ne nazad u rupu iz koje smo upravo izašli", rekla je studentica Salome Bakhtadze.
Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze nije se pokajao. "Apsolutno smo posvećeni potpunoj neutralizaciji radikalne opozicije", rekao je on na konferenciji za novinare 6. decembra.
Moldavija
Moldavija, još jedna bivša sovjetska republika, održala je u oktobru predsjedničke izbore.
Uprkos široko rasprostranjenim dokazima o miješanju Moskve, koje je ona negirala, proevropska aktuelna predsjednica Maia Sandu pobijedila je u novembru u drugom krugu glasanja nakon što su Moldavci sa malom razlikom glasali za željom za članstvom u EU u ustav nacije.
"Danas ste, dragi Moldavci, održali lekciju iz demokratije", rekla je ona poslije pobjede.
Rumunija
U susjednoj Rumuniji, kandidat krajnje desnice Calin Georgescu, koji se protivi pomoći Zapada Ukrajini, postigao je šokantnu pobjedu u prvom krugu na predsjedničkim izborima u novembru sa 23% glasova.
Rumunski najviši sud poništio je rezultat nakon što su službe sigurnosti otkrile navodnu kampanju dezinformacija za promoviranje Georgescua na društvenim mrežama, za koju se uveliko okrivljavala Rusija. Moskva je ponovo negirala da se mešala u glasanje.
"Kampanju ovog kandidata podržala je država koja je strana u interesima Rumunije", rekao je sadašnji predsjednik Rumunije Klaus Iohannis u televizijskom obraćanju 6. decembra. Zemlja tek treba da izabere novi datum za ponovne izbore.
Miješanje u izbore
Rusija vodi kampanju miješanja u evropsku demokratiju - ali slika je složena, tvrdi Costin Ciobanu, politički analitičar sa Univerziteta Aarhus u Danskoj.
"Postoje dokazi da je Rusija pokušala da iskoristi svoje alate da favorizuje Georgescua, ali još ne znamo da li je postojala direktna koordinacija između Georgescuove kampanje i Rusije", rekao je Ciobanu za Glas Amerike.
"Rusija iskorištava ranjivost unutar naših demokratija. Oni koriste način na koji društvene mreže funkcionišu u današnjim demokratijama. Ali ne bih rekao da se sve što se dešava u našim društvima, da su sve pritužbe i bijes koje vidimo rezultat toga što Rusija koristi svoje tehnike hibridnog ratovanja."
"Uvijek bih isticao lokalne slabosti, činjenicu da ponekad imate ovakav jaz između elite i stanovništva. A ponekad Rusija samo pokušava da proširi te praznine", rekao je Ciobanu.
