Izdvojeno
Dayton 25 godina kasnije: Sporazum koji je donio mir, ali nije riješio sve probleme
Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu. Oko 100.000 ljudi je ubijeno, srpske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.
Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir. Sukobi su morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio oko 60.000 trupa.
Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta sa značajnim stepenom autonomije - Federaciju BiH i Republiku Srpsku - što i danas stvara probleme u funkcionisanju.
Među Holbrookeovim saradnicima bio je James Pardew, kao predstavnik američkog sekretara odbrane. U pregovarački tim je ušao nakon što su njegov prethodnik i još dva člana tima u avgustu 1995. poginuli u saobraćajnoj nesreći na planini Igman prilikom putovanja u Sarajevo.
Pardew za Glas Amerike kaže da je u periodu prije Daytona najveći izazov bila složenost pregovaračkog procesa koji je podrazumijevao brojna putovanja u evropske prijestolnice, saradnju sa međunarodnim organizacijama poput NATO-a ili UN-a, te pregovore sa liderima koji su imali zacementirane pozicije.
„Morali smo se baviti Slobodanom Miloševićem u Beogradu, što je bilo izazovno i teško. Bio je vrlo lukava osoba i stvorio je tu fikciju da nekako nije uključen u rat u Bosni. To je sve bilo neistina. Ali svaki od lidera, Izetbegović sa Bosanskim Muslimanima, Tuđman u Hrvatskoj i drugi, svako od njih imao je svoje interese i svoje agende. A Holbrooke je morao krivudati kroz njih“, prisjeća se Pardew.
Kulminacija se dogodila na pregovorima u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, gdje su lideri bivših jugoslovenskih država - Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević - dogovorili kraj rata. Sporazum je potpisan 21. novembra, a zvanično ratifikovan 14. decembra 1995. u Parizu.
Glavni cilj Daytona ispunjen
Daytonski sporazum je donio mir, ali brojni problemi su ostali neriješeni. Komplikovana teritorijalna i politička struktura otežavaju efikasno upravljanje, a veća pažnja je posvećena zaštiti etničkih grupa nego individualnih građanskih prava. Mnogi ratni zločinci ostali su nekažnjeni, a zemljom od sporazuma uglavnom upravljaju iste, nacionalne, stranke.
Robert Gelbard je u periodu od aprila 1997. do avgusta 1999. bio specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za implementaciju Daytonskog sporazuma. Prethodno se također bavio regionom bivše Jugoslavije, uključujući i saradnju na planovima za hapšenje ratnih zločinaca.
„Otpor koji smo vidjeli kod nekih vlada u regionu, posebno kod Srbije, bio je izuzetan“, kaže Gelbard.
Ovaj bivši diplomata za Glas Amerike objašnjava da je prvi put u BiH putovao samo dvije sedmice nakon Daytonskog sporazuma, na zahtjev Richarda Holbrookea. Kaže da je kompromise poput mirovnog sporazuma lako kritizirati naknadno, ali da je on ispunio osnovni cilj – zaustavljanje ubijanja.
„Puno je problema s Daytonskim sporazumom, ali i dalje, 25 godina kasnije, mislim da je to bilo sjajno postignuće Richarda Holbrookea i onih koji su s njim radili“, navodi Gelbard. „Neuspjeh je nastao kasnije, kada su se stvari smirile, u nespremnosti međunarodne zajednice da stvori okolnosti kroz potrebnu političku volju da se to preispita, prepravi Ustav i stvori okruženje za pružanje drugačije vrste BiH koja bi bila uspješna država.“
James Pardew također kaže da je prioritet bio prekid rata, ali da je problem politička struktura koju je Dayton napravio:
„Jesmo li pravili greške? Naravno da jesmo. Nema savršenog pregovaranja. Ali rekao bih da je najveća davanje entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji, toliko vlasti nad funkcioniranjem Bosne. Ne mislim da bismo mogli postići dogovor bez dva entiteta, ali mislim da smo mogli bolje odraditi posao ograničavanja moći koju entiteti imaju u remećenju države.“
Sjedinjene Države jesu odigrale ključnu ulogu u uspostavi mira, ali dugoročni cilj za BiH su bile evropske integracije. U proteklim godinama, bosanskohercegovački lideri su bezuspješno pokušavali izmijeniti Ustav, postići značajne reforme i ispuniti uslove za pristupanje Evropskoj uniji (EU), koja je i sama usporila pregovarački proces.
Uprkos svemu tome, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, kaže da evropski put za BiH nema alternativu:
„Daytonski mirovni sporazum bio je uspješan u postizanju svog primarnog cilja, u zaustavljanju rata, nasilja i patnje. U stvaranju osnove na kojoj bi građani BiH mogli graditi stabilniju, prosperitetniju i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu. (…) Jasno je da još ima puno posla koji treba obaviti. Još nije ispunjena vizija BiH integrirane u evropsku porodicu.“
Odgovornost na bosanskim liderima
Povodom 25. godišnjice Daytona, američki Kongresmeni iz savezne države Ohio predstavili su rezoluciju o priznavanju važnosti sporazuma. Senatori Rob Portman i Sherrod Brown učinili su to u Senatu, a zastupnik Michael Turner, koji je u vrijeme potpisivanja sporazuma bio gradonačelnik Daytona, u Zastupničkom domu Kongresa.
Na desetu godišnjicu sporazuma, Richard Holbrooke je od tadašnje administracije predsjednika George W. Busha tražio da se jače angažuje u BiH, navodeći da je vlast na državnom nivou slaba, a korupcija raširena. Tada je govorio i da će bez članstva u EU balkanske države uvijek biti u neredu.
Robert Gelbard i danas kao ključne probleme u BiH vidi korupciju, komplikovanu birokratiju i nepovoljne uslove za ekonomski razvoj: „Pokušao sam navesti kompanije da ulažu u BiH. Vrlo malo interesa.“
James Pardew kaže da je razvoj BiH nakon 1995. godine bio razočarenje. Kao razloge navodi negativno djelovanje susjednih država, prevashodno Srbije, zatim štetan uticaj Rusije, te neuspjeh lokalnih lidera da stvore demokratsko i produktivno društvo.
Oba sagovornika kao primjer navode Milorada Dodika koji je nakon rata bio prozapadno orijentisani lider i imao snažnu međunarodnu podršku. U međuvremenu se okrenuo nacionalističkom narativu, prijeteći odvajanjem Republike Srpske od BiH. Sjedinjene Države su mu 2017. godine uvele sankcije upravo zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma.
„Milorad Dodik je bio aktivan 1995. godine kada se sve ovo događalo. Ne mogu vjerovati da je on još uvijek na vlasti u Republici Srpskoj i da nije voljan da preduzme bilo kakav kompromis koji bi, po njegovom mišljenju, oslabio položaj Republike Srpske. Iako bi ti kompromisi mogli biti u najboljem interesu Srba koji tamo žive“, kaže Pardew.
„Kada pomislim na bilo koga u toj zemlji, on me je najviše razočarao“, navodi Gelbard. „Gledajući Republiku Srpsku, u početku su oni mrzili Dayton, a sada Dodik stalno govori - volim Dayton. A razlog zašto voli Dayton je taj što strukture, nažalost, ne dopuštaju istinsko upravljanje državom.“
Gelbard kaže da je mirovni sporazum dao privremeni okvir za upravljanje, ali da BiH stagnira, te da su neophodne promjene u Ustavu i strukturi, koje ne moraju nužno značiti ukidanje entiteta. Dodaje da je za takav proces ključna politička volja koju vidi kod Bošnjaka i djelimično kod Hrvata, ali da bi proces trebala voditi EU, na koju se dugo čeka da pokaže političku volju:
„Ovo bi bila predivna prilika da Evropa pokaže odgovornost i da EU preuzme odgovornost, uz snažnu američku podršku, za sazivanje grupe, međunarodne konferencije, za preuređivanje Ustava Bosne i stvaranje efikasne mogućnosti upravljanja Bosnom.“
Pardew ne misli da je tako nešto moguće: „Neće biti Daytona 2.“ Prema njegovim riječima, odgovornost je na bosanskohercegovačkim političarima koji su umjesto saradnje i razvoja izabrali podjele, iako ih Daytonski sporazum ne ograničava u pozitivnim promjenama:
„Dok ne budemo imali lidere koji su spremni raditi zajedno i prema takvim ciljevima, mislim da će Bosna i dalje biti neuspjeh. A što to uzrokuje? Uzrokuje da mladi ljudi odlaze i traže prilike negdje drugdje, te stvara neku vrstu slomljenog sistema pod međunarodnom podrškom. I mislim da je to tragično. To sigurno nije ono što smo namjeravali 1995.“
Specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan, Matthew Palmer, kaže da su za BiH ključne reforme i da sistem mora biti funkcionalniji, sposobniji za obezbjeđivanje roba i usluga građanima, te da mora vlast držati odgovornom.
„Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije BiH moraju raditi za sve“, kaže Palmer.
See all News Updates of the Day
Etički odbor parlamenta: Nema dogovora o objavljivanju izvještaja o Trumpovom kandidatu za državnog tužioca
Etički komitet Predstavničkog doma SAD-a nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog istraživačkog izvještaja o bivšem republikanskom predstavniku Mattu Gaetzu, kandidatu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa za državnog tužioca.
Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj."
Odbio je dalje komentare. Ostalih devet članova odbora - četiri republikanca i pet demokrata - takođe nisu odmah dali komentar.
Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši državni službenik za provođenje zakona u novoj administraciji koja stupa na dužnost 20. januara.
Dvije novinske kuće, ABC News i The Washington Post, objavile su da je komitet pribavio dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene, koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje, ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su bile starije od 18 godina u vrijeme isplate, rekle su vijeću da je dio novca bio za seks.
Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.
“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.
Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevaju da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove pozadine dok preuzimaju svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novog predsjednika kabineta.
Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku na Kongres, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.
Ostalo je neizvjesno da li će vijeće objaviti zaključke do kojih su došli zakonodavci. S optužbama koje su se nadvile nad njim, Gaetz je brzo postao Trumpov najkontroverzniji izbor za kabinet, iako ga je novoizabrani predsjednik nastavio podržavati.
Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji će odlučiti o njegovoj sudbini. Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.
Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da se sastao s Gaetzom i novoizabranim potpredsjednikom JD Vanceom, koji je još uvijek senator, i rekao im da u procesu potvrđivanja neće biti "pečata, i linčeva rulje".
"Ove optužbe će biti razmotrene u odboru, ali [Gaetz] zaslužuje priliku da se suoči sa svojim tužiteljima", rekao je Graham novinarima.
Ministarstvo pravde istražilo je optužbe protiv njega, ali je prošle godine odbilo da podigne bilo kakvu optužbu.
Demokrate Senata u Odboru za pravosuđe koji će razmatrati Gaetzovu nominaciju zatražili su od FBI-a da objavi dokazni dosje iz istrage.
Taj materijal bi uključivao intervjue sa ženom koja je rekla da je plaćena da ima seks sa Gaetzom kada je imala 17 godina. Gaetz je negirao optužbe.
Predstavnik Dean Phillips, demokrata koji je ranije služio u Etičkom odboru Predstavničkog doma, rekao je da je Gaetzova situacija - bivšeg člana Kongresa nominovanog za jedan od najmoćnijih poslova u američkoj vladi - argument u prilog objavljivanja izvještaja.
"On nije tek tako otišao [iz Doma]. On je sada nominovan za veoma važnu poziciju u ovoj zemlji, a to je glavni pravni službenik, ako hoćete, u zemlji. Činilo bi se bizarnim i neskladnim sa bilo kojim etičkim principom da ne objaviti ga", rekao je Phillips.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, koji predvodi tijesnu republikansku većinu u Predstavničkom domu, rekao je da se protivi objavljivanju još nedovršenog izvještaja Etičkog odbora Predstavničkog doma jer Gaetz više nije član Kongresa. Ali izvještaji o prekršajima drugih bivših članova Kongresa objavljeni su u nekoliko slučajeva u prošlosti.
Konačno, Senat, koji će republikanci kontrolisati sa najmanje 52-48 razlike sljedeće godine, odlučit će da li će potvrditi Gaetza, koji nikada nije radio u Ministarstvu pravde niti je bio tužilac na bilo kojem nivou vlasti.
Ali Gaetz je, kao i drugi Trumpovi kandidati za najviše državne poslove, glasno podržavao predsjednika i njegovu agendu Učinimo Ameriku ponovo velikom.
Gaetz je, međutim, razljutio neke kolege republikanske poslanike u Predstavničkom domu 2023. godine predvodeći napore da se svrgne tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy, kojeg je na kraju zamijenio Johnson.
Šta će se desiti sa Trumpovom kaznom za 34 krivična djela?
Prošlog maja je sud u New Yorku utvrdio da je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kriv po optužnici koja je sadržavala 34 krivična djela. Dodjela kazne je odgodjena za nakon izbora, no sada, kada je pobijedio na izborima, nije jasno šta bi se moglo dogoditi s tom presudom.
"Odjel za vladinu efikasnost" suočava se sa zahtjevnim zadatkom
Kada novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost po drugi put u januaru, dvojica njegovih najistaknutijih pristalica vodiće novu operaciju osmišljenu da smanji državnu potrošnju i poboljša njen učinak.
Odjeljenjem za vladinu efikasnost, koje će, uprkos svom imenu, vjerovatno biti savjetodavni odbor, a ne stvarno odjeljenje, kopredsjedavati će osnivač Tesle i SpaceX-a Elon Musk i bogati bivši republikanski predsjednički kandidat Vivek Ramaswamy.
Naziv operacije, koja se može svesti na akronim DOGE, čini se da je proizvod Muskovog smisla za humor. Najbogatiji čovjek na svijetu, Musk je dugo bio zagovornik marginalne kriptovalute poznate kao Dogecoin.
Musk i Ramaswamy odredili su 4. jul 2026. — 250. godišnjicu potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti — kao ciljni datum za završetak svog posla, za koji se očekuje da će doprijeti do svih krajeva velike američke vlade u potrazi za smanjenjem potrošnje i eliminacijom birokratije.
Velika obećanja
U izjavi u kojoj je najavljivao stvaranje DOGE-a, Trump je rekao da će to "popločati put mojoj administraciji da razgradi vladinu birokratiju, smanji višak propisa, smanji rasipničke troškove i restrukturira federalne agencije".
Musk je javno spekulirao da bi trebalo biti moguće identificirati oko 2 biliona dolara potencijalnih smanjenja federalnog budžeta. To bi predstavljalo skoro jednu trećinu od 6,1 bilion dolara koje je federalna vlada potrošila u fiskalnoj 2023. godini i ne bi se moglo postići bez drastičnih smanjenja vladinih usluga i programa.
Ramaswamy je naznačio da su takvi rezovi upravo ono što će on i Musk predložiti. U nastupu na Fox News-u ove nedjelje, upitan je da li namjeravaju zatvoriti čitava vladina odjeljenja.
Odgovorio je: „Očekujemo masovna smanjenja. Očekujemo da će određene agencije biti potpuno izbrisane. Očekujemo masovna smanjenja snage u područjima federalne vlade koja su napuhana. Očekujemo ogromna smanjenja među saveznim izvođačima i drugima, koji ispostavljaju račune federalnoj vladi.”
Dodao je: „Mislim da će ljudi biti iznenađeni koliko brzo možemo krenuti s nekim od tih promjena.”
Prvi put od Regana
Organizacije koje traže bliži nadzor nad federalnom potrošnjom bile su oprezno optimistične u pogledu stvaranja DOGE-a.
Tom Schatz, predsjednik organizacije Citizens Against Government Waste, rekao je za Glas Amerike da će DOGE biti "prva značajna i sveobuhvatna revizija federalne vlade" otkako je predsjednik Ronald Reagan 1982. godine stvorio Grace komisiju, komisiju za preporuku poboljšanja efikasnosti vlade.
Koliko će DOGE na kraju imati utjecaja, rekao je Schatz, ovisit će o brojnim faktorima koji su izvan kontrole komisije.
"Sve zavisi od toga šta predsednik Trump uradi sa preporukama", rekao je Šac. „Preporuke se moraju implementirati, bilo kroz izvršne naredbe ili zakone... ali za to je potrebno vodstvo i zaista je potreban Kongres, u mnogim slučajevima, da provede preporuke.”
U saopćenju objavljenom nakon što je Trump najavio stvaranje DOGE-a, Maya MacGuineas, predsjednica Odbora za federalni budžet, pohvalila je ideju koja stoji iza tog napora, ali je upozorila da će biti potrebna dvostranačka saradnja kako bi se realne promjene implementirale.
„Važno je da će proces morati da bude što je moguće više dvostranački kako bi pomogao u realizaciji i implementaciji ideja“, rekao je MacGuineas. “Preporuke će zahtijevati podršku Kongresa, dodatno naglašavajući potrebu da ovo bude napor koji se pruža preko stranačke granice i ostavljajući sve opcije na stolu za rješavanje naših fiskalnih neravnoteža.”
Ogroman budžet
Komisija koju nadgledaju Musk i Ramaswamy primjenjivat će svoj nadzor na federalni budžet u kojem je veliki dio vladinih izdataka posvećen onome što je poznato kao "obavezna" potrošnja.
Obavezna potrošnja se sastoji od plaćanja koja je vlada dužna da izvrši, a 2023. godine ona je iznosila 3,8 biliona dolara od budžeta od 6,1 biliona dolara.
Najveća pojedinačna stavka bila je 1,3 biliona dolara koju je isplatilo socijalno osiguranje, savezni program koji obezbjeđuje prihod penzionerima, prema Uredu za budžet Kongresa. Vlada je potrošila još 448 milijardi dolara na isplate podrške za druge Amerikance, uključujući nezaposlene i roditelje s niskim primanjima. Potrošnja na Medicare, program zdravstvene zaštite za starije Amerikance iznosila je 839 milijardi dolara, dok je potrošnja na Medicaid, koja podržava zdravstvenu zaštitu Amerikanaca s niskim primanjima, iznosila 616 milijardi dolara.
Druga glavna kategorija potrošnje smatra se „diskrecionom“. Ovo su plaćanja koja Kongres odobrava sa svakim budžetskim ciklusom, a iznosila su 1,7 biliona dolara potrošnje u 2023.
Diskreciona potrošnja finansira svakodnevne operacije savezne vlade, a skoro polovina - 805 milijardi dolara 2023. - ide u budžet za odbranu. Preostalih 917 milijardi dolara finansira glavna vladina odjeljenja, Kongres i Bijelu kuću, i druge funkcije vlade.
Konačna glavna kategorija, kamata na savezni dug, postoji u sivoj zoni između obavezne i diskrecione potrošnje. Iako vlada teoretski može odlučiti da ne servisira svoj dug, odluka da to učini mogla bi biti katastrofalna za američku i svjetsku ekonomiju. Otplata duga iznosila je 659 milijardi dolara potrošnje u 2023.
Nejasna struktura
Ostaje nejasno kako će tačno DOGE biti strukturiran. Ako je ustanovljen izvršnim nalogom, mogao bi biti predmet Zakona o Saveznom savjetodavnom komitetu. Taj zakon zahtijeva da se poduzmu određeni koraci kako bi se osigurala transparentnost i ima pravila o sukobu interesa.
Ovo posljednje bi moglo biti problematično za Muska, čije različite kompanije imaju milijarde dolara vrijedne ugovore sa saveznom vladom.
Međutim, ako je DOGE konstituisan kao potpuno privatno preduzeće, čije lidere sluša predsjednik, ta pravila ne bi važila.
Republikanci u Senatu SAD sa novim vodstvom, spremni za kontrolu Kongresa u 2025.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump stupit će na dužnost u januaru 2025. sa jedinstvenom kontrolom američkog Kongresa. Republikanci će imati većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu, kao rezultat volje američkih glasača.
Novi lider dolazećeg američkog Senata sa republikanskom većinom, je John Thune, novi vođa većine u Senatu.
"Imamo mandat američkog naroda, mandat ne samo da počistimo nered koji je ostavila agenda Biden-Harris-Schumer, već i da ispunimo prioritete predsjednika Trumpa."
Thune preuzima vodeću ulogu u Senatu nakon što je Mitch McConnell na toj poziciji služio 18 godina, a već se suočava sa svojim prvim testom. Novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio je da se zaobiđe ustavna uloga Senata da odobrava kandidate za kabinet.
“Senat ima ulogu savjetovanja i pristanka u Ustavu, tako da ćemo učiniti sve što možemo da brzo obradimo njegove nominacijev i postavimo ih na njihova mjesto kako bi mogli početi provoditi njegovu agendu”, kaže senator John Thune.
Demokrate su izgubile većinu i imat će najmanje 47 mjesta u novom Senatu.
“Američki narod nam je postavio izazov. Moramo učiti iz toga”, rekao je Chuck Schumer, trenutni lider većine u američkom Senatu.
Trump je imao jedinstvenu kontrolu nad vladom tokom prve dvije godine svog prvog mandata. Ali jedan analitičar kaže da to ne znači uvijek da će Bijela kuća dobiti ono što želi na Kapitol Hilu.
Casey Burgat je direktor programa za zakonodavne poslove na Univerzitetu George Washington u Washingtonu, D.C.
“Mitch McConnell je tada rekao da podržava predsjednikov dnevni red, da će raditi s njima, ali onda smo vidjeli – od nominacija do politika – da neće dati glasove ako misle da je predsjednik otišao predaleko”, kaže Burgat.
Republikanci su također osigurali većinu u Predstavničkom domu SAD, zaslužujući pohvale od Trumpa.
Novoizabrani predsjednik je podržao predsjednika Predstavničkog doma Mikea Johnsona da ponovo vodi.
“Vjerujem da će to biti najkonsekventniji Kongres u modernoj eri, najkonsekventnija administracija moderne ere, jer, iskreno, moramo popraviti gotovo svaku oblast javne politike”, rekao je Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma.
Ali republikanci imaju mnogo užu većinu u Predstavničkom domu sa samo nekoliko mjesta više od demokrata, koji su obećali da će se nastaviti boriti.
„Progresivni kokus Kongresa će i dalje biti žestoki branioci radničke klase i siromašnih ljudi“, kaže demokratska kongresmenka Pramila Jayapal.
Novi 119. Kongres SAD položiće zakletvu 3. januara.
Biden dozvoljava Ukrajini da koristi američko oružje za napade duboko u Rusiju, kažu izvori Reutersa
Administracija predsjednika Joea Bidena dozvolila je Ukrajini da koristi američko oružje za napad duboko u Rusiju, izjavila su u nedjelju dva američka zvaničnika i izvor upoznat s odlukom, što je značajan preokret politike Washingtona u sukobu između Ukrajine i Rusije.
Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih sigurnosnih zabrinutosti.
Ovaj potez dolazi dva mjeseca prije nego što je novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara i nakon višemjesečnih molbi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od njene granice.
Promjena dolazi uglavnom kao odgovor na rusko raspoređivanje sjeverokorejskih kopnenih trupa u ratu protiv Ukrajine, što je razvoj koji je izazvao uzbunu u Washingtonu i Kijevu, rekao je američki zvaničnik i izvor upoznat s odlukom.
Zelenski je u večernjem obraćanju rekao da će projektili "govoriti sami za sebe".
"Danas mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu za preduzimanje odgovarajućih radnji", rekao je on. "Ali napadi se ne prave riječima. Takve stvari se ne najavljuju."
Bijela kuća i američki State Department odbili dati komentar.
Rusija je upozorila da će potez za ublažavanje ograničenja na ukrajinsko korištenje američkog oružja vidjeti kao veliku eskalaciju.
