Linkovi

Top priča BiH

Dayton 25 godina kasnije: Sporazum koji je donio mir, ali nije riješio sve probleme

Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisuju mirovni sporazum u Daytonu 21. novembra 1995. godine. REUTERS/Eric Miller/

Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu. Oko 100.000 ljudi je ubijeno, srpske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.

Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir. Sukobi su morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio oko 60.000 trupa.

Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta sa značajnim stepenom autonomije - Federaciju BiH i Republiku Srpsku - što i danas stvara probleme u funkcionisanju.

Među Holbrookeovim saradnicima bio je James Pardew, kao predstavnik američkog sekretara odbrane. U pregovarački tim je ušao nakon što su njegov prethodnik i još dva člana tima u avgustu 1995. poginuli u saobraćajnoj nesreći na planini Igman prilikom putovanja u Sarajevo.

James Pardew: Dayton je bio uspješan, ali kasniji razvoj BiH je razočarenje
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:11 0:00

Pardew za Glas Amerike kaže da je u periodu prije Daytona najveći izazov bila složenost pregovaračkog procesa koji je podrazumijevao brojna putovanja u evropske prijestolnice, saradnju sa međunarodnim organizacijama poput NATO-a ili UN-a, te pregovore sa liderima koji su imali zacementirane pozicije.

„Morali smo se baviti Slobodanom Miloševićem u Beogradu, što je bilo izazovno i teško. Bio je vrlo lukava osoba i stvorio je tu fikciju da nekako nije uključen u rat u Bosni. To je sve bilo neistina. Ali svaki od lidera, Izetbegović sa Bosanskim Muslimanima, Tuđman u Hrvatskoj i drugi, svako od njih imao je svoje interese i svoje agende. A Holbrooke je morao krivudati kroz njih“, prisjeća se Pardew.

Kulminacija se dogodila na pregovorima u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, gdje su lideri bivših jugoslovenskih država - Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević - dogovorili kraj rata. Sporazum je potpisan 21. novembra, a zvanično ratifikovan 14. decembra 1995. u Parizu.

Državni sekretar Warren Christopher otvara plenarnu sesiju mirovnih pregovora u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, 1. novembra 1995. AP Photo/Joe Marquette
Državni sekretar Warren Christopher otvara plenarnu sesiju mirovnih pregovora u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, 1. novembra 1995. AP Photo/Joe Marquette

Glavni cilj Daytona ispunjen

Daytonski sporazum je donio mir, ali brojni problemi su ostali neriješeni. Komplikovana teritorijalna i politička struktura otežavaju efikasno upravljanje, a veća pažnja je posvećena zaštiti etničkih grupa nego individualnih građanskih prava. Mnogi ratni zločinci ostali su nekažnjeni, a zemljom od sporazuma uglavnom upravljaju iste, nacionalne, stranke.

Robert Gelbard je u periodu od aprila 1997. do avgusta 1999. bio specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za implementaciju Daytonskog sporazuma. Prethodno se također bavio regionom bivše Jugoslavije, uključujući i saradnju na planovima za hapšenje ratnih zločinaca.

„Otpor koji smo vidjeli kod nekih vlada u regionu, posebno kod Srbije, bio je izuzetan“, kaže Gelbard.

Robert Gelbard, Richard Holbrook, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. AP Photo/Bozo Vukicevic
Robert Gelbard, Richard Holbrook, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. AP Photo/Bozo Vukicevic

Ovaj bivši diplomata za Glas Amerike objašnjava da je prvi put u BiH putovao samo dvije sedmice nakon Daytonskog sporazuma, na zahtjev Richarda Holbrookea. Kaže da je kompromise poput mirovnog sporazuma lako kritizirati naknadno, ali da je on ispunio osnovni cilj – zaustavljanje ubijanja.

„Puno je problema s Daytonskim sporazumom, ali i dalje, 25 godina kasnije, mislim da je to bilo sjajno postignuće Richarda Holbrookea i onih koji su s njim radili“, navodi Gelbard. „Neuspjeh je nastao kasnije, kada su se stvari smirile, u nespremnosti međunarodne zajednice da stvori okolnosti kroz potrebnu političku volju da se to preispita, prepravi Ustav i stvori okruženje za pružanje drugačije vrste BiH koja bi bila uspješna država.“

James Pardew također kaže da je prioritet bio prekid rata, ali da je problem politička struktura koju je Dayton napravio:

„Jesmo li pravili greške? Naravno da jesmo. Nema savršenog pregovaranja. Ali rekao bih da je najveća davanje entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji, toliko vlasti nad funkcioniranjem Bosne. Ne mislim da bismo mogli postići dogovor bez dva entiteta, ali mislim da smo mogli bolje odraditi posao ograničavanja moći koju entiteti imaju u remećenju države.“

Sjedinjene Države jesu odigrale ključnu ulogu u uspostavi mira, ali dugoročni cilj za BiH su bile evropske integracije. U proteklim godinama, bosanskohercegovački lideri su bezuspješno pokušavali izmijeniti Ustav, postići značajne reforme i ispuniti uslove za pristupanje Evropskoj uniji (EU), koja je i sama usporila pregovarački proces.

Uprkos svemu tome, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, kaže da evropski put za BiH nema alternativu:

„Daytonski mirovni sporazum bio je uspješan u postizanju svog primarnog cilja, u zaustavljanju rata, nasilja i patnje. U stvaranju osnove na kojoj bi građani BiH mogli graditi stabilniju, prosperitetniju i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu. (…) Jasno je da još ima puno posla koji treba obaviti. Još nije ispunjena vizija BiH integrirane u evropsku porodicu.“

Matthew Palmer: Još ima mnogo posla koji treba obaviti za bolju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Odgovornost na bosanskim liderima

Povodom 25. godišnjice Daytona, američki Kongresmeni iz savezne države Ohio predstavili su rezoluciju o priznavanju važnosti sporazuma. Senatori Rob Portman i Sherrod Brown učinili su to u Senatu, a zastupnik Michael Turner, koji je u vrijeme potpisivanja sporazuma bio gradonačelnik Daytona, u Zastupničkom domu Kongresa.

Na desetu godišnjicu sporazuma, Richard Holbrooke je od tadašnje administracije predsjednika George W. Busha tražio da se jače angažuje u BiH, navodeći da je vlast na državnom nivou slaba, a korupcija raširena. Tada je govorio i da će bez članstva u EU balkanske države uvijek biti u neredu.

Robert Gelbard i danas kao ključne probleme u BiH vidi korupciju, komplikovanu birokratiju i nepovoljne uslove za ekonomski razvoj: „Pokušao sam navesti kompanije da ulažu u BiH. Vrlo malo interesa.“

James Pardew kaže da je razvoj BiH nakon 1995. godine bio razočarenje. Kao razloge navodi negativno djelovanje susjednih država, prevashodno Srbije, zatim štetan uticaj Rusije, te neuspjeh lokalnih lidera da stvore demokratsko i produktivno društvo.

Oba sagovornika kao primjer navode Milorada Dodika koji je nakon rata bio prozapadno orijentisani lider i imao snažnu međunarodnu podršku. U međuvremenu se okrenuo nacionalističkom narativu, prijeteći odvajanjem Republike Srpske od BiH. Sjedinjene Države su mu 2017. godine uvele sankcije upravo zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma.

Milorad Dodik i Robert Gelbard obraćaju se konferenciji za novinare u Banjoj Luci.
Milorad Dodik i Robert Gelbard obraćaju se konferenciji za novinare u Banjoj Luci.

„Milorad Dodik je bio aktivan 1995. godine kada se sve ovo događalo. Ne mogu vjerovati da je on još uvijek na vlasti u Republici Srpskoj i da nije voljan da preduzme bilo kakav kompromis koji bi, po njegovom mišljenju, oslabio položaj Republike Srpske. Iako bi ti kompromisi mogli biti u najboljem interesu Srba koji tamo žive“, kaže Pardew.

„Kada pomislim na bilo koga u toj zemlji, on me je najviše razočarao“, navodi Gelbard. „Gledajući Republiku Srpsku, u početku su oni mrzili Dayton, a sada Dodik stalno govori - volim Dayton. A razlog zašto voli Dayton je taj što strukture, nažalost, ne dopuštaju istinsko upravljanje državom.“

Gelbard kaže da je mirovni sporazum dao privremeni okvir za upravljanje, ali da BiH stagnira, te da su neophodne promjene u Ustavu i strukturi, koje ne moraju nužno značiti ukidanje entiteta. Dodaje da je za takav proces ključna politička volja koju vidi kod Bošnjaka i djelimično kod Hrvata, ali da bi proces trebala voditi EU, na koju se dugo čeka da pokaže političku volju:

„Ovo bi bila predivna prilika da Evropa pokaže odgovornost i da EU preuzme odgovornost, uz snažnu američku podršku, za sazivanje grupe, međunarodne konferencije, za preuređivanje Ustava Bosne i stvaranje efikasne mogućnosti upravljanja Bosnom.“

Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nas samitu u Rimu od Daytonskom mirovnom sporazumu, februar 1996. godine. REUTERS/Paolo Cocco/Files
Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nas samitu u Rimu od Daytonskom mirovnom sporazumu, februar 1996. godine. REUTERS/Paolo Cocco/Files

Pardew ne misli da je tako nešto moguće: „Neće biti Daytona 2.“ Prema njegovim riječima, odgovornost je na bosanskohercegovačkim političarima koji su umjesto saradnje i razvoja izabrali podjele, iako ih Daytonski sporazum ne ograničava u pozitivnim promjenama:

„Dok ne budemo imali lidere koji su spremni raditi zajedno i prema takvim ciljevima, mislim da će Bosna i dalje biti neuspjeh. A što to uzrokuje? Uzrokuje da mladi ljudi odlaze i traže prilike negdje drugdje, te stvara neku vrstu slomljenog sistema pod međunarodnom podrškom. I mislim da je to tragično. To sigurno nije ono što smo namjeravali 1995.“

Specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan, Matthew Palmer, kaže da su za BiH ključne reforme i da sistem mora biti funkcionalniji, sposobniji za obezbjeđivanje roba i usluga građanima, te da mora vlast držati odgovornom.

„Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije BiH moraju raditi za sve“, kaže Palmer.

See all News Updates of the Day

Analitičari: Međunarodna zajednica treba podržati građansku opciju u BiH, ali nema naznaka

Analitičari: Međunarodna zajednica bi trebala više pažnje posvetiti građanskoj opciji u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

I dok Bosna i Hercegovina prolazi kroz političku krizu i Sjedinjene Države pojačavaju angažman u regionu, postavlja se pitanje da li je ovo dobar trenutak da se obrati veća pažnja i pruži podrška građanskim opcijama.

Oživljeni američki angažman koji smo vidjeli u vidu učestalih posjeta, razgovora i sankcija protiv korumpiranih zvaničnika koji ugrožavaju državne funkcije Bosne i Hercegovine, za sada nije urodio plodom. I dok je još uvijek rano govoriti o efikasnosti ovih mjera prije nego se i Evropska unija aktivno uključi u sprovođenje istih, postavlja se pitanje zašto bi one ovog puta bile djelotvorne kada se dijalog, kao i prije, vodi sa dosadašnjim političkim establišmentom.

Da li je došlo vrijeme da međunarodna zajednica promijeni strategiju i podršku pruži građanski orijentiranim opcijama i civilnom društvu i na taj način ojača demokratski proces? Robert Hand iz Helsinškog komiteta američkog Kongresa kaže da je to potrebno.

„Mislim da svakako treba raditi što više na građanskoj opciji umjesto na etničko-političkoj opciji u Bosni i Hercegovini. Međutim, to nije nešto što međunarodna zajednica može nametnuti. Treba doći do toga da u Bosni i Hercegovini ima dovoljno ljudi koji će se udružiti i reći : E sad je stvarno dosta, ovo ni na koji način ne poboljšava naše živote, i potom predstaviti nove alternative. Kada se to desi, mislim da će i međunarodna zajednica imati sluha da podrži te napore.

Ono što međunarodna zajednica može i treba da uradi je da pošalje jasnu poruku da smo voljni da prepoznamo i pomažemo alternative koje nisu politike bazirane na etnicitetu. Ono što bih volio da vidim je da američki kao i evropski zvaničnici također jasno kažu da ne podržavaju one koji ističu etničku agendu, niti će udovoljavati njihovim zahtjevima u okviru reformi.”


Damir Marušić iz Atlantskog vijeća se slaže da treba doći do takvih promjena strategije, ali još uvijek ne vidi indikacije da će promjena i biti.

„Ja se slažem da bi tebala da postoji takva građanski orijentirana strategija, i da bi se trebale davati potpore tome, ali treba razumjeti jednu stvar, koja je i glavni problem u Bosni, i za Zapad u odnosu na Bosnu i kako oni prilaze svemu tome, je da se takvo građansko društvo moglo stvoriti poslije rata kada su sve poluge bile u snazi i pri ruci Zapadu kad su stvarali poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu i uobličavali političke okvire. Puno je teže to učiniti sada, mada nije nemoguće, jer sve poluge su i dalje tu i trebali bi se stvarno potruditi. I malo je reći da bi se trebali potruditi, trebao bi jedan snažan fokus i puno raditi na tome da se građanski orijentirano društvo može stvoriti.

Gledajući sadašnju situaciju, čini se da bi to bilo teško, i ne vidim da Zapad ima želje, niti energije posvetiti se tome. I to je najveća tragedija! Ako se kriza nastavi možda neće biti nikakve druge opcije nego da se i Zapad spremi na moguće konflikte, na Balkanu, a to niko ne želi, pa možda dođe do toga da se stvarno trgnu ljudi i vide situaciju kakva jeste i kuda to vodi.“

Ambasador Nizozemske: Neustavni potezi RS imat će posljedice

Milorad Dodik maše ljudima tokom parade povodom neustavnog obilježavanja Dana RS.

Ambasador Nizozemske u BiH Jan Waltmans objavio je da će "neustavni potezi entiteta Republika Srpska, blokada državnih institucija i izostanak reformi imati posljedice".

Nizozemski ambasador je u objavi na Twitteru u petak, 14. januara, naveo da se mogu očekivati mjere poput reduciranja međunarodne pomoći.

"Razmatrani su i drugi koraci. Građani BiH zaslužuju zdravu politiku i funkcionalne institucije", istaknuo je Waltmans.

Produbljivanje političke krize intenzivirano je u BiH, nakon što je u julu prošle godine bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo dopunu Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine.

Stranke iz entiteta Republika Srpska, predvođene vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, od tada bojkotiraju rad institucija BiH (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH).

Istovremeno, vladajuće političke partije iz Republike Srpske započele su proces prenosa nadležnosti s nivoa države BiH na entitet.

Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Na skupštinskom zasjedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS, u kojoj se precizira da su ''svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni''.

Također, ta zakonodavna institucija u bh. entitetu RS je 10. decembra prošle godine zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetski zakon o porezu na dodatnu vrijednost.

Vlada RS trebala bi predložiti i zakone o akcizama, visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i sigurnosti.

Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.

Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS) Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Kancelarija za kontrolu inostrane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) saopćila je da je Dodik stavljen na listu kao odgovor na njegove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

Uprkos poricanju, optužbe za korupciju kruže oko Milorada Dodika

Milorad Dodik

Američko Ministarstvo finansija uvelo je 5. januara nove sankcije Miloradu Dodiku, srpskom predstavniku u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine (BiH), zbog "koruptivnih aktivnosti i kontinuiranih prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH".

  • Milorad Dodik: "Protiv mene se ne vodi nijedan krivični postupak za korupciju u BiH niti bilo gdje drugdje u svijetu." (Izvor: ATV, 5. januar 2022.) - NEISTINA

Dodik, srpski nacionalistički vođa Republike Srpske, pod američkim je sankcijama od 2017. zbog navodnog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan krvavi etnički sukob na Zapadnom Balkanu, piše Polygraph.info, web stranica za provjeru činjenica koju proizvodi Glas Amerike.

Ugovor koji su potpisali predsjednici Bosne, Hercegovine, Hrvatske i Srbije uz potporu SAD-a, postavio je temelje za uspostavu Bosne i Hercegovine, nacije predvođene trijumviratom lidera koji predstavljaju svaku od njenih najvećih etničkih grupa – Srbe, Bošnjake i Hrvate.

Dodik je otvoreno poricao optužbe za ratne zločine protiv srpske vojske, nazivajući ih "lažima". On, takođe, osporava ubistvo oko 8.000 bosanskih civila u gradu Srebrenici 1995. godine.

Dodik je nedavno započeo proces povlačenja iz BiH. On podržava ujedinjenu Srbiju, koju stručnjaci smatraju prijetnjom po evropsku sigurnost koja bi mogla potaknuti ponovni etnički rat.

"Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji da razbije Dejtonski mirovni sporazum, motivisani njegovim vlastitim interesom, prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije", rekao je dužnosnik američkog State Departmenta najavljujući nove sankcije.

"Dodik je iskoristio svoj službeni položaj u BiH za akumuliranje ličnog bogatstva kroz podmićivanje, primanje mita i druge oblike korupcije", navode iz odjela.

Dodik je odgovorio: "Protiv mene se ne vodi nikakav kazneni postupak za korupciju u BiH, niti bilo gdje drugdje u svijetu."

To je netačno.

Naime, Dodik je bio meta brojnih istraga o korupciji od 2008. godine, a najmanje jedna istraga je u toku, tvrdi glavni tužilac BiH, Milanko Kajganić.

Kajganić je za bosanskohercegovački portal Klix.ba 5. januara potvrdio da njegov ured istražuje izvor novca kojim je Dodik kupio vilu u Beogradu 2007. godine za 750.000 evra (1,1 milion dolara). Dodik je, tvrde tužioci, tvrdio da je koristio lični kredit, ali taj kredit nije podignut u trenutku kupovine.

Dodikova vila u Beogradu
Dodikova vila u Beogradu

Pozivajući se na istragu, Klix.ba je prenio da je Dodik novac posudio godinu dana kasnije. Dodatno je sumnjivo što je Dodikov zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade Republike Srpske. U to je vrijeme bio premijer.

U decembru 2020. Tužilaštvo BiH saopštilo je da je pokrenulo istragu o porijeklu 300 godina stare ikone koju je Dodik poklonio ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u Sarajevu.

Nakon što su državni mediji Republike Srpske objavili fotografiju ikone, Ukrajinska ambasada u Sarajevu saopštila je da je, na temelju pečata autentičnosti, ikona ukradena iz ukrajinskog grada Luganska u regiji Donbas. Deseci srpskih nacionalista borili su se u ratu u Donbasu koji je podržavala Rusija protiv ukrajinskih vojnika, izvijestio je Reuters. Dodik je odbio komentarisati ovo pitanje.

Rusija je saopštila da vraća poklon nakon što je otkriveno da je ukraden.

Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine.
Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine.

"Dodik je dugo bio optuživan da se tokom rata bavio švercovanjem i stoga njegov lokalni nadimak 'Mile Ronhill' (kao Ronhill cigarete). U savremenoj BiH, on je, takođe, široko shvaćen kao jedan od glavnih kriminalnih kraljeva u zemlji, vjerojatno najznačajniji", rekao je za Poligraf.info Jasmin Mujanović, politolog i autor knjige "Glad i bijes: kriza demokratije na Balkanu".

Bosanskohercegovački i strani mediji objavili su 2016. popis Dodikovih "150 skandala" koji uključuju navodnu korupciju i zloupotrebu položaja.

Među njima je i istraga Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) iz 2008. godine o pronevjeri državnih sredstava velikih razmjera, nepotizmu, zloupotrebi ovlasti, utaji poreza i sumnji na pranje novca.

Ta je istraga zašla u slijepu ulicu 2011. godine, nakon što je SIPA slučaj predala Specijalnom tužilaštvu Republike Srpske, koje ga je brzo zatvorilo, pozivajući se na nedostatak dokaza.

Organizacija za nadzor korupcije Transparency International sa sjedištem u Berlinu izvijestila je 2008. da je Dodik prijetio toj grupi nakon što je objavila izvještaj o privatizacijskim poslovima u sektoru proizvodnje nafte i energije.

U oktobru su bh. tužioci rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je Dodik bio meta krivičnog postupka zbog kojeg bi mogao dobiti pet godina zatvora zbog "podrivanja ustavnog poretka".

"Radi se o kaznenom djelu iz Krivičnog zakona BiH u kojem se navodi da će se onaj ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina", objavio je RSE.

Istraga je vezana uz Dodikove secesionističke mahinacije.

Gotovo da nema sumnje u sveprisutnu korupciju u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju iz 2020. Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju Evropske misije u Bosni i Hercegovini navodi se "neuspjeh sistema kaznenog pravosuđa, što je de facto rezultiralo nekažnjavanjem počinilaca mnogih ozbiljnih kaznenih djela".

Evropska komisija izvijestila je 2019. da je korupcija u BiH "raširena... i da sve razine vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što ima direktan uticaj na svakodnevni život njenih građana, posebno u području zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki."

Što se tiče novih sankcija, Ambasada SAD-a u BiH saopštila je kako su Dodik i njegov uži krug "besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica, političkih istomišljenika i mreža podrške koje koriste."

Ministarstvo finansija optužilo je Dodika da je uspostavio pokroviteljsku mrežu i obezbjeđivao vladine ugovore i monopole poslovnim saradnicima. "Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim radnjama kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana", navode iz ministarstva.

Osim toga, Ministarstvo financija je saopštilo kako Dodik učinkovito kontroliše banjalučku medijsku kuću ATV, u vlasništvu kompanije povezane s njegovom porodicom.

"Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio svoju agendu, što uključuje njegove napore da omalovaži druge političke ličnosti, popravi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve", rekli su iz Ministarstva.

"Dodik je ugovore vezane za ATV dodijelio direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan put za korupciju. On je novac iz javnih poduzeća usmjerio direktno u ATV za koruptivne svrhe."

ATV je osporio američke tvrdnje.

"Iznenađeni smo ovakvom odlukom i smatramo izričito neozbiljnim za jednu veliku državu da insinuacije pojedinaca o povezanosti naše medijske kuće i političara uzmu kao kredibilan izvor", rekli su iz ove kompanije u izjavi za Reuters.

SAD pozivaju vlasti da istraže uznemirivanje povratnika i veličanje ratnih zločinaca tokom neustavne proslave Dana RS

Centralna proslava je bila u Banjoj Luci, gdje je održan svečani defile.

SAD pozvale su vlasti BiH da istraže izvještaje prema kojima se na zabranjenim ceremonijama u Republici Srpskoj prošlog vikenda veličalo ratne zločince i ciljalo na povratnike u gradovima iz kojih su protjerani nesrbi, javila je novinska agencija Reuters.

“Pozivamo nadležna tijela da istraže ove incidente bez odgađanja i da pozovu nadležne osobe na odgovornost”, rekao je glasnogovornik State Departmenta u saopćenju, prenio je engleski servis Radija Slobodna Evropa.

“Sjedinjene Države su duboko zabrinute zbog izvještaja o govoru mržnje, veličanju ratnih zločinaca i provokativnim incidentima usmjerenim na povratnike u entitetu Republika Srpska tokom vikenda”, naglasio je glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća stranka u bh. entitetu Republika Srpska, koji je pojačao secesionističku retoriku, predvodio je 9. januara proslavu dana kada su bosanski Srbi proglasili neovisnost 1992. godine, što je izazvalo rat u kojem je ubijeno 100.000 ljudi, piše Reuters.

Kroz Banja Luku, grad u sjeverozapadnoj Bosni u kojem je smještena većina entitetskih institucija, održan je i marš naoružane policije.

Obilježavanju su prisustvovali kineski i ruski diplomati te dužnosnici iz susjedne Srbije.

“Dok su ruski i kineski predstavnici smatrali prikladnim sudjelovati u destabilizirajućim ceremonijama, Sjedinjene Države su u utorak donirale središnjoj vladi 96.000 doza cjepiva protiv COVID-19”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Proslavu Dana Republike Srpske 9. januara Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim.

Dodik, koji je podstaknuo političke podjele u zemlji uzastopno prijeteći povlačenjem iz institucija na državnoj razini, prošle se sedmice ponovno našao na meti sankcija Washingtona zbog “destabilizirajućih i koruptivnih aktivnosti i pokušaja urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma” iz 1995., kojim je uz posredovanje SAD-a završio rat.

U EU lome koplja oko sankcija Dodiku

Milorad Dodik

Evropska unija (EU) će na narednim sastancima razmotriti mogućnosti kako reagovati konkretnim mjerama protiv zvaničnika Republike Srpske (RS) koji ugrožavaju Dejtonski sporazum i funkcionisanje državnih institucija Bosne i Hercegovine (BiH), najavljeno je u Briselu.

Peter Stano, portparol EU, je nagovijestio da će se u francuskom gradu Brest krajem ove nedjelje održati neformalni susret ministara inostranih poslova EU i da će se šefovi diplomatije takođe okupiti na redovnom sastanku u Briselu 24. januara.

Na jednom ili na oba susreta će se, prema Stanovim riječima, raspravljati kakav će biti odgovor EU na nastalu situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Države članice interno razgovaraju o tome kako da pristupe ovome i kada je pravo vrijeme da iskoristimo sve alate koji su nam na raspolaganju”, izjavio je novinarima Stano. On je objasnio da je EU do sada prenosila poruku i pozivala sve ključne aktere da se angažuju u prevazilaženju krize.

„Kada svi napori propadnu tada će države članice EU odlučiti kada je pravo vrijeme da se koriste odgovarajuća sredstva”, naveo je Stano.

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsjedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.

„Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, motivisani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije”, saopštio je o sankcijama podsekretar američkog ministra trezora za terorizam i financijske obavještajne službe Brian E. Nelson.

SAD su time proširile postojeće sankcije iz 2017, dok EU već od 2011. ima postavljen okvir za uvođenje sankcija u BiH. EU se, međutim, iako su neke od članica to tražile, nije pridružila novim američkim sankcijama.

Zvaničnici Evropske unije su, pod uslovom da ostanu anonimni, za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da je vrijeme za „brutalno kažnjavanje” Milorada Dodika. Međutim, kako je rečeno, postoji problem u nedostatku jedinstvenog stava, prije svega zbog tvrdog protivljenja Mađarske.

Camille Cerise Gessant, zamjenica glavnog i odgovornog urednika u evropskoj novinskoj agenciji Agence Europe, koja pokriva pitanja proširenja također smatra problematičnom činjenicu da u EU nema jedinstvenog stava kada su u pitanju sankcije.

„Ako se Njemačka založi za mjere, Mađarska je već rekla da će glasati kontra mera protiv Dodika. Sankcionisanje manje važnih ljudi bilo bi neefikasno. Evropska komisija bi sama po sebi mogla da smanji neka sredstva pomoći, ali pošto su sredstva za cijelu zemlju, mislim da bi moglo biti komplikovano ciljati samo jedan dio i da će oštetiti ljude a ne političare”, rekla je za RSE Gessant.

Ona je mišljenja da Evropljani već razgovaraju o situaciji u Bosni, ali „kao što je poznato EU uvijek treba vremena da odluči”, a posebno kada je riječ o susjedstvu.

„Već postoji pravni osnov da se usvoje sankcije, ali ne znam da li je dovoljna retorika da se donesu mjere ili su im potrebne i činjenice”, smatra Gessant.

Koje mjere EU su na stolu?

U saopštenju koje je u ponedjeljak 10 januara izdala Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) upozorava se da, ako se situacija dodatno pogorša, „EU ima širok raspon mjera na raspolaganju, uključujući postojeći okvir sankcija, kao i reviziju ukupne (financijske) pomoći EU”.

Peter Stano je novinarima izjavio da EU ima na raspolaganju „širok obim mjera” a ne samo dva segmenta koja se tiču ukidanja financijske pomoći ili sankcija.

„Možemo sa opredijeliti za potpunu izolaciju – za ignorisanje. Pobrinuti se da ova osoba (Dodik) bude potpuno po strani. Možemo ciljati ljude ili institucije oko njega”, kaže za RSE jedan evropski izvor upućen u proces. Ovaj izvor podvlači da u bilo kakvom odlučivanju treba imati na umu koje mjere mogu uticati na ljude u BiH jer se ne želi kažnjavati građane.

Za mnoge u Briselu konkretne sankcije bi bile najadekvatniji odgovor na akcije, međutim, radi se o veoma komplikovanom procesu u odlučivanju, pogotovo kada se sve države EU ne slažu za ovom idejom.

Ukidanje financijske pomoći, prema zvaničnicima EU, je najmanje poželjna opcija za Brisel, jer bi se time pogodili građani Bosne i Hercegovine a ne lično Milorad Dodik.

Okvir sankcija i bez konsenzusa u EU?

Postojeći okvir sankcija koji je na snazi od 2011. godine je praktično prazan papir na koji se eventualno mogu dodati imena onih osoba za koje se smatra da ugrožavaju funkcionisanje državnih institucija BiH i aktivno rade na destabilizaciji zemlje.

Međutim, u tekstu usvojenog okvira iz prošle dekade nije konkretno navedeno na koji način bi se eventualno dodavala imena sankcionisanih osoba, odnosno, da li bi za to bio neophodan konsenzus država članica ili moguće glasanje kvalifikovanom većinom u EU. Kvalifikovana većina u procedurama EU podrazumijeva glasanje 55 odsto država članica koje predstavljaju 65 odsto ukupnog broja populacije EU.

Tekst ovog okvira sankcija, koji je usvojen, kako kažu naši sagovornici, u potpuno drugačijem kontekstu i drugačijoj situaciji koja je tada vladala, sada je tema rasprave na nivou pravnih eksperata, koji razmatraju mogućnosti kako bi se moglo ići dalje.

„Pravno je moguće da se izglasaju sankcije samo sa kvalifikovanom većinom jer tekst okvira je u ovom smislu nejasan: ne spominje niti konsenzus niti kvalifikovanu većinu”, tvrdi jedan pravni ekspert.

Izvori iz EU ne negiraju da je ova opcija, u pravno smislu moguća ali podsjećaju da u paksi, kada postoje ovakvi nejasni tekstovi dokumenata, države članice uvijek nastoje da postignu konsenzus.

Odluka o načinu glasanja o mogućim sankcijama u okviru postojećeg okvira sada je na zemljama članicama EU.

Više evropskih izvora na isključuju mogućnost da se ide ka glasanju sa kvalifikovanom većinom, ako Mađarska nastavi da prijeti vetom.

Njemačka, kako je rečeno za RSE, je tvrdo pri stavu da se Dodik mora sankcionisati, te radi na ubjeđivanju ostalih zemalja članica koje nisu potpuno sigurne da su sankcije najbolji odgovor na krizu. Osim Mađarske koja je najglasnija, kako se saznaje, ima još nekoliko država članica EU koje i dalje oklijevaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG