Linkovi

Top priča BiH

Dayton 25 godina kasnije: Sporazum koji je donio mir, ali nije riješio sve probleme

Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisuju mirovni sporazum u Daytonu 21. novembra 1995. godine. REUTERS/Eric Miller/

Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu. Oko 100.000 ljudi je ubijeno, srpske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.

Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir. Sukobi su morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio oko 60.000 trupa.

Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta sa značajnim stepenom autonomije - Federaciju BiH i Republiku Srpsku - što i danas stvara probleme u funkcionisanju.

Među Holbrookeovim saradnicima bio je James Pardew, kao predstavnik američkog sekretara odbrane. U pregovarački tim je ušao nakon što su njegov prethodnik i još dva člana tima u avgustu 1995. poginuli u saobraćajnoj nesreći na planini Igman prilikom putovanja u Sarajevo.

James Pardew: Dayton je bio uspješan, ali kasniji razvoj BiH je razočarenje
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:11 0:00

Pardew za Glas Amerike kaže da je u periodu prije Daytona najveći izazov bila složenost pregovaračkog procesa koji je podrazumijevao brojna putovanja u evropske prijestolnice, saradnju sa međunarodnim organizacijama poput NATO-a ili UN-a, te pregovore sa liderima koji su imali zacementirane pozicije.

„Morali smo se baviti Slobodanom Miloševićem u Beogradu, što je bilo izazovno i teško. Bio je vrlo lukava osoba i stvorio je tu fikciju da nekako nije uključen u rat u Bosni. To je sve bilo neistina. Ali svaki od lidera, Izetbegović sa Bosanskim Muslimanima, Tuđman u Hrvatskoj i drugi, svako od njih imao je svoje interese i svoje agende. A Holbrooke je morao krivudati kroz njih“, prisjeća se Pardew.

Kulminacija se dogodila na pregovorima u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, gdje su lideri bivših jugoslovenskih država - Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević - dogovorili kraj rata. Sporazum je potpisan 21. novembra, a zvanično ratifikovan 14. decembra 1995. u Parizu.

Državni sekretar Warren Christopher otvara plenarnu sesiju mirovnih pregovora u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, 1. novembra 1995. AP Photo/Joe Marquette
Državni sekretar Warren Christopher otvara plenarnu sesiju mirovnih pregovora u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, 1. novembra 1995. AP Photo/Joe Marquette

Glavni cilj Daytona ispunjen

Daytonski sporazum je donio mir, ali brojni problemi su ostali neriješeni. Komplikovana teritorijalna i politička struktura otežavaju efikasno upravljanje, a veća pažnja je posvećena zaštiti etničkih grupa nego individualnih građanskih prava. Mnogi ratni zločinci ostali su nekažnjeni, a zemljom od sporazuma uglavnom upravljaju iste, nacionalne, stranke.

Robert Gelbard je u periodu od aprila 1997. do avgusta 1999. bio specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za implementaciju Daytonskog sporazuma. Prethodno se također bavio regionom bivše Jugoslavije, uključujući i saradnju na planovima za hapšenje ratnih zločinaca.

„Otpor koji smo vidjeli kod nekih vlada u regionu, posebno kod Srbije, bio je izuzetan“, kaže Gelbard.

Robert Gelbard, Richard Holbrook, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. AP Photo/Bozo Vukicevic
Robert Gelbard, Richard Holbrook, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. AP Photo/Bozo Vukicevic

Ovaj bivši diplomata za Glas Amerike objašnjava da je prvi put u BiH putovao samo dvije sedmice nakon Daytonskog sporazuma, na zahtjev Richarda Holbrookea. Kaže da je kompromise poput mirovnog sporazuma lako kritizirati naknadno, ali da je on ispunio osnovni cilj – zaustavljanje ubijanja.

„Puno je problema s Daytonskim sporazumom, ali i dalje, 25 godina kasnije, mislim da je to bilo sjajno postignuće Richarda Holbrookea i onih koji su s njim radili“, navodi Gelbard. „Neuspjeh je nastao kasnije, kada su se stvari smirile, u nespremnosti međunarodne zajednice da stvori okolnosti kroz potrebnu političku volju da se to preispita, prepravi Ustav i stvori okruženje za pružanje drugačije vrste BiH koja bi bila uspješna država.“

James Pardew također kaže da je prioritet bio prekid rata, ali da je problem politička struktura koju je Dayton napravio:

„Jesmo li pravili greške? Naravno da jesmo. Nema savršenog pregovaranja. Ali rekao bih da je najveća davanje entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji, toliko vlasti nad funkcioniranjem Bosne. Ne mislim da bismo mogli postići dogovor bez dva entiteta, ali mislim da smo mogli bolje odraditi posao ograničavanja moći koju entiteti imaju u remećenju države.“

Sjedinjene Države jesu odigrale ključnu ulogu u uspostavi mira, ali dugoročni cilj za BiH su bile evropske integracije. U proteklim godinama, bosanskohercegovački lideri su bezuspješno pokušavali izmijeniti Ustav, postići značajne reforme i ispuniti uslove za pristupanje Evropskoj uniji (EU), koja je i sama usporila pregovarački proces.

Uprkos svemu tome, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, kaže da evropski put za BiH nema alternativu:

„Daytonski mirovni sporazum bio je uspješan u postizanju svog primarnog cilja, u zaustavljanju rata, nasilja i patnje. U stvaranju osnove na kojoj bi građani BiH mogli graditi stabilniju, prosperitetniju i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu. (…) Jasno je da još ima puno posla koji treba obaviti. Još nije ispunjena vizija BiH integrirane u evropsku porodicu.“

Matthew Palmer: Još ima mnogo posla koji treba obaviti za bolju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Odgovornost na bosanskim liderima

Povodom 25. godišnjice Daytona, američki Kongresmeni iz savezne države Ohio predstavili su rezoluciju o priznavanju važnosti sporazuma. Senatori Rob Portman i Sherrod Brown učinili su to u Senatu, a zastupnik Michael Turner, koji je u vrijeme potpisivanja sporazuma bio gradonačelnik Daytona, u Zastupničkom domu Kongresa.

Na desetu godišnjicu sporazuma, Richard Holbrooke je od tadašnje administracije predsjednika George W. Busha tražio da se jače angažuje u BiH, navodeći da je vlast na državnom nivou slaba, a korupcija raširena. Tada je govorio i da će bez članstva u EU balkanske države uvijek biti u neredu.

Robert Gelbard i danas kao ključne probleme u BiH vidi korupciju, komplikovanu birokratiju i nepovoljne uslove za ekonomski razvoj: „Pokušao sam navesti kompanije da ulažu u BiH. Vrlo malo interesa.“

James Pardew kaže da je razvoj BiH nakon 1995. godine bio razočarenje. Kao razloge navodi negativno djelovanje susjednih država, prevashodno Srbije, zatim štetan uticaj Rusije, te neuspjeh lokalnih lidera da stvore demokratsko i produktivno društvo.

Oba sagovornika kao primjer navode Milorada Dodika koji je nakon rata bio prozapadno orijentisani lider i imao snažnu međunarodnu podršku. U međuvremenu se okrenuo nacionalističkom narativu, prijeteći odvajanjem Republike Srpske od BiH. Sjedinjene Države su mu 2017. godine uvele sankcije upravo zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma.

Milorad Dodik i Robert Gelbard obraćaju se konferenciji za novinare u Banjoj Luci.
Milorad Dodik i Robert Gelbard obraćaju se konferenciji za novinare u Banjoj Luci.

„Milorad Dodik je bio aktivan 1995. godine kada se sve ovo događalo. Ne mogu vjerovati da je on još uvijek na vlasti u Republici Srpskoj i da nije voljan da preduzme bilo kakav kompromis koji bi, po njegovom mišljenju, oslabio položaj Republike Srpske. Iako bi ti kompromisi mogli biti u najboljem interesu Srba koji tamo žive“, kaže Pardew.

„Kada pomislim na bilo koga u toj zemlji, on me je najviše razočarao“, navodi Gelbard. „Gledajući Republiku Srpsku, u početku su oni mrzili Dayton, a sada Dodik stalno govori - volim Dayton. A razlog zašto voli Dayton je taj što strukture, nažalost, ne dopuštaju istinsko upravljanje državom.“

Gelbard kaže da je mirovni sporazum dao privremeni okvir za upravljanje, ali da BiH stagnira, te da su neophodne promjene u Ustavu i strukturi, koje ne moraju nužno značiti ukidanje entiteta. Dodaje da je za takav proces ključna politička volja koju vidi kod Bošnjaka i djelimično kod Hrvata, ali da bi proces trebala voditi EU, na koju se dugo čeka da pokaže političku volju:

„Ovo bi bila predivna prilika da Evropa pokaže odgovornost i da EU preuzme odgovornost, uz snažnu američku podršku, za sazivanje grupe, međunarodne konferencije, za preuređivanje Ustava Bosne i stvaranje efikasne mogućnosti upravljanja Bosnom.“

Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nas samitu u Rimu od Daytonskom mirovnom sporazumu, februar 1996. godine. REUTERS/Paolo Cocco/Files
Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nas samitu u Rimu od Daytonskom mirovnom sporazumu, februar 1996. godine. REUTERS/Paolo Cocco/Files

Pardew ne misli da je tako nešto moguće: „Neće biti Daytona 2.“ Prema njegovim riječima, odgovornost je na bosanskohercegovačkim političarima koji su umjesto saradnje i razvoja izabrali podjele, iako ih Daytonski sporazum ne ograničava u pozitivnim promjenama:

„Dok ne budemo imali lidere koji su spremni raditi zajedno i prema takvim ciljevima, mislim da će Bosna i dalje biti neuspjeh. A što to uzrokuje? Uzrokuje da mladi ljudi odlaze i traže prilike negdje drugdje, te stvara neku vrstu slomljenog sistema pod međunarodnom podrškom. I mislim da je to tragično. To sigurno nije ono što smo namjeravali 1995.“

Specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan, Matthew Palmer, kaže da su za BiH ključne reforme i da sistem mora biti funkcionalniji, sposobniji za obezbjeđivanje roba i usluga građanima, te da mora vlast držati odgovornom.

„Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije BiH moraju raditi za sve“, kaže Palmer.

See all News Updates of the Day

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika

Arhiv - Posebni respiratorni centar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.

Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.

BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.

Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.

Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.

„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.

Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.

Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.

„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.

Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.

„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.

On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.

Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.

Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH

Željko Komšić se obraća na Generalnoj skupštini UN-a, 22. septembar 2021.

Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.

Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.

Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”

Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.

Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.

„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.

Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.

Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG