Linkovi

Izdvojeno

Dayton 25 godina kasnije: Sporazum koji je donio mir, ali nije riješio sve probleme

Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisuju mirovni sporazum u Daytonu 21. novembra 1995. godine. REUTERS/Eric Miller/
Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisuju mirovni sporazum u Daytonu 21. novembra 1995. godine. REUTERS/Eric Miller/

Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu. Oko 100.000 ljudi je ubijeno, srpske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.

Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir. Sukobi su morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio oko 60.000 trupa.

Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta sa značajnim stepenom autonomije - Federaciju BiH i Republiku Srpsku - što i danas stvara probleme u funkcionisanju.

Među Holbrookeovim saradnicima bio je James Pardew, kao predstavnik američkog sekretara odbrane. U pregovarački tim je ušao nakon što su njegov prethodnik i još dva člana tima u avgustu 1995. poginuli u saobraćajnoj nesreći na planini Igman prilikom putovanja u Sarajevo.

James Pardew: Dayton je bio uspješan, ali kasniji razvoj BiH je razočarenje
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:11 0:00

Pardew za Glas Amerike kaže da je u periodu prije Daytona najveći izazov bila složenost pregovaračkog procesa koji je podrazumijevao brojna putovanja u evropske prijestolnice, saradnju sa međunarodnim organizacijama poput NATO-a ili UN-a, te pregovore sa liderima koji su imali zacementirane pozicije.

„Morali smo se baviti Slobodanom Miloševićem u Beogradu, što je bilo izazovno i teško. Bio je vrlo lukava osoba i stvorio je tu fikciju da nekako nije uključen u rat u Bosni. To je sve bilo neistina. Ali svaki od lidera, Izetbegović sa Bosanskim Muslimanima, Tuđman u Hrvatskoj i drugi, svako od njih imao je svoje interese i svoje agende. A Holbrooke je morao krivudati kroz njih“, prisjeća se Pardew.

Kulminacija se dogodila na pregovorima u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, gdje su lideri bivših jugoslovenskih država - Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević - dogovorili kraj rata. Sporazum je potpisan 21. novembra, a zvanično ratifikovan 14. decembra 1995. u Parizu.

Državni sekretar Warren Christopher otvara plenarnu sesiju mirovnih pregovora u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, 1. novembra 1995. AP Photo/Joe Marquette
Državni sekretar Warren Christopher otvara plenarnu sesiju mirovnih pregovora u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, 1. novembra 1995. AP Photo/Joe Marquette

Glavni cilj Daytona ispunjen

Daytonski sporazum je donio mir, ali brojni problemi su ostali neriješeni. Komplikovana teritorijalna i politička struktura otežavaju efikasno upravljanje, a veća pažnja je posvećena zaštiti etničkih grupa nego individualnih građanskih prava. Mnogi ratni zločinci ostali su nekažnjeni, a zemljom od sporazuma uglavnom upravljaju iste, nacionalne, stranke.

Robert Gelbard je u periodu od aprila 1997. do avgusta 1999. bio specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za implementaciju Daytonskog sporazuma. Prethodno se također bavio regionom bivše Jugoslavije, uključujući i saradnju na planovima za hapšenje ratnih zločinaca.

„Otpor koji smo vidjeli kod nekih vlada u regionu, posebno kod Srbije, bio je izuzetan“, kaže Gelbard.

Robert Gelbard, Richard Holbrook, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. AP Photo/Bozo Vukicevic
Robert Gelbard, Richard Holbrook, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. AP Photo/Bozo Vukicevic

Ovaj bivši diplomata za Glas Amerike objašnjava da je prvi put u BiH putovao samo dvije sedmice nakon Daytonskog sporazuma, na zahtjev Richarda Holbrookea. Kaže da je kompromise poput mirovnog sporazuma lako kritizirati naknadno, ali da je on ispunio osnovni cilj – zaustavljanje ubijanja.

„Puno je problema s Daytonskim sporazumom, ali i dalje, 25 godina kasnije, mislim da je to bilo sjajno postignuće Richarda Holbrookea i onih koji su s njim radili“, navodi Gelbard. „Neuspjeh je nastao kasnije, kada su se stvari smirile, u nespremnosti međunarodne zajednice da stvori okolnosti kroz potrebnu političku volju da se to preispita, prepravi Ustav i stvori okruženje za pružanje drugačije vrste BiH koja bi bila uspješna država.“

James Pardew također kaže da je prioritet bio prekid rata, ali da je problem politička struktura koju je Dayton napravio:

„Jesmo li pravili greške? Naravno da jesmo. Nema savršenog pregovaranja. Ali rekao bih da je najveća davanje entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji, toliko vlasti nad funkcioniranjem Bosne. Ne mislim da bismo mogli postići dogovor bez dva entiteta, ali mislim da smo mogli bolje odraditi posao ograničavanja moći koju entiteti imaju u remećenju države.“

Sjedinjene Države jesu odigrale ključnu ulogu u uspostavi mira, ali dugoročni cilj za BiH su bile evropske integracije. U proteklim godinama, bosanskohercegovački lideri su bezuspješno pokušavali izmijeniti Ustav, postići značajne reforme i ispuniti uslove za pristupanje Evropskoj uniji (EU), koja je i sama usporila pregovarački proces.

Uprkos svemu tome, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, kaže da evropski put za BiH nema alternativu:

„Daytonski mirovni sporazum bio je uspješan u postizanju svog primarnog cilja, u zaustavljanju rata, nasilja i patnje. U stvaranju osnove na kojoj bi građani BiH mogli graditi stabilniju, prosperitetniju i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu. (…) Jasno je da još ima puno posla koji treba obaviti. Još nije ispunjena vizija BiH integrirane u evropsku porodicu.“

Matthew Palmer: Još ima mnogo posla koji treba obaviti za bolju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Odgovornost na bosanskim liderima

Povodom 25. godišnjice Daytona, američki Kongresmeni iz savezne države Ohio predstavili su rezoluciju o priznavanju važnosti sporazuma. Senatori Rob Portman i Sherrod Brown učinili su to u Senatu, a zastupnik Michael Turner, koji je u vrijeme potpisivanja sporazuma bio gradonačelnik Daytona, u Zastupničkom domu Kongresa.

Na desetu godišnjicu sporazuma, Richard Holbrooke je od tadašnje administracije predsjednika George W. Busha tražio da se jače angažuje u BiH, navodeći da je vlast na državnom nivou slaba, a korupcija raširena. Tada je govorio i da će bez članstva u EU balkanske države uvijek biti u neredu.

Robert Gelbard i danas kao ključne probleme u BiH vidi korupciju, komplikovanu birokratiju i nepovoljne uslove za ekonomski razvoj: „Pokušao sam navesti kompanije da ulažu u BiH. Vrlo malo interesa.“

James Pardew kaže da je razvoj BiH nakon 1995. godine bio razočarenje. Kao razloge navodi negativno djelovanje susjednih država, prevashodno Srbije, zatim štetan uticaj Rusije, te neuspjeh lokalnih lidera da stvore demokratsko i produktivno društvo.

Oba sagovornika kao primjer navode Milorada Dodika koji je nakon rata bio prozapadno orijentisani lider i imao snažnu međunarodnu podršku. U međuvremenu se okrenuo nacionalističkom narativu, prijeteći odvajanjem Republike Srpske od BiH. Sjedinjene Države su mu 2017. godine uvele sankcije upravo zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma.

Milorad Dodik i Robert Gelbard obraćaju se konferenciji za novinare u Banjoj Luci.
Milorad Dodik i Robert Gelbard obraćaju se konferenciji za novinare u Banjoj Luci.

„Milorad Dodik je bio aktivan 1995. godine kada se sve ovo događalo. Ne mogu vjerovati da je on još uvijek na vlasti u Republici Srpskoj i da nije voljan da preduzme bilo kakav kompromis koji bi, po njegovom mišljenju, oslabio položaj Republike Srpske. Iako bi ti kompromisi mogli biti u najboljem interesu Srba koji tamo žive“, kaže Pardew.

„Kada pomislim na bilo koga u toj zemlji, on me je najviše razočarao“, navodi Gelbard. „Gledajući Republiku Srpsku, u početku su oni mrzili Dayton, a sada Dodik stalno govori - volim Dayton. A razlog zašto voli Dayton je taj što strukture, nažalost, ne dopuštaju istinsko upravljanje državom.“

Gelbard kaže da je mirovni sporazum dao privremeni okvir za upravljanje, ali da BiH stagnira, te da su neophodne promjene u Ustavu i strukturi, koje ne moraju nužno značiti ukidanje entiteta. Dodaje da je za takav proces ključna politička volja koju vidi kod Bošnjaka i djelimično kod Hrvata, ali da bi proces trebala voditi EU, na koju se dugo čeka da pokaže političku volju:

„Ovo bi bila predivna prilika da Evropa pokaže odgovornost i da EU preuzme odgovornost, uz snažnu američku podršku, za sazivanje grupe, međunarodne konferencije, za preuređivanje Ustava Bosne i stvaranje efikasne mogućnosti upravljanja Bosnom.“

Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nas samitu u Rimu od Daytonskom mirovnom sporazumu, februar 1996. godine. REUTERS/Paolo Cocco/Files
Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nas samitu u Rimu od Daytonskom mirovnom sporazumu, februar 1996. godine. REUTERS/Paolo Cocco/Files

Pardew ne misli da je tako nešto moguće: „Neće biti Daytona 2.“ Prema njegovim riječima, odgovornost je na bosanskohercegovačkim političarima koji su umjesto saradnje i razvoja izabrali podjele, iako ih Daytonski sporazum ne ograničava u pozitivnim promjenama:

„Dok ne budemo imali lidere koji su spremni raditi zajedno i prema takvim ciljevima, mislim da će Bosna i dalje biti neuspjeh. A što to uzrokuje? Uzrokuje da mladi ljudi odlaze i traže prilike negdje drugdje, te stvara neku vrstu slomljenog sistema pod međunarodnom podrškom. I mislim da je to tragično. To sigurno nije ono što smo namjeravali 1995.“

Specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan, Matthew Palmer, kaže da su za BiH ključne reforme i da sistem mora biti funkcionalniji, sposobniji za obezbjeđivanje roba i usluga građanima, te da mora vlast držati odgovornom.

„Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije BiH moraju raditi za sve“, kaže Palmer.

See all News Updates of the Day

Evropa 2024: Porasla podrška krajnje desničarskim strankama

Evropa 2024: Porasla podrška krajnje desničarskim strankama
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Podrška krajnje desničarskim strankama u Europi nastavila je rasti 2024. Analitičari kažu da je taj trend potaknut zabrinutošću oko imigracije, inflacije i rata u Ukrajini. Izvještava Henry Ridgwell.

Kako će dva milijardera milijardera smanjiti državnu potrošnju

Elon Musk i Vivek Ramaswamy
Elon Musk i Vivek Ramaswamy

Možda je svijetu poznatiji kao otac Tesle i Space X-a, ali za nekoliko mjeseci očekuje se da će se Elon Musk namjeriti na potrošnju američke vlade.

Viša dopisnica Glasa Amerike iz Washingtona Carolyn Presutti objašnjava koje vještine Musk donosi savjetodavnom odboru poznatom kao DOGE.

Elon Musk, poznat kao kreator SpaceX-a i Tesle, preuzima „sjekirom” državnu potrošnju novootvorenim Odjelom za vladinu učinkovitost ili DOGE, što je također naziv kriptovalute sa likom psa.

DOGE planira smanjiti dvije hiljade milijardi dolara — oko trećine državnog budžeta — i tri četvrtine državnih radnika.

„Budućnost će biti NEVJEROVATNA!”, naveo je Musk.

Musk, kao i Donald Trump kada se prvi put kandidirao za predsjednika, nema iskustva u vladi. Ali njegove kompanije Space X i Tesla pokazale su se efikasnim, posebno sa racionalizacijom Tesline proizvodne trake.

Tokom pandemije COVID-19, Musk je preselio svoje sjedište Tesle iz Kalifornije u Texas, okrivljujući pretjerane državne propise i visoke troškove.

Očekuje se da će on i njegov dopredsjedavajući DOGE odjelu, kolega milijarder poduzetnik Vivek Ramaswamy, preslikati taj proces i eliminirati mnoge savezne propise.

Kako bi smanjio troškove, DOGE će predložiti zatvaranje nekih agencija i poduzeti korake da potakne masovne ostavke federalnih radnika ukidanjem popularnih programa rada na daljinu i premještanjem nekih ureda iz Washingtona.

„Biće mu teško naučiti da predsjednik nije kralj – ili barem ne bi trebao biti u ovoj zemlji – i da ćete se boriti protiv ustavnih pitanja. Naići ćete na zakon. Naići ćete na mandate Kongresa”, kaže Steve Lenkart iz Nacionalne federacije federalnih zaposlenika.

U tu svrhu, Musk i Ramaswamy su ove sedmice posjetili Capitol Hill. Mnogi zakonodavci podržavaju DOGE-ov navedeni cilj smanjenja državne potrošnje, ali bi se vjerovatno odupirali rezovima koji utiču na njihove birače. Drugi znaju da ti ljudi imaju direktnu vezu s novoizabranim predsjednikom.

„Ne znam jeste li već upoznali Elona, ali on ne donosi dlijeto. Donosi motornu pilu. A mi ćemo to odnijeti toj birokratiji”, rekao je Ramaswamy.

DOGE je stvoren kao vanjski savjetodavni panel koji će preporučiti rezove Trumpovoj administraciji i Kongresu, koja bi imala konačnu nadležnost nad bilo kojom odlukom.

Ni Musk ni Ramaswamy neće primati vladinu platu.

Kremlj hvali Trumpa zbog kritike ukrajinskih napada duboko u Rusiju

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Kremlj je u petak pohvalio novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa jer je kritikovao ukrajinske udare duboko u rusku teritoriju, navodeći da su rasprave o raspoređivanju evropskih trupa kako bi se održao mogući budući mir u Ukrajini preuranjene.

S obzirom da Rusija napreduje najbržim tempom od invazije 2022. godine, Trump i neki evropski lideri razgovarali su o tome kako okončati rat u Ukrajini.

Trump je kritikovao ukrajinsku upotrebu raketa koje su isporučile SAD za napade duboko u Rusiju u intervjuu za magazin Time objavljenom u četvrtak, rekavši da je to "ludo" jer je eskalirao rat. Rekao je da Washington to nije trebao dozvoliti.

"Sama izjava u potpunosti se poklapa sa našim stavom", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Rekao je da su Trumpove primjedbe u skladu s "našom vizijom uzroka eskalacije".

"To nam se dopada", rekao je Peskov. "Očigledno je da Tramp tačno razumije šta eskalira situaciju."

Rusija je rekla da bi odluka američkog predsjednika Joea Bidena da dozvoli Ukrajini da udari duboko u Rusiju balističkim projektilima američke proizvodnje ATACMS mogla izazvati svjetski rat, ali neki zapadni lideri sugeriraju da Rusija ima vojne ambicije izvan Ukrajine.

Rusija je u srijedu saopćila da je Ukrajina pogodila vojni aerodrom u Azovskom moru sa šest balističkih projektila američke proizvodnje ATACMS.

Nakon što je Ukrajina pogodila Rusiju sa ATACMS prošlog mjeseca, Rusija je na Ukrajinu ispalila novu hipersoničnu balističku raketu poznatu kao "Orešnik", a Putin je rekao da Rusija zadržava pravo da pogodi američke i britanske vojne objekte.

Evropske trupe?

Tokom kampanje za predsjednika, Trump je rekao da će brzo okončati rat, ali nije u javnosti iznio detalje kako će to učiniti.

Upitan da li su Trumpove riječi Kremlju dale veću nadu za okončanje rata, Peskov je upozorio da je tokom svog prvog mandata kao predsjednika SAD Trump uveo mnoge sankcije Rusiji.

"Ne zaboravimo, više od 50 puta su uvedene sankcije našoj zemlji, a bilo je i mnogo neprijateljskih manifestacija prema našoj zemlji", rekao je Peskov. "Ovo ne treba zaboraviti, zato ne pretjerujte."

Kremlj je rekao da su preuranjene rasprave evropskih sila o mogućem raspoređivanju evropskih trupa radi nadzora bilo kakvog prekida vatre, ali nije potpuno odbacio tu ideju.

"O svemu tome treba razgovarati tokom pregovora", rekao je Peskov o evropskim diskusijama.

Mir će, kako je rekao, doći nakon što se ispune uslovi koje je postavila Rusija i ostvare svi ciljevi Moskve.

Izlažući svoje uvodne uslove za trenutni završetak rata, Putin je u junu rekao da Ukrajina mora da odustane od ambicija da se pridruži NATO-u i da povuče svoje trupe iz četiri ukrajinska regiona na koje polaže pravo i uglavnom ih kontroliše Rusija. On je također rekao da bi sporazumi koje je Kijev odbacio početkom 2022. mogli predstavljati osnovu za dogovor.

Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da je Putin otvoren za razgovore o sporazumu o prekidu vatre s Trumpom, ali isključuje bilo kakve velike teritorijalne ustupke.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je ove sedmice da Kijev želi okončanje rata i da su potrebni napori kako bi njegova zemlja ojačala i obavezao Kremlj da radi na miru.

Strana pomoć pod Trumpom mogla bi biti revidirana, kažu analitičari

Strana pomoć pod Trumpom mogla bi biti revidirana, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:47 0:00

Koliko će SAD dodijeliti strane pomoći, i gdje će ona biti usmjerena, dva su ključna pitanja o kojima se raspravlja, dok se Trumpova administracija priprema da preuzme dužnost u januaru. Veronica Balderas Iglesias razmatra neke sektore u kojima se očekuju rezovi, ali i one koji bi mogli biti prioritet.

Glas Amerike u Damasku: Bijes i tuga dok porodice traže nestale

Sirijke gledaju dokumentu da bi pronašle informacije o nestalim članovima porodice (Foto: Aris MESSINIS/AFP)
Sirijke gledaju dokumentu da bi pronašle informacije o nestalim članovima porodice (Foto: Aris MESSINIS/AFP)

U sirijskoj prijestolnici vlada bijes dok porodice tragaju za voljenima koji su nestali ili umrli u brutalnom zatvorskom sistemu svrgnutog režima.

Na sahrani žrtve torture u zatvoru, ljudi su pozivali na pogubljenje predsjednika Bashara al-Assada, manje od nedjelju nakon što je pobjegao iz zemlje.

Svi s kojima je Glas Amerike razgovarao kažu da su izgubili nekog u brutalnom zatvorskom sistemu, koji je doživio kolaps zajedno sa režimom.

„Bože, gdje mi je sin? Želim da ga vidim, držim, pomirišem. Ne znam gdje je. Uzeli su mi ga. Nadam se da će Bog njih uzeti”, rekla je za Glas Amerika jedna Sirijka.

Mladić koji je sahranjen, Mazen al-Hamada, umro je u zatvoru nakon što je javno govorio o tome da je mučen.

Tuga za najmilijima u Damasku
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:35 0:00


U jednoj bolnici, porodice tragaju za posmrtnim ostacima ljudi za koje vjeruju da su nedavno preminuli.

Na zidu, ispred bolnice, su fotografije tijela. Mnogi, kako je saopšteno Glasu Amerike, imaju povrede od mučenja.

U bolnici, čeka se na identifikaciju desetina tijela. Međutim, većina porodica ovdje nije pronašla svoje članove.

„Moji sinovi su uhapšeni 2014. Dali su nam umrlice, ali ne znamo šta im se dogodilo. Ovo ovdje se ne može opisati. Posijedi vam kosa”, ispričala je majka nestale osobe Majda Abu al-Omani.

U zloglasnom zatvoru Sednaja, druge porodice tragaju za informacijama koje bi mogle da im pomognu da pronađu nestale članove. Mnogi vjeruju da ima nestalih zatvorenika koji su i dalje živi u skrivenim objektima.

„Ispod zemlje su žive duše. Ne samo jedna ili dvije. U Sednaji smo četiri ili pet dana, ali za sada nismo nikog pronašli”, kaže Khamis al-Ibrahim, kojem je nestao brat.

Sirijci su za Glas Amerike ispričali da su članovi njihovih porodica uhapšeni iz nepoznatih razloga, ili zato što su rekli nešto negativno o vladi ili živjeli u oblasti u kojoj su djelovali aktivisti i pobunjenici.

Mnogi su pred ekipom Glasa Amerike izrazili bijes i tugu, dok je jedan čovjek upitao: Ljudi iz cijelog svijeta su decenijama znali o ovome i zašto tek sada snimate?”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG