Kao i prošle godine, Dan planete Zemlje je fokusiran na investicije koje imaju koristi za planetu i smanjuju upotrebu fosilnih goriva – uglja, nafte i gasa – koji najviše doprinose klimatskim promjenama.
Konkretno, organizatori pozivaju ljude i organizacije da ulažu u kompanije koje vode računa o životnoj sredini.
"Više kompanija se fokusira na zelene investicije i ljudi se prebacuju na održivije proizvode širom planete", rekla je Kathleen Rogers, predsjednica EarthDay.org.
Klimatske promjene, koje izazivaju ekstremnije vremenske obrasce širom svijeta, ostaju glavni prioritet. Gasovi staklene bašte koji zagrijavaju planetu su krivi za povećanu sušu, šumske požare, oluje, poplave i katastrofalne pljuskove.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres upozorio je da "klimatska tempirana bomba otkucava" i pozvao bogate nacije da brže smanje emisije u svejtlu nove procjene naučnika koji su otkrili da je stopa porasta temperature sve veća.
"Stopa porasta temperature u posljednjih pola vijeka je najveća u posljednjih 2.000 godina", rekao je on prošlog mjeseca.
"Naučna zajednica je već neko vrijeme bila dosljedna da moramo da smanjimo emisije ugljenika za 50 odsto", rekao je Michael Mann, profesor nauka o zemlji i životnoj sredini na Univerzitetu u Pennsylvaniji.
To se može uraditi "angažovanjem vlada, preduzeća, institucija i više od milijardu ljudi koji učestvuju u Danu planete Zemlje svake godine", rekla je ona.
Međutim, o rješavanju problema je lakše pričati nego to uraditi, istakla je ona.
"Sve dok naftne kompanije mogu da zarade novac prodajom fosilnih goriva, nastaviće to da rade", rekla je ona.
"Dakle, ako potrošači ne pošalju drugačiji signal ili vlade ne lupe šakom o sto, to se neće promijeniti".
U isto vrijeme, potrošači sve više imaju opcije za obnovljivu energiju kako sve više vlada usvaja politike za prelazak sa fosilnih goriva.
Izvjestan broj kompanija za fosilna goriva vide šta slijeduje", rekao je Mann za Glas Amerike, "i počinju da ulažu više u obnovljive izvore energije".
U protekloj godini, primijetio je Mann, sve je češće da kompanije primjenjuju skup politika poznatih kao ekološko socijalno upravljanje ili ESG. Veliki dio rasta ESG-a je bio vođen brigom o životnoj sredini.
Rodgers je rekla da kompanije koje se fokusiraju na ekološku i društvenu odgovornost napreduju. "Više ne postoji izbor između zelene i dugoročne dobiti", rekla je ona.
"Zeleno sve isplativije"
Alice Alpert, viša naučnica za klimu iz Fonda za zaštitu životne sredine, aktivističke grupe za životnu sredinu, rekla je da je zeleno sve isplativije.
"Postoji tržište električnih vozila koje se širi", rekla je ona, "kao i solarne energije i energije vetra koje su jeftinije od fosilnih goriva".
BlocPower, njujorški startup za klimatsku tehnologiju, tvrdi da pomaže da američki gradovi budu zeleniji i zdraviji. Kompanija sarađuje sa komunalnim preduzećima, vladinim agencijama i vlasnicima zgrada kako bi identifikovala zgrade koje troše energiju za naknadnu ugradnju. Zatim BlocPower sarađuje sa ovim vlasnicima zgrada na razvoju, instaliranju i finansiranju nadogradnje koje smanjuju potrošnju fosilnih goriva — kao što je zamjena kotla koji sagorijeva ulje električnom toplotnom pumpom.
"Uklanjamo infrastrukturu za fosilna goriva iz zgrada i nadograđujemo ih modernim, električnim sistemima za hlađenje i grijanje", objasnio je Jon Moeller, glavni operativni direktor kompanije. "Uklanjanjem prirodnog gasa, lož ulja ili sagorijevanja propana, poboljšava se kvalitet vazduha".
Za Davida Ortegu, 20-ogodišnjeg diplomiranog biznismena na Univerzitetu Maryland, važan je rad u zelenoj kompaniji kada diplomira. "Sa klimatskim promjenama i drugim ekološkim problemima, želim da dam svoj dei pomoći u zaštiti Zemlje".
EarthDay.org ističe da mladi ljudi kao što je Ortega, dio generacije Z (rođeni od 1991. do 2012.), daju inspiraciju za unapređenje ekoloških podsticaja.
"Oni su duboko svjesni u kojoj meri je njihova budućnost ugrožena", rekao je Mann.
Ella Enck, 17-ogodišnja srednjoškolka u Aleksandriji u Virginiji, rekla je da je zabrinuta zbog posljedica klimatskih promjena.
"Za mene je to zaista strašno", rekla je. "Mislim da bi moji vršnjaci trebalo da voze bicikl ili da koriste javni prevoz, a ne da voze automobil, a takođe da uče o solarnoj energiji radi uštede energije".
Mann razmatra klimatsku krizu oslanjajući se na prošlost Zemlje u svojoj novoj knjizi "Naš krhki trenutak".
On je rekao da, uprkos teškoj situaciji, pouke iz prošlosti pokazuju da još nije kasno da spriječimo najgore posledice klimatskih promjena.
"Mislim da postoji opasnost da ponekad klimatska prijetnja bude uokvirena sumornim razmišljanjima i propašću, i da je prekasno da se bilo šta uradi po tom pitanju, ali to nije tačno".
Rekao je da je došlo do stvarnog napretka u radu na smanjenju emisija ugljenika, iako to možda nije tako smjelo kao što bi neki željeli.