On je rekao da je Ukrajinu, koja je u ratu sa Rusijom, napao "tiranin sa namjerom da dominira" i da je demokratija sada više ugrožena nego u bilo kom trenutku od Drugog svjetskog rata.
"Da ne bude nedoumica, nećemo pokleknuti, ne možemo se predati nasilnicima, to je jednostavno nezamislivo. Ako bismo to uradili, to znači da bismo zaboravili šta se dogodilo ovdje na ovim svetim plažama. Sloboda će biti ugrožena, cijela Evropa će biti ugrožena", rekao je Biden u Kolvil-sur-Meru.
Dan D je bio najveći amfibijski napad u istoriji, a Biden ga je nazvao "snažnom ilustracijom kako nas istinski savezi čine jačima“.
Dodao je da je to "lekcija za koju se molim da mi Amerikanci nikada nećemo zaboraviti".
'Od Dana D naučili smo da sloboda košta'
Hiljade ljudi, uključujući mnoge u uniformama iz vremena Drugog svjetskog rata, okupile su se duž nekoliko kilometara plaže Utah povodom 80. godišnjice iskrcavanja u Normandiji. Utah je bila jedna od pet plaža za iskrcavanje na obali Normandije, na koje su se iskrcale savezničke trupe 6. juna 1944.
Veterani iz Drugog svjetskog rata, koji sada imaju oko 100 godina, počasni su gosti događaja.
Ove godine ceremonija u Normandiji prilika je za saveznike da izraze solidarnost sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je jedan od državnika koji prisustvuje proslavama.
Francuska, koja je domaćin događaja nije pozvala saveznicu iz Drugog svjetskog rata Rusiju, navodeći da se ruski "agresorski rat protiv Ukrajine intenzivirao poslednjih nedelja".
Danska premijerka Mete Frederiksen je izjavila je da je ovogodišnje obeležavanje iskrcavanja u Normandiju, u vreme kada je Rusija u ratu protiv Ukrajine, podsetnik na to da postoji cena za odbranu slobode.
"Od Dana D naučili smo da sloboda košta", rekla je premijerka koja prisustvuje ceremoniji 80 godina posle iskrcavanja saveznika.
"Osamdeset godina kasnije, Evropa se ponovo nalazi u sudbonosnom trenutku. Na (evropskom) kontinentu se ponovo vodi borba za slobodu", rekla je ona.
Borba se vodi, kako je navela, "protiv agresivnog i brutalnog neprijatelja koji će silom diktirati granice zemlje i ostaviti trag smrti i uništenja".
Francuski predsjednik Emanuel Makron juče je otvorio trodnevnu proslavu povodom obeležavanja 80. godišnjice savezničkog iskrcavanja.
Prvi put bez predstavnika Rusije na komemoraciji
Proslavama prisustvuju mnogi zapadni državnici, uključujući predsjednika SAD Joe Bidena. Najavljeno je da će u Francuskoj će biti i britanski kralj Čarls Treći, njemački kancelar Olaf Šolc, italijanski predsjednik Serđo Matarela.
Jubilarna, 80. godišnjica Dana D obilježava se u trenutku kada se u Ukrajini vodi najveći rat u Evropi od 1945. Ovoga puta na svečanost nije pozvan niko od ruskih zvaničnika zbog invazije na Ukrajinu.
Vladimir Putin nije bio ni na 75. godišnjici, ali je prisustvovao ruski predstavnik. Francuska je, kao domaćin, pak pozvala ukrajinskog predsednika Volodomira Zelenskog zbog “pravedne borbe” njegove zemlje.
Iskrcavanje u Normandiji, pod šifrom "Operacija Overlord", najveća je pomorska invazija u istoriji ratovanja.
Desantne savezničke snage činilo je 73.000 američkih, više od 60.000 britanskih i preko 20.000 kanadskih vojnika, uz podršku francuskih komandosa.
Oko 1.5 miliona američkih vojnika stiglo je u Englesku uoči invazije.
U operaciji “Gospodar”, koja je počela iskrcavanjem na pet plaža dugih 80 kilometara, učestvovalo je 156 hiljada vojnika sa skoro 7.000 brodova iz 13 zemalja. Nasuprot je bilo 50 hiljada nemačkih vojnika. Avioni su izveli 14.000 letova da bi maskirali iskrcavanje. Tome je prethodio desant 18.000 padobranaca iza neprijateljskih linija.
Olujno more je otežalo operaciju pa su se mnoge jedinice iskrcale daleko od odredišta.
U početku, Hitler je verovao da je invazija varka u cilju skretanja pažnje Nijemaca sa napada sjeverno od rijeke Sene. Zato je odbio da pošalje obližnje divizije u pomoć. Ipak, njemačke trupe su pružile snažan otpor.
Prvog dana je poginulo 4.414 savezničkih vojnika, a između četiri i devet hiljada Nijemaca. U bici za Normandiju, koja je završena krajem avgusta oslobađanjem Pariza i većeg dijela Francuske, ubijeno je 73.000 savezničkih vojnika.
Poginulo je i 20.000 francuskih civila, uglavnom u savezničkom bombardovanju. Među mnogim sahranjenim u Normandiji je 22.000 njemačkih vojnika.
Savezničke trupe su nastavile oslobađanje zapadne Evrope. Na kraju sa sovjetskim trupama, koje su prve ušle u Berlin, primorale su nacističku Njemačku na kapitulaciju 8. maja 1945.
