Linkovi

Izdvojeno

Dan bijelih traka: Roditelji žele spomenik stradaloj djeci Prijedora „dok su još živi“

Obilježavanje Dana bijelih traka, Prijedor, 2020. (Foto: Inicijativa Jer me se tiče)
Obilježavanje Dana bijelih traka, Prijedor, 2020. (Foto: Inicijativa Jer me se tiče)

“Dan bijelih traka” i ove godine širom države i dalje simbolično podsjeća na 31. maj 1992., kada je Krizni štab opštine Prijedor naredio nesrpskom stanovništvu da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke.

Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ovog perioda prije 29 godina prisjećaju se žrtve i preživjeli.

Nusreta Sivac kaže za BIRN BiH da je 1992. godine živjela u užoj jezgri centra Prijedora, u naselju koje je pretežno bilo naseljeno srpskim stanovništvom, čega je postala svjesna onda kada je to postalo “životno važno za nju”. Podsjeća da su mještani nesrpske nacionalnosti morali okačiti bijelo platno i nositi bijele trake oko ruke kao znak raspoznavanja.

Prilikom kretanja bilo je potrebno proći punkt uz pokazivanje dokumenata i obavezno nošenje bijele trake oko ruke, opisuje Sivac, dodajući da je u to vrijeme u naselju bilo mnogo naoružanih vojnih i paravojnih formacija.

“Nekad sam je, iz onako trenutnog revota, skinula, stavila u tašnu, ali bila sam uvijek na oprezu da ne bih izazvala probleme koji su se mogli kobno završiti. Tako da nosila sam je, naravno, oko ruke, kad odem u banku, kupovinu i prilikom kretanja, i vidjela sam da je ne nosi niko od onih stanovnika tog naselja koji su srpske nacionalnosti”, prisjeća se Sivac, koja je kasnije te godine odvedena i zatočena u logor “Omarska”.

Za nju je “Dan bijelih traka” – za koji kaže da se ne obilježava samo u Prijedoru, već i u drugim gradovima i državama – važna opomena na ono što se desilo i suprotstavljanje negatorima zločina.

Edin Ramulić, čija je porodica stradala tokom ratnih dešavanja u ovom gradu, sjeća se da je 1992. godine stanovništvo na selu gdje je živio bilo je izolovano, te nije imalo informacija o tome šta se dešava u gradu.

“Mi smo već bili u takozvanom getu, mogli smo se kretati unutar sela, nismo mogli izlaziti, dolaziti u grad, samim tim nije nam niko ni javio da mi moramo nositi trake, jer nismo se miješali sa srpskim stanovništvom”, kaže Ramulić, dodajući kako kuće i na selima jesu bile obilježene, a naredbe od Kriznog štaba građani su dobivali putem radija ili putem kombija koji je prolazio kroz naselja i na razglas ih saopćavao.

Ramulić kaže da je u svojoj kući na selu ostao do 20. juna i da nije znao ni za postojanje logora, koji su već bili formirani u maju.

“Mi nismo znali, pogotovo nismo znali za te strahote. Da smo znali, ne bi niko ostao. Upravo je to bio način da se drži to stanovništvo pod kontrolom, da se što manje informacija zna o tome”, objašnjava on, dodajući da se nošenje bijelih traka i isticanje na kućama spori, između ostalog, jer ne postoje fotografije iz tog perioda.

“Ali bukvalno nemamo nijedne fotografije iz Prijedora prije augusta, bar nemamo zvanične. Do dolaska ovih stranih novinara, mi nemamo uopšte snimaka i fotografija, nemamo ni o čemu. Naprimjer, utvrđeno je da je logor ‘Keraterm’ postojao, ali ne postoji nijedna fotografija”, kaže Ramulić.

Masovna stradanja u Prijedoru počela su krajem aprila 1992. godine, kada su srpske snage preuzele vlast. Nakon što je bošnjačko i hrvatsko stanovništvo obilježeno bijelim trakama, kao i njihove kuće i stanovi, uslijedili su napadi na okolna sela, stanovništvo je hapšeno i zatvarano u logore, među kojima su bili “Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, a mnogi su u ovim objektima i van njih izgubili živote.

Prema podacima Instituta za traženje nestalih (INO), do sada je pronađeno i identificirano oko 2.588 žrtava s područja Prijedora, a još uvijek se traga za oko 588 žrtava. U Prijedoru je ubijeno 102 djece, od kojih 40 posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni. Najmlađa ekshumirana žrtva je dvomjesečni Velid Softić.

Organizacija “Jer me se tiče” iz Prijedora od 2012. godine obilježava 31. maj mirnom šetnjom učesnika sa bijelom trakom oko lijeve ruke, što je danas organizovano sa ograničenim brojem sudionika zbog epidemioloških mjera donesenih u cilju sprečavanja širenja koronavirusa.

Učesnicima će danas biti pokazana lokacija gdje će biti izgrađen memorijal za 102 stradale prijedorske djece. Kako su naveli iz organizacije, tokom ove godine trebala bi biti pribavljena sva neophodna dokumentacija, te raspisan međunarodni konkurs za idejno rješenje memorijala, koji bi trebao biti izgrađen do obilježavanja idućeg “Dana bijelih traka”.

Incijativa o izgradnji spomenika pokrenuta je krajem 2012. godine, ali su vlasti u Prijedoru godinama odugovlačile, kaže Fikret Bačić, otac dvoje stradale djeca čija tijela do danas nisu pronađena.

Vahida Duratović, koja je izgubila sina Halida, koji je imao 15 godina, kaže za BIRN BiH da bi izgradnja spomenika mnogo značila za nju i za ostale porodice koje su izgubile svoju djecu. Smatra da je spomenik potrebno napraviti što prije “dok je živo ovo još malo ljudi”. Kaže da su porodice iscrpljene i da nemaju snage za borbu, ali da bi spomenik ukazao na to što se desilo.

“Ja sam izgubila dijete od 15 godina, nije bilo punoljetno, nije ništa znalo, išlo u školu. Puno bi mi značilo dok sam živa. To se ne može opisati”, kaže Duratović.

Za zločine u Prijedoru preko 600 godina zatvora

Za zločine u Prijedoru Haški tribunal je osudio 18 osoba na 276 godina zatvora. Pored Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, osuđenog na doživotnu kaznu, između ostalog, za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Prijedora, najviša pravosnažna kazna od 40 godina je izrečena Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku Opštine i Kriznog štaba Prijedor. Vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je Stakić imao važnu ulogu u etničkom čišćenju grada i formiranju logora.

Konačna presuda Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), bit će izrečena 8. juna ove godine. Mladić je 2017. godine prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, a oslobođen je za genocid u Prijedoru i u još četiri općine.

U augustu 2020. godine iznesene su žalbe na presudu. Odbrana je tada zatražila oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, dok je Tužilaštvo zatražilo da se on proglasi krivim i za genocid u još pet općina – Prijedoru, Sanskom Mostu, Foči, Kotor-Varoši i Vlasenici.

Na žalbenom ročištu, Odbrana je kazala da su Muslimani koji su se našli na udaru u ovim opštinama činili “relativno mali dio grupe”.

Nermin Karagić, koji je sa 17 godina preživio zlostavljanja i egzekucije, kao svjedok Haškog tribunala svjedočio je na suđenju Ratku Mladiću i tada je ispričao kako je u ljeto 1992. godine preživio dva masovna ubistva Bošnjaka koja su srpske snage počinile u Ljubiji, u blizini Prijedora.

Nakon što je odveden na stadion u Ljubiji, sa drugim zarobljenicima, poredani su uza zid. On je kazao da je tada počelo ubijanje, te opisujući ubijanje zarobljenika koji je stajao do njega, svjedok je izjavio: “Ja sam slučajno okrenuo glavu, kraj mene ga ubijaju. Oni su kundacima njega tukli, bajonetima od tih pušaka.”

Kada je na Karagića došao red, ubijanje je, kako je posvjedočio, zaustavio jedan major. “Tada su htjeli da dovrše i nas. Taj major je rekao: ‘Hoćete li ih vi nositi?’ Tako da su onda prestali da nas ubijaju, pa je nama naređeno da nosimo mrtva tijela u autobus”, kazao je tom prilikom svjedok.

Karagiću je u Ljubiji ubijen otac i sedam rođaka.

Pred Sudom BiH je za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđena 21 osoba na ukupno 368 godina zatvora.

Svjedoci koji su svjedočili na prijedorskim predmetima pred Sudom BiH ali i u Haagu, između ostalog, pričali su i o tome kako su morali nositi bijele trake i označavati svoje kuće i stanove bijelim platnom.

Najvišu kaznu pred Sudom BiH za zločine počinjene u Prijedoru dobio je Zoran Babić, koji je osuđen na 35 godina zatvora. Njemu je jedinstvena kazna od 35 godina izrečena nakon što je osuđen zbog učešća u ubistvima muškaraca iz Prijedora na Korićanskim stijenama na planini Vlašić, učešća u strijeljanju muškaraca bošnjačke nacionalnosti u julu 1992. godine ispred džamije u mjestu Čarakovo te zbog ubistava zatočenika prilikom njihovog transporta iz logara “Omarska” na “Manjaču”.

U tom predmetu je s Babićem osuđen i Darko Mrđa, koji je, osim za zlostavljanja zatočenika koji su transportovani u “Manjaču”, proglašen krivim i za zločine u zaseoku Sredice i mjestu Tukovi, za što je dobio 15 godina, te mu je Sud BiH izrekao jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora budući da je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora zbog učešća u ubistvima na Korićanskim stijenama.

Tokom 2020. godine, Sretko Pavić osuđen je na 11 godina zatvora za ratni zločin počinjen nad civilima na području Prijedora. Pavić je proglašen krivim kao nekadašnji pripadnik Volarske čete 6. ljubijskog bataljona Vojske Republike Srpske (VRS) za učešće u ubistvima pet civila iz porodice Čaušević počinjenim u prijedorskom selu Rizvanovići. Ovo suđenje je obnovljeno nakon što je Apelaciono vijeće ukinulo prvostepenu presudu kojom je bio proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđen na 13 godina zatvora.

Iste godine Apelaciono vijeće Suda BiH je drugostepenom presudom osudilo Boru Milojicu na 16 godina zatvora za višestruka ubistva počinjena u ljeto 1992. na području Prijedora, dok je Želislava Rivića oslobodilo optužbi.

Milojica je drugostepenom presudom proglašen krivim za ubistva pet civila koji su dovedeni na punkt u Hambarinama u julu 1992. godine, kao i za ubistvo još jednog civila dan kasnije. Optužbi za ubistva ovih pet civila drugooptuženi Rivić je oslobođen. Istom presudom Milojica i Rivić su oslobođeni optužbi za ubistvo civila hrvatske nacionalnosti Dragana Begića.

Jedanaest osoba je oslobođeno optužbi za zločine počinjene u Prijedoru, a među njima su Milorad Radaković te Mitar i Rade Vlasenko, koji su krivice oslobođeni u po dva predmeta.

See all News Updates of the Day

Kremlj: Putin je ozbiljan u pogledu pregovora o miru u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin

Kremlj je saopštio u utorak da je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan da pregovara o nagodbi za okončanje rata u Ukrajini dok traju pregovori na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, te da bi Rusija radije sve svoje ciljeve postigla mirnim putem.

Putin je poslao rusku vojsku u Ukrajinu 2022. Više puta je rekao da je spreman razgovarati o okončanju rata koji odražava stvarnost na terenu, gdje ruske snage sada kontroliraju gotovo petinu ukrajinske teritorije.

Zapadni obavještajci, europski lideri i bivši američki predsjednik Joe Biden opetovano su tvrdili da ne misle da Putin zaista želi mir, iako američki predsjednik Donald Trump kaže da misli da je Putin ozbiljan.

"Predsjednik Putin od samog početka ponavlja svoje riječi o spremnosti za mirovne pregovore", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

"Glavna stvar za nas je postići naše ciljeve. I, naravno, preferiramo mirna sredstva za postizanje naših ciljeva."

Peskov je rekao da još nema dogovora oko datuma sastanka Putina i Trumpa, iako bi to pitanje moglo biti jasnika nakon pregovora u Rijadu. Rekao je da je nemoguće dati bilo kakav smisao razgovorima jer su tek počeli.

Upitan je li Putin spreman konkretno pregovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Peskov je rekao da je Putin više puta rekao da jest.

Ali on je također rekao da bi svaki sporazum morao uzeti u obzir mogući izazov legitimnosti Zelenskog, pozivajući se na činjenicu da je Zelenski ostao na funkciji nakon kraja svog normalnog mandata jer je Ukrajina pod vanrednim stanjem.

Peskov je rekao da je pridruživanje Evropskoj uniji suvereno pravo Ukrajine ako to želi, ali da je stav Moskve drugačiji kada je u pitanju pridruživanje vojnim savezima.

Moskva je saopćila da je jedan od ciljeva svoje "specijalne vojne operacije" spriječiti svaku perspektivu da se Ukrajina pridruži transatlantskom odbrambenom savezu NATO, što bi smatrala prijetnjom po sigurnost Rusije.

Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.

Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.

Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".

Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.

Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.

Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.

Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.

Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima

Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.

Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.

Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.

„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.

Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.

„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.

Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.

„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.

U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.

„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.

Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.

„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.

Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.

„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.

Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.

Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.

Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.

"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.

"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."

Ukrajina i Evropa bit će dio "pravih" mirovnih pregovora, kaže Rubio, dok SAD vagaju Putinove motive

Američki državni sekretar Marco Rubio maše dok odlazi iz Izraela za Saudijsku Arabiju, na aerodromu Ben Gurion u Tel Avivu, Izrael, ponedjeljak, 17. februara 2025. (Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)
Američki državni sekretar Marco Rubio maše dok odlazi iz Izraela za Saudijsku Arabiju, na aerodromu Ben Gurion u Tel Avivu, Izrael, ponedjeljak, 17. februara 2025. (Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju da će Ukrajina i Evropa biti eventualnih "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve, nagovještavajući da su pregovori SAD-a s Rusijom ove sedmice prilika da se vidi koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan po pitanju mira.

Američki najviši diplomata umanjio je zabrinutost Evrope da će biti isključena iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država koji će se održati u Saudijskoj Arabiji u narednim danima.

U intervjuu za CBS, Rubio je rekao da pregovarački proces još nije ozbiljno započeo, a ako pregovori budu napredovali, Ukrajinci i drugi Evropljani će biti uključeni.

Ranije u nedjelju, Reuters je izvijestio da su američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima upitnik u kojem se, između ostalog, pita sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

"Predsjednik Trump razgovarao je s Vladimirom Putinom prošle sedmice i njemu je Vladimir Putin izrazio svoj interes za mir, a predsjednik je izrazio želju da vidi kraj ovog sukoba na način koji je trajan i koji štiti ukrajinski suverenitet", rekao je Rubio u emisiji "Meet the Press" na CBS-u.

"Sada, očigledno, to mora biti praćeno akcijama, tako da će narednih nekoliko sedmica i dana odrediti da li je to ozbiljno ili ne. Na kraju, jedan telefonski poziv ne donosi mir."

Planirani pregovori u Saudijskoj Arabiji poklapaju se sa pokušajem SAD-a da sklope sporazum s Kijevom kako bi se ukrajinsko bogatstvo prirodnih resursa otvorilo američkim investicijama.

Ukrajinski predsjednik Volodimyr Zelenski, u intervjuu za NBC koji je emitiran u nedjelju, postavio je pitanje da li će minerali u područjima koje drži Rusija biti dati Putinu.

Trump, koji je u srijedu razgovarao sa Putinom i rekao da ruski lider želi mir, rekao je u nedelju da je uvjeren da Putin neće željeti da pokuša da preuzme kontrolu nad cijelom Ukrajinom.

"To bi mi izazvalo veliki problem, jer jednostavno ne možete dozvoliti da se to desi. Mislim da on želi da to okonča", rekao je Trump novinarima u West Palm Beachu na Floridi.

Trump je dodao da će Zelenski biti uključen u razgovore o okončanju sukoba.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG