Izdvojeno
Umjetnik iz BiH dobitnik nagrade za najboljeg u Evropi: Prepoznajem publiku po gradovima svijeta
Kroz sevdah uspio da se jos jednom postavi na mapu međunarodnih muzičkih dešavanja. Bosanskohercegovački umjetnik Damir Imamović dobio je nagradu za najboljeg umjetnika Evrope ove godine.
Tako je odlučio britanski magazin Songlines koji mu je 12. decembra uručio nagradu "The Best of Europe".
Ovaj bosanskohercegovački muzičar bio je nominovan u dvije kategorije za najboljeg umjetnika Evrope i za najboljeg umjetnika.
Muzička nagrada britanskog magazina Songlines ustanovljena je 2009. godine. Od 2016. godine dodjeljuje se po kontinentima sa kojih umjetnici dolaze.
Imamovićev posljednji album „Singer of Tales“ objavljen je 2020.godine.
Transglobal muzička lista ga je proglasila dobitnikom nagrade za evropski album godine, dobio je i kvartalnu nagradu za najbolji album tradicionalne muzike njemačkog Udruženja muzičkih kritičara, te uvršten u deset najboljih albuma u Velikoj Britaniji u 2020. godini.
Imamović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako je cijela priča oko nagrade za njega bila prilično emotivna.
Imamović: Kako je moj posljednji album izašao u vrijeme pandemije, i svi smo bili u povišenim emotivnim stanjima i prepadnuti, zbunjeni, tako da je i meni bila kao neka vrsta izlaza iz svega toga kada su nagrade za posljednji album počele da pristižu. U to vrijeme morao sam člana porodice voditi po doktorima, u vrijeme pandemije. Baš jedna užasna situacija i nažalost, otac je preminuo u novembru prošle godine. Tek ova posljednja nagrada je došla kada se situacija malo smirila i kada smo se mogli radovati tome svemu.
RSE: Vaš posljednji album, sedmi po redu, „Singer of Tales” ostvario je međunarodni uspjeh. Koliko je to, ali i posljednja nagrada, uticalo na Vas?
Imamović: Album je izašao u vrijeme prvog lockdowna. Mi smo sve spremili i već je bio distribuiran. U tom momentu je bilo teže ne izdati ga. Nažalost, morali smo otkazati cijelu turneju. Nadam se da će sve to da se pretvori u koncerte i nastupe, kada pandemija prođe.
A za sam osjećaj iskren da budem, ne znam šta da Vam kažem. Malo mi je nezgodno govoriti o tome. Zaista se radi o veoma važnoj nagradi, jer se radi o nagradi u svjetskoj muzici, možda ponajvažnijoj, jer je dodjeljuje jedan ugledni britanski magazin, jedini koji je ostao da radi i koji formira scenu svjetske muzike. Drago mi je da je kroz moj rad i sevdah još jednom stavljen na mapu međunarodnih muzičkih dešavanja.
Imidž sevdaha prenosimo mi mlađi
RSE: Koliko je sevdah prepoznat na međunarodnoj sceni?
Imamović: Mislim da jeste sve više i ove nagrade su dokaz tome, ali i bezbrojni nastupi nas koji se bavimo sevdahom na međunarodnoj sceni, pogotovo posljednjih 10 ili 15 godina. Naravno, ima tu još dosta da se uradi, taj neki imidž sevdaha prenosimo mi mlađi. I ja se još uvijek ubrajam u njih, mada sam sve manje u toj kategoriji.
Mislim da je uglavnom prepušten individualnom naporu samih izvođača koji ga sviraju i prezentiraju, i kod kuće i na međunarodnom planu.
RSE: Koliko je tradicionalna muzika važna za identitet nekog naroda?
Imamović: Važna je zbog mnogo razloga. Pogotovo Bosna i Hercegovina je u specifičnoj situaciji da veliki dio našeg stanovništva, Bosanaca i Hercegovaca, živi van BiH i, nažalost, zbog političke situacije i svih drugih okolnosti ljudi i danas nastoje da odu vani.
Prvi val je bio onaj izbjeglički, devedesetih godina u ratu, međutim, i danas ljudi itekako odlaze i siguran sam da je sevdah i uopšte naša kultura vrlo važan dio identiteta svih tih ljudi.
Često se šalim da je moja najvjernija publika koja me pratila kada sam počinjao, 2005. i 2006. godine. Ja te ljude danas viđam na koncertima u Berlinu, Kopenhagenu, Štokholmu, Amsterdamu. To je sigurno veliki dio priče da su oni vezani u kulturnom smislu za BiH, još uvijek. Naravno i nama koji živimo u BiH to je veliki dio priče.
Nažalost, živimo u društvu koje je poprilično uništilo svoje institucije vrednovanja tako da nemamo u BiH i regionu neke slične nagrade, ni druge institucije koje bi vrednovale rad nas u kulturnom polju. Interesantno je da bosanskohercegovački kulturnjaci, uglavnom, na međunarodnom planu zbog vlastitih napora jako fino prolaze.
Nova generacija mora napraviti svoj izričaj
RSE: I sevdah se mijenja kao muzički žanr. Koliko i na koji način?
Imamović: Meni lično je vrlo bitno šta se ranije dešavalo u sevdahu. Ono što radim vidim kao istorijski vrlo povezano, sa prošlošću te muzike i sa nekim važnim ljudima koji su tu muziku stvarali, pjevali, dali joj neki interesantan umjetnički i drugi izričaj.
Normalno da se mijenja. Ono što mi znamo kao tradicionalno sa radija 50-tih ili 60-tih je nekada bilo novo. Bila je inovacija, bila je promjena u odnosu na ono što je bilo prije. Mislim da to nije vezano za sevdah.
U svakoj tradicionalnoj muzici na svijetu vi to imate, da nova generacija mora da napravi neki svoj izričaj. Znamo mnoge ljude koji su se posvetili imitiranju onoga što su radili umjetnici prije nas, to nije posebno interesantno. Zašto bi neko slušao nešto što je bilo prije, suština je da stvari idu dalje, da se traži moderni izraz za naše današnje potrebe i nazore na svijet. Drago mi je da to ljudi sve više i više prepoznaju.
Ljudi ne znaju šta je kod mene autorsko, a šta tradicionalno
RSE: O sevdalinkama kažu da su već napisane. Ipak, Vi pišete nove.
Imamović: Ja od 2007. godine radim autorske kompozicije, kasnije tekstove. Interesantno je da ljudi ponekad ne znaju u mom repertoaru šta je autorsko, a šta tradicionalno.
Moguće je pisati nove stvari i uvijek su se pisale nove stvari unutar sevdaha. E, sad, šta će od toga ostati da bude ljudima važno, to ne može niko znati.
See all News Updates of the Day
SAD: Porast iskorištavanja djece za rad
Američko ministarstvo rada kaže da je broj djece zaposlene u kršenju zakona o radu u porastu od 2015. Iako je ukupan broj kršenja i dalje manji nego prije dvije decenije, stručnjaci kažu da je povećanje zabrinjavajuće.
Plan više država u SAD: Djeca da popune radnu snagu, čak i u barovima
Članovi lokalnih skupština u nekoliko saveznih država usvajaju zakone kojima se omogućava djeci da rade opasnije poslove, duže radno vrijeme tokom školskih noći, čak i da služe alkohol u barovima i restoranima već sa 14 godina.
Napore da se značajno ukinu pravila rada uglavnom predvode republikanski zakonodavci kako bi riješili manjak radnika i u nekim slučajevima se suprotstavili federalnim propisima.
Zagovornici socijalne zaštite djece izražavaju zabrinutost da pomenute mjere predstavljaju koordinisano smanjenje zaštite maloljetnika.
"Posljedice su potencijalno katastrofalne“, izjavio je Rid Meki, direktor Koalicije protiv dečijeg rada. "Ne možete nadoknađivati nedostatak radne snage na leđima tinejdžera."
Zakonodavci su predložili ublažavanje zakona o dječijem radu u najmanje 10 saveznih država u protekle dvije godine, navodi se u izvještaju koji je prošlog mjeseca objavio Institut za ekonomsku politiku ljevice. Neki prijedlozi su postali zakon, dok su drugi bili povučeni ili je stavljen veto.
Zakonodavci u Viskonsinu, Ohaju i Ajovi aktivno razmatraju ublažavanje zakona o dječijem radu kako bi se riješila nestašica radnika, koja doprinosi inflaciji. Poslodavci su se pokušavali da popune otvorena radna mjesta poslije odlaska sve većeg broja radnika u penziju, smrti i bolesti zbog Kovida 19, smanjenja legalne imigracije i drugih faktora.
Ekonomisti ukazuju na nekoliko strategija koje zemlja može da koristi da umanji problem nedostatka radne snage, a da ne traži od djece da rade više sati ili u opasnim uslovima.
Najočiglednija je ohrabrivanje imigracije, koja izaziva političke podjele, ali koja je bila temelj napora zemlje da se suoči sa starenjem stanovništva. Druge strategije mogle bi da uključuju podsticanje starijih radnika da odgode penziju, proširivanje mogućnosti za bivše zatvorenike i povećanje pristupačnosti čuvanja djece, kako bi roditelji imali veću fleksibilnost za rad.
U Viskonsinu, zakonodavci podržavaju prijedlog da se dozvoli 14-godišnjacima da služe alkohol u barovima i restoranima. Ako bude usvojen, Viskonsin će imati najnižu starosnu granicu za to u zemlji, navodi Nacionalni institut za borbu protiv zloupotrebe alkohola i alkoholizma.
Zakonodavstvo Ohaja je na putu da usvoji zakon kojim se omogućava učenicima od 14 do 15 godina da rade do 9 sati uveče tokom školske godine uz dozvolu roditelja. To je kasnije nego što federalni zakon dozvoljava, tako da prateća mjera traži od američkog Kongresa da izmijeni sopstvene zakone.
Prema federalnom zakonu o radu, učenici tog uzrasta mogu da rade samo do 7 sati uveče tokom školske godine. Kongres je usvojio zakon 1938. da spriječi da djeca budu izložena opasnim uslovima i zloupotrebi u rudnicima, fabrikama, farmama i uličnim trgovinama.
Republikanska guvernerka Arkanzasa Sara Hakabi Sanders je u martu potpisala zakon kojim se ukidaju zahtjevi od poslodavaca da provjere starost djeteta i pristanak roditelja. Bez zahtjeva za radnu dozvolu, kompanije koje su uhvaćene u kršenju zakona o dječijem radu mogu lakše da tvrde da nisu znale. Druge mjere za ublažavanje zakona o dječijem radu su donesene u Nju Džersiju, Nju Hempširu i Ajovi.
Republikanska guvernerka Ajove, Kim Rejnolds je potpisala zakon prošle godine koji dozvoljava tinejdžerima sa 16 i 17 godina da rade bez nadzora u centrima za čuvanje djece. Državni parlament odobrio je ovog mjeseca zakon kojim se tinejdžerima tog uzrasta dozvoljava da služe alkohol u restoranima. To bi takođe produžilo radno vrijeme maloljetnika. Rejnolds, koja je rekla u aprilu da podržava da se mladi više zapošljavaju, ima vremena do 3. juna da potpiše ili stavi veto na mjeru.
Republikanci su odbacili odredbe iz verzije zakona kojim se djeci od 14 i 15 godina dozvoljava da rade na opasnim poljima, uključujući rudarstvo, šumarstvo i pakovanje mesa. Međutim, zadržao je neke odredbe za koje Ministarstvo rada kaže da krše federalni zakon, uključujući dozvolu da djeca od 14 godina kratko rade u hladnjačama mesa kao i produžavanje radnog vremena u industrijskim perionicama i montažnim linijama.
Tinejdžerski radnici će najvjerovatnije prihvatiti nisku platu i manje će se udruživati ili težiti boljim uslovima rada, rekao je Maki iz Koalicije za dječiji rad, mreže sa sjedištem u Vašingtonu.
"Postoje poslodavci koji imaju koristi od poslušnih tinejdžerskih radnika“, rekao je Maki, dodajući da su tinejdžeri laka meta za industrije koje se oslanjaju na ranjive populacije, kao što su imigranti i bivši zatvorenici, da bi popunjavali opasna radna mjesta.
Sekretarijat za rad saopštio je u februaru da se kršenje zakona o radu djece povećalo za gotovo 70 odsto od 2018. Agencija pooštrava primjenu zakona i traži od Kongresa da dozvoli veće kazne protiv prekršitelja.
Sekretarijat je u februaru kaznio jednog od najvećih preduzimača za pakovanje mesa u zemlji u iznosu od 1,5 miliona dolara, nakon što su istražitelji otkrili da je kompanija ilegalno zaposlila više od 100 djece na lokacijama u osam država. Djeca su čistila testere i drugu opasnu opremu u fabrikama za pakovanje mesa, često koristeći opasne hemikalije.
Nacionalni poslovni lobisti, trgovinske komore i dobro finansirane konzervativne grupe podržavaju državne nacrte zakona za povećanje učešća tinejdžera u radnoj snazi, uključujući Amerikance za prosperitet, Konzervativnu političku mrežu i Nacionalnu federaciju nezavisnog poslovanja, koja se obično povezuje sa republikancima.
Grupe i saveznički zakonodavci često kažu da su njihovi napori usmjereni na širenje roditeljskih prava i pružanje više radnog iskustva tinejdžerima.
"Nema razloga da iko treba da dobije dozvolu vlade da bi dobio posao“, rekla je republikanska kongresmenka Arkanzasa Rebeka Burks, koja je sponzorisala zakon o uklanjanju dozvola za rad djece, i koja je rekla u državnom Kongresu: "To je jednostavno eliminisanje birokratije i uklanjanje odluke roditelja da li njihovo dijete može da radi."
Margaret Vurt, istraživačica dječijih prava u Human Rights Watchu, članica Koalicije za borbu protiv dječijeg rada, opisala je nacrte zakona poput onog koji je usvojen u Arkanzasu kao "pokušaje da se podriju bezbjedne i važne zaštite na radnom mjestu i smanji moć radnika."
Sadašnji zakoni ne štite mnoge dječije radnike, rekla je Vurt.
Ona je izrazila želju da zakonodavci ukinu izuzetke za dječiji rad u poljoprivredi. Federalni zakon dozvoljava djeci od 12 i više godina da rade na farmi bilo koje vrijeme van školskog vremena, sa roditeljskom dozvolom. Poljoprivredni radnici stariji od 16 godina mogu da rade na opasnim visinama ili da upravljaju teškim mašinama, što su opasni zadaci rezervisani za odrasle radnike u drugim industrijama.
Dvadeset četvoro djece poginulo je od povreda na radu 2021. godine, saopštio je Biro za statistiku rada. Otprilike polovina smrtnih radnih incidenata dogodila se na farmama, navodi se u izvještaju vladine kancelarije za odgovornost, koji obuhvata smrt djece između 2003. i 2016. godine.
"Više djece umire radeći u poljoprivredi nego u bilo kom drugom sektoru“, rekla je Vurt. "Primjena neće mnogo pomoći dječjim poljoprivrednicima ako se standardi ne poboljšaju."
Na godišnjicu masakra u školi u Teksasu, Biden ponovo pozvao na kontrolu oružja
Predsjednik Joe Biden u srijedu je ponovo pozvao na zabranu prodaje automatskog oružja, na skupu koji su on i njegova supruga Džil održali u Bijeloj kući, na godišnjicu masakra u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu.
Tragedija 24. maja 2022, u kojoj je ubijieno 19 učenika i dvoje nastavnika, bila je najstrašnija od brojnih masovnih pucnjava koje su se dogodile u Americi protekle godine.
"Ne možemo da okončamo ovu epidemiju dok Kongres ne usvoji razumne zakone o bezbjednosti oružja, i oružje rata skloni sa naših ulica i van domašaj opasnih ljudi, i dok pojedinačne države ne učine to isto", poručio je Biden.
Vatreno oružje je usmrtilo više djece i tinejdžera u SAD nego bilo koji drugi uzročnik smrti, prema analizi istraživača Univerziteta Mičigen.
Biden je još jednom pozvao Kongres da zabrani prodaju automatskih pušaka AR-15 i magazina sa municijom visokog kapaciteta.
Policija Uvaldea i dalje pod istragom
Istraga o postupanju policije tokom masovnog ubistva u osnovnoj školi Rob u Uvaldeu, Teksasu, u toku je i godinu dana poslije zločina. Napadač je 24. maja 2022. u školi ubio 19-oro djece i dvoje nastavnika. U istrazi se do sada pokazalo da je policija oklijevala da se suprotstavi napadaču, kao i da su nadležni u danima poslije napada davali netačne i oprečne informacije o svojoj reakciji na licu mjesta.
Ubistvo u školi u Uvaldeu ponovo je izazvalo bijes u američkoj javnosti zbog oružanog nasilja, ponovo se pozivalo na donošenje strožih zakona o oružju, a u toku su i sudski procesi protiv lokalnih vlasti u tom mjestu zbog sakrivanja informaciija o pucnjavi i reagovanju policije.
Izvještaj poslanika državne skupštine Teksasa pokazao je da je na mjestu pucnjave bilo oko 400 policajaca - lokalnih, državnih, federalnih. Međutim, teško naoružani policajci čekali su više od jednog sata da se suprotstave 18-godišnjem napadaču i ubiju ga.
Poslanici su konstatovali da su policajci kao prioritet shvatili svoj život u odnosu na "živote nedužne djece".
Ubijeni đaci su bili starosti od 9 do 11 godina.
Najmanje petoro policajaca povuklo se iz službe nakon što je otvorena istraga. Šef Odeljenja za javnu bezbjednost Teksasa, Stiv Mekrou, kazao je da je veliki dio odgovornosti na šefu policije Uvaldea, koji je otpušten.
Državna tužiteljka okruga Juvalde, Kristina Mičel, rekla je da teksaški rendžeri i dalje istražuju postupanje policije i da će njena kancelarija sve što je otkriveno predočiti velikoj poroti. Ali, kaže da ne zna kada će istraga biti okončana.
Gradonačelnik Uvaldea, Don Meklolin, poručuje da ga frustrira sporost istrage.
"Nemaju odgovore na jednostavna pitanja, na koja bi trebalo da ih imaju", kazao je Meklolin porodicama žrtava.
Predsjednik Joe Biden, koji je sa suprugom posjetio Uvalde neposredno posijle tragedije, mjesec dana poslije potpisao je zakon o oružju kojiim se pooštravaju određeni uslovi za kupovinu. Zakon propisuje strože bezbjednosne provjere za najmlađe kupce oružja i daje državama dodatni novac da obezbijede dostupnost programa za mentalno zdravlje i pomoć školama.
Iako sličan zakon na federalnom nivou nije donesen decenijama, on nije uključio ono što su porodice iz Uvaldea tražile - da se podigne starosna granica za kupovinu automatskog oružja.
Na nivou države Teksas, republikanska vlast odacila je sve prijedloge da se pooštre zakoni o oružju - uprkos protestima porodica i demokrata.
Guverner Greg Abot takođe je odbacio pozive da se pooštre zakoni, kao što je to učinio poslije masovnih ubistava u crkvi u Saderlend Springsu 2017. ili supermarketu u El Pasu 2018. Abot zbog toga nije trpio posljedice na izborima i osvojio je treći mandat poslije ubistva u Uvaldeu.
Uvalde u žalosti
Osnovna škola Rob je permanentno zatvorena, kao i kampus, i u planu je da se napravi nova.
Više od 10 učenika četvrtog razreda preživjelo je masakr u njihovoj učionici. Neki su se vratili na nastavu uživo prošle jeseni. Drugi su nastavili sa online nastavom, uključujući i djevojčicu koja je provela više od dva mjeseca u bolnici pošto je ranjena sa nekoliko metaka.
Veronika Mata, učiteljica u predškolskom odjeljenju u Uvaldeu, takođe se vratila na posao ove godine. Njena 10-godišnja kćerka Tes jedna je od ubijenih u školi.
Neke porodice iz Uvaldea podnijele su tužbe protiv proizvođača oružja i policije.
Dan žalosti u entitetu Federacija BiH, sjećanje na ubijenu tuzlansku mladost
U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine u četvrtak, 25. maja je Dan žalosti, povodom godišnjice stradanja 71 osobe u eksploziji granate 1995. godine u Tuzli.
Granata je ispaljena 25. maja 1995. godine sa položaja Vojske Republike Srpske, a među žrtvama je najviše mladih koji su u prosjeku imali 24 godine. Na Tuzlanskoj kapiji ranjeno je više od 150 osoba.
Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave BiH na pola koplja, zabranjeni su kulturno-zabavni programi na javnim mjestima, dok su mediji dužni uskladiti i prilagoditi svoje sadržaje.
Odluku o proglašenju dana žalosti u Federaciji BiH donijela je 19. maja Vlada tog bh. entiteta.
Predsjedništvo BiH je zadužilo 24. maja Vijeće ministara BiH da donese odluku da se 25. maj proglasi danom žalosti u BiH, u znak sjećanja na žrtve na Tuzlanskoj kapiji.
Taj zaključak usvojen je na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH. Za zaključak su glasali član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, dok je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović glasala protiv.
Američka ambasada: Prijetnja za RS je Dodik, ne Zapad i SAD
Ambasada Sjedinjenih Država u BiH ocijenila je kao apsurdne i zlonamjerne posljednje izjave predsjednika Republike Srpske (RS), koji je tokom posjete Rusiji pooštrio svoj proruski, antizapadno i antiamerički orijentisan kurs.
Dodik se sreo sa Vladimirom Putinom u Moskvi 23. maja i uz optužbe na račun Američke ambasade u BiH i ambasadora Michaela Murphya ustvrdio da im je cilj uništenje RS.
Sjedinjene Države i Zapad, naglasili su iz Ambasade, ne predstavljaju prijetnju ni Republici Srpskoj ni težnjama njenih stanovnika da imaju mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost.
"Te prijetnje dolaze od Milorada Dodika i onih u vlasti Republike Srpske koji teže da oduzmu osnovna prava i slobode stanovnicima ovog entiteta, bogateći se umjesto da rade na prosperitetu onih za koje tvrde da ih predstavljaju, podrivajući državu Bosnu i Hercegovinu i Daytonski mirovni sporazum, te dajući destabilizirajuća, iluzorna i opasna obećanja o nezavisnosti Republike Srpske", navode iz Ambasade na Twitteru.
Sjedinjene Države su bile i jesu, kažu iz Ambasade, prijatelj i partner svih građana Bosne i Hercegovine.
"Naša politika ovdje je jasna i direktna i takva je već 28 godina: Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, kao i njenu integraciju u euroatlantske institucije", naveli su iz Ambasade SAD u BiH.
