Linkovi

Izdvojeno

Dva člana Predsjedništva BiH kažu da je odluka Skupštine Crne Gore prijateljski čin, BiH i Srbija da učine isto

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović (Foto: Predsjedništvo BiH)

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović pozdravili su odluku Skupštine Crne Gore kojom je izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici

"Smatram to civilizacijskim činom posebno zbog činjenice da se time zabranjuje negiranje genocida. Bosna i Hercegovina i Srbija bi morale učiniti isto", kazao je Komšić.

Za Džaferovića usvajanje Rezolucije "predstavlja civilizacijski iskorak i neizmjeran doprinos obnovi povjerenja, te jačanju mira i stabilnosti u regionu".

"Zato pozdravljam ovu odluku Skupštine Crne Gore i doživljavam je kao iskren i prijateljski čin", poručio je.

Skupština Crne Gore, uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista, izglasala je 17. juna Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Izglasana je i smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Za Rezoluciju kojom se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici glasalo je 55 poslanika, što je dvotrećinska većina u parlamentu.

Za Rezoluciju glasali su poslanici opozicije - Demokratska partija socijalista na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka i albanske nacionalne stranke, kao i poslanici vladajućeg Građanskog pokreta URA i Demokratske Crne Gore.

Rezoluciju o Srebrenici predložila je Bošnjačka stranka, uz podršku grupe opozicionih poslanika.

Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Zločine su počinile snage Vojske Republike Srpske i paravojnih snaga iz Srbije.

Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

U tom bosanskohercegovačkom gradu i okolnim opštinama ekshumirane su 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava su identifikovani.

Još se traga za više od 1.000 nestalih.

Od 2003. godine u Memorijalnom centru Potočari obavljeno je 20 kolektivnih dženaza. U proteklih 18 godina ukopane su 6.652 identifikovane žrtve genocida.

See all News Updates of the Day

SAD: Broj poginulih u oluji Ian dostigao 85

Uništene kuće, vozila i čamci nakon što je uragan Ian izazvao opsežna razaranja na ostrvu Pine, Florida.

Broj poginulih od uragana Ian, jedne od najsnažnijih oluja koja je ikad pogodila Sjedinjene Države, dostigao je najmanje 85 u nedjelju, dok su spasioci nastavili da traže ljude, koji žele da napuste svoje devastirane zajednice, posebno u najteže pogođenim priobalnim krajevima na jugozapadu Floride.

Spasioci "ide od kuće do kuće... kako bi se uvjerili da su sve obišli", rekla je Deanne Criswell, administratorica Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA), za emisiju CNN-a Stanje nacije.

Više od 800.000 korisnika i dalje je bez struje na Floridi, koja je pretrpjela najgore razaranja. Ian je u srijedu stigao na jugozapadnu obalu države okrenutu ka Meksičkom zalivu.

Većina smrtnih slučajeva zabilježena je u okrugu Lee, koji nije bio na putu oluje u prvim prognozama za putanju oluje. Na kraju, Ian je protutnjao na sjeveroistok preko Floride do Atlantskog okeana, a zatim skrenuo ka sjeveru, skupio novu snagu nad toplom okeanskom vodom i drugi put uspio da se spusti na SAD, u Južnu Karolinu.

"Ova oluja je bila zaista opasna", rekla je Criswell za Fox News Sunday u odvojenom intervjuu.

Ona je rekla da je jedna lekcija iz oluje da Amerikanci "moraju da shvate kakav je njihov rizik" tamo gdje odluče da žive i da je "osiguranje od poplava vaš najbolji izbor" u zaštiti porodične imovine.

Predsjednik SAD Joe Biden i prva dama Jill Biden posjetiće u ponedjeljak ostrvsku teritoriju Portorika kako bi procijenili štetu od septembarskog uragana Fiona, a zatim će u srijedu posjetiti Floridu.

U primorskoj državi Sjeverna Karolina, kancelarija guvernera potvrdila je četiri smrtna slučaja u vezi sa Ianom.

U subotu u okrugu Lee na Floridi, spasioci i građani u čamcima još uvijek spašavali posljednje zarobljene stanovnike malog ostrva Matlacha.

Krhotine, napuštena vozila i oboreno drveće prekrili su glavnu ulicu i okolinu zaseoka koja je prošarana šarenim drvenim kućama sa rebrastim metalnim krovovima.

Zajednica, u kojoj živi oko 800 ljudi, odsječena je od kopna nakon oštećenja dva mosta, a oni koji su rano pobjegli tek su počeli da se vraćaju kući da bi pregledali obim razaranja.

Sjedeći u sjenci napuštene kuće Matlača, Chip Farrar je rekao za AFP: "Niko nam ne govori šta da radimo, niko nam ne govori gdje da idemo".

"Naredbe za evakuaciju su stigle veoma kasno", rekao je 43-godišnjak. "Ali većina ljudi koji su još uvijek ovdje ionako ne bi otišli. To je mjesto plavih okovratnika. I većina ljudi nema gdje da ode, što je najveći problem."

Kompanija CoreLogic, specijalizovana za analizu imovine, saopštila je da bi gubici u vezi sa vjetrom za stambene i poslovne nekretnine na Floridi mogli da koštaju osiguravače do 32 milijarde dolara, dok bi gubici od poplava mogli da dostignu 15 milijardi dolara.

"Ovo je najskuplja oluja na Floridi od kada se uragan Andrew spustio na kopno 1992. godine", rekao je Tom Larsen iz CoreLogica.

Šesnaest migranata je nestalo kada im je čamac potonuo tokom uragana, saopštila je obalska straža SAD. Dvije osobe su pronađene mrtve, a devet je spašeno, uključujući četiri Kubanca koji su doplivali do obale Florida Keysa.

U izvještaju su korištene neke informacije AFP-a.

State Department: Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče FBiH

USA-DIPLOMACY/

Podršku izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo OHR iskazao je i portparol američkog State Departmenta.

"Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče Federaciju Bosne i Hercegovine. Ova akcija je bila i hitna i neophodna kako bi se osigurao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH." stoji u objavi portparola State Departmenta koji je prenio podršku Ambasade SAD OHR-ovoj odluci.

update

Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH. Podržale SAD i V. Britanija

Christian Schmidt

Na dan Opštih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR.

Odluku je OHR objavio na web stranici i ona na snagu stupa odmah.

Schmidt se u odluci obraća građanima kojima prvo zahvaljuje na izborima a u nastavku obrazlaže odluku:

"Nažalost, previše vremena je izgubljeno. Neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama nedostaje transparentnosti ili se one jednostavno blokiraju i ne provode.

Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada.

Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali.

Izmjene koje sam danas uveo neće uticati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela.

Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari posmatraju odvojeno. Taj posao tek treba da se obavi i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao.

Moje odluke će pomoći da ova država bude u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate.

Ovo također nije implementacija odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo da to uradim, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe daytonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH.

Moj hitan zahtjev danas izabranom sazivu Parlamenta BiH jeste da brzo usvoji odluku o kojoj se već više od deset godina samo raspravlja, koja se čeka, o kojoj se samo izriču bujice riječi bez ikakvih posljedica: implementirajte presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strasbourgu i sudova u Sarajevu. Ja ću biti u tom timu i pomagat ću, jer ovo zahtijeva mnogo rada i promišljanja.

U proteklih nekoliko sedmica, o ovim mjerama sam razgovarao sa mnogim političkim liderima, akademicima, predstavnicima organizacija civilnog društva, predstavnicima međunarodne zajednice. Različite političke stranke su prezentirale svoje prijedloge kako da se unaprijedi funkcionalnost države i Federacije BiH.

Oni su istakli svoje zabrinutosti i dali ideje o tome kako zemlju i narode održati zajedno. Dosta toga sam uzeo u razmatranje.

Međutim, domaći lideri, nažalost, nisu mogli postići konsenzus o tim pitanjima između sebe. U odsustvu domaćeg konsenzusa i u skladu sa mojim mandatom te imajući u vidu potrebe ljudi, ja sam razmotrio odluke i danas ih donio.

Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova.

Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem.

I očekujem od svih posvećenost zajedničkom radu u konstruktivnom duhu.

Unio sam u Ustav i zahtjev za obaveznu suradnju, što je osnova za prosperitet svih.

Da budem jasan: Niko ne može narediti volju da se zajednički radi u ime kantona, entiteta i države. Kao preduslov za uspjeh neophodan je mentalni i moralni zaokret u glavama pojedinih ljudi i političara ovdje u Bosni i Hercegovini.

Također sam dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama. Ovo nije zasnovano na etničkoj pripadnosti, ali neće ugroziti pravo konstitutivnih naroda da štite svoje vitalne interese. Ali ovo vidim kao hitno i neophodno kako bi se dao veći prostor mudrosti i posvećenosti građana Bosne i Hercegovine.

Postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istovremeno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sistema. Ovom odlukom sam povećao broj delegata u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada po prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ove odluke imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora. Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, sa tri konstitutivna naroda i Ostalima. I svi imaju i trebaju imati zaštićena prava. Potrebna nam je kultura dijaloga i suradnje – funkcionalne strukture su osnova takve demokratske kulture. Mi moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji. Svijet se promijenio i mi moramo prilagoditi demokratske vrijednosti!

Tako što će osigurati da izborni rezultati budu implementirani, da nove vlade budu formirane, da institucije mogu funkcionirati, da sudije budu nominirane i imenovane, današnje odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i Ostale.

Upravo u ovom trenutku, evo s moje strane jedno razmišljanje i najava: stranke, političari i politički kalkulanti koji žele misliti da je blokada donošenja odluka moguća kao legitimno sredstvo u multietničkoj Bosni i Hercegovini varaju se i ja ću u budućnosti koristiti sve svoje ovlasti da to deblokiram! U svim slučajevima, ako bude potrebno! U svim slučajevima, ako bude potrebno!

Zahvaljujem mnogima sa kojima sam razmjenjivao ideje, uključujući i one sa kontroverznim prijedlozima.

Vjerujem u konstruktivan dijalog i pozivam na učešće u tom dijalogu. Zahvaljujem pojedinima na njihovom ličnom strpljenju i konstruktivnim razgovorima izvan oka javnosti. Uvidio sam da tu ima puno mudrosti i iskustva i nudim suradnju u budućnosti, na neki način, novi pristup. I taj novi pristup mora da obuhvati obične građane, nevladine organizacije, ljude iz domena umjetnosti, poslovne zajednice, nastavnike i učenike, profesore i studente.

Potrebno nam je zajedničko razumijevanje sa ljudima za Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Pozivam građane da rade na ovom. Ja ću pomoći.

Moj prvi korak je ova odluka. Sa ovim odlukama, odgovorni politički lideri mogu sarađivati sa Evropskom unijom, predsjednikom Michelom, predsjednicom Von der Layen i svim Evropljanima kako bi načinili potreban napredak.

Vrijeme ističe. Oni moraju ostvariti bolji status Bosne i Hercegovine kao kandidata za evropsku integraciju. Ja sam uvjeren da to mogu uraditi zajedno u narednim mjesecima.

U danima pred nama, neki će iznositi svoje tvrdnje u pogledu toga ko je dobio, a ko izgubio sa ovim odlukama. Dosta toga će biti besmislice. Jasni dobitnici su ljudi ove zemlje i njihova mirna budućnost.

Odluke koje sam potpisao jutros stupaju na snagu objavom na zvaničnoj internet stranici OHR-a ili u Službenim novinama, u zavisnosti šta bude objavljeno ranije.

Sve najbolje za Bosnu i Hercegovinu!"stoji u objavi OHR-a.

Šmitovu odluku ubrzo je javno podržala i ambasada SAD u BiH.

Na twitteru se oglasio i ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly.

"Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ulogu koju imaju visoki predstavnik i njegov Ured u Bosni i Hercegovini. Izvor je žaljenja što su ovlasti visokog predstavnika i dalje potrebne u Bosni i Hercegovini, ali u nedostatku domaće političkih volje ili vodstva, visoki predstavnik ima važnu ulogu u provedbi Daytonskog sporazuma i podržavanju okvira za prosperitetnu budućnost. Njegove današnje odluke treba gledati u tom svjetlu. Funkcionalne vlasti, na svim razinama, ključni su za osiguranje napretka i stabilnosti. Domaći politički akteri sada moraju raditi zajedno na implementaciji izbornih rezultata i podržati reforme potrebne za napredak BiH na njenom euroatlantskom putu." stoji u objavi britanskog ambasadora u BiH

Izborni dan u BiH

Birači žele promjenu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:14 0:00

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH izjavili su da su vrlo zadovoljni načinom na koji su izbori provedeni. Prvi preliminarni rezultati izbora očekuju se u ponoć. Prema podacima ove institucije odziv građana na izbore kreće se oko 50 posto.

Izbori u BiH | Generalne informacije

Elections Bosnia 2022

02. oktobra 2022. građani BiH biraju 518 članova i članica različitih organa vlasti. Birališta se otvaraju u 7, a zatvaraju u 19 sati.

organ vlastibroj članova/članicanačin izbora
Predsjedništvo BiH3direktni izbor
Parlament BiH42iz FBiH 28 (21 direktno i 7 kompenzacijski mandati), iz RS 14 (9 direktno i 5 kompenzacijski mandati)
Parlament FBiH9873 direktno i 25 kompenzacijski mandati
Predsjednik i potpredsjednici RS3direktni izbor
Narodna skupština RS8363 direktno i 20 kompenzacijski mandati
Unsko-sanski Kanton30direktni izbor
Posavski Kanton21direktni izbor
Tuzlanski Kanton35direktni izbor
Zeničko-Dobojski Kanton35direktni izbor
Bosansko-podrinjski Kanton-Goražde25direktni izbor
Srednjobosanski Kanton30direktni izbor
Hercegovačko-neretvanski Kanton30direktni izbor
Zapadnohercegovački Kanton23direktni izbor
Kanton Sarajevo35direktni izbor
Kanton 1025direktni izbor

Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti:

Predsjedništvo BiH10 kandidata
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH752 kandidata
Predstavnički dom Parlamenta FBiH1.230 kandidata
Narodna skupštinu Republike Srpske1.429 kandidata
Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske31 kandidat
Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine3.806 kandidata

Na opštim izborima 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine (BiH) biraju članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u parlamentima dva entiteta, Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, za učešće na Općim izborima 2022. godine, ovjereno je 145 političkih subjekata - 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se 8 stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste.

Dakle, ukupno 127 političkih subjekata - 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH 2022. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG