Linkovi

Top priča BiH

Dva člana Predsjedništva BiH kažu da je odluka Skupštine Crne Gore prijateljski čin, BiH i Srbija da učine isto

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović (Foto: Predsjedništvo BiH)

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović pozdravili su odluku Skupštine Crne Gore kojom je izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici

"Smatram to civilizacijskim činom posebno zbog činjenice da se time zabranjuje negiranje genocida. Bosna i Hercegovina i Srbija bi morale učiniti isto", kazao je Komšić.

Za Džaferovića usvajanje Rezolucije "predstavlja civilizacijski iskorak i neizmjeran doprinos obnovi povjerenja, te jačanju mira i stabilnosti u regionu".

"Zato pozdravljam ovu odluku Skupštine Crne Gore i doživljavam je kao iskren i prijateljski čin", poručio je.

Skupština Crne Gore, uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista, izglasala je 17. juna Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Izglasana je i smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Za Rezoluciju kojom se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici glasalo je 55 poslanika, što je dvotrećinska većina u parlamentu.

Za Rezoluciju glasali su poslanici opozicije - Demokratska partija socijalista na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka i albanske nacionalne stranke, kao i poslanici vladajućeg Građanskog pokreta URA i Demokratske Crne Gore.

Rezoluciju o Srebrenici predložila je Bošnjačka stranka, uz podršku grupe opozicionih poslanika.

Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Zločine su počinile snage Vojske Republike Srpske i paravojnih snaga iz Srbije.

Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

U tom bosanskohercegovačkom gradu i okolnim opštinama ekshumirane su 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava su identifikovani.

Još se traga za više od 1.000 nestalih.

Od 2003. godine u Memorijalnom centru Potočari obavljeno je 20 kolektivnih dženaza. U proteklih 18 godina ukopane su 6.652 identifikovane žrtve genocida.

See all News Updates of the Day

Ko je novi Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt

Christian Schmidt, March 9, 2021

U Njemačkoj je zapamćen kao političar koji se nije ustručavao donositi i odluke koje su se često doživljavale kontroverznim.

Oni koji ne donose vlastite odluke neće se nikome ni zamjeriti”, govorio je, naprimjer, Schmidt 2017. godine, obrazlažući zašto je kao ministar poljoprivrede na sastanku s kolegama iz zemalja članica Evropske unije (EU) glasao protiv zvanične odluke njemačke Savezne vlade i kancelarke Angele Merkel.

Schmidt je prije pet godina, usprkos modernim trendovima, vodio kampanju uvođenja što više mesa na školske jelovnike, posebno svinjetine koju su neke škole izbacile iz menze zbog djece muslimana. Slikao se za blagdane kako jede pečenu prasetinu. Također, u trgovinskom ratu s Rusijom inzistirao je da “jedna jabuka na dan, Putin iz kuće van”, pozivajući Nijemce da jedu domaće voće pet puta dnevno i da ne posežu za uvoznim. Inicirao je i pisanje institucionalne povijesti njemačkog Ministarstva poljoprivrede, analize koja je pokazala skrivanu činjenicu da su bivši članovi Nacionalsocijalističke partije Adolfa Hitlera poslije Drugog svjetskog rata nastavili držati većinu rukovodećih pozicija u tom (i drugim ministarstvima) vodeći čak i kadrovsku politiku.

BOSNIA-HERZEGOVINA -- The new High Representative and EU Special Representative in Bosnia and Herzegovina, German diplomat Christian Schmidt, gives a statement to the press in Sarajevo, August 2, 2021
BOSNIA-HERZEGOVINA -- The new High Representative and EU Special Representative in Bosnia and Herzegovina, German diplomat Christian Schmidt, gives a statement to the press in Sarajevo, August 2, 2021

Kao evanđelist-luteran predstavljao je protestante u najužem rukovodstvu Kršćansko-socijalne unije (CSU), stranke pod jasnim katoličkim dominatom, u kojoj je imenovan za jednog od četiri zamjenika predsjednika.

Sin pekara desetljećima vezan za Balkan

Novi šef Ureda visokog predstavnika (OHR) nije pred lakim zadatkom. Četvrt stoljeća nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma BiH i dalje, prema ocjeni samog OHR-a, nije funkcionalna država.

Glavne zapadne zemlje istodobno su smanjile svoj angažman u regiji, a vanjske sile, poput Rusije, Kine i Turske, proširile su svoj utjecaj, povećavajući na taj način i napetosti. Naime, Austrijanca Valentina Inzka, koji je tu dužnost obnašao od 2009. godine, zamijenit će na prijedlog njemačke Savezne vlade.

Rusija, kojoj se kasnije pridružila i Kina, nije podržala Schmidtovo imenovanje u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC). Štoviše, Ured visokog predstavnika (OHR) pokušali su ukinuti.

Schmidt je primjer uspješnog njemačkog karijernog političara.

Rođen je 1957. To ga čini vršnjakom čelnika glavnih, vladajućih bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka u Bosni i Hercegovini, Bakira Izetbegovića (Stranka demokratske akcije) i Dragana Čovića (Hrvatska demokratska zajednica BiH) koji su godinu stariji od njega, kao i Milorada Dodika (Savez nezavisnih socijaldemokrata) koji je dvije godine mlađi.

Odrastao je u siromašnoj obitelji koja je u Obernzennu, mjestašcu od oko 2.000 stanovnika, držala pekaru. Kao stipendist Fondacije Konrad Adenauer, usko povezane s njemačkom političkom strankom Kršćansko-demokratska unija (CDU), završio je pravni fakultet. Iako protestant, pridružio se kasnije toj stranci, nasljednici katoličke Bavarske nacionalne partije. Njegova karijera je do kraja 1980-ih godina bila vezana uglavnom za lokalnu zajednicu i bavarsku regiju u kojoj je rođen.

Politički uspon kreće 1990. kad ulazi u njemački parlament, Bundestag. Kao zastupnik CSU-a je od 1990-ih bio uključen u kreiranje njemačke vanjske, sigurnosne i obrambene politike.

Aktivno se kao zastupnik bavio i ratom u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, njegovim posljedicama i poslijeratnom obnovom. Bio je dugogodišnji član parlamentarne skupine za odnose s Hrvatskoj gdje slovi kao “veliki prijatelj”. Tako ga je oslovio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji mu je u januaru 2020. uručio predsjedničko odličje “Red Ante Starčevića” za “osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu”.

To je kasnije izazvalo kontroverzu u BiH, posebno među Bošnjacima, budući da je bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman isto odlikovanje 1997. dodijelio Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Jadranku Prliću, Brunu Stojiću, Valentinu Ćoriću i Dariju Kordiću - političkim, policijskim i vojnim čelnicima Hrvata u BiH tokom rata, koji su kasnije pravosnažno osuđeni za ratne zločine.

Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021
Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021

Širenje NATO-a i prehrana Nijemaca

Od 2005. do 2013. bio je parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu odbrane, a kasnije je obavljao sličnu funkciju u ministarstvu za državnu pomoć. U to vrijeme je snažno branio angažman njemačke vojske u sklopu međunarodne misije u Afganistanu, ali i proširenje NATO-a prije svega na Zapadni Balkan, lobirajući za članstvo Hrvatske i upozoravajući na širenje utjecaja Rusije.

Od 2014. do 2018. bio je savezni ministar poljoprivrede. Kao ministar poljoprivrede je odmah po stupanju na dužnost 2014. godine ušao u spor s Moskvom. Objavio je “rat” Putinu krajem 2014. nakon što zabrane uvoza mlijeka, voća, povrća i mesa iz EU, SAD-a, Kanade, Australije i Japana u Rusiju. To je posebno pogodilo proizvođače mesa koji su godišnje izvozili stotine miliona eura u Rusiju.

“Jedna jabuka na dan, Putin iz kuće van”, poručio je jedući s kancelarkom Angelom Merkel i ministrima iz pune košarice i pozivajući sve da jedu “po pet jabuka dnevno” i tako podrže njemačke poljoprivrednike. Osim što je organizirao veću distribuciju voća po njemačkim školama, kako bi se pomoglo njemačkim poljoprivrednicima, inzistirao je i na jedenju više mesa.

Na njegovu inicijativu osnovan je institut koji se bavi proučavanjem prehrambenih navika djece. Istraživanje Ministarstva je pokazalo da je “meso omiljena njemačka hrana”, te da u toj zemlji tek oko četiri posto stanovnika jede vegetarijansku kuhinju. Vodio je kampanju protiv “zbunjujućih” natpisa na proizvodima poput “vegetarijanska šnicla”. Nakon što su brojne škole izbacile svinjetinu s menija zbog muslimanske djece kojima je jedenje svinjetine zabranjeno, Schmidt je s kancelarkom Merkel pozvao migrante da “toleriraju njemačke prehrambene navike”.

Solo nastup u Bruxellesu

Schmidtova politička karijera ostat će obilježena glasanjem 2017. godine na sastanku ministara poljoprivrede u Bruxellesu na kojem se odlučivalo hoće li se u EU produžiti dozvola za korištenje herbicida glifosat, namijenjenog uništavanju korova.

Glas Njemačke, koju je vodila velika koalicija CSU-CDU i SDP, bio je presudan. Njemačka ministrica za okoliš Barbara Hendrichs (SPD) bila je protiv, ministar Schmidt (CSU) je podržavao korištenje tog herbicida, pa je prema poslovniku njemačke Savezne vlade u Bruxellesu trebao biti suzdržan.

“Političari koji ne donose vlastite odluke neće se nikome ni zamjeriti”, izjavio je poslije glasanja za produženje korištenja glifosata do 2022. godine i navukao bijes SPD-a i opozicijskih stranaka koje su tražile zabranu glifosata. Taj herbicid je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) klasificirala 2015. godine kao “vjerojatno kancerogen” te kao “prijetnja bioraznolikosti”, ali su neki drugi stručnjaci imali drukčije mišljenje.

Čelnica parlamentarne skupine SPD-a Andrea Nahles tad je izrazila sumnju da kancelarka Angela Merkel “ne drži sve svoje ljude pod kontrolom” i da joj je “vjerodostojnost upitna”. U medijima su objavljene ankete prema kojima je više od 60 posto Nijemaca za Schmidtovu smjenu. Spominjalo se i lobiranje za kompanije Monsanto i Bayer koje su najveći proizvođači.

“To je nešto što se ne smije ponoviti”, naglasila je kancelarka Merkel, ali je odbila smijeniti Schmidta iz tada već tehničke vlade i koja je riješila situaciju tako što mu nije ponudila poziciju u novoj vladi uspostavljenoj 2018.

Iste godine bio je predložen za člana nadzornog odbora Njemačkih željeznica (Deutsche Bahn), ali je zbog procjene etičke komisije to odgođeno za sljedeću “zbog potencijalnog sukoba interesa”. Naime, željeznica koristi upravo sporni herbicid glifosat kako bi svoje kolosijeke sačuvao od korova.

Schmidt je ostao u Bundestagu kao osoba zadužena za vanjsku politiku CSU-a. U novembru 2019. je boravio u BiH kao zastupnik na čelu delegacije koja je trebala vidjeti kako Njemačka može pomoći BiH oko migrantske krize.

Jedan od uvjeta za pomoć Njemačke je bilo i razmještanje migranata širom BiH, a s obzirom na to da se to nije dogodilo zbog protivljenja iz entiteta Republika Srpska, kao i sredina u Federaciji BiH u kojoj su Hrvati većina, delegacija nije dolazila u ponovne posjete.

Ranije je, u ljeto 2016. godine boravio u BiH kao savezni ministar poljoprivrede kako bi pomogao oko ispunjavanja uvjeta za predaju zahtjeva te zemlje za članstvo u Evropskoj uniji.

Schmidt "preuzeo ključeve" od Inzka

Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021

Primopredaja dužnosti novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christiana Schmidta i odlazećeg Valentina Inzka održana je u ponedjeljak, 2. augusta, u Sarajevu.

“Čast mi je i zadovoljstvo služiti vašoj zemlji i njenom narodu u narednim godinama. Preuzimam dužnost čvrsto odlučan da pomognem ljudima. Ne želim obećati ništa nemoguće za vrijeme koje dolazi, ali uvjeravam vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu…da osiguram da ova zemlja…ima nadu u bolju budućnost", kazao je Christian Schmidt.

Naveo je da se BiH mora vratiti na dnevni red međunarodne zajednice i da će se potruditi da se postigne taj cilj.

“Obavljati ovu funkciju podrazumijeva duboko poštovanje prema ljudima koji su izgubili život u ratu i onima koji su spremni da grade novu evropsku budućnost BiH. Nije lako dostići dogovor o nekim pitanjima kada je riječ o zajedničkoj budućnosti i zato sam tu kako bih u ime međunarodne zajednice provodio mir i pomogao građanima ove zemlje, konstitutivnim narodima, ali ostalima da dođu u jednu uravnoteženu situaciju i mir”, kazao je Schmidt.

Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021
Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021

Dodao je da se neće baviti samo očuvanjem granica.

“Mislim da je važno da prevaziđemo granice u svijesti ljudi“, naveo je Schmidt.

U čast preuzimanja dužnosti planirano je i održavanje prijema u Zemaljskom muzeju kada će se Schmidt, Inzko, te državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Miguel Berger i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratiti zvanicama.

Visoki predstavnik Schmidt će se u utorak, 3. avgusta, sastati sa dva člana Predsjedništva BiH, Komšićem i Šefikom Džaferovićem, nakon što je Milorad Dodik, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, izjavio je da nema namjeru da razgovara s, kako se izrazio, "lažnim i neimenovanim" novim visokim predstavnikom.

Prvo obraćanje Schmidta medijima u BiH zakazano je 4. avgusta.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom gradu Dejtonu.

Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.

Članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Nemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Ambasada Rusije u BiH saopštila je 31. jula da je ta država odbila da potpiše izjavu Vijeća za provedbu mira u BiH, u kojoj ambasadori zemalja članica najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija u BiH nakon nedavne izmjene Krivičnog zakona BiH o kažnjivosti negiranja genocida koju je nametnuo odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko.

Iz ambasade su naveli da je Rusija protiv bonskih ovlaštenja Ureda visokog predstavnika u BiH, kojeg "smatra kočnicom razvojnog puta Bosne i Hercegovine i insistira na njegovom bezuslovnom gašenju".

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je u petak, 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida. Zastupnici u NSRS-u usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje RS genocidnom tvorevinom.

Ova dva zakona odgovor su parlamentarnih stranaka iz RS na odluku Inzka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

Schmidt zvanično stupio na dužnost visokog predstavnika u BiH

Arhiv - Christian Schmidt

Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, 1. augusta je zvanično preuzeo mandat i već prvog dana imao sastanke u Sarajevu.

Schmidt se prvo sastao s gradonačelnicom Sarajeva Banjaminom Karić koja mu je poželjela dobrodošlicu i uspješnu misiju u BiH.

Schmidt je razgovarao i s ambasadorom SAD u BiH, Ericom Nelsonom.

Ambasada SAD je prenijela da je Nelson rekao da mu je "bila čast da pozdravi novog visokog predstavnika u BiH. Nadamo se djelotvornom partnerstvu SAD-a i OHR-a radi odgovornog napretka BiH".

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira (PIC) službeno su 27. maja imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Ruska Federacija se nije složila sa ovom odlukom.

Schmidtov politički uspon kreće 1990. kad ulazi u njemački parlament, Bundestag. Kao zastupnik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) je od 1990-ih bio uključen u kreiranje njemačke spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike.

Aktivno se kao zastupnik bavio i ratom u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, njegovim posljedicama i poslijeratnom obnovom.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, (Dejtonski mirovni sporazum), dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Dejtonu.

OHR ima ovlaštenja za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnom sprovođenju mirovnog rješenja.

Visoke predstavnike u BiH bira Upravni odbor Vijeća za sprovođenje mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsedništvo Evropske unije Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

CIN: Sudska pravda za nekretninu bankara 

Izvor: CIN

Sarajevski sud omogućio je prodaju nekretnine vrijedne 27,3 miliona KM za koju se sumnja da je stečena krivičnim djelom. 

Općinski sud u Sarajevu je početkom ove godine uknjižio vrijedno zemljište u centru grada na preduzeće bankara Amera Bukvića, iako je to bilo zabranjeno odlukom višeg suda zbog sumnje da su je njeni prethodni vlasnici stekli na nezakonit način, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Prodaju 14,6 duluma zemljišta na Marijiin Dvoru zabranio je Kantonalni sud u Sarajevu još u septembru 2019. godine. Učinio je to nakon što mu je Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) predočilo dokaze o navodnim zloupotrebama Davera Halilbegovića i Armina Mulahusića, vlasnika preduzeća „Profin-Invest“ na koje je nekretnina bila uknjižena.

Vlasnici „Profin-Investa“ i još 17 drugih privatnika i funkcionera optuženi su u maju ove godine za pronevjeru više od 30 miliona KM kredita i zajmova bankarske grupe „Nova ljubljanska banka“ (NLB) iz Slovenije, nezakonitu trgovinu dionicama i pranje novca. Optužnica je potvrđena i čeka se početak suđenja. Tužilaštvo je na kraju odustalo od optužnice protiv „Profin-Investa“ jer firma više nije imala imovine.

Zemljište na Marijin Dvoru je 2008. godine vrijedilo 15,1 miliona KM, a sedam godina kasnije procijenjeno je na 27,3 miliona KM. Danas, prema tvrdnjama stručnjaka, vrijedi znatno više (Foto: CIN)
Zemljište na Marijin Dvoru je 2008. godine vrijedilo 15,1 miliona KM, a sedam godina kasnije procijenjeno je na 27,3 miliona KM. Danas, prema tvrdnjama stručnjaka, vrijedi znatno više (Foto: CIN)

Nakon blokade, nekretnina na Marijin Dvoru je povjerena na čuvanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom. Zemljište procijenjeno na najmanje 27,3 miliona KM bi u slučaju osuđujuće presude pripalo Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Međutim, odlukom Općinskog suda ono je u julu oduzeto od Agencije i dodijeljeno Bukvićevoj firmi.

Tužilaštvo i pojedini pravnici smatraju da Općinski sud nije smio zanemariti zabranu i donijeti odluku o promjeni vlasnika. Takvo što je osporio i Vrhovni sud FBiH u drugom, ali gotovo identičnom, predmetu pokušaja preknjižbe blokirane nekretnine.

Bivša sutkinja Vrhovnog suda FBiH, danas notarka, Vesna Softić kaže da se nije smjela desiti promjena vlasništva na nekretnini: “Jer na koji način se onda zaštititi, na koji način uopšte doći do ostvarenja određenih prava ako se te mjere, koje su javne, poznate i tako dalje, ne poštuju, odnosno ako ih sam sud ne poštuje?”

Bivša sutkinja Vrhovnog suda FBiH, danas notarka, Vesna Softić kaže da u svojoj dugogodišnjoj praksi nije imala slučaj preknjižbe blokirane nekretnine te da se to nije smjelo desiti ni u slučaju zemljišta na Marijin Dvoru (Foto: CIN)
Bivša sutkinja Vrhovnog suda FBiH, danas notarka, Vesna Softić kaže da u svojoj dugogodišnjoj praksi nije imala slučaj preknjižbe blokirane nekretnine te da se to nije smjelo desiti ni u slučaju zemljišta na Marijin Dvoru (Foto: CIN)

Pomoćnik direktora za pravne poslove u Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom Benaris Ćosić upozorava da otuđenje nekretnine narušava krivični postupak zbog kojeg je i određena mjera zabrane.

Slovenci pokušavali osam godina, Bukvić završio za dvije

Sporna nekretnina na Marijin Dvoru je bila pod hipotekama NLB i NLB Leasing, članica NLB Grupe iz Ljubljane. Hipoteke su stavljene kao garancija za povrat 43 miliona KM kredita i zajmova koje su odobrili „Profin-Investu“ 2008. i 2009. godine. Krediti su trebali biti iskorišteni za kupovinu i uređenje zemljišta na Marijin Dvoru i izradu planova za izgradnju poslovnog centra NLB, ali je projekat propao a novac uglavom potrošen nenemjenski, navedeno je u optužnici.

Budući da „Profin-Invest“ nije vraćao zajam i kredite, NLB Leasing je pred Općinskom sudom u Sarajevu pokrenuo postupak za naplatu duga prodajom zemljišta. Sud je koncem 2011. donio rješenje o izvršenju hipoteke, ali zemljište nije prodato jer je to kontratužbom blokirao „Profin-Invest“.

Sedam godina kasnije za posjed na Marijin Dvoru se zainteresirala “MDC nekretnine“. Ovu firmu osnovao je „MDC“ u većinskom vlasništvu Amera Bukvića, donedavnog direktora „Bosnia Bank International“.

Bukvićeva porodica je isprva stekla suvlasništvo nad 14 stambenih i poslovih objekata koji su bili izgrađeni na parcelama oko zemljišta na Marijin Dvoru. Objekti ukupne površine 525 metara kvadratnih bili su procijenjeni na gotovo dva miliona KM. Ove nekretnine bile su uknjižene na „Propria BH“ i „Profin-Invest”, preduzeća u suvlasništvu porodica Mulahusić i Halilbegović. Koncem 2018. godine oni su bez naknade ustupili polovicu svog udjela u preduzeću „Propria BH“ Bukvićevoj svastiki Dženani Isović. Početkom 2019. Isovićeva je postala i vlasnik pedeset posto udjela u „Profin-Investu”, uz uplaćeni kapital od dvije hiljade KM.

„MDC nekretnine“ i članice NLB Grupe su ujedno postigle i dogovor oko preuzimanja velike parcele od 14,6 duluma zemljišta na Marijin Dvoru, ali je prethodno bilo potrebno razmrsiti međusobne odnose između Slovenaca i „Profin-Investa“.

Bukvićevo preduzeće u januaru 2019. zaključuje ugovore sa članicama NLB Grupe o ustupanju potraživanja od „Profin-Investa“. U trenutku zaključenja ugovora dug sarajevskog preduzeća za podignute kredite je zbog kamata dostigao 75,7 milion KM.

„MDC nekretnine“ se ovim ugovorom obavezala da će obezbijediti da „Profin-Invest“ povuče sve tužbe protiv članica NLB Grupe čime bi postupak prenosa vlasništva bio deblokiran. Sredinom iste godine „Profin-Invest“ je to i uradio.

Iznos koji je Bukvićeva firma platila za otkup potraživanja zaštićen je poslovnom tajnom. Bukvić i direktor „MDC nekretnine“ Edin Sefo nisu željeli govoriti za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Nakon što je Bukvićeva firma postala hipotekarni povjerilac, postupak prenosa vlasništva pred Općinskim sudom kojeg je vodila sutkinja Dženana Škaljić počeo se razvijati znatno brže.

Firma bivšeg direktora BBI banke Amera Bukvića je za dvije godine kupila i preknjižila blokirano zemljište na Marijin Dvoru, dok slovenačka NLB grupa to nije uspjela ni za osam godina (Foto: CIN)
Firma bivšeg direktora BBI banke Amera Bukvića je za dvije godine kupila i preknjižila blokirano zemljište na Marijin Dvoru, dok slovenačka NLB grupa to nije uspjela ni za osam godina (Foto: CIN)

Blokada zbog sumnje u kriminal

Međutim, Tužilaštvo KS je saznalo da Općinski sud pokušava prodati zemljište „Profin-Investa“ te je koncem ljeta 2019. godine zatražilo od Kantonalnog suda u Sarajevu da spriječi promjenu vlasništva nad ovim zemljištem. Sud je ubrzo odlučio da zabrani otuđenje nekretnine. Rješenje je i dalje na snazi i vidljivo je u zemljišnoknjižnom izvatku nekretnine na Marijin Dvoru.

Općinski sud je nakratko zaustavio prodaju. U međuvremenu su se „Profin-Invest“ i „MDC nekretnine“ žalile Vrhovnom sudu FBiH, tražeći da poništi zabranu prodaje. Iako je ovaj sud jedini nadležan da o tome odlučuje, Općinski sud nije čekao njegovu presudu.

Ni advokati “Profin-Investa” nisu čekali presudu Vrhovnog suda FBiH, pa su se izravno obratili sutkinji Kantonalnog suda Saneli Rondić, koja je donijela zabranu. Ona im je ubrzo odgovorila dopisom u kojem je navela da mjera zabrane ne bi trebala zaustaviti postupak koji se vodi pred Općinskim sudom jer tako što ne propisuje Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom FBiH.

Sutkinja Rondić je za CIN rekla da ne želi komentarisati odluke drugih sudova, ali je navela da dopisi ne mogu biti osnov za rješenja u izvršnom postupku već relevantni zakonski propisi.

Ipak, taj dopis sutkinja Općinskog suda Škaljić uzima kao argument i nastavlja postupak koji vodi ka promjeni vlasništva nekretnine.

Direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Vinko Jakić tvrdi da je Općinski sud donio nezakonitu odluku. Jakić objašnjava da je Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine krivičnim djelom iznad drugih propisa koji regulišu postupanje sa oduzetom imovinom. Stoga je bilo potrebno zaustaviti sve druge postupke do okončanja krivičnog, kaže on.

Vođena dopisom kolegice Rondić, sutkinja Škaljić u februaru 2020. otvara javno nadmetanje za prodaju zemljišta na koje se kao jedini ponuđač javlja „MDC nekretnine“. Njihova ponuda iznosila je 9,1 milion KM. Budući da je „MDC nekretnine“ ujedno bila i hipotekarni povjerilac navedenu sumu nije platila već je za ovaj iznos umanjila svoja potraživanja od „Profin-Investa“.

Mjesec kasnije sutkinja Škaljić donosi rješenje da se zemljište na Marijin Dvoru da u posjed firmi „MDC nekretnine”. Nakon što je ova firma platila porez za promet nekretninom, zemljišnoknjižni (ZK) ured ju je upisao kao novog vlasnika zemljišta na Marijin Dvoru.

Preknjižbom zemljišta na Marijin Dvoru te kupovinom udjela u preduzeću “Propria BH” i “Profin-Invest” Bukvić i njegova porodica postali su suvlasnici najmanje 15 hiljada kvadratnih metara građevinskog zemljišta u jednom od najatraktivnijih kvartova Sarajeva. Za njih bi mogli dobiti znatno više od 30 miliona KM jer danas u centru Sarajeva gotovo da nema tako velikih površina za gradnju, objašnjavaju u Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom FBiH.

Tužilaštvo KS je za upis novog vlasnika u zemljišne knjige saznalo tek nakon što je ono završeno u januaru 2021. godine te je tek tada uputilo žalbu Kantonalnom sudu. Tužilaštvo je upozorilo da je ZK ured preknjižio nekretninu za koju se sumnja da je pribavljena krivičnim djelom i unatoč pravomoćnom sudskom rješenju o zabrani otuđenja. Zatražili su poništenje upisa „MDC nekretnine“ u vlasnički list zemljišta na Marijin Dvoru. Odgovor na žalbu još nije stigao.

Predsjednica Općinskog suda Janja Jovanović nije dopustila razgovor novinara CIN-a i sutkinje Škaljić, a potom je odbila i uvid u predmet na temelju kojeg je donijeta preknjižba.

Općinski sud u Sarajevu o preknjižbi nekretnine nije obavijestio ni Tužilaštvo KS, ni Kantonalni sud u Sarajevu koji je zabranio promjenu vlasništva (Foto: CIN)
Općinski sud u Sarajevu o preknjižbi nekretnine nije obavijestio ni Tužilaštvo KS, ni Kantonalni sud u Sarajevu koji je zabranio promjenu vlasništva (Foto: CIN)

Jusufranići u akciji

Zemljište na Marijin Dvoru ranije je bilo u vlasništvu „Unioninvest izgradnje objekata“, firme kćerke nekada velikog državog preduzeća „Unioninvest“. Njihovi proizvodni pogoni na Marijin Dvoru su uništeni tokom rata, ali je ostalo vrijedno zemljište kojeg su radnici dobili u posjed kada su privatizirali preduzeće.

Ova nekretnina je početkom 2006. godine zapala za oko Ibrahimu Jusufraniću koji je pod pritiskom štrajka radnika upravo bio podnio ostavku na mjesto direktora KJKP GRAS. Jusufranić je, prema iskazu svjedoka, isprva obilazio ogoljene parcele na Marijin Dvoru i raspitivao se kolika je površina zemljišta, čime se kompanija bavi i koliko ima dioničara.

Nedugo zatim je počeo masovno kupovati dionice „Unioninvesta“ koje je knjižio na sina Jasmina, prijatelje i članove familije kako bi prikrio dio vlasništva. Do sredine 2006. godine ova familija je ovladala kompanijom, a ubrzo potom Ibrahim Jusufranić je postao direktor „Unioninvest izgradnje objekata“. On je u međuvremenu umro, a njegov sin i supruga Smiljka su optuženi jer su dionicama ovog preduzeća nezakonito trgovali za gotov novac i mimo berze.

Bivša tehnička sekretarka ovog preduzeća Vasvija Kozić izjavila je pred Tužilaštvom da je nakon preuzimanja kompanije jedina poslovna aktivnost Jusufranića bila prodaja zemljišta na Marijin Dvoru.

U to vrijeme, Jusufranići su saznali da slovenačka NLB Grupa traži lokaciju za izgradnju svojih poslovnih objekata, pa su ovlastili suvlasnika „Profin-Investa“ Armina Mulahusića da u njihovo ime pregovora sa Slovencima. Nekretnina je ispunjavala želje Slovenaca, ali je nisu kupili direktno već su zaključili sporazum o poslovnoj saradnji sa „Unioninvest izgradnjom objekata“ i „Profin-Investom“.

Prema ovom sporazumu, NLB je dala zajam od 33 miliona KM „Profin-Investu“, a potom odobrila još dva kredita od oko deset miliona KM. Sarajevska kompanija je novcem slovenačke bankarske grupe trebala kupiti zemljište od „Unioninvesta“, pripremiti ga za gradnju i platiti izradu projekta. Plan je bio da na ovom zemljištu izgrade dvije višespratnice, a da se kredit vraća prodajom nekretnina.

Da bi obezbijedili svoja ulaganja, Slovenci su u ugovor o poslovnoj saradnji ugradili klauzulu po kojoj su trebali postati većinski vlasnici „Profin-Investa“, no Halilbegović i Mulahusić tražene izmjene nisu nikada upisali u sudski registar preduzeća. NLB je tako ostala bez stvarne kontrole nad novčanim tokovima u „Profin-Investu” i njegovom nepokretnom imovinom na Marijin Dvoru.

Protivno ugovorima o zajmu i kreditima, vlasnici „Profin-Investa“ su uz pomoć nekoliko privatnih kompanija dio novca slovenačke bankarske grupe preusmjerili za kupovinu dionica od Jusufranića te za realizaciju lažnih projekata preko kojih su pronevjerili više miliona KM. Prema navodima iz optužnice, Mulahusić i Halilbegović su ostvarili protivpravnu imovinsku korist od oko 3,4 miliona KM, dok je banka oštećena za najmanje 30 miliona KM.

Novinari CIN-a nisu uspjeli stupiti u kontakt sa Mulahusićem koji je u pritvoru, dok je Halilbegović, prema tvrdnji njegove supruge, u bolnici.

Vrhovni sud protiv preknjižbe blokirane nekretnine na Bjelašnici

Šest dana prije upisa zemljišta na Marijin Dvoru u vlasništvo preduzeća Amera Bukvića Vrhovni sud FBiH je u drugom, ali vrlo sličnom, slučaju osporio preknjižbu nekretnine na kojoj je bila mjera zabrane.

U ovom slučaju se radilo o poslovom prostoru od oko 200 kvadratnih metara na Bjelašnici kojeg je optuženi u krivičnom predmetu kupio 2005. godine. Budući da nije vraćao kredit banci Općinski sud u Sarajevu je deset godina kasnije u ovršnom postupku donio rješenje o prinudnoj prodaji jednom preduzeću i njegovom upisu u zemljišne knjige.

Iste godine, Kantonalni sud u Sarajevu je odredio mjeru osiguranja imovinske koristi na ovoj nekretnini. Vrhovni sud FBiH je konstatovao da je optuženi i dalje upisan kao vlasnik poslovnog prostora te da novi vlasnik nije mogao biti upisan u zemljišne knjige.

Inzkova oproštajna poruka: BiH je zajednička kuća koja se mora graditi na zdravim temeljima

Valentin Inzko

Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, iskonskom povjerenju, dobrom komšiluku i uzajamnom poštovanju, naveo je između ostalog u oproštajnoj video poruci visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.

"Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego mi prema njoj", kazao je u petak, 30. jula, na dan kada završava svoj dvanaestogodišnji mandat kao visoki predstavnik u BiH.

Njega će 1. augusta na toj funkciji naslijediti Christian Schmidt.

Opraštajući se, prije svega od, kako je naveo građana BiH, Inzko je citirao nekoliko tradicionalnih poslovica koje se često upotrebljavaju u BiH, među njima i onu da „kuća nije tijesna gdje čeljad nisu bijesna“.

"Ta naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista ne treba da bude tjesna. Veća je od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bjesna", kazao je on.

Inzko je dodao i kako BiH još uvijek ima izniman potencijal dobrote, te da je to zemlja sa mnogo različitosti na jednom mjestu.

"Ima u ovoj zemlji i ljudi koji mogu biti zli i opaki, uporedivi s mračnim tipovima o kojima su pisali Ćopić, Kulenović, Andrić", podsjetio je Inzko i dodao, da je sa druge strane u BiH doživio takvu ljudskost, darežljivost, širinu duše koja se rijetko može naći, ali i takvo zlo kao nigdje drugo.

U oproštajnoj poruci je rekao i da je potpuno sretan, svjestan svojih ograničenja i institucija koje je predstavljao, ali da je istinski zahvalan ljudima BiH, naročito kako je naveo "običnim, malim ljudima" koje je sretao i upoznavao širom BiH tokom svog mandata visokog predstavnika.

Podsjetio je kako je istina osnova za pravednost i da svaki čovjek želi da živi u normalnoj državi, pa tako i Bosanci i Hercegovci koje je sretao širom zemlje, a koji se, kako kaže, nisu dali otrovati nacionalnim politikama.

"BiH je moderna, ali i tradicionalna. Pravi biser u srcu Evrope. Ima dušu i preživjela je nešto što nije niko zadnjih desetljeća. Hvala vam", kazao je Inzko na kraju.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG