Linkovi

Neki ljekari oboljelim od COVID-19 propisuju antibiotike iako je riječ o virusnoj infekciji


ilustracija

Antibiotici su različite klase supstanci koje različitim mehanizmima mogu ubiti bakterije. Međutim, antibiotici ne ubijaju viruse, i nije dobro uzimati antibiotike kod virusnih infekcija jer ne samo da nisu efikasni protiv virusa, nego i ovakvo ponašanje doprinosi stvaranju rezistencije bakterija na antibiotike, što je danas jedan od velikih problema u zdravstvu.

Pa ipak, u terapiji COVID-19 ljekari odlučuju davati antibiotike. Vezano za to, pojavljuju se zbunjujuće poruke na društvenim mrežama i servisima poput Viber i WhatsApp koje cirkulišu i dijele se – da je COVID-19 ustvari bakterijska, a ne virusna bolest, jer što bi onda ljekari davali antibiotike, koji nisu efikasni u tretmanu virusnih infekcija.

Radi se o dezinformaciji čiji je cilj podrivanje povjerenja u zdravstvene institucije. Povjerenje u državne zdravstvene institucije je u zemljama u tranziciji i siromašnim zemljama već narušeno, ali ove poruke imaju za cilj unijeti nemir i nepovjerenje i u nad-nacionalna zdravstvena tijela kakva je Svjetska zdravstvena organizacija te naučna zajednica uopšte.

Kako znamo da je SARS-CoV-2 virus?

Treba znati da je u nauci veoma jasna granica izmeđi virusa i bakterije da da postoje načini kako da se dokaže da li uzročnik neke bolesti virus ili bakterija. Virusi ne mogu opstati i umnožavati se bez živih stanica, dok bakterije to mogu. Dakle, bakterije će naučnici uzgajati na hranljivoj podlozi poput agara, koja ne sadrži druge stanice, dok će viruse morati uzgojiti i izolirati iz staničnih linija, iz živih stanica(ćelija). SARS-CoV-2 ne može opstati bez živih stanica, prema tome, radi se o virusu.

Također, analiza genoma uzročnika COVID-19 je pokazala kako on sadrži samo ribonukleinsku kiselinu (RNK) kao nasljedni materijal. Bakterije imaju i molekule dezoksiribinukleinske kiseline (DNK) i RNK, dok virusi mogu imati samo ili jednu ili drugu. SARS-CoV-2 je RNK virus.

Analiza RNK SARS-CoV-2 je pokazala filogenetsku sličnost sa nekim ranije poznatim virusima, a snimci putem posebnih mikroskopa su pokazali kako se radi o virusu veličine 120 nanometara, koji na sebi ima proteine nalik na „krunu“, kao i drugi pripadnici koronavirusa. Bakterije su znatno veće od virusa, oko 100x veća. Oblik, veličina i filogenija SARS-CoV-2 pokazuju kako je riječ o virusu.

Tim bosanskih naučnika se pridružio u naporima izoliranja i sekvencioniranja virusa SARS-CoV-2 u junu.​

Zašto antibiotici?

U medicini su itekako poznati slučajevi sekundarnih infekcija – kada pacijent s jednom infekcijom u toku ili poslije bolesti razvije još jednu. Primjerice, pacijent s gripom može dobiti bakterijsku upalu pluća. Također, osoba može da ima tihu infekciju, bez većih simptoma, primjerice, bakterijsku infekciju, i da na tu infekciju dobije još i virusnu.

Ljekari antibiotike pacijentima oboljelim od COVID-19, ali ponekad i u težim slučajevima gripe te drugih virusnih bolesti, prepisuju antibiotike ili im ih daju u bolničkim uslovima, kako bi sanirali potencijalnu bakterijsku infekciju koja se događa paralelno s virusnom. Drugi razlog je preveniranje sekundarnih bakterijskih infekcije jer je organizam usredotočen na borbu s virusom, što bi moglo dati priliku patogenim bakterijama da „prođu ispod radara“ i namnože se.

Također, neki antibiotici mogu indirektno djelovati i na kliničku sliku kod virusnih infekcija. Već dugo se zna za fenomen imunomodulacije, pri čemu određeni antibiotici djeluju na interferonski signalni sistem i ublažavaju upalnu reakciju. Jaka upalna reakcija je često povezana s težom kliničkom slikom i potrebom da se pacijenti smještaju u jedinice intenzivne njege, pa i na mehaničko disanje. Ovo se ne smije pomiješati s antiviralnim djelovanjem i radi se o kompleksnom mehanizmu fine regulacije djelovanja stanica našeg imunog sistema, a ne o direktnom uništavanju virusa.

Međutim, sve ovo ima jednu manu – neselektivno, „napamet“ davanje antbiotika bez utvrđivanja prisutnosti bakterijske infekcije te određivanja vrste bakterijskog uzročnika doprinosi pojavi fenomena kada bakterije postaju otporne na antbiotike. Bojazan da će pandemija COVID-19 učiniti problem rezistencije na antibitike već je iznijeta opširno u jednom članku u magazinu Science gdje je skrenuta pažnja kako su upravo jedinice intenzivne njege žarišta rezistencije.

U trenucima kada život pacijenta ovisi o brzoj reakciji i kada se nema vremena za dokazivanje prisustva bakterijske infekcije, što je proces koji može potrajati, ljekari biraju manje zlo – davanje antibiotika napamet, u odnosu na prekasnu reakciju kada je pacijent u teškom stadijumu borbe s dvije infekcije.

XS
SM
MD
LG