Ovakve reakcije, čak i na dokazano lažne navode, smo već vidjeli i kod vakcina iz programa redovne imunizacije, kao i kada su se pojavili slučajevi tromboze nakon vektorskih vakcina.
Međutim, nedavni smrtni slučajevi kod ljudi koji su primili obje doze vakcine protiv COVID-19, koji su prilično loše iskomunicirani iz hrvatskih zdravstvenih institucija, potakli su dosta ljudi koji su bili na neodlučni i više na strani da se ne vakcinišu da im to bude konačna odluka.
Smrtni slučajevi u Norveškoj i kako su iskomunicirani
Još na početku globalne akcije vakcinacije protiv COVID-19, u januaru, desilo se nešto slično u Norveškoj, kada je desetak osoba koje su bile štićenici domova za starija i iznemogla lica preminulo nakon vakcinacije Pfizer-BioNTech vakcinom. Radilo se o veoma starim osobama s nizom komorbiditeta, a neki od njih su bili i u terminalnim fazama života. Sve osobe su imale iznad 80 godina.
Vrlo brzo su se oglasili norveški zdravstveni autoriteti, objasnivši da je istina kako su do 14. januara preminule 23 osobe nakon primanja COVID-19 vakcina, ali da se ne zna sa sigurnošću da je primanje vakcine uzrokovalo smrt tih ljudi. Naglasili su da postoji mogućnost da su nuspojave ovih vakcina, poput mučnine i groznice, pridonijele smrti ove 23 starija lica. Situacija je pomno praćena i do 17. januara dogodile su se 33 takve smrti. Norveška je vrlo brzo prilagodila svoje preporuke za vakcinaciju starijih osoba.
Norveška agencija za lijekove izvijestila je poslije da je 13 smrtnih slučajeva kod osoba koje su dobili dozu vakcine zaista uzrokovano nuspojavama, odnosno najvjerovatnije je da se organizam ovih osoba nije mogao izboriti s temperaturom koja može nastupiti nakon primanja ovih vakcina. To iznosi tek 0.04 % od više od 30 000 ljudi koji su u to vrijeme primili COVID-19 vakcinu u Norveškoj.
I zaista, određene nuspojave opisane kod ovih vakcina – simptomi nalik na gripu, groznica, osjećaj zimice, malaksalost, nisu prijatni ni mlađim osobama, ali periodi ovih groznica i temperatura traju kratko i cjelokupni osjećaj nakon vakcinacije je iscrpljenost i pospanost, ponajviše usljed malo povišene temperature.
Međutim dok ove nuspojave, koje obično traju jedan dan nakon vakcinacije, nisu opasne za vitalne, inače zdrave ljude, kod veoma starih i osoba koje su gotovo na umoru (terminalne faze ozbiljnih bolesti) i ovi simptomi su iscrpljujući i osobe ih jako teško podnose.
Ne zaboravimo – kod ovih osoba i ono što nazivamo „običnom gripom“ može, upravo zbog postojanja temperature i inflamatornog (upalnog) procesa dovesti do po život opasne dehidratacije, ali i drugih problema koji naposlijetku uzrokuju smrt. Za ove osobe je i dalje rizik obolijevanja od COVID-19 i gripe daleko veći od od rizika smrti usljed nuspojava vakcinacije.
Rizici masovnih vakcinacija
U javnozdravstvenom sektoru, masovne vakcinacije nisu omiljene, baš zato što se na veliki broj vakcinisanih osoba javlja i nešto veći broj onih rijetkih, ali ozbiljnih nuspojava i neželjenih događaja, primjerice tromboza i smrtnih slučajeva. Drugim riječima – one postaju vidljivije.
Stručnjaci za upravljanje rizikom i komunikacijom s javnošću već unaprijed mogu anticipirati ovakve pojave i napraviti plan amortizacije panike koja nastupa pri ovakvim situacijama. Nažalost, u dosta država nisu ozbiljno shvatili ovaj element kampanja vakcinacije, pa su poruke iz institucija bile konfliktne, vidi se nedostatak komunikacije između institucija i nespremnost na jasnu komunikaciju, toliko potrebnu da se vakciniše veliki procenat ljudi.
U hrvatskom slučaju se čini kako bolnica i Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te HALMED (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) nisu imali dostatnu komunikaciju i koordiniranu komunikaciju povodom krizne situacije jer je nakon nejasnih poruka iz Ministarstva o događajima, HALMED potvrdio kako su zabilježili tri smrtna slučaja osoba koje su primile obje doze vakcine. Ovakve se komunikacijske greške mogu dogoditi i u drugim zemljama, napose u BiH i trebalo bi učiti iz grešaka drugih kako bi se na vrijeme i što bolje, senzibilnije reagovalo na ovakve događaje. Loša komunikacija o njima, ili čak skrivanje, itekako mogu pojačati štetno nepovjerenje u vakcinaciju i dovesti do neuspjeha nastojanja da se postigne visoka procijepljenost stanovništva.
Nuspojava vs. neželjeni događaj: bitno je ima li uzročno-posljedične veze ili ne
U ovakvim situacijama neprestano treba naglašavati poruku da nije svaki događaj koji se desi nakon primanje vakcine ili uzimanja lijeka uzročno-posjedično povezan s tom radnjom, odnosno, može biti čista slučajnost. Od 33 smrtna slučaja u Norveškoj, za samo 13 je utvrđeno kako su bili posljedica nuspojava. Upravo zbog toga mora postojati jasna statistika broja vakcinisanih – i to potpuno vakcinisanih i djelimično vakcinisanih, odnosno, broj datih doza i to po vakcinama, jer različite vakcine imaju i različite nuspojave. Za sada najopširnije podatke imamo za SAD, Izrael, Ujedinjeno Kraljevstvo, pa tek onda i za prostor EU.
Pokazati ljudskost i senzibiliziranost na situaciju, ne biti bezosjećajan
Također, u ovakvim situacijama trebalo bi izvještavati senzibilizirano, i treba po svaku cijenu izbjeći šture i bezosjećajne konstrukcije iz kojih bi primaoci poruke između redova mogli zaključiti da institucije nije briga i da se poručuje kako bi ove osobe ionako preminule. Potrebno je izraziti ljudsko žaljenje zbog smrti i pokazati, baš kao Norveška, da se nastoji smanjiti rizik takvih događaja u budućnosti, davanjem razumnih izmjena u preporukama.
Naime, upravo je karakteristika antikovid pobornika bila da „oni koji su umrli od kovida, ionako bi umrli“ pa institucije, mediji, čak i najveći provakseri ne smiju pasti u ovu stupicu nehumanosti kao opravdanja. Svaka poruka se mora iznijeti jasno, ljudski, osjećajno i dati jasni, vizuelno pratljivi brojčani dokazi da je nešto veća korist od rizika, i uzeti u obzir to opšta javnost, kojoj se obraćamo, može pratiti.
