Blinken se, na povratku sa turneje po Bliskom istoku, sastao u Londonu s premijerom Najibom Mikatijem, koji je dan ranije došao sa konferencije o Libanu u Parizu.

Njih dvoje su se nasmiješili pred kamerama, ali nisu dali komentare.

Sjedinjene Države, glavni politički i vojni saveznik Izraela, prestale su pozivati na hitan prekid vatre u mjesecu bombardovanja Libana zbog milicije Hezbollah koju podržava Iran.

Ali Blinken je također pozvao na brzo diplomatsko rješenje.

"Bili smo vrlo jasni da to ne može dovesti - ne bi trebalo dovesti - do dugotrajne kampanje i da Izrael mora preduzeti neophodne korake kako bi izbjegao civilne žrtve i ne ugrozio mirovne snage UN-a ili libanske oružane snage", rekao je Blinken u četvrtak u Dohi .

Sjedinjene Države su pozvale dugo klimavu centralnu vladu Libana da preuzme odgovornost za sigurnost i na razoružanje Hezbollaha, šiitskog pokreta kojeg podržava Iran i koji zapravo ima svoju vojsku.

Hezbollah je ispalio projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom od napada palestinskih militanata 7. oktobra 2023., koji je pokrenuo masovni vojni napad Izraela na Gazu.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin u pozivu svom izraelskom kolegi Yoavu Gallantu u srijedu je izrazio zabrinutost zbog izraelskih napada na libansku vojsku u kojima je ubijeno najmanje 11 libanskih vojnika, prema podacima AFP-a.

Najnovija procjena sa kojom je skinuta tajna, koju je u utorak izdala Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe, dolazi samo dvije nedelje prije nego što birači izađu na birališta 5. novembra da izaberu novog predsjednika i glasaju o nizu državnih i lokalnih utrka i inicijativa.

"Strani akteri - posebno Rusija, Iran i Kina - i dalje imaju namjeru da raspiruju narative podjele kako bi podijelili Amerikance i potkopali povjerenje Amerikanaca u američki demokratski sistem u skladu s onim što smatraju da je u njihovim interesima", navodi se u ocjeni.

Ali upozorava se da su američke obavještajne agencije "sve sigurnije" da Rusija počinje da se bavi planovima "usmjerenim na podsticanje nasilja".

Nadalje ocjenjuje da bi Iran također "mogao pokušati podstaći nasilje".

Zabrinutost nakon zatvaranja glasanja

Posebno zabrinjava ono što se čini da je sve veći fokus na sate, dane i sedmice nakon zatvaranja birališta, kada državni i lokalni izborni zvaničnici počinju da bilježe i potvrđuju rezultate.

Američki protivnici "vjerovatno će brzo stvoriti lažne narative ili pojačati sadržaj za koji misle da će stvoriti zabunu oko izbora, kao što je objavljivanje tvrdnji o izbornim nepravilnostima", rekao je američki obavještajni zvaničnik, informirajući novinare pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o procjeni detaljnije.

Zvaničnik je rekao da Rusija, Iran i Kina "mogu uočiti prozor ranjivosti da potisnu dezinformacije ili podstaknu ili pojačaju proteste i prijetnje" počevši od trenutka zatvaranja biračkih centara i do 6. januara, kada će predsjednički rezultati biti potvrđeni na zajedničkoj sjednici Kongres.

"Strani vođeni ili pojačani nasilni protesti, nasilje ili fizičke prijetnje izbornim radnicima ili državnim i lokalnim zvaničnicima mogli bi dovesti u pitanje sposobnost državnih i lokalnih zvaničnika da sprovode elemente procesa sertifikacije i izbornog kolegijuma", rekao je zvaničnik. "Posebno ako onemogućavaju neophodno fizički pristup objektima ili prostorima."

Zvaničnici američke obavještajne službe ranije su upozoravali da su Rusija i Iran bili posebno aktivni, vodeći razne operacije utjecaja na američke birače, s velikom vjerovatnoćom da će se ti napori proširiti i nakon izbora 5. novembra.

Rusija, kako su rekli, radi na povećanju šansi bivšeg predsjednika i sadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa, dok Iran radi na tome da naškodi Trumpovoj kandidaturi za reizbor i umjesto toga podstakne kampanju potpredsjednice Kamale Harris, demokratskog predsjedničkog kandidata.

Kina je, prema riječima američkih obavještajnih zvaničnika, do sada bila izvan predsjedničke utrke, fokusirajući svoje napore na kandidate u Kongresu, te državne i lokalne kandidate za koje se smatra da promoviraju politiku štetnu po interese Pekinga, uključujući i one koji izražavaju podršku Tajvanu.

Zvaničnici su u utorak rekli da su novi tokovi obavještajnih podataka izazvali zabrinutost da će Moskva, posebno, pokušati da podstakne nasilje nakon zatvaranja birališta.

"Očekujemo da će Rusija biti agresivnija u ovom periodu ako potpredsjednica [Kamala Harris] pobijedi na izborima", rekao je obavještajni zvaničnik.

Rusija, Kina i Iran odbacili su prethodne optužbe SAD za miješanje u izbore.

Rusija i Iran još nisu odgovorili na zahtjeve Glasa Amerike za komentar, ali Kina je u utorak ponovo odbacila najnovije nalaze američke obavještajne službe.

"Predsjednički izbori su stvar Sjedinjenih Država", rekao je glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu Liu Pengyu u mejlu. “Kina nema namjeru i neće se miješati.”

Međutim, američki obavještajni zvaničnici ukazuju na ono što opisuju kao sve veće primjere zlonamjernih namjera, posebno od strane Rusije i Irana.

Operacije uticaja

U jednom primjeru, zvaničnici su rekli da su glumci povezani s Rusijom odgovorni za objavu na platformi društvenih medija X ranije ovog mjeseca koja je sadržavala lažne optužbe protiv demokratskog potpredsjedničkog kandidata Tima Walza.

"Postoji nekoliko pokazatelja manipulacije koji su u skladu sa uticajem, naporima i taktikom ruskih aktera uticaja u ovom ciklusu", rekao je zvaničnik američke obaveštajne službe.

U drugom slučaju, američki zvaničnici rekli su da je ruska obavještajna jedinica pokušala regrutovati one za koje procjene da je vjerovatno nesvjesni Amerikanac, da organizira proteste.

Oni također ukazuju na akcije koje su prošle mjeseca poduzele više američkih agencija kako bi se suprotstavile nekoliko pokušaja ruskog utjecaja, uključujući korištenje lažnih web stranica i stvaranje lažne kompanije za usmjeravanje 10 miliona dolara u američku medijsku kompaniju kako bi se potaknula proruska propaganda.

Također prošlog mjeseca, SAD su sankcionirale i podnijele krivične prijave protiv trojice iranskih hakera, koji su svi optuženi da nastoje potkopati kampanju za reizbor Trumpa.

I postoji bojazan da bi čak i ove vrste tekućih operacija uticaja, koje često nastoje da iskoriste politička pitanja koja izazivaju podjele, mogle dovesti do problema.

"Čak i ako ove kampanje dezinformacija ne pozivaju izričito na nasilje, taktike koje se koriste za podrivanje povjerenja u demokratske institucije mogu dovesti do nasilja, čak i ako nije namjerno pozvano", rekla je visoki dužnosnik američke Agencije za kibernetičku sigurnost i infrastrukturnu sigurnost, ili CISA, koja je, kao i zvaničnik američke obavještajne službe, govorila pod uvjetom da ostane anonimna.

'Očekujte smetnje'

I dok američki zvaničnici izražavaju uvjerenje da postoje mjere zaštite koje sprječavaju američke protivnike da napadaju ili hakuju sisteme koji se koriste za evidentiranje i prebrojavanje glasova, postoji zabrinutost da će oni ciljati drugu američku infrastrukturu kako bi pokušali izazvati paniku ili nasilje.

"To je realna mogućnost", rekao je zvaničnik CISA-e, dodajući da bi američka javnost trebala "očekivati poremećaje".

“Vidjet ćemo kako mjesto za glasanje gubi struju”, rekao je zvaničnik. “Vidjećemo potencijalno neku vrstu uticaja na transportni sistem. Vidjet ćemo potencijalni ransomware napad na lokalnu izbornu kancelariju.”

Zvaničnici CISA-e kažu da su radili sa državnim i lokalnim izbornim zvaničnicima kako bi bili sigurni da su spremni da se nose sa iznenadnim poremećajima. I državni zvaničnici kažu da su spremni.

"Sve države svoju izbornu infrastrukturu i IT [informacione tehnologije] sisteme smatraju potencijalnom metom za prijetnje", rekao je Steve Simon, državni sekretar Minnesote i predsjednik Nacionalne asocijacije državnih sekretara, tokom razgovora s novinarima u ponedjeljak.

"Glavni izborni zvaničnici širom Sjedinjenih Država su zaista neumorno i dosljedno radili na ublažavanju rizika za naše izborne sisteme i procese", rekao je Simon.

Analitičari kažu da sve veći ekonomski izazovi Kine, od usporavanja ekonomije do nezaposlenosti i ogromne imovinske krize, doprinose većoj stopi kriminala i zauzvrat povećanju broja pritvorenika u pritvorskim centrima.

U jednom videu objavljenom 9. oktobra na kineskoj platformi društvenih medija Xiaohongshu, advokat iz Pekinga Zhao Haidong opisuje nedavnu posjetu gradskom pritvorskom centru Fengtai.

“U nekim manjim sobama je oko 20 osoba, u većim oko 30 ili 40 osoba”, rekao je on i dodao da je broj zatočenih mnogo veći nego prethodnih godina.

U drugom videu objavljenom u avgustu, Vang Rui, advokat iz Sečuana, kaže da je pronašao 20 ljudi zatočenih u sobi za 12 osoba. Zatočenici su morali spavati postrance zajedno na krevetu dugom 10 metara. Wang izvještava da Kina želi proširiti infrastrukturu svog pritvorskog centra.

Jedan kineski advokat za ljudska prava koji je zamolio da anonimno razgovara sa Glasom Amerike navodeći bezbjednosne brige rekao je da je bio svjedok sličnih okolnosti.

Advokat je rekao da je nedavno posjetio agenta osiguranja koji je bio pritvoren u provinciji Hebei zbog optužbi za "korupciju". Opisujući uslove, advokat je rekao: "U pritvorskoj prostoriji većoj od 10 kvadratnih metara živi 28 ljudi, a desetak kvadratnih metara može da primi samo 7-9 osoba".

Glas Amerike je kontaktirao sva tri pritvorska centra za komentar na izvještaje o prenaseljenosti. Pritvorski centar Fengtai odbio je da komentariše i rekao je da novinari moraju lično posjetiti centar i predati svoje akreditive za štampu prije nego što njegov ured za vezu razgovara s njima.

Pritvorski centar u Hebeiju također je odbio da komentariše telefonom, a centar u Sečuanu nije odgovorio na zahtjev za informacijama.

Pritvorski centri su dizajnirani da drže pojedince koji čekaju na suđenje i one koji su uhapšeni zbog sitnih zločina te koji služe tri ili manje mjeseci zatvora. Njihova prenaseljenost postala je problem jer Kina hapsi sve više ljudi koji krše zakon.

Prema zvaničnim statistikama Vrhovnog narodnog tužilaštva Kine, u prvoj polovini 2024. godine odobreno je hapšenje 367.000 ljudi, što je povećanje od 18,5% u odnosu na prethodnu godinu. Izveštaji takođe pokazuju da je Kina ove godine procesuirala preko 761.000 ljudi, što je povećanje od skoro 7%.

Na kineskim platformama društvenih medija, advokati navode dva razloga za povećanje: oštrije suzbijanje kriminala i pogoršanje ekonomskih poteškoća.

Shen Yanan, advokat u provinciji Shandong, kaže da su radnje koje su se ranije tolerirale sada na meti hapšenja.

To uključuje ilegalne transakcije, trgovinske sporove, pornografiju, kockanje, ribolov i sakupljanje zaštićenog divljeg bilja, izvijestila je advokatica Sun Lianwei na svojim nalozima na društvenim mrežama.

Mnogi online advokati pripisuju porast hapšenja sve većim ekonomskim pritiscima i napominju da je finansijski kriminal porastao zbog pritiska hipoteka, kredita za automobile i posla.

Lin Zhanhui, docent na Feng Chia Univerzitetu u Taichungu, rekla je da su kineska ekspanzija definicije nacionalne sigurnosti, povećanje nivoa održavanja društvene stabilnosti i promjena standarda za nezakonito ponašanje razlozi za pretrpanost pritvorskih centara.

"KPK [Kineska komunistička partija] stalno proširuje svoje kriminalne mjere, kroz takozvanu vladavinu zakona. [Pored] održavanja stabilnosti u pogledu ekonomskih zločina, masovni protesti i politička pitanja [moraju] biti stabilizirani kroz zakone o nacionalnoj sigurnosti, “, rekla je Lin za Glas Amerike.

Tajvanski demokratski aktivista Lee Ming-che, koji ima iskustvo iz prve ruke u kineskim zatvorima, vjeruje da bi korupcija u lokalnim vlastima također mogla utjecati na povećanje broja hapšenja.

"Uz ekonomsku stagnaciju Kine, a centri za pritvor moraju preživjeti, lokalne vlasti možda zatvaraju više ljudi [da] povećaju prihode i suzbijaju ove zločine koji su se previđali", rekao je Lee.

U Kini zatvorenici mogu platiti da poboljšaju svoje obroke i kupe dnevne potrepštine. Više zatvorenika dovodi do veće prodaje, povećavajući prihode za pritvorski centar i lokalnu upravu.

Lin Zhanhui je također primijetio kako lokalne vlasti u Kini koriste "vladavinu zakonom" kao sredstvo za unošenje više novca u lokalnu blagajnu. Takve metode uključuju kratkoročne pritvore i novčane kazne, rekao je on.

Osim toga, Lin se složio s procjenom pravnika na internetu u Kini da ekonomski pomaci, uključujući rastuću nezaposlenost mladih, otpuštanja u kompanijama, zatvaranje fabrika i opću borbu za zapošljavanje doprinose porastu ukupnog kriminala.

S obzirom na rastuće troškove života u Kini, neki ljudi, kaže, čak mogu vidjeti hapšenje kao način da dobiju besplatne obroke u pritvorskim centrima.

„Plan pobjede”, koji je Zelenski iznio u zemlji i inostranstvu, uključuje formalni poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u i dozvolu da koristi zapadne rakete dugog dometa za gađanje vojnih ciljeva u Rusiji - dva koraka koja su saveznici Kijeva ranije oklijevali podržati.

Podrška SAD-a je ključna ako Zelenski želi da dobije podršku drugih saveznika za prijedloge za koje vjeruje da su neophodni za jačanje pozicije Ukrajine na bojnom polju, i prije bilo kakvih mirovnih pregovora. Ali analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Bidenova administracija donijeti odluku prije američkih predsjedničkih izbora koji se održavaju 5. novembra, jer se možda neće svidjeti biračima.

„Čini se da sada samo rade vrlo malo i čekaju izbore”, rekao je Phillips O'Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj.

Analitičari kažu da je plan korak u pravom smjeru za vojne napore Ukrajine. Oni su to također plan opisali kao ambiciozan, s obzirom na strahove saveznika od eskalacije s nuklearno naoružanom Rusijom. Ukrajina je ranije osigurala podršku Zapada za zahtjeve koji su se nekada smatrali nerealnim, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Patriot i avioni F-16.

Nakon što se vratio sa iznošenja svog argumenta Evropskom vijeću, Zelenski je rekao da očekuje da Bijela kuća pruži povratne informacije. „Oni će uskoro biti ovdje s nekim oblikom odgovora”, rekao je.

Hoće li plan donijeti pobjedu Ukrajini?

Zelenski je iznio plan u pet tačaka dok se ukrajinske trupe bore da obustave sporo, ali stabilno napredovanje Rusije u istočnoj Ukrajini. Plan uključuje i tri „tajna aneksa” predstavljena samo nekim liderima. Također se govori i o zabrinutosti partnera u vezi sa strategijom Ukrajine nakon neuspjele kontraofanzive u ljeto 2023.

Zelensk je rekao da je glavni cilj plana „ojačati Ukrajinu i natjerati Rusiju da sjedne za pregovarački sto sa svim partnerima”.

Plan neće odmah promijeniti situaciju na bojnom polju, ali će pomoći Ukrajini da iscrpi Rusiju i pruži više sredstava da nastavi u ratu na iscrpljivanje.

„Mislim da su ljudi potencijalno očekivali neku vrstu operativnijeg plana za dobivanje rata”, rekao je Justin Crump, bivši komandant britanske tenkoviske jedinice koji danas vodi Sibylline, kompaniju za strateško savjetovanje. „Naivno je mišljenje očekivati da će plan sadržavati operativne detalje koji bi očito bili od koristi neprijatelju.”

Neki ukrajinski analitičari krive naziv plana, dodajući da je vjerojatno odabran u marketinške svrhe. Ukrajinski analitičar Yurii Bohdan rekao je da je cilj dobiti resurse.

„Da bi pobijedila u takvom ratu (iscrpljivanja), Ukrajina mora povećati svoju otpornost i iscrpiti svog protivnika”, rekao je Hlib Voloski, analitičar iz ukrajinskog „think-tanka”, Come Back Alive Center of Initiatives. „Pobjeđuje strana koja zadnja padne.”

Kakav je odgovor saveznika?

Reakcija SAD bila je tiha i neobavezna, iako je izdala novi paket sigurnosne pomoći Ukrajini od 425 miliona dolara kada je Zelenski predstavio plan poslanicima.

„Ne mogu javno da procjenjujem njegov plan”, rekao je ministar odbrane Lloyd Austin. „Mi ga podržavamo pružanjem sigurnosne pomoći na značajan način već dvije i po godine. To ćemo i dalje raditi.”

U Evropi su se reakcije kretale od kategoričnog protivljenja do snažne podrške.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u subotu u Kijevu da će raditi s ukrajinskim zvaničnicima kako bi okupili druge nacije da stanu iza prijedloga.

Njemački kancelar Olaf Scholz ostao je pri svom odbijanju da Kijevu isporuči krstareće rakete dugog dometa Taurus.

„Naš stav je jasan: podržavamo Ukrajinu što je snažnije moguće”, rekao je on. „Istovremeno vodimo računa da NATO ne postane strana u ratu kako ovaj rat ne bi kulminirao još većom katastrofom.”

Mađarski premijer Viktor Orban, za kojeg se smatra da ima najtoplije odnose od bilo kojeg lidera EU sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nazvao je plan Zelenskog „više nego zastrašujućim”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ismijao je Zelenskijev plan kao „efemeran”, a portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova nazvala ga je „skupom nekoherentnih slogana”.

Šta je na kocki za Ukrajinu?

Bez poziva za pridruživanje NATO-u, Ukrajina neće imati „garanciju da će njena geopolitička budućnost biti adut za pregovaranje s Rusijom”, rekao je ukrajinski analitičar Hlib Voloskyi.

Ukrajinski zvaničnici kažu da nema drugih garancija za Ukrajinu osim NATO-a za zaštitu od agresije Rusije nakon rata.

Bez podrške Zapada, Ukrajina će se boriti da izdrži dugotrajni rat sa Rusijom, koju podržavaju Sjeverna Koreja, Iran i Kina. Ako Ukrajina padne, biće prinuđena da pregovara o uslovima Rusije.

„Dobijanje pomoći izvana je ključni dio pobjede u ratu”, rekao je O'Brien.