Linkovi

Izdvojeno

COVID-19: Skok broja oboljelih u BiH

A medical staff measures a body temperature to people arriving to tests for coronavirus, at a hospital in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 21 September 2020.

U Bosni i Hercegovini (BiH) u posljednja 24 sata registrirano je 757 novih slučajeva zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo. Preminulo je 11 osoba. Testirano je ukupno 3.248 uzorka.

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH (FBiH) prijavljeno je 2.366 uzoraka, od kojih su 542 pozitivna na korona virus.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u FBiH, osim u Posavskom.

Do sada su testirana ukupno 445. 893 uzorka, a korona virus je potvrđen kod 84.367 osoba.

U tom bh. entitetu prijavljeno je devet novih smrtnih ishoda.

Sa 25. veljače, broj smrtnih ishoda na području FBiH je 2.655.

U Rеpublici Srpskој (RS) tеstirаno jе 816 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 202 оsоbe.

U tom bh. entitetu priјаvljеna su dvа smrtnа slučаја kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо virusа kоrоnа. Rаdi sе о оsоbаmа stаriје živоtnе dоbi.

Dо sаdа је u RS-u pоtvrđеno 42.804 slučаја virusа kоrоnа, а prеminule su ukupnо 2.232 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

U RS-u pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 2.919 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 139.505 оsоbа, saopćeno je iz Instituta za javno zdravstvo RS.

U Brčko distriktu registrirano je 13 novih slučajeva zaraze od 66 testiranih. U tom dijelu BiH trenutačno je pod zdravstvenim nadzorom 868 osoba zaraženih ovim virusom.

See all News Updates of the Day

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Nadira Beširović-Ilgar iz Udruženja Bošnjakinja u Turskoj "Zambak", koja živi u Ankari, govorila je za Glas Amerike o iskustvima današnjih zemljotresa.

Ruske snage spremaju se za ofanzivu uoči godišnjice invazije na Ukrajinu

Radnici hitne pomoći i opštine raščistili su ruševine stambene zgrade koja je pogođena ruskom raketom, u centru grada Harkova, 5. februar, 2023. (Foto: AP/Andrii Marienko)

Ruske snage nastavljaju napade u istočnom regionu Donbasa, gdje Moskva okuplja dodatne borbene snage za očekivanu ofanzivu narednih nedjelja, saopštili su ukrajinski zvaničnici u ponedjeljak.

Intenzivne borbe su protekle nedjelje nastavljene oko grada Bahmuta i obližnjih manjih mjesta Soledar i Vuledar, saopštila je ukrajinska predsjednička kancelarija.

Borbe se vode u u regionu Donjeck, koji sa susjednim regijonom Luhansk čini Donbas, industrijsku oblast na granici sa Rusijom.

"Bitke za region se intenziviraju", izjavio je guverner Donjecka Pavlo Kirilenko, dodajući da "Rusi ubacuju nove jedinice u bitku i uništavaju naše gradove i sela."

Guverner Luganska Serhi Hajdaj je rekao da je granatiranje tamo smanjeno zato što "Rusi čuvaju municiju za veliku ofanzivu".

Vojni analitičari navode da snage Kremlja možda istražuju slabe tačke ukrajinske odbrane ili se pripremaju za glavni napad kroz južnu Ukrajinu.

David Arahamia, koji predvodi stranku ukrajinskog predsjednika "Sluga naroda" u parlamentu, izjavio je u nedjelju da se Ukrajina priprema za rusku ofanzivu dok planira kontranapad i povratak svoje okupirane teritorije.

Arahamia je, ističući da "vrijeme i okolnosti zahtijevaju jačanje i pregrupisavanje", također saopštio da će ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov biti premješten na drugu vladinu funkciju i da će na njegovo mjesto biti postavljen šef vojne obaveštajne službe Kirilo Budanov. Međutim, Arahamia je u ponedjeljak naglo promijenio kurs i rekao da ove nedjelje neće biti promjena.

Marijana Bezuhla, poslanica Narodne stranke, izjavila je da su zvaničnici odlučili da odlože premještaj poslije analize "rizika za sistem kao cjelinu“, uoči sastanka sa saveznicima NATO-a sljedeće nedjelje.

Jedan od Reznikovih zamjenika nedavno je izgubio posao zbog borbe Zelenskog protiv korupcije. Reznikov je tokom vikenda rekao da je spreman da podnese ostavku ako Zelenski odluči da je to najbolje.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin želi neki uspjeh na bojnom polju, posebno da bi obezbijedio ilegalno okupirane teritorije u istočnoj Ukrajini, čime bi obilježio godišnjicu svoje invazije 24. februara.

U proputinskoj Srbiji, liberalno orijentisani Rusi traže novi dom

Prodavac prodaje magnete za frižidere sa slikom ruskog predsednika Vladimira Putina, u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, 16. januar 2023.

Na centralnom trgu u glavnom gradu Srbije, Beogradu, desetine Rusa okupilo se nedavno da osudi rat predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, držeći fotografije političkih zatvorenika iz njihove domovine.

Preko puta trga, bilbord reklamira rusku propagandnu televizijsku kuću Russia Today, koja je pokrenula internet portal vijesti u zemlji, ali je zabranjena drugdje u Evropi. Herojski portreti Putina golih grudi krase suvenirske majice i šoljice za kafu, ili su oslikani na gradskim zidinama.

Ove oprečne slike odražavaju složen i delikatan odnos ovih dana između Rusije i Srbije.

Slavenska zemlja je najbliži saveznik Moskve u Evropi, sa historijskim, vjerskim i kulturnim vezama koje su potkrijepljene kampanjama političkog uticaja Kremlja. Rusija podržava zahtjeve Srbije za svoju bivšu pokrajinu Kosovo, koja je uz zapadnu podršku proglasila nezavisnost 2008. A Srbija je odbila da uvede sankcije Moskvi zbog invazije.

Istovremeno, Srbija želi da se pridruži Evropskoj uniji. Populistički predsjednik Aleksandar Vučić osudio je invaziju, a oko 200.000 Rusa je preplavilo zemlju u protekloj godini, a mnogi su tražili novi život u bratskoj zemlji oslobođenoj od ugnjetavanja Kremlja.

„Ovdje u Beogradu nas ne doživljavaju neprijateljski, a to mnogo znači”, rekla je Anastasija Demidova, koja je na Balkan stigla iz Moskve prije tri mjeseca.

„Razgovarao sam sa dosta Srba ovde i sa drugim strancima. Kada me pitaju 'šta radiš ovdje', ja kažem: 'Mi smo protiv Putina i za demokratsku Rusiju i mi smo protiv rata u Ukrajini, očigledno'”, rekla je ona za AP.

Drugi kažu da su pobjegli kako bi izbjegli regrutaciju ili zato što su zapadne sankcije osakatile njihov posao ili im oduzele radna mjesta.

Kao rezultat toga, ruski se može čuti svuda u Beogradu, gradu od oko 2 miliona stanovnika. Iznikli su restorani i barovi u ruskom vlasništvu. Privatna ruska preduzeća su porasla, posebno u IT sektoru. Priliv je povećao cijenu nekretnina.

Šolje za kafu sa slikama ruskog predsednika Vladimira Putina na prodaji u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, ponedeljak, 16. januara 2023.
Šolje za kafu sa slikama ruskog predsednika Vladimira Putina na prodaji u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, ponedeljak, 16. januara 2023.

Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.

Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.

„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.

Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.

Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.

Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.

Ljudi drže slike ruskih političkih zatvorenika tokom protesta u Beogradu, Srbija, u subotu, 21. januara 2023.
Ljudi drže slike ruskih političkih zatvorenika tokom protesta u Beogradu, Srbija, u subotu, 21. januara 2023.

Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.

Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.

Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.

Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.

Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.

„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.

Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.

Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.

Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.

Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.

Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.

Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.

Grafit koji prikazuje privatnu vojnu grupu Wagner na stambenoj zgradi u Beogradu, Srbija, 18. januara 2023.
Grafit koji prikazuje privatnu vojnu grupu Wagner na stambenoj zgradi u Beogradu, Srbija, 18. januara 2023.


Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”


Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Kineski balon podijelio američke zakonodavce

Obaranje kineskog balona

Republikanski zastupnici u nedjelju su optužili Kinu za namjerno nadgledanje osjetljivih američkih vojnih lokacija balonom za koji se sumnja da je špijunski i rekli su da je Bidenova administracija dala obavještajnu priliku Pekingu time što nije oborila balon tokom leta kroz američki zračni prostor.

Balon na nebu iznad Sjedinjenih Država prije nego što ga je vojni avion projektilom oborio iznad Atlantskog okeana u subotu dodatno je zaoštrio odnose SAD-a i Kine.

Američki najviši diplomata iznenada je prekinuo putovanje u Peking, a Kinesko ministarstvo odbrane je u saopćenju, nakon što je balon pao u more uz obalu Karoline, navelo da "zadržava pravo da preduzme neophodne mjere za rješavanje sličnih situacija".

"Jasno je da je ovo bio pokušaj Kine da prikupi informacije, da porazi našu komandu i kontrolu nad našim osjetljivim lokacijama protiv raketne odbrane i nuklearnog oružja", rekao je predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma Mike Turner u nedjeljnim informativnim emisijama. “A to je svakako hitnost koju ova administracija ne prepoznaje.”

Američki odbrambeni i vojni zvaničnici rekli su da je balon 28. januara ušao u zonu protuzračne odbrane SAD sjeverno od Aleutskih ostrva i prešao, uglavnom, preko kopna preko Aljaske, a zatim ušao u kanadski vazdušni prostor u ponedjeljak. Ušao je ponovo na američku teritoriju preko Idaha u utorak, na dan kada je Bijela kuća rekla da je predsjednik Joe Biden prvi put obaviješten o tome.

"Nevjerovatno je tvrditi da nije bilo nigdje" sigurno oboriti balon između Aljaske i Karoline, rekao je čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell.

Vođa većine u Senatu Chuck Schumer, demokrata, rekao je da će Senat ovog mjeseca dobiti brifing o balonu, uključujući detalje o mogućnostima nadzora, te da administracija razmatra mjere protiv Kineza zbog "njihovih drskih aktivnosti". Rekao je da su republikanske kritike političke i preuranjene, te da su SAD "poslale jasnu poruku Kini da to nije prihvatljivo".

Biden je izdao naredbu za obaranje balona, ali je želio da se to dogodi ranije, u srijedu. Savjetovano mu je da bi najbolje vrijeme za operaciju bilo kada je balon bio iznad vode, rekli su američki zvaničnici. Vojni zvaničnici su utvrdili da bi obaranje balona preko kopna sa visine od 60.000 stopa predstavljalo neopravdani rizik za ljude na zemlji.

"Poruka koju su (Kinezi) pokušavali poslati je ono u što oni interno vjeruju, a to je da su Sjedinjene Države nekada velika supersila koja je ispražnjena, koja je u padu", rekao je republikanski senator Marco Rubio, potpredsjednik obavještajnog odbora Senata. "A poruka koju pokušavaju poslati svijetu je: 'Vidi, ovi momci ne mogu ništa učiniti ni u vezi s balonom koji leti iznad zračnog prostora SAD-a. Kako uopće možete računati na njih ako bi se nešto dogodilo u indo-pacifičkoj regiji?'"

Balon je uočen u srijedu iznad Montane, gdje se nalazi baza zrakoplovnih snaga Malmstrom.

"Nisu otišli da pogledaju Grand Canyon", rekao je Turner. "Otišli su i pogledali naše lokacije nuklearnog oružja i lokacije za odbranu od raketa širom zemlje. "

Ali senator Cory Booker, demokrata, rekao je da vjeruje vojsci, dodajući: "Trebalo bi zapamtiti da se sada zna da se ovo dogodilo pod Trumpovom administracijom više puta. Tako da je malo licemjerno stvarati još jedan standard za Bidena kada je Trump, čini se, dozvolio da ovo prođe preko Sjedinjenih Država.”

Kina je odbacila bilo kakve tvrdnje o špijuniranju i rekla da se radi o balonu za civilnu upotrebu namijenjenom meteorološkim istraživanjima. Ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da je putovanje balona bilo van kontrole kineske vlade.

"Ovo nije bila nesreća. Ovo je bilo namjerno. To je bila obavještajna služba, znate? ", rekao je penzionisani admirak Mike Mullen, bivši predsjedavajući Združenog generalštaba.

Upitan da li su elementi kineske vojske možda htjeli da poremete planiranu posjetu državnog sekretara Antonija Blinkena, Mulen je odgovorio: "Jasno, mislim da je to slučaj."

Rekao je da "ovo zaista šteti odnosu između nas i Kine".

Republikancu Mikeu Gallagheru, koji predvodi novi odbor Predstavničkog doma za Kinu, poruka koju je prenio Peking je "pogledajte što vam možemo učiniti i izvući se. Vaše korporacije, vaši karijerni političari, oni će se vratiti puzajući."

Zvaničnici odbrane koji su izvještavali novinare rekli su da su SAD uspjele prikupiti obavještajne podatke o balonu. Rekli su da je vojska zaključila da tehnologija na balonu Kinezima nije mogla dati značajne obavještajne informacije osim onoga što je već mogla dobiti od satelita, iako su SAD poduzele korake da ublaže informacije koje bi mogle prikupiti dok je balon letio.

Turner i Booker su bili u emisiji "Meet the Press" na NBC-ju, Rubio je bio u emisijama "This Week" na ABC-u i CNN-u "State of the Union", Mullen je bio na ABC-u, a Gallagher se pojavio u emisiji "Sunday Morning Futures" kanala Fox News.

EU zabranila uvoz ruskog dizela i ograničila cijene

Cisterna na autoputu u Njemačkoj

Evropska unija (EU) preduzela je još jedan veliki korak ka smanjenju svojih energetskih veza sa Rusijom zabranom ruskih rafinisanih naftnih proizvoda poput dizel goriva i ograničenim cijenama prodaje nezapadnim državama što stupa na snagu 5. februara.

Evropska zabrana stupila je na snagu poslije njenog embarga na ugalj i većinu nafte iz Rusije.

Ovaj potez ima za cilj da dodatno smanji oslanjanje na rusku energiju i smanji prihod Kremlja za finansiranje rata u Ukrajini kako se bliži godišnjica invazije na tu zemlju.

Najnovije energetske sankcije nose rizike: cijene dizela su već skočile od početka rata 24. februara, a postoji i neizvjesnost o tome kako će embargo EU i ograničenje cijena od strane Grupe sedam najbogatijih liberalnih demokratija (G7) uticati na tržište goriva ključnog za privredu svijeta.

Viša cijena dizela ugrađena je u cijenu gotovo svega, podstičući rast inflacije koja je otežala život ljudima širom svijeta.

Evropski uvoznici su imali nekoliko mjeseci otkako je zabrana objavljena u junu da naprave zalihe. Oni su već smanjili ruski udio u uvozu iz EU na 27 posto u decembru s više od polovine prije početka rata.

Američki dobavljači su povećali isporuke na rekordne nivoe, sa 34.000 barela dnevno na početku 2022. na 237.000 barela dnevno do sada u januaru, navodi S&P Global.

Takođe, mogu pomoći novi kapaciteti rafinerija koji će ove godine proraditi u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji i sljedeće godine u Omanu. Indija je još jedan potencijalni izvor.

Rusija bi, s druge strane, morala da nađe nove kupce.

Ograničenje cijena igra ključnu ulogu u embargu: smišljeno je tako da spriječi nestanak ruskog dizela sa globalnog tržišta i da izazove skok cijena za sve, a da i dalje smanjuje prihode koji podržavaju rusku vojsku.

Ograničenje je provodivo jer zabranjuje zapadnim kompanijama koje u velikoj mjeri kontrolišu transport i osiguranje da posluju s dizelom po cijeni iznad granice na putu u zemlje poput Kine i Indije.

Izbjegavanje embarga je moguće, ali zahtijeva uspostavljanje alternativnog osiguranja ili organizovanje flote nezvaničnih tankera.

Granica je postavljena na 100 dolara po barelu za dizel i druge proizvode napravljene od sirove nafte, kao što je mlazno gorivo, u sporazumu zemalja G-7 - SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Kanade, Francuske, Njemačke i Italije, plus EU i Australije.

Plafon cijena je 45 dolara po barelu za druge proizvode koji se prave od sirove nafte, ali se prodaju ispod cijene nafte, kao što je gasno ulje koje se koristi u kotlovima u elektranama i industriji.

Ako ograničenje funkcioniše kako je najavljeno, globalni tokovi dizela bi trebalo da se izmijene, pri čemu će Evropa pronaći nove dobavljače, a ruski dizel nove kupce, bez većeg gubitka snabdijevanja.

U praksi, tržišta će morati da se prilagode i moglo bi doći do kratkog skoka cijena. Kao prvo, tankeri bi imali duži put do Evrope iz SAD, Bliskog istoka ili Indije nego iz ruskih luka na Baltičkom moru, a pitanje je i kapacitet transporta.

"Kada je ruski izvoz ograničen iz bilo kojeg razloga, to bi naravno izazvalo neke probleme u cijelom procesu reorganizacije", rekao je Hedi Grati, šef istraživanja goriva i rafiniranja za Evropu u S&P Global Commoditi Insights.

"Evropa bi se takmičila s drugim velikim uvoznicima, a to bi izazvalo pritisak na povećanje cijena", očekuje on.

Nada je da se i na derivate reprodukuje efekat zapadne granice cijene od 60 dolara po barelu na rusku sirovu naftu. Rusija je rekla da neće prodavati naftu zemljama koje poštuju ograničenje, ali ograničenje i pad potražnje zbog usporavanja globalne ekonomije znači da kupci u Kini, Indiji i drugdje mogu da kupuju rusku naftu uz velike popuste, smanjujući prihode Kremlja.

Cilj je isti i sa ograničenjem dizela. "Vjerovatno će Rusiji biti teže da nađe nove kupce svog dizela nego što je bilo za sirovu naftu i da će biti prinuđena da prihvati popuste kada to radi", kaže Simon Taljapijetra, stručnjak za energetsku politiku u "Bruegel think tanku" u Briselu.

Kada budu postavljeni limiti bi se mogle pooštriti kako bi se povećao pritisak na Rusiju.

Cijene goriva bile su glavni faktor iza bolne inflacije u Evropi koja je 2022. potrošačima oduzela kupovnu moć i usporila ekonomiju.

"Rast Reisen", kompanija za autobuski prevoz i putovanja u blizini Frajburga u jugozapadnoj Njemačkoj, zabilježila je povećanje troškova dizel goriva sa 12-15 posto ukupnih rashoda na 20-25 posto.

Pošto je 15 od 25 autobusa dio regionalne mreže javnog prevoza, kompanija ne može automatski da poveća cijene karata, iako država daje pomoć, ali ona je premala, rekao je Sedelmajer, generalni direktor tog javnog prevoznika.

Cijene dizela na pumpi su porasle sa 1,66 eura po litru na 2,14 eura po litru tokom 2022. godine.

"To je gigantski porast", rekao je Kristofer Šuldes koji vodi njemačku transportnu kompaniju Schuldes Spedition.

Ta kompanija ima 27 kamiona i 50 zaposlenih i već je smanjila troškove tako što je kamione opremila efikasnim motorima, starajući se i o tome da kamioni putuju pod punim teretom i obučavajući zaposlene za ekonomičnu vožnju.

"Sve smo to uradili davno, mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu", rekao je Šuldes i dodao da "nema više prostora za optimizaciju".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG