Linkovi

Top priča BiH

Bez novca nema ni puta BiH u NATO

The NATO symbol in front of the glass facade of the new NATO headquarters in Brussels on Thursday, April 19, 2018.

Ministar odbrane BiH smatra da su ključni razlozi kočenja procesa provođenja Programa reformi odbrane neusvajanje državnog budžeta, pandemija, ali i politička nestabilnost i blokiranje svih bitnih državnih pitanja u BiH.

Realizacija Programa reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) nije moguća s nedovoljnim budžetom, a Predsjedništvo i Parlament BiH su ti koji trebaju osigurati novac za modernizaciju Oružanih snaga, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

Program reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) usvojen je u decembru 2019. godine kao rezultat kompromisa Predsjedništva BiH.

Suštinski se ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti između ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih.

ANP je tokom 2019. bio kamen spoticanja za imenovanje vlasti na državnom nivou u BiH. Protiv slanja ovog dokumenta bio je član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Druga dva člana kolektivnog šefa države, Šefik Džaferović i Željko Komšić, uslovljavala su imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, slanjem Godišnjeg akcionog plana u Brisel.

Kompromis je postignut kada je Predsjedništvo BiH imenovalo Zorana Tegeltiju iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Sve je dogovoreno nakon sastanka članova Predsjedništva sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke, te šefom Delegacije Evropske unije u BiH.

Zašto budžet nije usvojen?

Ministar odbrane BiH Sifet Podžić navodi kako su ključni razlozi koji koče proces provođenja Programa reformi odbrane uz neusvajanje državnog budžeta i pandemija korona virusa, ali i politička nestabilnost i blokiranje svih bitnih državnih pitanja u BiH.

Bosna i Hercegovina još nema usvojen budžet, a na privremenom finansiranju je do 30. juna. Ista odluka je bila na snazi i tokom cijele 2019. godine, jer u BiH nije bila konstituisana vlast, nakon izbora 2018.

Da bi Bosna i Hercegovina dobila budžet za 2020. godinu, nakon što je Nacrt budžeta u martu usvojilo Vijeće ministara BiH, potvrdu mora dati i Predsjedništvo BiH, a potom i Parlament BiH.

Vijeće ministara BiH je, međutim, Nacrt budžeta usvojilo bez saglasnosti ministara iz Republike Spske (RS) koji nisu glasali, zbog, kako su obrazložili, trenutne situacije oko pandemije korona virusa.

Šta obuhvata program reformi odbrane?

Program reformi odbrane obuhvata planirane reforme države u nekoliko oblasti, prije svega političkoj, sigurnosnoj, pravnoj i odbrambenoj. Ministarstvo odbrane BiH ima obavezu da provede 72 zadatka.

"Početkom godine smo donijeli operativni plan implementacije obaveza, i one se uglavnom sprovode. Pored 72 zadatka iz Programa reformi koji su u isključivoj nadležnosti Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, mi imamo obavezu sarađivati na još 16 zadataka sa drugim bh. institucijama", kaže ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

"Bili smo", dodaje, "u maloj prednosti u odnosu na ostale državne institucije, jer smo neke važnije mjere već pokrenuli, a imamo i dva dokumenta iz 2016. godine, koje je donijelo Predsjedništvo BiH – Pregled odbrane i Plan modernizacije Oružanih snaga BiH, tako da nam je to olakšalo rad."

Predsjedništvo BiH je odlučilo da se u periodu 2017-2027. godine uloži oko pola milijarde maraka (250 miliona eura) u modernizaciju Oružanih snaga.

Međutim, ministar Podžić kaže da su sredstva iz budžeta simbolična.

Osim novca neophodna i politička saglasnost

Alija Kožljak, bivši šef vojnog dijela bh. misije pri NATO-u u Briselu, slaže se da je usvajanje budžeta neophodno za funkcionisanje ministarstva i Oružanih snaga, ali i da je pitanje funcionisanja politike u BiH ključno od kako je Bosni i Hercegovini u Talinu ponuđen Akcioni plan za članstvo (MAP).

"Upravo onim uslovom se testirala ta politička efikasnost u Bosni i Hercegovini za donošenje odluka od zajedničke važnosti. Mi na tom testu iz godine u godinu padamo. Evo, nakon što nam je ponuđeno dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa, veliki broj političkih prepreka generalno ka progresu po pitanju euroatlantskih integracija je prisutan, i međunarodna zajednica, konkretno dvije ključne organizacije NATO i Evropska unija, i te kako su svjesne njih", smatra Kožljak.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u junu 2009. usvojilo je zaključak o upućivanju zahtjeva u NATO za Akcioni plan za članstvo. Godinu kasnije stigao je pozitivan odgovor sa samita NATO-a održanog u Talinu.

Početkom decembra 2018. ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri podnošenje prvog ANP-a. Godinu kasnije, u Brisel je otišao Program reformi.

Podrška iz NATO

Iz NATO-a kažu za RSE da u potpunosti podržavaju bh. vlasti u njihovim reformskim ciljevima, ali da je na vlastima da zacrtaju ciljeve i oblasti saradnje sa Savezom.

"Što se tiče saradnje Bosne i Hercegovine sa NATO-om, Savez je pozdravio podnošenje dokumenta Program reformi BiH u decembru prošle godine. O dokumentu je razgovarano na tehničkom nivou i smatra se dobrom osnovom za nastavak saradnje između NATO-a i Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju NATO Štaba Sarajevo.

"Kako će Bosna i Hercegovina nastavljati s provedbom reformi sadržanih u Programu, NATO će pružati podršku vlastima u ovim nastojanjima, a radujemo se i nastavku naših stalnih razgovora o saradnji između NATO-a i BiH i regionalnoj sigurnosti”, konstatuje se u saopštenju.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da je Program reformi nakon toliko vremena i pregovora trebao biti program kompromisa.

"Oni koji su ga usvajali, vjerovatno nisu imali u vidu šta bi sve trebalo da se realizira u okviru tog programa. Jednostavno, neki su, kao naprimjer gospodin Milorad Dodik, mislili da to ne treba ni provoditi, nego će opstruirati, ali su ga usvojili zbog pritiska međunarodne zajednice. I šta se dogodilo, sad je taj program mrtvo slovo na papiru", kaže Pucar.

Sporno knjiženje vojne imovine

Jedan od najvećih prepreka prilikom kreiranja i dostavljanja ovog dokumenta bilo je pitanje knjiženja perspektivne vojne imovine na državu.

Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg je u februaru 2017. tokom posjete Sarajevu, a nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH izjavio da je NATO spreman za aktivaciju MAP-a, ali tek kad vojna imovina bude uknjižena na državu BiH.

Ustavni sud BiH na sjednici 16. augusta 2017. godine je donio odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Selmo Cikotić smatra da je to pitanje i dalje jedan od mehanizama u rukama pojedinih političkih lidera.

"U ovom trenutku možda postoji uvjerenje pojedinih lidera i liderstava da mogu imati neke politički profitabilne programe i načine ponašanja, u smislu da im omogućavaju ostanak na vlasti, ali mislim da kada je interes svih građana BiH u pitanju, održiva rješenja su samo ona oko kojih se svi slažemo", smatra Cikotić.

Prema njegovim riječima, "dobro je što se kod usvajanja Programa reformi aktivno uključila međunarodna zajednica".

"Mislim da je to bio razlog da se aktiviranje mehanizma saradnje s NATO-om postavi kao uslov za formiranje Vijeća ministara, jer ako nema te međunarodne uloge, nema ni održivosti Mirovnog sporazuma", kaže Cikotić.

BiH je prešla veliki put od završetka rata 1995. godine, nakon intervencije Sjevernoatlantske alijanse (NATO) po pitanju približavanja i integracije u ovaj vojno-politički blok.

NATO je 5. decembra 2018. dao zeleno svjetlo za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP), koji predviđa savjetovanje, pomoć i praktičnu podršku prilagođenu individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO-u.

See all News Updates of the Day

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika

Arhiv - Posebni respiratorni centar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.

Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.

BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.

Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.

Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.

„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.

Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.

Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.

„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.

Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.

„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.

On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.

Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.

Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH

Željko Komšić se obraća na Generalnoj skupštini UN-a, 22. septembar 2021.

Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.

Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.

Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”

Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.

Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.

„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.

Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.

Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG