Linkovi

Top priča BiH

Bez novca nema ni puta BiH u NATO

The NATO symbol in front of the glass facade of the new NATO headquarters in Brussels on Thursday, April 19, 2018.

Ministar odbrane BiH smatra da su ključni razlozi kočenja procesa provođenja Programa reformi odbrane neusvajanje državnog budžeta, pandemija, ali i politička nestabilnost i blokiranje svih bitnih državnih pitanja u BiH.

Realizacija Programa reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) nije moguća s nedovoljnim budžetom, a Predsjedništvo i Parlament BiH su ti koji trebaju osigurati novac za modernizaciju Oružanih snaga, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

Program reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) usvojen je u decembru 2019. godine kao rezultat kompromisa Predsjedništva BiH.

Suštinski se ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti između ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih.

ANP je tokom 2019. bio kamen spoticanja za imenovanje vlasti na državnom nivou u BiH. Protiv slanja ovog dokumenta bio je član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Druga dva člana kolektivnog šefa države, Šefik Džaferović i Željko Komšić, uslovljavala su imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, slanjem Godišnjeg akcionog plana u Brisel.

Kompromis je postignut kada je Predsjedništvo BiH imenovalo Zorana Tegeltiju iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Sve je dogovoreno nakon sastanka članova Predsjedništva sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke, te šefom Delegacije Evropske unije u BiH.

Zašto budžet nije usvojen?

Ministar odbrane BiH Sifet Podžić navodi kako su ključni razlozi koji koče proces provođenja Programa reformi odbrane uz neusvajanje državnog budžeta i pandemija korona virusa, ali i politička nestabilnost i blokiranje svih bitnih državnih pitanja u BiH.

Bosna i Hercegovina još nema usvojen budžet, a na privremenom finansiranju je do 30. juna. Ista odluka je bila na snazi i tokom cijele 2019. godine, jer u BiH nije bila konstituisana vlast, nakon izbora 2018.

Da bi Bosna i Hercegovina dobila budžet za 2020. godinu, nakon što je Nacrt budžeta u martu usvojilo Vijeće ministara BiH, potvrdu mora dati i Predsjedništvo BiH, a potom i Parlament BiH.

Vijeće ministara BiH je, međutim, Nacrt budžeta usvojilo bez saglasnosti ministara iz Republike Spske (RS) koji nisu glasali, zbog, kako su obrazložili, trenutne situacije oko pandemije korona virusa.

Šta obuhvata program reformi odbrane?

Program reformi odbrane obuhvata planirane reforme države u nekoliko oblasti, prije svega političkoj, sigurnosnoj, pravnoj i odbrambenoj. Ministarstvo odbrane BiH ima obavezu da provede 72 zadatka.

"Početkom godine smo donijeli operativni plan implementacije obaveza, i one se uglavnom sprovode. Pored 72 zadatka iz Programa reformi koji su u isključivoj nadležnosti Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, mi imamo obavezu sarađivati na još 16 zadataka sa drugim bh. institucijama", kaže ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

"Bili smo", dodaje, "u maloj prednosti u odnosu na ostale državne institucije, jer smo neke važnije mjere već pokrenuli, a imamo i dva dokumenta iz 2016. godine, koje je donijelo Predsjedništvo BiH – Pregled odbrane i Plan modernizacije Oružanih snaga BiH, tako da nam je to olakšalo rad."

Predsjedništvo BiH je odlučilo da se u periodu 2017-2027. godine uloži oko pola milijarde maraka (250 miliona eura) u modernizaciju Oružanih snaga.

Međutim, ministar Podžić kaže da su sredstva iz budžeta simbolična.

Osim novca neophodna i politička saglasnost

Alija Kožljak, bivši šef vojnog dijela bh. misije pri NATO-u u Briselu, slaže se da je usvajanje budžeta neophodno za funkcionisanje ministarstva i Oružanih snaga, ali i da je pitanje funcionisanja politike u BiH ključno od kako je Bosni i Hercegovini u Talinu ponuđen Akcioni plan za članstvo (MAP).

"Upravo onim uslovom se testirala ta politička efikasnost u Bosni i Hercegovini za donošenje odluka od zajedničke važnosti. Mi na tom testu iz godine u godinu padamo. Evo, nakon što nam je ponuđeno dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa, veliki broj političkih prepreka generalno ka progresu po pitanju euroatlantskih integracija je prisutan, i međunarodna zajednica, konkretno dvije ključne organizacije NATO i Evropska unija, i te kako su svjesne njih", smatra Kožljak.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u junu 2009. usvojilo je zaključak o upućivanju zahtjeva u NATO za Akcioni plan za članstvo. Godinu kasnije stigao je pozitivan odgovor sa samita NATO-a održanog u Talinu.

Početkom decembra 2018. ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri podnošenje prvog ANP-a. Godinu kasnije, u Brisel je otišao Program reformi.

Podrška iz NATO

Iz NATO-a kažu za RSE da u potpunosti podržavaju bh. vlasti u njihovim reformskim ciljevima, ali da je na vlastima da zacrtaju ciljeve i oblasti saradnje sa Savezom.

"Što se tiče saradnje Bosne i Hercegovine sa NATO-om, Savez je pozdravio podnošenje dokumenta Program reformi BiH u decembru prošle godine. O dokumentu je razgovarano na tehničkom nivou i smatra se dobrom osnovom za nastavak saradnje između NATO-a i Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju NATO Štaba Sarajevo.

"Kako će Bosna i Hercegovina nastavljati s provedbom reformi sadržanih u Programu, NATO će pružati podršku vlastima u ovim nastojanjima, a radujemo se i nastavku naših stalnih razgovora o saradnji između NATO-a i BiH i regionalnoj sigurnosti”, konstatuje se u saopštenju.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da je Program reformi nakon toliko vremena i pregovora trebao biti program kompromisa.

"Oni koji su ga usvajali, vjerovatno nisu imali u vidu šta bi sve trebalo da se realizira u okviru tog programa. Jednostavno, neki su, kao naprimjer gospodin Milorad Dodik, mislili da to ne treba ni provoditi, nego će opstruirati, ali su ga usvojili zbog pritiska međunarodne zajednice. I šta se dogodilo, sad je taj program mrtvo slovo na papiru", kaže Pucar.

Sporno knjiženje vojne imovine

Jedan od najvećih prepreka prilikom kreiranja i dostavljanja ovog dokumenta bilo je pitanje knjiženja perspektivne vojne imovine na državu.

Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg je u februaru 2017. tokom posjete Sarajevu, a nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH izjavio da je NATO spreman za aktivaciju MAP-a, ali tek kad vojna imovina bude uknjižena na državu BiH.

Ustavni sud BiH na sjednici 16. augusta 2017. godine je donio odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Selmo Cikotić smatra da je to pitanje i dalje jedan od mehanizama u rukama pojedinih političkih lidera.

"U ovom trenutku možda postoji uvjerenje pojedinih lidera i liderstava da mogu imati neke politički profitabilne programe i načine ponašanja, u smislu da im omogućavaju ostanak na vlasti, ali mislim da kada je interes svih građana BiH u pitanju, održiva rješenja su samo ona oko kojih se svi slažemo", smatra Cikotić.

Prema njegovim riječima, "dobro je što se kod usvajanja Programa reformi aktivno uključila međunarodna zajednica".

"Mislim da je to bio razlog da se aktiviranje mehanizma saradnje s NATO-om postavi kao uslov za formiranje Vijeća ministara, jer ako nema te međunarodne uloge, nema ni održivosti Mirovnog sporazuma", kaže Cikotić.

BiH je prešla veliki put od završetka rata 1995. godine, nakon intervencije Sjevernoatlantske alijanse (NATO) po pitanju približavanja i integracije u ovaj vojno-politički blok.

NATO je 5. decembra 2018. dao zeleno svjetlo za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP), koji predviđa savjetovanje, pomoć i praktičnu podršku prilagođenu individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO-u.

See all News Updates of the Day

BiH: Privatnicima milioni od sumnjivog parkinga na carinskim terminalima

Border in Rača (Bosnia and Herzegovina)

Emir Mešić, zaposlenik Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), kaže da se zbog ovakvog upravljanja carinskim terminalima milioni iz budžeta svake godine preliju u privatne džepove. Nakon što je na to upozorio nadležne, kaže da premješten na 20 posto slabije plaćeno radno mjesto.

U Bejrutu uništen počasni konzulat BiH, poginuo radnik obezbjeđenja

Ministarstvo vanjskih poslova BiH

Prema objavi Ministarstva vanjskih poslova BiH u eksploziji nije stradao niko od državljana BiH.

Počasni konzulat Bosne i Hercegovine (BiH) u glavnom gradu Libanona Bejrutu uništen je u eksploziji koja se dogodila u lučkom dijelu grada, u utorak, 4. augusta, kada je eksplodiralo skladište amonij nitrata, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa ambasador BiH u Jordanu Mato Zeko, nadležan i za Libanon, te pojasnio da zasad nema informacija da je neko od bh. državljana povrijeđen ili nastradao.

„Još uvijek prikupljamo dodatne informacije i u kontaktu smo s našim počasnim konzulom, gospodinom Zijadom Isom. Počasni konzulat kao objekat je stvarno totalno uništen, doduše, ovo je privatno vlasništvo gospodina Ise. Dobio sam video i stvarno je uništen objekat“, kazao je ambasador Zeko.

Ambasador je kazao i da je jedna osoba koja je radila na osiguranju konzulata smrtno stradala. Riječ je o državljaninu Libanona.

„Svi članovi tima počasnog konzula su živi i zdravi, nemaju povreda“, kazao je Zeko i naglasio da se određeni broj bh. državljana nalazi u gradu Tiru, 200-tinjak kilometara od Bejruta.

„Nemamo informacija da je bilo ko od građana nastradao“, kazao je Zeko.

U slučaju da neko od bh. državljana treba pomoć u Bejrutu, ambsador je kazao da se za pomoć može obratiti bh. ambasadi u Jordanu, dok počasni konzulat ponovno ne počne s radom.

U Libanonu je 5. august Dan žalosti nakon što je, prema izjavi ministra zdravlja Hamada Hassana, najmanje 100 osoba poginulo i više od 4.000 povrijeđeno u jakoj eksploziji u luci u centru glavnog grada Bejruta.

Četiri godine i dva mjeseca zatvora za bivšeg načelnika Vareša

Avdija Kovačević. Izvor: Adi Kebo/zurnal.info

Avdija Kovačević, bivši načelnik Vareša, osuđen je na četiri godine i dva mjeseca zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i poslugu u službi, te će mu se oduzeti imovinska korist u iznosu većem od 220.000 maraka, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kantonalni sud u Zenici je nakon prihvaćenog sporazuma o priznanju krivice Kovačeviću utvrdio pojedinačnu kaznu zatvora od tri godine i osam mjeseci za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te pojedinačnu kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci za poslugu u službi, te ga osudio na četiri godine i dva mjeseca zatvora, potvrdili su za BIRN BiH iz Kantonalnog suda u Zenici.

Ovom presudom, Kovačeviću je zabranjeno obavljanje funkcije rukovođenja u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine u trajanju od pet godina.

Njemu će biti oduzeti brojni predmeti, od kojih sedam satova, dvije kožne jakne i 193 primjerka knjige “Vareš 1992.–1995.: Zločin, istina i pravda”, čiji je autor.

Kovačević je osuđen po 26 tačaka optužnice Kantonalnog tužilaštva zato što je od 16. novembra 2012. do 11. novembra 2016. godine, kao načelnik Općine Vareš, postupao protivno interesu službe i iskoristio svoj službeni položaj i ovlaštenja “općinskog načelnika” s ciljem da sebi pribavi imovinsku korist plaćanjem svojih ličnih obaveza i ošteti Općinu Vareš.

“Priznanje optuženog potvrđeno je kako subjektivnim, tako i objektivnim dokazima. Da je optuženi počinio krivična djela proizilazi kako iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ekonomske struke, tako i iz iskaza brojnih saslušanih svjedoka i prikupljene materijalne dokumentacije”, navodi se u presudi Suda koja je dostavljena BIRN-u BiH.

Kovačević je osuđen da je “davao avanse, pozajmice i donacije pravnim i fizičkim licima za koje nije postojala poslovna osnova niti bilo kakav interni akt, zbog čega je često dovodio Općinu Vareš u stanje finansijske nelikvidnosti”, obrazlaže se u presudi, uz navođenje kako je samovoljno trošio namjenski donirana sredstava i grantove od viših nivoa vlasti.

Kovačević je osuđen i zato što je većem broju lica omogućio pribavljanje imovinske koristi u vidu građevinskog materijala. Oni su po nalogu Kovačevića nabavljali građevinski materijal u određenim firmama, nakon čega su te firme račune i otpremnice dostavljale Općini Vareš, koje je Općina plaćala.

Kako stoji u presudi, Kovačević je oštetio i stanovništvo općine Vareš, jer “mnoge projekte koji su bili od javnog interesa nije realizovao iako su sredstva bila namjenski uplaćivana za te svrhe”.

Sa Kovačevićem je bio optužen Fuad Kovač, protiv kojeg se postupak nastavlja po redovnoj proceduri. Kovač se tereti za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te krivotvorenje isprave.

Kovačević je kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) izabran za načelnika Općine Vareš 2012. godine. Ovu funkciju je obnašao do 2016. godine. U novembru 2019. godine je uhapšen zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj.

Optužnicu protiv njega je Kantonalno tužilaštvo u Zenici podiglo 31. decembra 2019. godine, a Sud potvrdio 16. januara 2020. godine.

Istinomjer: Neistina Milorada Dodika i neispunjeno obećanje Edite Đapo

Istinomjer: Neistina Milorada Dodika i neispunjeno obećanje Edite Đapo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Međusobne optužbe Državnog tužilaštva i Suda bez iznošenja detalja o uočenim nepravilnostima

The Court of Bosnia and Herzegovina

Nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo da će zatražiti stav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća povodom akta i zaključaka Suda BiH i optužilo ovu instituciju da je dopis dostavilo samo pojedinim rukovodiocima u Tužilaštvu, iz Državnog suda su optužili Tužilaštvo da dezavuiše javnost i da se akt odnosi na uočene nepravilnosti u praksi sa ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire.

Dok niti jedna niti druga institucija nisu navele detalje o kakvim mogućim nepravilnostima se radi, pravni stručnjaci smatraju ovakvu komunikaciju dvije državne pravosudne institucije neprimjernom, izvještava BIRN BiH.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić, kako je saopšteno iz ove institucije, održala je Prošireni kolegij glavnog tužioca i šefova tužilačkih odsjeka povodom zaključaka iz Suda BiH, koji su dostavljeni samo pojedinim rukovodiocima u ovoj instituciji.

Navedeni zaključci, navode iz Tužilaštva, dostavljeni su pojedinim rukovodiocima i tužiocima, a u njima Sud ukazuje na navodne “neregularnosti” prilikom izuzimanja dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužioci i ovlaštene službene osobe, te izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima.

“Tužioci su mišljenja da navedeni ‘zaključci’ predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužilaštva BiH u borbi za jačanje vladavine prava, te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa Tužilaštvo, a koji su od izuzetnog značaja za vladavinu prava”, saopšteno je iz Tužilaštva.

Zaključak kolegija tužilaca je da se VSTV upozna sa zaključcima te u najkraćem roku očituje o njima, kako ne bi nastupile štetne posljedice.

Iz Suda BiH su potom saopštili kako odlučno odbacuju zaključke proširenog tužilačkog kolegija, kojim je akt od 28. jula. 2020. godine neutemeljeno ocijenjen kao opstrukcija rada Tužilaštva, a posebno opstrukcija rada u aktivnim predmetima.

Predsjednica Krivičnog odjeljenja je, navode u Sudu, nakon elektronske sjednice zbog pandemije uzrokovane koronavirusom i više usmenih konsultacija, uputila akt na ruke glavne tužiteljice i četiri šefa odsjeka i odjela Tužilaštva BiH, a ne kako se to netačno navodi “samo pojedinim rukovoditeljima i tužiteljima”.

“Akt sadrži zaključak o uočenim nepravilnostima u praksi, suprotnih članu 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, što je kao povreda odredaba procesnog zakona utvrđeno u ranijim presudama Apelacionog odjeljenja Suda. Dakle, upravo s ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire, a ne s ciljem opstrukcije rada Tužilaštva, upućen je ovaj akt međuinstitucionalne saradnje. Nijednom riječju u aktu Suda nije ni na koji način implicirano ili aludirano na bilo koji pojedinačan, završen ili aktivan predmet, niti je to bila namjera, kako to krivo predstavlja Tužilaštvo, radi dezavuisanja javnosti”, saopšteno je iz Suda BiH.

Posebno začuđuje, dodaju iz Suda BiH, zašto Tužilaštvo izlazi u javnost sa netačnim informacijama i krivim predstavljanjem stanja stvari i kao razlog navode “pravljenje medijskog spektakla, koji ima za cilj narušavanje autoriteta i ugleda Državnog suda”.

Advokati sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pretpostavljaju da Sud upozorava Tužilaštvo da radi nešto što nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, ali ovakvu komunikaciju ovih institucija smatraju neprimjerenom.

Advokatica Tatjana Savić je mišljenja da obje institucije komuniciraju saopštenjima za javnost, a da pri tome javnost nisu obavijestili o kakvim se to “zaključcima” radi.

“I sad jedni druge demantuju, a javnost ne može da procijeni ko je u pravu. Djeluje da se radi o nekim pretresima, o zahtjevima za izuzimanje dokumentacije. A sad, komunicirati saopštenjima za javnost, a ne reći javnosti šta je sporno i pokazati te zaključke koje spominje i jedna i druga strana, po mom mišljenju je neprimjereno i samo dodatno utiče na opšte nepovjerenje građana u pravosuđe”, istakla je Savić.

Advokat Muhidin Kapo kaže kako je Tužilaštvo stranka u postupku i da je Sud institucija koja odlučuje o svemu.

“Naredbe faktički može izdavati samo Sud. Samo u pojedinoj fazi postupka u istrazi Tužilaštvo daje neke naredbe. Sud je taj koji daje naredbe i Tužilaštvu”, govori Kapo.

Tužilaštvo će, kako su naveli, od VSTV-a zatražiti da od Suda BiH pribavi detaljne informacije o održanoj sjednici i načinu donošenja zaključka, kao i da će dopis biti upućen i Uredu disciplinskog tužioca.

U Sudu BiH, sa druge strane, navode da niti VSTV niti Ured disciplinskog tužioca nemaju niti jednu nadležnost u ovom pitanju, a što bi, kako kažu, Tužilaštvo trebalo znati, kao i da Sud ovim aktom nije ništa naložio niti je pokušao narediti bilo šta, već je dao svoje mišljenje o navedenom problemu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG