Izdvojeno
Bez novca nema ni puta BiH u NATO
Ministar odbrane BiH smatra da su ključni razlozi kočenja procesa provođenja Programa reformi odbrane neusvajanje državnog budžeta, pandemija, ali i politička nestabilnost i blokiranje svih bitnih državnih pitanja u BiH.
Realizacija Programa reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) nije moguća s nedovoljnim budžetom, a Predsjedništvo i Parlament BiH su ti koji trebaju osigurati novac za modernizaciju Oružanih snaga, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar odbrane BiH Sifet Podžić.
Program reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) usvojen je u decembru 2019. godine kao rezultat kompromisa Predsjedništva BiH.
Suštinski se ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti između ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih.
ANP je tokom 2019. bio kamen spoticanja za imenovanje vlasti na državnom nivou u BiH. Protiv slanja ovog dokumenta bio je član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Druga dva člana kolektivnog šefa države, Šefik Džaferović i Željko Komšić, uslovljavala su imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, slanjem Godišnjeg akcionog plana u Brisel.
Kompromis je postignut kada je Predsjedništvo BiH imenovalo Zorana Tegeltiju iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Sve je dogovoreno nakon sastanka članova Predsjedništva sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke, te šefom Delegacije Evropske unije u BiH.
Zašto budžet nije usvojen?
Ministar odbrane BiH Sifet Podžić navodi kako su ključni razlozi koji koče proces provođenja Programa reformi odbrane uz neusvajanje državnog budžeta i pandemija korona virusa, ali i politička nestabilnost i blokiranje svih bitnih državnih pitanja u BiH.
Bosna i Hercegovina još nema usvojen budžet, a na privremenom finansiranju je do 30. juna. Ista odluka je bila na snazi i tokom cijele 2019. godine, jer u BiH nije bila konstituisana vlast, nakon izbora 2018.
Da bi Bosna i Hercegovina dobila budžet za 2020. godinu, nakon što je Nacrt budžeta u martu usvojilo Vijeće ministara BiH, potvrdu mora dati i Predsjedništvo BiH, a potom i Parlament BiH.
Vijeće ministara BiH je, međutim, Nacrt budžeta usvojilo bez saglasnosti ministara iz Republike Spske (RS) koji nisu glasali, zbog, kako su obrazložili, trenutne situacije oko pandemije korona virusa.
Šta obuhvata program reformi odbrane?
Program reformi odbrane obuhvata planirane reforme države u nekoliko oblasti, prije svega političkoj, sigurnosnoj, pravnoj i odbrambenoj. Ministarstvo odbrane BiH ima obavezu da provede 72 zadatka.
"Početkom godine smo donijeli operativni plan implementacije obaveza, i one se uglavnom sprovode. Pored 72 zadatka iz Programa reformi koji su u isključivoj nadležnosti Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, mi imamo obavezu sarađivati na još 16 zadataka sa drugim bh. institucijama", kaže ministar odbrane BiH Sifet Podžić.
"Bili smo", dodaje, "u maloj prednosti u odnosu na ostale državne institucije, jer smo neke važnije mjere već pokrenuli, a imamo i dva dokumenta iz 2016. godine, koje je donijelo Predsjedništvo BiH – Pregled odbrane i Plan modernizacije Oružanih snaga BiH, tako da nam je to olakšalo rad."
Predsjedništvo BiH je odlučilo da se u periodu 2017-2027. godine uloži oko pola milijarde maraka (250 miliona eura) u modernizaciju Oružanih snaga.
Međutim, ministar Podžić kaže da su sredstva iz budžeta simbolična.
Osim novca neophodna i politička saglasnost
Alija Kožljak, bivši šef vojnog dijela bh. misije pri NATO-u u Briselu, slaže se da je usvajanje budžeta neophodno za funkcionisanje ministarstva i Oružanih snaga, ali i da je pitanje funcionisanja politike u BiH ključno od kako je Bosni i Hercegovini u Talinu ponuđen Akcioni plan za članstvo (MAP).
"Upravo onim uslovom se testirala ta politička efikasnost u Bosni i Hercegovini za donošenje odluka od zajedničke važnosti. Mi na tom testu iz godine u godinu padamo. Evo, nakon što nam je ponuđeno dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa, veliki broj političkih prepreka generalno ka progresu po pitanju euroatlantskih integracija je prisutan, i međunarodna zajednica, konkretno dvije ključne organizacije NATO i Evropska unija, i te kako su svjesne njih", smatra Kožljak.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u junu 2009. usvojilo je zaključak o upućivanju zahtjeva u NATO za Akcioni plan za članstvo. Godinu kasnije stigao je pozitivan odgovor sa samita NATO-a održanog u Talinu.
Početkom decembra 2018. ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri podnošenje prvog ANP-a. Godinu kasnije, u Brisel je otišao Program reformi.
Podrška iz NATO
Iz NATO-a kažu za RSE da u potpunosti podržavaju bh. vlasti u njihovim reformskim ciljevima, ali da je na vlastima da zacrtaju ciljeve i oblasti saradnje sa Savezom.
"Što se tiče saradnje Bosne i Hercegovine sa NATO-om, Savez je pozdravio podnošenje dokumenta Program reformi BiH u decembru prošle godine. O dokumentu je razgovarano na tehničkom nivou i smatra se dobrom osnovom za nastavak saradnje između NATO-a i Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju NATO Štaba Sarajevo.
"Kako će Bosna i Hercegovina nastavljati s provedbom reformi sadržanih u Programu, NATO će pružati podršku vlastima u ovim nastojanjima, a radujemo se i nastavku naših stalnih razgovora o saradnji između NATO-a i BiH i regionalnoj sigurnosti”, konstatuje se u saopštenju.
Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da je Program reformi nakon toliko vremena i pregovora trebao biti program kompromisa.
"Oni koji su ga usvajali, vjerovatno nisu imali u vidu šta bi sve trebalo da se realizira u okviru tog programa. Jednostavno, neki su, kao naprimjer gospodin Milorad Dodik, mislili da to ne treba ni provoditi, nego će opstruirati, ali su ga usvojili zbog pritiska međunarodne zajednice. I šta se dogodilo, sad je taj program mrtvo slovo na papiru", kaže Pucar.
Sporno knjiženje vojne imovine
Jedan od najvećih prepreka prilikom kreiranja i dostavljanja ovog dokumenta bilo je pitanje knjiženja perspektivne vojne imovine na državu.
Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg je u februaru 2017. tokom posjete Sarajevu, a nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH izjavio da je NATO spreman za aktivaciju MAP-a, ali tek kad vojna imovina bude uknjižena na državu BiH.
Ustavni sud BiH na sjednici 16. augusta 2017. godine je donio odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Selmo Cikotić smatra da je to pitanje i dalje jedan od mehanizama u rukama pojedinih političkih lidera.
"U ovom trenutku možda postoji uvjerenje pojedinih lidera i liderstava da mogu imati neke politički profitabilne programe i načine ponašanja, u smislu da im omogućavaju ostanak na vlasti, ali mislim da kada je interes svih građana BiH u pitanju, održiva rješenja su samo ona oko kojih se svi slažemo", smatra Cikotić.
Prema njegovim riječima, "dobro je što se kod usvajanja Programa reformi aktivno uključila međunarodna zajednica".
"Mislim da je to bio razlog da se aktiviranje mehanizma saradnje s NATO-om postavi kao uslov za formiranje Vijeća ministara, jer ako nema te međunarodne uloge, nema ni održivosti Mirovnog sporazuma", kaže Cikotić.
BiH je prešla veliki put od završetka rata 1995. godine, nakon intervencije Sjevernoatlantske alijanse (NATO) po pitanju približavanja i integracije u ovaj vojno-politički blok.
NATO je 5. decembra 2018. dao zeleno svjetlo za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP), koji predviđa savjetovanje, pomoć i praktičnu podršku prilagođenu individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO-u.
See all News Updates of the Day
Više od 75 miliona Amerikanaca već je glasalo, dok Trump i Harris poduzimaju posljednje korake
Birači u Sjedinjenim Državama glasaju u utorak kako bi izabrali svog sljedećeg predsjednika. Političke ankete pokazuju da su kandidati Donald Trump i Kamala Harris u tijesnoj utrci.
Kamala Harris provela je posljednje dane kampanje u „swing” državi Michigan, sastajavši se sa biračima u restoranu sa piletinom i vaflima u Detroitu i govoreći u lokalnoj crkvi, gdje je rekla da se biračima u njenoj Demokratskoj stranci – koja se obično povezuje s plavom bojom – pridružuju birači iz Republikanske stranke, koji su povezani s crvenom bojom.
„Vidim naciju odlučnu da okrene stranicu o mržnji i podjelama i zacrta novi put naprijed. Dok putujem, vidim Amerikance od takozvanih crvenih država do takozvanih plavih država koje su spremne da saviju luk istorije ka pravdi”, rekla je Harris.
Donald Trump vodio je kampanju u saveznoj državi Sjevernoj Karolini, gdje je rekao pristalicama da je uvjeren u pobjedu na dan izbora.
„Zato što imamo veliku, prekrasnu prednost. Sve što trebamo učiniti, Mike, sve što moramo učiniti je izaći u utorak i glasati, glasati, glasati”, rekao je Trump.
Trump je pristalicama rekao da njihovi protivnici već pokušavaju ukrasti ove izbore.
„Oni varaju na izborima, a ti ih prozoveš i hoće da te strpaju u zatvor. Razmislite o tome. To je nešto najnevjerovatnije što sam ikada vidio. Ali volim to. Znate zašto? Jer smo nešto dokazali. Nešto smo pokazali. I mi ćemo to popraviti. I moramo pobijediti na ovim izborima”, rekao je Trump.
Trump je na tom skupu ponovo sugerisao nasilje nad političkim protivnicima, ovoga puta nad medijima.
Harris kaže da su ovi izbori više od stranačke politike i onih za koje ona kaže, „nastoje produbiti podjele, sijati mržnju, širiti strah i izazvati haos”.
„I obećavam da ću slušati ljude koji se ne slažu sa mnom, jer, vidite, ne vjerujem da su ljudi koji se ne slažu sa mnom neprijatelji. Zapravo, dat ću im mjesto za stolom, jer to je ono što je jako vođe rade”, kaže Harris.
Više od 75 miliona Amerikanaca je već glasalo na ovim izborima. To je skoro polovina ukupnog broja onih koji su glasali prije četiri godine.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju tijesnu utrku, a završno istraživanje New York Timesa/Siena College pokazuje da su glasači podjednako podijeljeni između Trumpa i Harris.
Trump i Harris se spremaju za pravne bitke ako ne bude jasnog pobjednika u izbornoj noći
Amerikanci glasaju u utorak za izbor novog predsjednika. Međutim, predsjednička utrka između potpredsjednice Kamale Harris i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa toliko je tijesna da su njihovi timovi u pripravnosti zbog pravnih bitaka koje bi mogle uslijediti kako bi se odredio ishod izbora.
Ranije ove godine republikanski predsjednički kandidat Donald Trump rekao je za nekoliko medija da će ih prihvatiti ako rezultati predsjedničkih izbora 5. novembra budu „pošteni, i slobodni”.
Izborni zvaničnici su uvjereni da će proces glasanja biti fer, siguran i transparentan, ali bivši predsjednik sve više izražava zabrinutost zbog toga što njegovi protivnici mogu počiniti prevaru.
„Ako uspijemo da spriječiti prevaru, imaćemo ogromnu pobedu”, rekao je Trump.
Tokom intervjua koji je prošlog mjeseca emitiran na NBC noćnim vijestima s Lesterom Holtom, potpredsjednica Kamala Harris rekla je voditeljici NBC Newsa Hallie Jackson da će njen tim biti spreman da ako Trump izgubi i pokuša da potkopa izbore.
„Mi ćemo se baviti izbornom noći i narednim danima, i imamo resurse i stručnost i fokus na to”, rekla je Harris.
Republički nacionalni odbor ima takozvani „Program integriteta izbora” u državama koje bi mogle odlučiti pobjednika. Advokati odbora su podnijeli više od stotinu tužbi zbog uočenih nepravilnosti u procesu glasanja.
Demokrate su pokrenuli vlastite pravne napore, uključujući tužbu kako bi spriječili potencijalna kašnjenja u potvrđivanju rezultata državnih izbora u Georgiji.
U teškim predsjedničkim utrkama kao što je ovogodišnja, očekuju se pravne bitke. Većina njih će se dogoditi u neodlučnim državama, predviđaju analitičari.
„Na biračkom mjestu često vidimo nadmetanje oko toga da li se sa glasačkim listićima pravilno rukuje ili ne. U periodu nakon izbornog dana, postoje sporovi oko toga da li pojedini birači zaista imaju pravo glasa i da li njihovi glasački listići treba da budu ubačeni i prebrojani”, Michael Thorning iz Centra za dvostranačku politiku.
Svako ko tvrdi da je prevaren, mora da predoči dokaz, upozoravaju pravni stručnjaci.
Pravne bitke bi mogle odgoditi ishod predsjedničkih izbora. Ali ako u utorak navečer rezultati jasno idu u korist jednog predsjedničkog kandidata u odnosu na drugog s određenom razlikom, analitičari kažu da će suprotnoj stranci biti mnogo teže osporiti te rezultate.
Harris i Trump u tijesnoj utrci u sedam ključnih država, pokazuje anketa NYT/Siena
Demokratska kandidatkinja Kamala Harris i republikanac Donald Trump i dalje su u tijesnoj utrci u sedam ključnih država dva dana prije predsjedničkih izbora u SAD-u, prema konačnoj anketi New York Timesa/Siena Collegea.
Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da potpredsjednica Harris ima marginalnu prednost u Nevadi, Sjevernoj Karolini i Wisconsinu, dok bivši predsjednik Trump vodi u Arizoni.
Njih dvoje su u tijesnim utrkama u Michiganu, Georgiji i Pennsylvaniji, prema anketi koja je ispitala 7.879 vjerovatnih birača u sedam država od 24. oktobra do 2. novembra.
U svih sedam država, podudaranja su bila unutar granice pogreške ankete od 3,5%.
Oko 40% ispitanika već je glasalo, a Harris je među tim biračima vodila za 8 postotnih bodova, dok Trump vodi među biračima koji kažu da će vrlo vjerojatno glasati, ali to još nisu učinili, pokazalo je istraživanje.
Izjednačena utrka u Pennsylvaniji pokazuje da Trump dobiva na zamahu u državi u kojoj je Harris vodi za četiri postotna boda u svim prethodnim anketama New York Timesa, piše taj list.
Predsjednički izbori: Paljenje glasačkih sandučića i teorije zavjere
Dva glasačka sandučića na sjeverozapadu Pacifika oštećena su u podmetnutom požaru nešto više od nedjelje dana prije dana izbora, što je dovelo do uništavanja stotina glasačkih listića na jednoj lokaciji u gradu Vancouveru u državi Washington.
S druge strane, u susjednom Portlandu, Oregon, sistem za požar je djelovao pa su svega tri glasačka listića uništena. Vlasti pregledavaju snimke nadzora dok pokušavaju da identifikuju ko je odgovoran.
Evo šta se dogodilo, kako se pravila i sigurnosne mjere u vezi s kutijama razlikuju u cijeloj zemlji i kako su teorije izborne zavjere narušile povjerenje u njihovu upotrebu.
Šta mi znamo?
Policija je saopštila da su zapaljive naprave izazvale požar u sandučićima u Portlandu i Vancouveru. Vlasti su navele da dokazi pokazuju da su požari povezani, te da su povezani i sa incidentom od 8. oktobra kada je zapaljiva naprava ubačena u drugi sandučić u Vancouveru.
Direktor za izbore okruga Multnomah Tim Scott rekao je da njegov ured planira kontaktirati tri glasača čiji su glasački listići oštećeni u Portlandu kako bi im pomogao da dobiju zamjenske glasačke listiće.
U Vancouveru, stotine glasačkih listića je uništeno u glasačkom sandučiću u Fisher's Landing Transit Centru kada sistem za suzbijanje požara kutije nije radio kako je predviđeno. Revizor okruga Clark Greg Kimsey rekao je da je sandučić posljednji put ispražnjen u subotu u 11 sati. Pozivaju se glasači koji su tamo naknadno bacili svoje glasačke listiće da se jave u kancelariju kako bi dobili novi.
Ured će češćeuzimati glasačke listiće i prazniti sandučiće navečer da ne ostanu puni preko noći kada je veća vjerovatnoća da će doći do vandalizma.
Kimsey je opisao podmetnut požar kao „direktan napad na demokratiju”.
Kada i gdje se mogu koristiti sandučići?
Sandučići se godinama koriste u državama kao što su Colorado, Oregon, Utah i Washington, gdje se glasački listići šalju poštom svim registrovanim biračima.
Njihova popularnost je porasla 2020. tokom pandemije COVID-19, jer su izborni zvaničnici tražili opcije za birače koji su željeli izbjeći prepuna biračka mjesta ili su bili zabrinuti zbog kašnjenja pošte.
Ukupno, 27 država i Distrikt Columbia dozvoljavaju boksove za glasanje, prema podacima koje je prikupila Nacionalna konferencija zakonodavnih tijela država. Šest ostalih nema poseban zakon, ali dozvoljava lokalnim zajednicama da ih koriste.
Pozicija sandučića se može uveliko razlikovati. U nekim zajednicama se nalaze unutar javnih zgrada, dostupni su samo tokom radnog vremena. Na drugim mjestima, oni su vani i dostupni su u bilo koje vrijeme, obično uz video nadzor ili pod prismotrom.
Godinama su se javljali sporadični problemi.
Godine 2020. nekoliko je sandučića je udareno vozilima, a jedan u Massachusettsu je oštećen paljenjem. U tom slučaju većina glasačkih listića bila je dovoljno čitljiva da bi se birači mogli identificirati i poslati zamjenski listići. Pretinac je također zapaljen u okrugu Los Angeles 2020.
Kako ih treba osigurati?
Američka agencija za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture savjetuje državnim i lokalnim izbornim zvaničnicima da postave pretince u zgodnim područjima s velikim prometom koja su poznata biračima, kao što su biblioteke i društveni centri.
Ako sandučići nemaju osoblje, trebali bi biti osigurani i zaključani u svakom trenutku, smješteni u dobro osvijetljenim prostorima i pod video nadzorom, navodi se u uputama.
Kako su teorije zavjere doprinijele dovele do zabrinutosti oko sandučića?
Glasačke kutije bile su u centru pažnje posljednje četiri godine, na meti desničarskih teorija zavjere koje su lažno tvrdile da su odgovorne za masovnu prevaru birača 2020. godine.
Razotkriveni film pod nazivom "2000 mazgi" pojačao je tvrdnje, izlažući milione ljudi neutemeljenoj teoriji da je operacija prikupljanja glasačkih listića zapravo deponovala lažne glasačke listiće u sandučiće tokom noći.
Anketa Associated Pressa među državnim izbornim zvaničnicima širom SAD-a pokazala je da 2020. godine nije bilo rasprostranjenih problema povezanih s glasačkim boksovima.
Paranoja oko kutija za isporuku nastavila se i na međuizborima 2022. godine, kada su se naoružana lica počela pojavljivati da ih nadgledaju u Arizoni, a federalni sudija je to spriječio. Ove godine, konzervativna grupa True the Vote pokrenula je web stranicu na kojoj su građani uživo emitovali sandučiće iz raznih država.
Kako su države reagovale nakon izbora 2020?
Republikanski zakonodavci u nekoliko država nastojali su da pooštre pravila oko glasanja putem pošte nakon izbora 2020, a veliki dio njihovog fokusa bio je na korištenju glasačkih boksova.
Šest država ih je od tada zabranilo: Arkansas, Mississippi, Missouri, Sjeverna Karolina, Južna Karolina i Južna Dakota, prema istraživanju Voting Rights Laba, koji se zalaže za prošireni pristup glasanju.
Druge države su ograničile njihovu upotrebu. Ovo uključuje Ohio i Iowu, koja sada dozvoljavaju samo jednu kutiju po okrugu, prema Brennan Centru za pravosuđe.
U okrugu Fulton u Georgiji, koji uključuje Atlantu i ima preko milion stanovnika, dostupno je 10 glasačkih kutija za ovogodišnje predsjedničke izbore, dok ih je prije četiri godine bilo 38. prema vanrednom pravilu izazvanom pandemijom. To je rezultat revizije izbora od strane republikanaca iz Georgije kao odgovor na lažne tvrdnje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o pokradenim izborima.
Sveukupno, 12 država zabranjuje pretince ili ih ne navodi kao odobreni metod glasanja, prema podacima koje je prikupila Nacionalna konferencija državnih zakonodavnih tijela. Pet drugih država nemaju državni zakon i ne koriste pretince.
Harris i Trump u ključnim državama dva dana uoči izbora
U želji da potaknu neodlučne birače i pozovu svoje pristalice na birališta, potpredsjednica SAD-a Kamala Harris i bivši predsjednik Donald Trump u nedjelju su otišli u ključne države dva dana uoči predsjedničkih izbora.
Harris, demokratska kandidatkinja, uputila se u Michigan na gornjem srednjem zapadu, jednu od sedam država u kojima ankete pokazuju da je ishod izbora neizvjestan.
Politička matematika pokazuje da će svaki kandidat koji osvoji četiri ili više od sedam država ključnih država vjerovatno postati 47. predsjednik zemlje.
Trump, republikanski kandidat koji želi postati tek drugi predsjednik koji je služio dva neuzastopna mandata, uputio se u tri druge ključne države, organizirajući skupove u manjim gradovima gdje se nada da će povećati broj glasova u ruralnim područjima, dok u gradovima dominiraju demokrate.
Trump je svoj dan započeo u Lititzu, Pennsylvania, prije nego što se popodne uputio u Kinston u Sjevernoj Karolini i završio večernjim skupom u Maconu, Georgia.
Harris je prisustvovala bogosluženju crnačkoj crkvi u Detroitu, središtu američke automobilske industrije u Michiganu, prije nego što je dalje krenula u Livernois i Pontiac i na večernji miting na Državni univerzitet Michigan.
Više od 76 miliona ljudi već je prijevremeno glasalo poštom ili na biračkim mjestima. To je skoro polovina od 158 miliona koliko je glasalo na dan izbora 2020.
I Trump i Harris nastojali su u posljednjim danima kampanje prikazati onog drugog kao nesposobnog da upravlja zemljom u naredne četiri godine.
Na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social, Trump je glasačima rekao: „Svaki problem sa kojim se suočavamo može se riješiti – ali sada je sudbina naše nacije u vašim rukama. U utorak, morate ustati, i morate reći Kamali da vam je dosta, ne možete više, 'Kamala Harris, otpuštena si!'”
Na svojim skupovima, Harris je nastojala uvjeriti birače da će smanjiti troškove života, što su ankete pokazale kao glavnu brigu u cijeloj zemlji. Ona je također okarakterizirala Trumpa kao opasnog.
„Imamo priliku na ovim izborima da okrenemo stranicu decenije Donalda Trumpa koji pokušava da nas drži podijeljene i da se bojimo jedni drugih. Završili smo s tim”, rekla je ona u Charlotteu u subotu.
Trump je tvrdio da bi Harris, kao potpredsjednica skoro četiri godine, trebala snositi odgovornost za rast potrošačkih cijena i desetke hiljada migranata koji preko Meksika ulaze u Sjedinjene Države u posljednjih nekoliko godina.
On je migrante prikazao kao posljedičnu političku prijetnju zemlji i da njihovo prisustvo finansijski šteti državnim i lokalnim vlastima širom SAD-a.
„Jedina besplatna pomoć koju će dobiti je besplatna vožnja kući”, rekao je u subotu na skupu u Greensborou u Sjevernoj Karolini.
Anketa u posljednji trenutak pokazuje da je utrka Harris-Trump gotovo izjednačena u ključnim državama.
Anketa ABC Newsa pokazuje da je Trump pobijedio u pet od sedam ključnih država, ali anketa Washington Posta daje Harris prednost u četiri države. New York Times kaže da je Trump ispred u četiri države, a Harris u dvije, te da je utrka izjednačena u Pennsylvaniji.
