Linkovi

Britanski premijer poziva na solidarnost protiv "ruske agresije"


Ukrajinski vojnik na straži tokom posjete generala Oleksandra Pavlika, komandanta Operacija združenih snaga Ukrajine, prvim linijama u bivšoj industrijskoj oblasti, u okolini Avivka, region Donjetsk, istočna Ukrajina, 9. februara 2022.
Ukrajinski vojnik na straži tokom posjete generala Oleksandra Pavlika, komandanta Operacija združenih snaga Ukrajine, prvim linijama u bivšoj industrijskoj oblasti, u okolini Avivka, region Donjetsk, istočna Ukrajina, 9. februara 2022.

Britanski premijer Boris Johnson sastaje se u četvrtak sa liderima Poljske i NATO-a i poziva na ono što je njegova kancelaija nazvala "solidarnost sa saveznicima iz NATO koji snose teret ruske agresije".

Johnson je naredio da 1.000 britanskih vojnika bude spremno da odgovori na potencijalnu humanitarnu krizu koja je rezultat ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

"Ono što treba da vidimo je prava diplomatija, a ne diplomatija prinude", rekao je Johnson u saopštenju. "Kao Alijansa moramo da povučemo linije u snijegu i da budemo jasni da postoje principi po kojima nećemo praviti kompromise. To uključuje bezbjednost svakog NATO saveznika i pravo svake evropske demokratije da teži članstvu u NATO".

Zapadne vlade pozivaju Rusiju da preduzme korake za deeskalaciju krize koja je nastala gomilanjem više od 100.000 vojnika u blizini granice, raspoređivanjem ratnih brodova u Crno more i slanjem dodatnih trupa i vojne opreme u Bjelorusiju, još jednog susjeda Ukrajine, na vojne vježbe.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki rekla je novinarima u srijedu da je Rusija posljednjih nedjelja preduzimala korake eskalacije i da se Sjedinjene Države nadaju da će se to promijeniti.

"Mislim da dok posmatramo pripreme za ove vojne vježbe, opet vidimo da je ovo više eskalirajuća, a ne deeskalirajuća akcija jer se svodi na te trupe i vojne vježbe", rekla je Psaki.

Najviši ruski komandanti stigli su u Bjelorusiju u srijedu, sa namjerom da nadgledaju 30.000 ruskih vojnika tokom 10 dana obuke sa bjeloruskom vojskom.

Rusija je prebacila raketne sisteme zemlja-vazduh S-400 i brojne borbene avione u Bjelorusiju radi vježbi, a na vježbama koje počinju u četvrtak komanduje general Valerij Gerasimov, načelnik Generalštaba ruskih oružanih snaga.

Obuka u Bjelorusiji je najnovija prijetnja Ukrajini, čiji se glavni grad Kijev nalazi 210 kilometara južno od bjeloruske granice.

Vlada u Kijevu najavila je sopstvene desetodnevne vojne vježbe, koje takođe počinju u četvrtak, u kojima će koristiti bespilotne letjelice i protivtenkovske rakete koje su isporučili zapadni saveznici Ukrajine.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija organizuje zajedničke vježbe sa Bjelorusijom u borbi protiv "bezbjednosnih prijetnji bez presedana".

"Rusija i Bjelorusija su naišle na prijetnje bez presedana, čija su priroda i, možda, koncentracija, nažalost, mnogo veća i mnogo opasnija nego ranije", rekao je Peskov novinarima.

Zapadni obavještajni stručnjaci kažu da vjeruju da Moskva ima prikupljeno oko 70 odsto svojih potrebnih udarnih snaga za napad na svoju nekadašnju sovjetsku republiku, koja se posljednjih godina naginjala Zapadu i koja želi da se pridruži NATO-u.

Ruski predsjednik Vladimir Putin negirao je da planira invaziju na Ukrajinu, ali je zahtijevao da Zapad odbaci mogućnost da će se Ukrajina pridružiti grupi od 30 zemalja koje su već u NATO-u i da zapadni saveznici povuku svoje trupe i naoružanje koje je najbliže Rusiji.

Kao odgovor, Zapad je rekao da Rusija nema pravo veta na to ko pripada NATO-u, ali da je spremna da pregovara sa Moskvom o postavljanju projektila u istočnoj Evropi i periodičnih vojnih vježbi NATO.

Čini se da razgovori francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sa Putinom u ponedjeljak i u utorak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nisu značajno ublažili tenzije ili mogućnost invazije.

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u srijedu da "sve ostalo zavisi" od toga da li su Sjedinjene Države i NATO voljni da ozbiljno pregovaraju o zahtjevima Rusije. On je tvrdio da je dokument NATO kojim je odgovoreno Rusiji pokazao "grub i prkosan jezik".

U međuvremenu, parlament Slovačke, članice NATO, u srijedu je odobrio odbrambeni vojni sporazum sa Sjedinjenim Državama, sličan paktovima koji Washington ima sa drugim saveznicima u NATO-u.

Sporazum, koji je prošle nedjelje potpisao američki državni sekretar Antony Blinken, dozvoljava američkoj vojsci da koristi dvije slovačke vazduhoplovne baze tokom 10 godina, dok će Slovačka dobiti 100 miliona dolara od SAD za njihovu modernizaciju.

Slovački premijer Eduard Heger rekao je da će sporazum "značajno poboljšati našu bezbjednost", iako njegovi protivnici tvrde da bi ugrozio suverenitet zemlje.

Pristajajući na sporazum, Blinken je rekao da to neće stvoriti stalne američke baze ili stalno prisustvo trupa u Slovačkoj.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a i Reutersa.
XS
SM
MD
LG