Linkovi

Izdvojeno

Godišnjica smrti sarajevskih Romea i Julije: Trajni simbol ratne tragedije

Nadgrobni spomenik Bošku i Admiri, april 2002.

Boško Brkić i njegova djevojka Admira Ismić, ubijeni su 19. maja 1993. godine u Sarajevu. Od tada, njihovo ubistvo simbol je ratnog stradanja u Bosni i Hercegovini. Ni nakon 28 godina niko nije osuđen za ovaj zločin. 

Mark H. Milstein, američki fotoreporter tog je 19. maja 1993. obilazio Sarajevo u društvu japanskog TV kamermana i američkog novinara. U to vrijeme, srpske snage držale su Sarajevo pod opsadom već više od godinu dana. Milstein i njegove kolege, odlučili su da obiđu prvu liniju u blizini Vrbanja mosta, piše BIRN BiH.

“Iznenada se, na 200 metara ispred nas, pojavio srpski tenk i otvorio vatru iznad naših glava. Utrčali smo u najbližu zgradu u koju smo se sakrili sa grupom bh. vojnika”, prisjeća se Milstein.

“Jedan od vojnika viknuo je da pogledam kroz prozor, pokazujući na djevojku i mladića koji su pretrčavali most. Zgrabio sam fotoaparat, ali bilo je prekasno. Ležali su pogođeni mecima.”

Milsteinova fotografija njihovih mrtvih u blizini mosta postala je poznata, posebno nakon što je Kurt Schork, američki dopisnik Reutersa, četiri dana kasnije objavio reportažu “Romeo i Julija u Sarajevu”.

“Dvoje ljubavnika leže mrtvi na obalama rijeke Miljacke u Sarajevu, u smrtnom zagrljaju. Boško Brkić i Admira Ismić, oboje stari 25 godina, ubijeni su hicima u srijedu dok su iz opkoljenog glavnog grada Bosne i Hercegovine pokušavali pobjeći u Srbiju”, napisao je Schork.

“Simpatije još iz školskih dana, on je bio Srbin, a ona Muslimanka. Bosanska vlast optužila je srpske vojnike da ih je ubila, dok srpske snage insistiraju da je upravo bosanska vojska odgovorna za ovaj čin.”

Mediji širom svijeta odmah su preuzeli priču o paru različitog etničkog porijekla čija će smrt postati simbol tragedije rata u BiH i nasilnog raspada jednog multietničkog društva.

‘Bili su skupa u životu i smrti’

Admira Ismić i Boško Brčkić neposredno nakon završetka srednje škole 1985. Godine, Sarajevo.
Admira Ismić i Boško Brčkić neposredno nakon završetka srednje škole 1985. Godine, Sarajevo.

Žaneta Orešković i Alma Vejzović, školske prijateljice Boška i Admire, svjedočile su ovoj ljubavi mnogo prije nego što će ostatak svijeta saznati za njihovu tragičnu smrt.

“Admira je bila skromna, inteligentna i veoma uspješna učenica srednje škole. Boško je uvijek bio nasmijan, spreman na šalu, vrlo vedar tinejdžer. Bili su simpatičan, mladi zaljubljeni par”, priča Orešković.

Vejzović je Admiru upoznala u osnovnoj školi.

“Upoznali smo se preko zajedničkih prijatelja i skupa se upisale u Treću gimnaziju 1982. godine. Tada sam upoznala Boška. Admira i Boško su bili najsretniji i najzaljubljeniji par kog poznajem. Bili su skupa u životu, i sada u smrti”, kaže Vejzović.

Nagrađivani dokumentarac “Romeo i Julija u Sarajevu”, koji je napisao i režirao John Zaritsky 1994. godine, detaljno opisuje život i smrt Boška i Admire.

U filmu obje porodice svjedoče o ljubavi njihove djece uprkos različitim vjerskim pripadnostima.

“Admira za mene nije bila drugačija jer je Muslimanka. Ona je za mene bila djevojka moga sina, koju on voli, i koju sam ja zavoljela”, tvrdi Brkićeva majka Rada.

“Većina nas je posmatrala ljude samo kao ljude, a ne kojoj nacionalnosti pripadaju. Oni koji ne misle kao mi, prouzrokovali su ovaj rat. Nas nije bilo briga za nacionalnost. To nam ništa nije značilo”, dodaje Admirina majka Nedreta.

U filmu se navodi da je Rada Brkić od ranije bila udovica. Sarajevo je napustila početkom rata i pridružila se starijem sinu u Kruševcu u Srbiji.

Boško Brkić planirao je ostati u Sarajevu sa svojom djevojkom Admirom i prijateljem Mišom Ćukom, Srbinom koji je bio pripadnik Armije BiH, koja se borila protiv Vojske Republike Srpske (VRS). Ćuk je živio s njih dvoje u Brkićevom stanu.

U dokumentarnom filmu se dalje objašnjava da je u proljeće 1993. godine, bez da je prethodno obavijestio Boška, Ćuk tajno napustio Sarajevo, dezertirajući iz Armije BiH. Prešao je na teritoriju pod kontrolom Vojske Republike Srpske.

“Ćuk je napustio grad noseći pušku, dvosmjerni radio, i tajne vojne šifre njegove jedinice Armije BiH. Boško je ostavljen da se nosi sa posljedicama dezertiranja njegovog prijatelja”, napominje se u Zaritskyjevom dokumentarcu.

“Početkom maja [1993.] Boško je primio obavijest kojom mu je naređeno da se javi na ispitavanje u mjesnu policijsku stanicu. Bojao se najgoreg. Boško je imao 72 sata da se prijavi, ili će biti uhapšen.”

‘Sve što se desi Božija je volja’

Devetnaestog maja 1993. godine, Boško i Admira odlučili su da pobjegnu u dio Sarajeva pod srpskom kontrolom, a odatle da krenu u Srbiju. Admira je majci ostavila pismo.

“Draga mama, mi odlazimo večeras i sve što se desi Božija je volja. Zvaću te čim pređemo tamo”, obećala je u pismu, koje u dokumentarnom filmu čita Nedreta Ismić.

“Boško i ja smo pričali, kad se rat završi, vratit ćemo se u Sarajevo. Sve će biti kao prije, kao da rata nije bilo. Ne brini za mene. Brini o sebi, tako će meni biti lakše. Volim te mnogo”, posljednje su Admirine napisane riječi.

Film dalje pripovijeda kako su dva srpska vojnika koja su nekada živjela na Koševskom Brdu u Sarajevu, obojica Boškovi prijatelji, organizovali bijeg Boška i Adnure u dogovoru sa Ismetom Bajramovićem Ćelom, pripadnik Armije BiH sa reputacijom osobe iz svijeta organiziranog kriminala, a koji je bio prijatelj Boškovog starijeg brata.

Područje oko Vrbanja mosta, koji su morali preći kako bi pobjegli, bilo je ničija zemlja. Odmah nakon što su prešli most, počela je pucnjava. Boško je poginuo na licu mjesta. Admira je vrisnula, pala ranjena, dopuzala do svog mladića, zagrlila ga – i izdahnula.

Njihova tijela ležala su osam dana u blizini mosta, dok su se vlasti sa dvije strane međusobno optuživale za njihovo ubistvo. Na kraju je Vojska Republike Srpske naredila zatvorenicima da izvuku tijela.

Kantonalni sud u Sarajevu nedavno je osudio Veljka Papića, ratnog komandanta Treće čete Prvog bataljona Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, da je izdavao naređenja kojim kojima su nesrpski civili prisiljavani na vršenje teških radova i dovođeni u životno opasne situacije na prvim linijama opkoljenog Sarajeva tokom rata.

U presudi se također navodi da je Papić naredio četvorici civila, pripadnika radnog voda, da uklone tijela Boška i Admire, prijeteći da će im poubijati porodice ako pokušaju pobjeći.

Članovi porodica Boška i Admire željeli su da se tijela njihove djece ukopaju u Sarajevu, ali srpske vlasti to nisu dozvolile. Pokopani su jedno do drugog na groblju u Istočnom Sarajevu pod srpskom kontrolom.

“Čak i sada, u mislima ih mogu vidjeti kako grle jedno drugo”, kazala je Rada Brkić na kraju filma “Romeo i Julija u Sarajevu”.

“Još uvijek ne mogu prihvatiti stvarnost da njih dvoje više nema. Obećali su da će se vratiti. Kada sam ispraćala Admiru, rekla sam: ‘Mama će brojati dane do tvog povratka.’ I ja još uvijek brojim dane, jedan po jedan, ali znam da tome nema kraja”, zaključuje Nedreta Ismić.

Admirin otac Zijad Ismić zarekao se da će tražiti pravdu.

“Provešću ostatak života da se ubice Boška i Admire dovedu pred sud i kazne po zasluzi”, poručio je on.

Nažalost, nije dočekao da vidi ubice svoje kćerke i njenog momka pred sudom. Niko još uvijek nije smatran odgovornim za njihovu smrt.

‘Bila je to najveća ljubavna priča’

“Mješoviti brakovi na Balkanu još uvijek tabu tema” naslov je studije koju je u martu 2020. godine objavio Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije na osnovu istraživanja obavljenog u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Istraživanje je pokazalo da i dalje ima mnogo brakova između pripadnika različitih etničkih i religijskih grupa u BiH, ali su te zajednice veoma stigmatizirane.

“U urbanim područjima brakovi između pripadnika različitih etničkih ili religijskih grupa nisu neuobičajeni, dok je u malim ruralnim sredinama postojao strah od javnog iznošenja mišljenja, pogleda i iskustava o toj temi, zbog nepostojanja takvih brakova ili apsolutnog odbijanja da se o toj temi govori”, analizira se u studiji.

Sociolog Slavo Kukić ističe da je Bosna i Hercegovina nekada bila poznata kao primjer života u različitosti, te bi priča o Bošku i Admiri još uvijek mogla biti inspiracija.

“Danas je priča o Bošku i Admiri melem na ranu za mlade ljude koji svoju ljubav stavljaju na probu zbog stereotipa koje im nameću stariji. A Boško i Admira im kažu, ako volite jedno drugo, ignorišite sve ‘dobronamjerne savjete’ da je vaša ljubav nemoguća i da se morate vratiti svojim ‘korijenima’, svojoj vjeri i svojoj naciji, i u njoj tražiti svoju sreću”, konstatuje Kukić.

Fotograf Mark H. Milstein i Zoran Stevanović, producent Reuters televizije tokom rata u BiH i koproducent dokumentarnog filma “Romeo i Julija u Sarajevu”, nisu mogli ni pomisliti da će ova priča poprimiti dublji smisao.

“Svi su mogli prepoznati nešto iz ljubavi ovo dvoje mladih ljudi koji bili spremni da sve riskiraju da bi bili zajedno. Njihova smrt simbolizira snagu ljubavi u očaju, beznađu i nesreći”, precizira Milstein.

“Tragično, niko nikad neće biti procesuiran za njihovu smrt. Neko zna ko je kriv”, naglašava on.

“Bila je to najveća ljubavna priča, iako tragična, koja na tako mnogo nivoa govori o brutalnosti, tragediji i strahotama rata u BiH”, ocjenjuje Stevanović.

Dvadeset osam godina kasnije, Žaneta Orešković i Alma Vejzović i dalje pamte svoje prijatelje i nikada ih neće zaboraviti.

“Rat sam provela u Sarajevu. O smrti svojih školskih drugova sam saznala čitajući članak u tada rijetko dostupnim novinama Oslobođenje. Bila sam u potpunom šoku i nisam mogla vjerovati”, sjeća se Vejzović.

“Ta me tuga preplavi čak i danas kada ih neko spomene.”

“Bilo mi je teško da čujem o njihovoj smrti. Životi su im se završili na tako tužan način. Bili su potpuno neopterećeni religijom i nije ih bilo briga za nečije ime ili koje je vjere neko bio”, govori Orešković sa divljenjem.

Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, posmrtni ostaci Boška i Admire premješteni su na groblje “Lav” u Sarajevu.

Kurt Schork je ubijen u zasjedi 2000. godine, dok je bio na zadatku za Reuters u Sijera Leoneu. Želio je da pola njegovog pepela bude pokopano pored njegove majke u Washingtonu. Ostatak sada počiva pored Boška i Admire.

See all News Updates of the Day

Šta praktično znači odluka Vrhovnog suda o emisiji štetnih gasova?

Termoelektrana, ilustracija

Vrhovni sud SAD je donio odluku da ograniči ovlaštenja federalne vlade SAD u suzbijanju štetnih gasova. Praktično je ograničio ovlaštenja Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) da reguliše emisiju štetnih gasova iz termoelektrana i gasnih elektrana, u okviru Zakona o čistom vazduhu.

Vrhovni sud smatra da o tom pitanju, umjesto EPA, treba da odlučuje Kongres.

Lideri Zapadne Virdžijije, države koja je lider u proizvodnji uglja, pozdravili su ovu presudu, dok je Bidenova administracija ocijenila da će zemlju "vratiti unazad". Procjenjuje se da termoelektrane emituju oko 30 odsto ugljen dioksida.

Šta znači odluka suda u kontekstu klimatskih promjena?

Kratkoročno, znači da će Bidenovoj administraciji biti teže da ostvai ambiciozne ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena - da smanji emisije štetnih gasova za polovinu do 2030, a da do 2035. električna mreža bude potpuno nezavisna od uglja.

Sada je sve to pod znakom pitanja, jer je sud ta ovlaštenja prepustio Kongresu. A to znači da su Bidenu male šanse da progura svoju agendu, zbog toga što demokrate imaju 50 mjesta u Senatu - a jedan od njihovih senatora je Džo Menčin iz Zapadne Virdižinije.

"Nažalost, klimu nije briga za našu politiku", kaže klimatolog Viktor Đensini, i dodaje da "to što je sud prepustio Kongresu da odlučuje o emisiji ugljen dioksida, govori da nije razmišljao u najboljem interesu planete".

Šta ova odluka znači za ljude?

Budući da će borba protiv klimatskih promjena ovime biti usporena, borci za zaštitu životne sredine upozoravaju da će nivo mora porasti, kao i da treba očekivati da se nastave ekstremni vremenski uslovi - vrućine i suše.

"Ova presuda će najviše uticati na one ljude koji žive blizu termoelektrana, koji su svakodnevno izloženi štetnim gasovima", kaže Sabrina Mekormik sa univerziteta Džordž Vašington.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom najavio je da će, uprkos presudi, ta država nastaviti da primjenjuje stroge standarde za emisiju štetnih gasova koji dolaze iz saobraćaja.

Šta će Kongres uraditi?

Vrhovni sud ocjenjuje da je na Kongresu da precizira "velika pitanja" kao što su klimatske promjene. Ali, to je malo vjerovatno.

Demokrata sa Roud Ajlenda, Šeldon Vajthaus, kaže da je sud odlukom vezao ruke vladi.

"Stvar je u sljedećem: oni brane Agenciji za zaštitu životne sredine da reguliše ovu oblast i šalju pitanje u Kongres - gdje razne stvari bivaju blokirane zbog pravila filibaster. Takođe, u Kongres ulazi i veliki novac zagađivača, koji sprječava da se nešto promijeni", kazao je on za AP.

Republikanska senatorka iz Zapadne Virdžinije, Šeli Mur Kapito, pozdravila je odluku Vrhovnog suda.

"Da je Kongres htio da Agenciji za zaštitu životne sredine da nadležnosti koje mijenjaju cijelu našu ekonomije, Kongres bi to već uradio", kaže Kapito.

NATO: Samit u Madridu - historijski

NATO: Samit u Madridu - historijski
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:37 0:00

Samit NATO saveza u Madridu rezultirao je sa nekoliko krupnih promjena u politici i funkcioniranju alijanse.

SAD : Prva Afro-Amerikanka u Vrhovnom sudu položila zakletvu

Sutkinja Vrhovnog suda Ketandži Braun Džekson polaže zakletvu (Foto: Supreme court via VOA)

Ketandži Braun Džekson položila je zakletvu za sutkinju američkog Vrhovnog suda i tako ušla u istoriju kao prva Afroamerikanka u najvišoj sudskoj instanci u zemlji.

Džekson je 116. član Vrhovnog suda, a zamijenila je sudiju za kojeg je nekad radila - Stivena Brejera koji se penzionisao u četvrtak u podne.

"Punim srcem, prihvatam svečanu odgovornost da podržim i branim Ustav Sjedinjenih Država i delim pravdu bez straha ili činjenja usluga. Istinski sam zahvalna što sam dio obećanja naše velike nacije. Najiskrenije se zahvaljujem svim novim kolegama na toploj i dostojanstvenoj dobrodošlici", poručila je Džekson u saopštenju, koje je objavio Vrhovni sud.

Ovo je prvi put da su u devetočlanom sudu četiri sutkinje - uz Džekson, tu su još Sonja Sotomajor, Elena Kegan i Ejmi Koni Beret.

"Drago mi je zbog Amerike. Ketandži će tumačiti zakone mudro i pravično i pomoći da oni daju bolje rezultate za američki narod", poručio je Brejer u saopštenju.

Predsednik Joe Biden imenovao je 51-godišnju Džekson - koja je od 2013. godina bila sutkinja federalnog suda - nakon što je 83-godišnji Brejer najavio da će se penzionisati na kraju tekućeg manadata suda. Senat je njenu kandidaturu potvrdio početkom aprila, sa 53 glasa ZA i 47 protiv, uglavnom po partijskoj liniji.

Džekson, koja će se pridružiti liberalnom bloku, će odmah početi da radi, ali je sud već završio veći dio posla do jeseni, osim ako ne bude hitnih slučajeva.

Položaj sutkinje preuzela je u trenutku kada je Vrhovni sud, u kojem većinu imaju konzervativne sudije 6 naprema 3, izazvao oštre reakcije odlukom da ukine ustavno pravo na abortus.

U četvrtak je takođe odlučio da ograniči ovlaštenja koja vladine agencije imaju u suzbijanju emisije ugljen dioksida iz elektrana, čime je zadat udarac borbi protiv klimatskih promjena, prenosi AP.

Prema anketi agencije Reuters i Ipsosa, sprovedenoj ove nedelje, većina Amerikanaca - 57 odsto - ima negativan stav o sudu poslije odluke o abortusu, što je značajna promjena u odnosu na ranije tokom mjeseca kada je tijesna većina imala pozitivno mišljenje.

Britanija u BiH šalje vojne stručnjake za 'suprotstavljanje ruskom uticaju'

British Prime Minister Boris Johnson attends the round table of the first meeting of a NATO summit in Madrid, Spain June 29, 2022.

"Ne možemo dozvoliti da Zapadni Balkan postane još jedno igralište za (ruskog predsjednika Vladimira) Putinove pogubne težnje", naveo je u izjavi premijer Boris Johnson.

Britanija šalje vojne stručnjake u Bosnu i Hercegovinu (BiH) kako bi se suprotstavili ruskom uticaju i "pojačali misiju NATO-a i promovirali stabilnost i sigurnost" u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade.

"Raspirujući vatru secesionizma i sektaštva", konstatovao je Johnson, "Rusija nastoji da preokrene uspjehe u posljednje tri decenije u Bosni i Hercegovini".

"Zato pojačavamo podršku Bosni i Hercegovini, odazivamo se pozivu naših prijatelja da pomognu u zaštiti mira koji s pravom zaslužuju", poručeno je iz Londona.

Dva stručnjaka za borbu protiv dezinformacija i reformu odbrane radiće s Oružanim snagama BiH i NATO-om na održavanju mira i sigurnosti u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade. Britanija će takođe obezbijediti sredstva za jačanje cyber sigurnosti u BiH, čineći zemlju otpornijom na napade.

"Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u svom poslijeratnom periodu, a secesionistički lideri aktivno rade na stvaranju daljih podjela i sukoba. Ove planove podržava Moskva kao dio Putinovog nastojanja da potkopa i evroatlantske integracije Bosne i njenu stabilnost", upozorili su iz britanske vlade.

Koga šalje London?

Na zahtjev NATO štaba u Sarajevu, navode u saopštenju, vojni ekspert za borbu protiv dezinformacija Ujedinjenog Kraljevstva i savjetnik za civilnu stratešku odbranu biće raspoređeni za podršku i obuku Oružanih snaga BiH.

Ekspert za borbu protiv dezinformacija će ojačati NATO štab i sposobnost Bosne i Hercegovine da se odupre zloćudnim utjecajima - pomažući blokirati ruske i druge napore da se posija nepovjerenje i podriva demokratija u zemlji i regionu.

Novi strateški savjetnik za odbranu podržat će reformu odbrane u zemlji, pomažući im da razviju moderne, reprezentativne oružane snage dovedene do standarda NATO-a.

Za cyber sigurnost 750.000 funti

Osim toga, Britanija je najavila da će obezbijediti 750.000 funti za uspostavljanje odličnog centra za cyber sigurnost u okviru Univerziteta u Sarajevu. To će, poručuju iz britanske vlade, "ojačati odbranu Bosne i Hercegovine od cyber napada - koji mogu povrijediti ljude unutar i izvan zemlje".

Najavili su kako će "Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađivati s medijima i bosanskim institucijama kako bi ih opremila alatima za identifikaciju i ublažavanje efekata laži i dezinformacija".

Takođe je rečeno kako britansko Ministarstvo odbrane trenutno radi sa kolegama u BiH kako bi zemlja ostala čvrsto na evroatlantskoj putanji, razvijajući sposobnost i otpornost koje su Oružanim snagama BiH potrebne za suočavanje sa sigurnosnim izazovima.

Početkom juna ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić zatražio dodatnu pomoć NATO-a u "osiguranju sigurnosti i stabilnosti u BiH".

Sredinom juna iz Parlamentarne skupštine NATO-a saopšteno je kako se BiH nosi s najtežom političkom krizom otkako je prije gotovo trideset godina izašla iz pepela ogorčenog građanskog rata.

"U trenutku ozbiljne međunarodne napetosti u Evropi povezane s ruskim ratom protiv Ukrajine, unutrašnja kriza u BiH sada stvara ozbiljnu zabrinutost u glavnim gradovima NATO-a i Evropske unije (EU)", ocijenjeno je nakon posjete delegacije Parlamentarne skupštine NATO-a Bosni i Hercegovini.

Šta su otkrila dosadašnja salušanja o upadu u Kongres SAD

Šta su otkrila dosadašnja salušanja o upadu u Kongres SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Dosadašnja saslušanja otkrila su brojne činjenice od napadu Trumpovih pristalica na Kapitol 6. januara. Trump je znao da su njegove pristalice naoružane, znao je da izborne prevare nije bilo ali uprkos tome usmjerio je gomilu prema Kongresu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG