Linkovi

Izdvojeno

Godišnjica smrti sarajevskih Romea i Julije: Trajni simbol ratne tragedije

Nadgrobni spomenik Bošku i Admiri, april 2002.

Boško Brkić i njegova djevojka Admira Ismić, ubijeni su 19. maja 1993. godine u Sarajevu. Od tada, njihovo ubistvo simbol je ratnog stradanja u Bosni i Hercegovini. Ni nakon 28 godina niko nije osuđen za ovaj zločin. 

Mark H. Milstein, američki fotoreporter tog je 19. maja 1993. obilazio Sarajevo u društvu japanskog TV kamermana i američkog novinara. U to vrijeme, srpske snage držale su Sarajevo pod opsadom već više od godinu dana. Milstein i njegove kolege, odlučili su da obiđu prvu liniju u blizini Vrbanja mosta, piše BIRN BiH.

“Iznenada se, na 200 metara ispred nas, pojavio srpski tenk i otvorio vatru iznad naših glava. Utrčali smo u najbližu zgradu u koju smo se sakrili sa grupom bh. vojnika”, prisjeća se Milstein.

“Jedan od vojnika viknuo je da pogledam kroz prozor, pokazujući na djevojku i mladića koji su pretrčavali most. Zgrabio sam fotoaparat, ali bilo je prekasno. Ležali su pogođeni mecima.”

Milsteinova fotografija njihovih mrtvih u blizini mosta postala je poznata, posebno nakon što je Kurt Schork, američki dopisnik Reutersa, četiri dana kasnije objavio reportažu “Romeo i Julija u Sarajevu”.

“Dvoje ljubavnika leže mrtvi na obalama rijeke Miljacke u Sarajevu, u smrtnom zagrljaju. Boško Brkić i Admira Ismić, oboje stari 25 godina, ubijeni su hicima u srijedu dok su iz opkoljenog glavnog grada Bosne i Hercegovine pokušavali pobjeći u Srbiju”, napisao je Schork.

“Simpatije još iz školskih dana, on je bio Srbin, a ona Muslimanka. Bosanska vlast optužila je srpske vojnike da ih je ubila, dok srpske snage insistiraju da je upravo bosanska vojska odgovorna za ovaj čin.”

Mediji širom svijeta odmah su preuzeli priču o paru različitog etničkog porijekla čija će smrt postati simbol tragedije rata u BiH i nasilnog raspada jednog multietničkog društva.

‘Bili su skupa u životu i smrti’

Admira Ismić i Boško Brčkić neposredno nakon završetka srednje škole 1985. Godine, Sarajevo.
Admira Ismić i Boško Brčkić neposredno nakon završetka srednje škole 1985. Godine, Sarajevo.

Žaneta Orešković i Alma Vejzović, školske prijateljice Boška i Admire, svjedočile su ovoj ljubavi mnogo prije nego što će ostatak svijeta saznati za njihovu tragičnu smrt.

“Admira je bila skromna, inteligentna i veoma uspješna učenica srednje škole. Boško je uvijek bio nasmijan, spreman na šalu, vrlo vedar tinejdžer. Bili su simpatičan, mladi zaljubljeni par”, priča Orešković.

Vejzović je Admiru upoznala u osnovnoj školi.

“Upoznali smo se preko zajedničkih prijatelja i skupa se upisale u Treću gimnaziju 1982. godine. Tada sam upoznala Boška. Admira i Boško su bili najsretniji i najzaljubljeniji par kog poznajem. Bili su skupa u životu, i sada u smrti”, kaže Vejzović.

Nagrađivani dokumentarac “Romeo i Julija u Sarajevu”, koji je napisao i režirao John Zaritsky 1994. godine, detaljno opisuje život i smrt Boška i Admire.

U filmu obje porodice svjedoče o ljubavi njihove djece uprkos različitim vjerskim pripadnostima.

“Admira za mene nije bila drugačija jer je Muslimanka. Ona je za mene bila djevojka moga sina, koju on voli, i koju sam ja zavoljela”, tvrdi Brkićeva majka Rada.

“Većina nas je posmatrala ljude samo kao ljude, a ne kojoj nacionalnosti pripadaju. Oni koji ne misle kao mi, prouzrokovali su ovaj rat. Nas nije bilo briga za nacionalnost. To nam ništa nije značilo”, dodaje Admirina majka Nedreta.

U filmu se navodi da je Rada Brkić od ranije bila udovica. Sarajevo je napustila početkom rata i pridružila se starijem sinu u Kruševcu u Srbiji.

Boško Brkić planirao je ostati u Sarajevu sa svojom djevojkom Admirom i prijateljem Mišom Ćukom, Srbinom koji je bio pripadnik Armije BiH, koja se borila protiv Vojske Republike Srpske (VRS). Ćuk je živio s njih dvoje u Brkićevom stanu.

U dokumentarnom filmu se dalje objašnjava da je u proljeće 1993. godine, bez da je prethodno obavijestio Boška, Ćuk tajno napustio Sarajevo, dezertirajući iz Armije BiH. Prešao je na teritoriju pod kontrolom Vojske Republike Srpske.

“Ćuk je napustio grad noseći pušku, dvosmjerni radio, i tajne vojne šifre njegove jedinice Armije BiH. Boško je ostavljen da se nosi sa posljedicama dezertiranja njegovog prijatelja”, napominje se u Zaritskyjevom dokumentarcu.

“Početkom maja [1993.] Boško je primio obavijest kojom mu je naređeno da se javi na ispitavanje u mjesnu policijsku stanicu. Bojao se najgoreg. Boško je imao 72 sata da se prijavi, ili će biti uhapšen.”

‘Sve što se desi Božija je volja’

Devetnaestog maja 1993. godine, Boško i Admira odlučili su da pobjegnu u dio Sarajeva pod srpskom kontrolom, a odatle da krenu u Srbiju. Admira je majci ostavila pismo.

“Draga mama, mi odlazimo večeras i sve što se desi Božija je volja. Zvaću te čim pređemo tamo”, obećala je u pismu, koje u dokumentarnom filmu čita Nedreta Ismić.

“Boško i ja smo pričali, kad se rat završi, vratit ćemo se u Sarajevo. Sve će biti kao prije, kao da rata nije bilo. Ne brini za mene. Brini o sebi, tako će meni biti lakše. Volim te mnogo”, posljednje su Admirine napisane riječi.

Film dalje pripovijeda kako su dva srpska vojnika koja su nekada živjela na Koševskom Brdu u Sarajevu, obojica Boškovi prijatelji, organizovali bijeg Boška i Adnure u dogovoru sa Ismetom Bajramovićem Ćelom, pripadnik Armije BiH sa reputacijom osobe iz svijeta organiziranog kriminala, a koji je bio prijatelj Boškovog starijeg brata.

Područje oko Vrbanja mosta, koji su morali preći kako bi pobjegli, bilo je ničija zemlja. Odmah nakon što su prešli most, počela je pucnjava. Boško je poginuo na licu mjesta. Admira je vrisnula, pala ranjena, dopuzala do svog mladića, zagrlila ga – i izdahnula.

Njihova tijela ležala su osam dana u blizini mosta, dok su se vlasti sa dvije strane međusobno optuživale za njihovo ubistvo. Na kraju je Vojska Republike Srpske naredila zatvorenicima da izvuku tijela.

Kantonalni sud u Sarajevu nedavno je osudio Veljka Papića, ratnog komandanta Treće čete Prvog bataljona Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, da je izdavao naređenja kojim kojima su nesrpski civili prisiljavani na vršenje teških radova i dovođeni u životno opasne situacije na prvim linijama opkoljenog Sarajeva tokom rata.

U presudi se također navodi da je Papić naredio četvorici civila, pripadnika radnog voda, da uklone tijela Boška i Admire, prijeteći da će im poubijati porodice ako pokušaju pobjeći.

Članovi porodica Boška i Admire željeli su da se tijela njihove djece ukopaju u Sarajevu, ali srpske vlasti to nisu dozvolile. Pokopani su jedno do drugog na groblju u Istočnom Sarajevu pod srpskom kontrolom.

“Čak i sada, u mislima ih mogu vidjeti kako grle jedno drugo”, kazala je Rada Brkić na kraju filma “Romeo i Julija u Sarajevu”.

“Još uvijek ne mogu prihvatiti stvarnost da njih dvoje više nema. Obećali su da će se vratiti. Kada sam ispraćala Admiru, rekla sam: ‘Mama će brojati dane do tvog povratka.’ I ja još uvijek brojim dane, jedan po jedan, ali znam da tome nema kraja”, zaključuje Nedreta Ismić.

Admirin otac Zijad Ismić zarekao se da će tražiti pravdu.

“Provešću ostatak života da se ubice Boška i Admire dovedu pred sud i kazne po zasluzi”, poručio je on.

Nažalost, nije dočekao da vidi ubice svoje kćerke i njenog momka pred sudom. Niko još uvijek nije smatran odgovornim za njihovu smrt.

‘Bila je to najveća ljubavna priča’

“Mješoviti brakovi na Balkanu još uvijek tabu tema” naslov je studije koju je u martu 2020. godine objavio Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije na osnovu istraživanja obavljenog u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Istraživanje je pokazalo da i dalje ima mnogo brakova između pripadnika različitih etničkih i religijskih grupa u BiH, ali su te zajednice veoma stigmatizirane.

“U urbanim područjima brakovi između pripadnika različitih etničkih ili religijskih grupa nisu neuobičajeni, dok je u malim ruralnim sredinama postojao strah od javnog iznošenja mišljenja, pogleda i iskustava o toj temi, zbog nepostojanja takvih brakova ili apsolutnog odbijanja da se o toj temi govori”, analizira se u studiji.

Sociolog Slavo Kukić ističe da je Bosna i Hercegovina nekada bila poznata kao primjer života u različitosti, te bi priča o Bošku i Admiri još uvijek mogla biti inspiracija.

“Danas je priča o Bošku i Admiri melem na ranu za mlade ljude koji svoju ljubav stavljaju na probu zbog stereotipa koje im nameću stariji. A Boško i Admira im kažu, ako volite jedno drugo, ignorišite sve ‘dobronamjerne savjete’ da je vaša ljubav nemoguća i da se morate vratiti svojim ‘korijenima’, svojoj vjeri i svojoj naciji, i u njoj tražiti svoju sreću”, konstatuje Kukić.

Fotograf Mark H. Milstein i Zoran Stevanović, producent Reuters televizije tokom rata u BiH i koproducent dokumentarnog filma “Romeo i Julija u Sarajevu”, nisu mogli ni pomisliti da će ova priča poprimiti dublji smisao.

“Svi su mogli prepoznati nešto iz ljubavi ovo dvoje mladih ljudi koji bili spremni da sve riskiraju da bi bili zajedno. Njihova smrt simbolizira snagu ljubavi u očaju, beznađu i nesreći”, precizira Milstein.

“Tragično, niko nikad neće biti procesuiran za njihovu smrt. Neko zna ko je kriv”, naglašava on.

“Bila je to najveća ljubavna priča, iako tragična, koja na tako mnogo nivoa govori o brutalnosti, tragediji i strahotama rata u BiH”, ocjenjuje Stevanović.

Dvadeset osam godina kasnije, Žaneta Orešković i Alma Vejzović i dalje pamte svoje prijatelje i nikada ih neće zaboraviti.

“Rat sam provela u Sarajevu. O smrti svojih školskih drugova sam saznala čitajući članak u tada rijetko dostupnim novinama Oslobođenje. Bila sam u potpunom šoku i nisam mogla vjerovati”, sjeća se Vejzović.

“Ta me tuga preplavi čak i danas kada ih neko spomene.”

“Bilo mi je teško da čujem o njihovoj smrti. Životi su im se završili na tako tužan način. Bili su potpuno neopterećeni religijom i nije ih bilo briga za nečije ime ili koje je vjere neko bio”, govori Orešković sa divljenjem.

Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, posmrtni ostaci Boška i Admire premješteni su na groblje “Lav” u Sarajevu.

Kurt Schork je ubijen u zasjedi 2000. godine, dok je bio na zadatku za Reuters u Sijera Leoneu. Želio je da pola njegovog pepela bude pokopano pored njegove majke u Washingtonu. Ostatak sada počiva pored Boška i Admire.

See all News Updates of the Day

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira pozvao vlast RS da prestane ugrožavati državu

PeaceI implementation Council (Photo: OHR)

Osuđuje se svaki oblik secesionističke retorike i djelovanja, te poziva vladajuća koalicija u Republici Srpskoj da prestane sa svim aktivnostima kojima se krši Opšti okvirni sporazum za mir, uključujući i Ustav BiH, ili kojima se ugrožavaju državne nadležnost, suverenitet i teritorijalni integritet.

Ovo se navodi u komunikeu Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u Bosni i Hercegovini (PIC) koji je usvojen 9. decembra, nakon dvodnevne sjednice u Sarajevu.

"Upravni odbor PIC-a ističe obavezu da se osigura provedba odluka svih sudova. Upravni odbor PIC-a također izražava zabrinutost zbog ugrožavanja slobode izražavanja, slobode medija i slobode udruživanja u BiH, te je uznemiren pozivanjem na donošenje zakonskih rješenja kojima se ograničavaju ova prava u Republici Srpskoj", navodi se u komunikeu.

Dodaje se da su ova prava i profesionalno i odgovorno novinarstvo od ključnog značaja za svako demokratsko društvo.

Upravni odbor PIC-a poziva i Parlamentarnu skupštinu BiH da se angažuje i da bez daljnjih odlaganja usvoji zakon kojim se regulišu pitanja državne imovine u skladu s presudama Ustavnog suda BiH.

"Rješavanje pitanja državne imovine je ključni element programa 5+2, čije je ispunjavanje i dalje neophodno za zatvaranje Ureda visokog predstavnika", dodaje se.

Upravni odbor PIC-a pozvao je i sve strane u BiH "da promovišu okruženje koje pogoduje pomirenju".

"To zahtijeva prihvaćanje i priznavanje činjenica, podučavanje budućih generacija istini, poštivanje svih žrtava i sjećanje na sve žrtve bez obzira na njihovu etničku pripadnost, rad na lociranju, pronalasku i identificiranju nestalih, te provođenje istrage i krivičnog gonjenja osumnjičenih osoba koje su još uvijek na slobodi. To je jedini put ka budućnosti koji liječi i zacjeljuje rane BiH i garantira pravedan i trajan mir za buduće generacije", navodi se u komunikeu.

SAD: Kongres usvojio zakon o zaštiti istopolnih brakova

Predsedavajuća Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi potpisuje "Zakon o poštovanju braka" zajedno sa kolegama članovima Kongresa, Kapitol Hil, Vašington, 8. decembar 2022. (Foto: Rojters / Evelin Hokstin)

Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak je konačno odobrio zakonski predlog koji obezbeđuje federalno priznavanje istopolnih brakova, mjeru koja je rezultat zabrinutosti da bi Vrhovni sud mogao da preokrene svoju podršku zakonskom priznavanju tih bračnih zajednica.

Glasanje u Predstavničkom domu je bilo 258-169 - sve demokrate glasale su ZA, kao i 39 republikanaca, dok je 169 njihovih republikanaskih kolega bilo protiv, a jedan glasao "prisutan"."Mjera sada ide predsjedniku Bidenu na potpisivanje. "Zakon o poštovanju braka"odobren je u Senatu prošlog mjeseca.

Zakon je dobio podršku LGBT zagovornika, kao i brojnih vjerskih organizacija i entiteta, iako se mnogi američki konzervativci i dalje protive gej brakovima kao suprotnosti biblijskom svetom pismu.

Usko je napisan da služi kao ograničena podrška za odluku Vrhovnog suda iz 2015. kojom su legalizovani istopolni brakovi širom zemlje, poznatiju kao Obergefel protiv Hodžis. To bi omogućilo federalnoj vladi i državama da priznaju istopolne i međurasne brakove sve dok su legalni u državama gde su sklopljeni. Dati su i ustupci vjerskim grupama i institucijama koje ne podržavaju takve brakove.

Usvojenim prijedlogom poništava se zakon iz 1996. godine pod nazivom Zakon o odbrani braka koji je, između ostalog, uskraćivao federalne povlastice istopolnim parovima. On zabranjuje državama da odbace valjanost brakova sklopljenih van njihovih granica na osnovu pola, rase ili etničke pripadnosti. Vrhovni sud je 1967. godine proglasio zabranu međurasnog braka neustavnom.

Međutim, zakon ne bi zabranjivao državama da blokiraju istopolne ili međurasne brakove ako im Vrhovni sud to dozvoli. Takođe osigurava da vjerski entiteti ne budu primorani da obezbijede robu ili usluge za bilo koji brak i štiti ih od uskraćivanja poresko oslobođenog statusa ili drugih povlastica zbog odbijanja da priznaju brakove istog pola.

U govoru uoči glasanja, predsjedavajuća Nensi Pelosi osudila je "mržnju" iza napada na LGBT prava u Sjedinjenim Državama.

Republikanski kongresmen Džim Džordan rekao je da je zakon "opasan i vodi zemlju u pogrešnom smjeru".

Kada ga je Senat usvojio sa 61 prema 36 glasova, 12 republikanaca se pridružilo 49 demokrata u njegovoj podršci. Većina republikanaca je glasala protiv.

Šira verzija zakona - bez izričitih zaštita vjerskih sloboda - usvojena je u avgustu u Predstavničkom domu, uz podršku svih demokrata i 47 republikanaca. Međutim, da bi dobili 60 glasova u Senatu, neophodnih za usvajanje većine zakona, njegovi kosponzori su dodali amandman kojim se pojašnjava da vjerske grupe ne mogu biti tužene na osnovu tog zakona.

Zakon je napisala grupa demokratskih i republikanskih senatora kao odgovor na strahovanja da bi Vrhovni sud, sa svojom sve odlučnijom konzervativnom većinom, mogao jednoga dana da ukine odluku Obergefel, potencijalno ugrožavajući istopolne brakove širom zemlje. Sud je pokazao spremnost da poništi svoje presedane, kao što je to uradio u junu kada je poništio presudu iz 1973. godine koja je legalizovala abortus širom zemlje.

U SAD ima oko 568 hiljada istospolnih parova, prema podacima Biroa za popis stanovništva.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika

Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:26 0:00

Stotine aktivista, zvaničnika i stručnjaka okupilo se u Washingtonu kako bi istražili načine za okončanje hronične korupcije u vladama, institucijama i sistemima širom svijeta. Jedan od učesnika Foruma je i naš gost, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.

Trumpova organizacija proglašena krivom za poresku prevaru

FILE - Trump Tower is pictured in New York, Aug. 9, 2022. The FBI search of Donald Trump's Mar-a-Lago estate marked a dramatic and unprecedented escalation of the law enforcement scrutiny of the former president, but the Florida operation was just one par

Kompanija bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa u utorak je proglašena krivom za utaju poreza, u slučaju koji je pokrenuo okružni tužilac Menhetna. Riječ je o značajnoj osudi finansijske prakse Trumpovog biznisa, prenosi agencija AP.

Porota je dva korporativna entiteta Trumpove organizacije - koja upravlja hotelima, golf terenima i drugim nekretninama širom svijeta - proglasila krivim po svih 17 tačaka optužnice, uključujući optužbe za zavjeru i falsifikovanje poslovnih dokumenata.

Odluka je donesena drugog dana vijećanja, posle suđenja na kojem je Trampova organizacija bila optužena da je bila saučesnik u planu direktora da izbjegnu plaćanje poreza na prihod, na stanove i luksuzne automobile.

Trampovi advokati su najavili da će uložiti žalbu.

Njujorški tužioci su tri godine istraživali bivšeg predsjednika i njegove biznise, mada se ne očekuje da će kazne biti dovoljno velike da ugroze budućnost Trumpove kompanije.

Trumpova organizacija mogla bi da bude novčano kažnjena sa do 1,6 miliona dolara - što je relativno mala suma za kompaniju te veličine, ali bi presuda mogla da iskomplikuje sklapanje poslovnih dogovora u budućnosti.

Trump, koji je nedavno objavio da se ponovo kandiduje za predsjednika, prethodno je tvrdio da je slučaj protiv njegove kompanije dio politički motivisanog "lova na vještice" koji protiv njega vode demokrate.

Samom Trumpu nije suđeno, ali su tužioci tvrdili da je "tačno znao šta se događalo, mada su on i advokati njegove kompanije to negirali.

Slučaj protiv kompanije uglavnom se zasnivao na svjedočenju bivšeg finansijskog direktora Trumpove organizacije Alena Vajselberga, koji se prethodno izjasio krivim po optužbama za krivotvorenje poslovnih podataka i svojih prihoda da bi nelegalno smanjio sebi porez.

Tužioci su pokušavali da ubijede porotnike da su Vajselberg i njegovi saradnici djelovali u ime kompanije i da je ona profitirala od toga, dok su advokati Trumpove organizacije ponavljali da je finansijski direktor djelovao u svoju korist, da se odmetnuo i iznevjerio povjerenje. Tvrdili su da niko u Trampovoj porodici ili kompaniji nije kriv.

Iako je bio svjedok optužbe, Vajselberg je tokom svjedočenja takođe pokušavao da preuzme odgovornost, ističući da niko u Trampovoj porodici nije znao za njegove postupke i da ga je do "ovoga dovela lična pohlepa".

Vajselberg, koji je imao najviše koristi od prevare, i kome je kompanija plaćala stan, automobile, i školarinu njegovih unuka, pristao je da svjedoči protiv kompanije u zamjenu za petomjesečnu kaznu zatvora. Vajselbergov sin i još jedan direktor Tramp organizacije takođe su optuženi da su dobijali kompenzacije koje nisu zvanično zavedene i prijavljene poreskim vlastima.

Tokom završne riječi, tužilac je pokušavao da ospori tvrdnje da Trump nije ništa znao o prevari. Porotnicima je pokazao Trampov potpis na dokument o izdavanju stana koji je Vajselbergu plaćala kompanija, te papir sa inicijalima bivšeg predsjednika kojim se odobrava smanjenje plate za još jednog direktora koji je dobio povlastice od Trampove organizacije.

"Gospodin Trump je eksplicitno odobrio utaju poreza", tvrdio je tužilac.

Odlukom nije okončan Trumpov spor sa okružnim tužiocem Menhetna, demokratom Alvinom Bregom koji je u januaru preuzeo položaj.

Breg je rekao da je u toku povezana istraga Trumpa, koja je počela za vrijeme njegovog prethodnika. U okviru te istrage, istražitelji ispituju da li je Trump obmanjivao banke i druge u pogledu stvarne vrijednosti nekretnina koje posjeduje - što su optužbe na koje je fokusirana optužnica državne tužiteljke Njujorka Letiše Džejms protiv bivšeg predsjednika i njegove kompanije.

Kancelarija okružnog tužioca takođe istražuje da li su prekršeni državni zakoni kada su Trumpovi saradnici isplatili novac dvjema ženama koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom prije više godina.

"Samit u Tirani jasan signal da region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini"

Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel i Edi Rama na završnoj konferenciji za novinare u Tirani

U glavnom gradu Albanije održan je samit 27 članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, prvi put van neke članice EU.

Lideri su na kraju samita ugaslasili deklaraciju, u kojoj se, između ostalog, potvrđuje perspektiva za članstvo zapadnobalkanskih država i pozivaju zemlje kandidati da usklade spoljnu politiku sa Briselom i uvedu sankcije Rusiji.

Na samitu je potpisan sporazum o nižim cijenama rominga između država Zapadnog Balkana i EU, koji stupa na snagu u oktobru 2023. godine, a EU je najavila i milijardu eura pomoći regionu u oblasti energetike. Naim Leo Beširi iz Insituta za evropske poslove ocjenjuje da ovaj samit jasno ukazuje da "region pripada Evropi, a ne Kini ili Rusiji", ali da članstvo neće biti moguće bez ispunjenja određenih uslova.

Na završnoj konferenciji za novinare, čelnici EU istakli su da je "istorijski" to što se samit prvi put održava u zemlji koja nije članica EU i da je potvrda evropske perspektive balkanskih zemalja.

“Budućnost EU će biti bezbjednija sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom, i zato je proces integracija ključan. Obje strane će morati da se potrude, zemlje kandidati da napreduju u vladavini prava, borbi protiv korupcije, a sa strane EU je potrebno posvetiti se integraciji Zapadnog Balkana. Dogovor o romingu je korak ka tome", izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Domaćin samita, albanski premijer Edi Rama, kazao je da je održavanje sastanka u Tirani pokazatelj da je "Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan, koliko je i Zapadnom Balkanu potrebna EU".

Šta piše u Deklaraciji iz Tirane?

Na kraju samita, kako se navodi na sajtu Evropskog savjeta, usaglašena je zajednička Deklaracija u kojoj se iskazuje podrška perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i poziva na ubrzanje procesa pristupanja. Konstatuje se da rat u Ukrajini ugrožava globalni i evropski mir i ističe se važnost strateškog partnerstva EU i zapadnobalkanskih zemalja.

U Deklaraciji se ponovo pozivaju zemlje da se usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU po pitanju sankcija Rusiji. Zemlje kandidati se pozivaju da nastave sa reformama, posebno u oblasti vladavine prava, te da pronađu trajna rešenja za bilateralne sporove i otvorena pitanja.

Posebno se ističe podrška dijalogu Beograda i Prištine i naglašava očekivanje da se napreduje na putu ka pravno obavezujjućem sporazumu o normalizaciji odnosa.

“Ponovo naglašavamo naše jako očekivanje da će se svi prošli sporazumi potpuno poštovati i sprovesti bez odlaganja. Apelujemo na obje strane da se angažuju u konstruktivnom rješavanju svojih sporova i da se uzdrže od jednostranog i/ili provokativnog djelovanja koje bi moglo dovesti do napetosti i nasilja, kao i do retorike koja nije pogodna za dijalog”.

Navodi se da će paket pomoći EU od milijardu eura za države Zapadnog Balkana pomoći u saniranju posljedica energetske krize i pospješiti tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.

Zemlje se pozivaju da usklade viznu politiku sa EU u cilju boljeg upravljanja migracijama, i da ojačaju zajedničku borbu protiv terozirma i organizovanog kriminala.

Pred početak samita telekomunikacioni operateri iz balkanskih i EU zemalja potpisali su deklaraciju o smanjenju cijena u romingu od 1. oktobra 2023. godine.

Evropska unija pripremila je paket podrške u sektoru energetike za zemlje Zapadnog Balkana vrijedan milijardu eura, od kojih je 500 miliona eura za hitne potrebe, dok će ostatak novca biti raspoređen u vidu kratkoročnih i srednjoročnih mjera, prenosi FoNet.

Od 500 miliona eura, Srbija može da računa na budžetsku podršku od 165 miliona evra, Severna Makedonija i Albanija na po 80 miliona eura, Kosovo 75 miliona eura, Bosna i Hercegovina 70 miliona eura, a Crna Gora na 30 miliona eura.

Beširi: Članstvo uz dva "ali"

Direktor beogradskog Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi izjavio je za Glas Amerike da je samitom u Tirani balkanskim zemljama poslata poruka da ih EU želi kao članice, a da je skup bio i signal skeptičnim zemljama unutar EU.

"Jasna je poruka, geopolitička i strateška, da ovaj region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini ili nekom trećem".

Ipak, kaže Beširi, tu se javljaju dva "ali".

"Jedno "ali"je da će zemlje postati članice EU kada ispune uslove za to. Drugim rečima, neće se žmuriti na nesprovođenje reformi. Džaba što ste uveli sankcije ako na terenu imate užasan problem u pravosuđu. Drugo "ali" je da se ne može očekivati od EU da non stop daje sredstva za ključne kapitalne projekte, a da sa druge strane neka zemlja radi protiv EU. Ako to ogolimo, videćemo da je to pitanje upućeno Srbiji koja jedina nije uvela sankcije Rusiji".

Vladimir Bilčik o uvođenju sankcija Rusiji, dijalogu sa Kosovom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Direktor Insituta za evropske poslove napominje i da se iz Beograda ne vidi da od "24. februara ove godine Srbija ima sve manje prijatelja u Evropi koji su spremni da slušaju izgovore Beograda zašto se ne usaglašava sa EU".

Podsjeća da su 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, baltičke zemlje bile rezervisane prema Srbiji koja to nije osudila.

"I od tada baltičke zemlje blokiraju otvaranje Poglavlja 31 u pregovorima sa Srbijom, koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku, a sada im se pridružuju i druge zemlje u toj blokadi. Biće teško da Srbija objasni jednoj Poljskoj zašto ne uvodi sankcije Rusiji, dok u toj Poljskoj ima dva miliona ukrajinskih izbjeglica", zaključuje Beširi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG