Miris spaljenog sijena i trave širi se kroz Podorašac, malo hercegovačko mjesto kod Konjica. Maitham Hasan Hussain Ali Kamal stiže na odmor sa porodicom pa se imanje čisti prije njihovog dolaska.
Maitham je stranac u Bosni i Hercegovini (BiH) i u ovoj zemlji ne može posjedovati nekretnine. Zbog toga je formalni vlasnik imanja njegova firma „Cliff House“ čiji je direktor donedavno bio Kemal Habibija, vijećnik i zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća Ilidža.
Prema dokumentima koji su u posjedu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Habibija je iskoristio ovo imanje kako bi njegova Boračka zadruga HERCEG-NATUR dobila 50.000 KM poticaja iz budžeta. Zauzvrat se obavezao da će Zadruga posaditi plantažu malina na kojoj će raditi nezaposleni pripadnici boračke populacije.
Maitham kaže da Habibijinoj zadruzi nije ustupio imanje te da je bivši direktor njegove firme zloupotrijebio svoju poziciju.
Iako ovaj posao nije uspio i malinjak je danas zarastao u korov, nadležne institucije kažu da je uloženi novac opravdan.
Preko firme do imanja
Bivši pilot iz Kuvajta Maitham Hasan Hussain Ali Kamal je prije nekoliko godina došao u posjetu prijateljima u BiH. Svidjelo mu se što je vidio pa je odlučio kupiti komad zemlje. Kao državljanin Kuvajta, prema postojećim propisima u BiH, to nije mogao uraditi direktno.
Prijatelji su ga upoznali sa pravnikom Dinom Jajagićem koji mu je savjetovao da osnuje firmu i preko nje kupi nekretninu pa je Maitham sa rođakom 2015. godine osnovao „Cliff House“ u Sarajevu. Jajagiću su prepustili brigu o pravnim i knjigovodstvenim poslovima, a on im je, kaže Maitham, predložio Kemala Habibiju za direktora. Habibija i Jajagić su u to vrijeme bili stranačke kolege iz Saveza za bolju budućnost BiH.
„Ovdje se ne biraju neki menadžeri sa nekim visokim školama, to nema potrebe“, kaže Jajagić za CIN, objašnjavajući da često sarađuje sa arapskim firmama te da je riječ o malim početnim biznisima.
„Ljudi ne znaju tačno ni šta će raditi, nego osnuju firmu pa, eto, ‘u dogledno vrijeme ćemo vidjeti šta ćemo raditi, daj sad da imamo firmu’.“
Jajagić kaže da se u početku firma bavila iznajmljivanjem automobila. Vlasnik Maitham, ipak, objašnjava da mu je prvobitni cilj bio da preko nje kupi zemljište. Kaže da bi firmu ugasio kada bi bez nje mogao imati nekretninu jer mu samo pravi troškove. „Plaćam nizašta“, kaže on.
Njegov biznis-partner i rođak se brzo povukao iz firme, a Maitham je u međuvremenu za 220.000 KM kupio preko firme u Podorašcu oko 27 dunuma zemlje sa kućom, pomoćnim objektom, voćnjacima i njivama.
Pravnik Jajagić mu je pomogao i pri pronalasku imanja, kaže Maitham za CIN. Dodaje da je renovirao kuću i na zemljištu posadio maline.
Baš u to vrijeme federalno i kantonalno ministarstvo za boračka pitanja iz Sarajeva dijelili su poticaje za boračke zadruge – svojevrsne firme sa najmanje pet osnivača među kojima su pripadnici boračke populacije. Kemal Habibija je početkom 2017. godine sa suprugom Belmom, bratom Džemalom, njegovom ženom Majom te prijateljem Enesom Čorbom osnovao boračku zadrugu HERCEG-NATUR i postao njezin direktor, koordinator i glavni voditelj projekata. Palo mu je na pamet da bi od svojih duplih direktorskih funkcija mogao imati koristi.
„Ja sam onda skontao, Kemal Habibija kao Kemal Habibija, šta mogu ja uraditi!? Direktor sam ovoga („Cliff House“ op. a.) i onda napravio sam zadrugu. E, da probamo sada to sve, znači, objediniti“, objašnjava za CIN kako je došao na ideju o saradnji između Zadruge i firme „Cliff House“.
Maitham se prisjeća Habibijine ideje o saradnji da beru maline i proizvode džem. Zadruga bi investirala 10.000 KM u posao, a dobit bi dijelili popola. Međutim, Kuvajćanin tvrdi da mu pojam „zadruge“ nije bio jasan te da mu Habibija nije rekao da je lično povezan sa HERCEG-NATUROM. Njih dvojica dogovor nisu formalizovali.
Ipak, Habibija je početkom 2017. godine sačinio ugovor, i to sam sa sobom. Kao direktor „Cliff Housea“, sa fizičkim licem Kemalom Habibijom potpisao je ugovor o sadnji malina i drugog voća za proizvodnju sokova i džemova. Prema ugovoru, firma u posao ulaže svoje imanje u Podorašcu, a on svojih 55.000 KM. Dobit će dijeliti napola.
Kuvajćanin kaže da je za ugovor čuo sasvim slučajno, tek sredinom 2019. godine, a da je od novinara saznao da je Habibija, ustvari, osnivač i direktor Zadruge.
“Trebao me prvo pitati ako će raditi takve stvari. Ja trebam potpisati, ne on. On je zloupotrijebio to što je direktor”, kaže Maitham, tvrdeći da direktoru nije dao ni ovlasti za takav ugovor niti odobrenje da Zadruga koristi njegovu imovinu.
„To on kaže. Ja Vam kažem nešto drugo, Vi mislite nešto treće. Svi mi imamo pravo na svoje mišljenje“, prokomentarisao je Habibija Maithamovu tvrdnju.
Tajna džema od maline
Kemal Habibija je u 2017. godini, brzo nakon osnivanja Zadruge, predao ugovor i druge potrebne dokumente ministarstvima za boračka pitanja, tražeći skoro cijelu sumu koju će uložiti u novi posao. U zahtjevu za poticaj je napisao da je Zadruzi potreban novac da bi zaposlila demobilisane borce na plantaži malina.
Iste godine Zadruga je dobila 30.000 KM od Federacije BiH, a potom i 20.000 KM iz budžeta Kantona Sarajevo kao poticaj za zapošljavanje bivših boraca i njihovih porodica.
Sav novac je potrošen do oktobra 2018. godine. Najveću korist su imali članovi porodice Habibija i s njima povezani ljudi i firme. Prema izvještajima, veći dio novca je potrošen na plaće i opremu: motornu pilu, trimer, motokultivator i automobil. Ovu opremu Zadruga je kupila od svojih osnivača – supružnika Belme i Kemala Habibije. U Zadruzi je bio zaposlen Kemalov brat Džemal.
Njega su novinari CIN-a sreli prošle godine na imanju u Podorašcu dok je čekao tim iz Komisije za dodjelu poticaja koji je posjećivao zadruge radi uvida u njihov rad.
„Ja sam ovdje izuzetno rijetko. Ja sam ovdje gost, maltene, kao i Vi“, rekao je za CIN Džemal Habibija. On je u Zadruzi bio prijavljen na puno radno vrijeme. Od novca iz poticaja za njegove plaće i doprinose potrošeno je oko 10.000 KM.
Godinu dana je isti status u Zadruzi imao i Džemalov stranački kolega iz Stranke demokratske akcije, agronom Asad Jelešković. Za CIN kaže da je on samo davao savjete Zadruzi i da je u malinjak dolazio po potrebi jer ima puno posla i u svom rasadniku. Za njegove plaće i doprinose potrošeno je nešto više od 10.000 KM poticajnog novca.
„Ja sam zatekao jako lošu situaciju. Malinjak je bio poprilično zapušten“, kaže Jelešković, svjedočeći o stanju na imanju u Konjicu.
Za povremene angažmane u Zadruzi bili su plaćeni i rođak braće Habibija Dino Habibija te njihov komšija i Kemalov tadašnji stranački kolega Hasan Bajrović. Za pravne i knjigovodstvene usluge firmama porodice Jajagić dato je 2.000 KM.
Godinu dana poslije malinjak je zarastao u korov, a Habibija se ministarstvima pravdao da je posao propao zbog niske otkupne cijene malina. Oni su to objašnjenje prihvatili i ne vide ništa sporno u tome što je 50.000 KM potrošeno na propali posao.
Adem Šačić, bivši predsjedavajući Federalne komisije za odobrenje poticaja, kaže da su uslovi za dobijanje ove pomoći bili ispunjeni, a izvještaji o utrošku uredni. „Da bi sadio maline, morao je imati određenu dulumažu zemljišta i on je nama to prikazao“, kaže Šačić. Ministarstvu je to bilo dovoljno i nisu tražili druge dokaze ili dodatna objašnjenja o projektu.
U Kantonalnom ministarstvu ne žele razgovarati o utrošku novca koje su dodijelili zadruzi HERCEG-NATUR. U dopisu koji je potpisao ministar Ismir Jusko navedeno je da je novac dat za zapošljavanje i da je opravdano potrošen.
Turizam kao nova djelatnost
U augustu 2018. godine Habibija je smijenjen sa pozicije direktora u „Cliff Houseu“. U međuvremenu se obratio resornim ministarstvima, tražeći nova poticajna sredstva za Zadrugu. Ovaj put je imao ideju o razvoju turizma na Jablaničkom jezeru: turistima iz arapskih zemalja ponuditi splavarenje, vožnju motornim brodovima, kupanje i prenoćište u bungalovima. Iz Federalnog ministarstva su aplikaciju odbili, jer Zadruga nije nastavila posao sa malinama.
Ipak, Kantonalno ministarstvo je odobrilo 10.000 KM. Tadašnji ministar Muharem Fišo kaže da je turizam profitabilna grana i da mu je drago kad se javi čovjek sa idejom. Habibija je osmislio ponudu da turiste sa Jablaničkog jezera vodi na imanje u Podorašac.
„Da ljudi mogu nabrati maline“, kaže Habibija. Sve je, kaže, stalo zbog bolesti njegove supruge.
Prema izvještaju, više od 3.000 KM je do sada potrošeno za plaće i doprinose Kemala Habibije koji je u to vrijeme paralelno primao i vijećnički paušal i naknadu za rad u komisijama. Njegova zadruga je prošlu godinu završila sa gubitkom od 15.000 KM.
U dopisu iz Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo je navedeno da je i ovaj poticaj opravdano potrošen i da je „sasvim jasno da sve zadruge ne mogu opstati i dalje aktivno djelovati i nakon sufinanciranja zapošljavanja boračke populacije“.
Kemal Habibija kaže da ne odustaje od Zadruge: „To je sve živa materija. Samo Božije davanje kad ću ja to uraditi, kad ću ja moći da mislim o tome, da se bavim time. Samo je to pitanje“.
