Linkovi

Aktuelno

Nezakonito zapošljavanje u državnoj službi

Dokumentacija koju je Stjepan Dujo priložio na konkurs za pomoćnika direktora Ureda za zakonodavstvo BiH ne nalazi se više u Agenciji za državnu službu BiH (Foto: CIN)

Stjepan Dujo je imenovan za pomoćnika direktora Ureda za zakonodavstvo BiH iako nije imao radno iskustvo traženo konkursom. Dok je bila predsjedavajuća Doma naroda PFBiH, Duju je za svog savjetnika nezakonito imenovala i stranačka kolegica iz HDZBiH Lidija Bradara.

Stjepan Dujo je u oktobru 2018. godine nezakonito imenovan za pomoćnika direktora Ureda za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine (BiH). Prilikom imenovanja on nije imao pet godina radnog iskustva na normativno-pravnim i poslovima uprave, kako je bilo predviđeno konkursom.

Dujo je bio jedan od šest savjetnika Lidije Bradare, bivše predsjedavajuće Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koji su na ove pozicije nezakonito imenovani, o čemu je ranije pisao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Njega je Bradara početkom 2017. godine imenovala za savjetnika. On je u tom trenutku imao jednu godinu radnog iskustva, iako su federalni propisi predviđali da savjetnici moraju imati najmanje pet godina.

I drugi Bradarin savjetnik je pronašao novi posao. Slaven Zeljko je od decembra 2018. godine vršilac dužnosti člana Uprave u firmi „Operator – Terminali Federacije“. Odluku o njegovom izboru na ovu funkciju donijela je Vlada Federacije BiH na preporuku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića. Zeljko nije prošao konkursnu proceduru za ovu poziciju jer je privremeno imenovan na godinu dana pa nisu postojali nikakvi kriteriji pri njegovom zapošljavanju.

Njegovo jedino radno iskustvo bilo je mjesto savjetnika u Domu naroda Federalnog parlamenta gdje je nezakonito savjetovao Bradaru, ali i njenog prethodnika i stranačkog kolegu iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Tomislava Martinovića. Dujo i Zeljko su, također, članovi ove stranke.

Slavenu Zeljki je pozicija savjetnika predsjedavajućeg Doma naroda Federalnog parlamenta bilo prvo radno iskustvo. Nakon toga je imenovan za vršioca dužnosti člana Uprave u preduzeću „Operator – Terminali Federacije“ (Foto: CIN)
Slavenu Zeljki je pozicija savjetnika predsjedavajućeg Doma naroda Federalnog parlamenta bilo prvo radno iskustvo. Nakon toga je imenovan za vršioca dužnosti člana Uprave u preduzeću „Operator – Terminali Federacije“ (Foto: CIN)

Nestala konkursna dokumentacija

Stjepan Dujo je magistar prava sa trogodišnjim radnim iskustvom. Bio je zaposlenik Službe za poslove sa strancima gdje je jedno vrijeme bio na neplaćenom odsustvu jer se kandidovao za načelnika Općine Novi Travnik ispred Hrvatske liste. Nakon neuspjeha na izborima vraća se na radno mjesto u Službu za poslove sa strancima do februara 2017. godine kada ga Bradara imenuje za savjetnika u Domu naroda Federalnog parlamenta.

Iako je na konkursu za pomoćnika direktora u Uredu za zakonodavstvo BiH traženo pet godina radnog iskustva na normativno-pravnim poslovima, Dujo je izabran kao najuspješniji kandidat.

Direktor Ureda Džemail Ćibo kaže da je svu proceduru prikupljanja dokumentacije o radnom iskustvu i ispunjavanju uvjeta konkursa provela Agencija za državnu službu BiH. Na pitanje novinara CIN-a da li je znao da Dujo nema potrebno iskustvo, on kaže da nema te podatke iako je o tome čitao ranije.

„Ne mogu na osnovu toga tvrditi. Dokaz koji je i Agenciji dostavljen je nešto sasvim drugo. Šta je to, koliko je to validno, zakonito, ne mogu u to ulaziti“, rekao je Ćibo.

Ured je stručno tijelo pri Vijeću ministara BiH čiji je posao davanje pravnog mišljenja o usaglašenosti propisa sa pravnim sistemom BiH. Dujin posao je da rukovodi Sektorom za pravni sistem, upravu i opće poslove, vrši koordinaciju između zaposlenih i pruža im stručnu pomoć.

Novinari CIN-a su od Agencije zatražili dokumentaciju koju je Dujo priložio na konkursnoj proceduri, ali oni kažu da je ne posjeduju. U odgovoru navode da je službenik Ureda preuzeo svu dokumentaciju nakon provedbe konkursa i da ona više nije kod njih.

Dujo novinarima negira da nije zadovoljio uvjete konkursa i tvrdi da je imao dovoljno radnog iskustva. Na pitanje novinara zašto to nije evidentirano u Stručnoj službi Parlamenta FBiH, rekao je da ne zna šta na to da kaže.

„Ja ne mogu tražiti za vas podatke“, rekao je Dujo.

Zvanični podaci Federalnog parlamenta koji su dostavljeni CIN-u 2017. godine pokazuju da je Dujo u trenutku imenovanja za savjetnika imao samo godinu i 10 dana radnog staža.

Njegovog stranačkog kolegu Slavena Zeljku je Vlada FBiH krajem novembra 2018. godine imenovala za vršioca dužnosti člana Uprave „Terminala Federacije“ na period od najviše godinu dana. Mandati vršilaca dužnosti mogu biti produženi više puta, a prilikom njihovog izbora se ne provodi konkursna procedura pa ne postoje ni jasno određeni kriteriji ko i na koji način može biti biran na te funkcije.

Savjetnik federalnog premijera Hasan Ganibegović kaže da je ovakva procedura regularna i da je Uredba o vršenju ovlaštenja Vlade FBiH dozvolila ovakva imenovanja.

„Znači, nema konkursa niti ima nekih uslova − možeš biti veterinar, zubar…“, rekao je Ganibegović.

Novinari CIN-a su u nekoliko navrata razgovarali sa sekretaricom u „Operatoru – Terminala Federacije“ koja je rekla da u ovom preduzeću ne postoji osoba zadužena za odnose s javnošću i da članovi Uprave „Terminala“ Džemal Bašić i Slaven Zeljko nisu tu.

Zeljko je 2014. godine bez dana radnog staža postao savjetnik tadašnjem predsjedavajućem Doma naroda Federalnog parlamenta Tomislavu Martinoviću. Prije toga bio je predsjednik Mladeži HDZ-a BiH. Njemu je 2015. godine ugovor produžila nova predsjedavajuća Doma naroda Bradara.

Martinović nije odgovarao na pozive novinara CIN-a.

Savjetnici ispred zakona

Bradara je po preuzimanju mandata u januaru 2015. godine od Martinovića naslijedila i savjetnika Gorana Božića. U naredne četiri godine zaposlila je još sedam savjetnika i njih šest je imenovano suprotno federalnim zakonskim propisima.

Zeljko, Božić, Dujo i Šimun Herceg nisu imali potrebne godine radnog staža, a njihovom kolegi iz SDA Semiru Hajduku je to bilo prvo radno iskustvo. Svi oni su članovi HDZ-a i SDA ili rođaci i poznanici političara.

Njihova mjesečna primanja bila su između 2.100 i 2.600 maraka. U periodu od januara 2015. do marta 2017. godine bh. građani su platili 306.000 maraka na ime njihovih plaća i naknada.

Savjetnica Ana Popović jedina je sa višegodišnjim radnim iskustvom ispunjavala uvjete dok su Irena Mrnjavac i Jelena Kunić angažovane u periodu kada zakonske odredbe koje definišu te uvjete nisu bile na snazi.

U decembru 2015. godine Parlament FBiH je izmijenio Zakon o državnoj službi pa odredba o potrebnom radnom iskustvu više nije bila na snazi. Međutim, Ustavni sud FBiH je u decembru 2016. godine presudio neustavnost ovih izmjena i od tada je ponovo na snazi uvjet o petogodišnjem radnom iskustvu. Ipak, svi savjetnici su ostali na radnim mjestima.

Nakon CIN-ove piče Federalna uprava policije je od Doma naroda Federalnog parlamenta zatražila dokumentaciju o zapošljavanju i predmet je trenutno u radu u Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Bradara je tada za CIN rekla da bira mlade i perspektivne savjetnike i najbolje studente generacija.

Međutim, krajem iste godine Bradara je zaposlila i novog savjetnika, šezdesetsedmogodišnjeg bivšeg delegata u Domu naroda Miku Lešića, o čemu je CIN pisao. On, također, nije ispunjavao zakonske propise jer nije imao položen stručni ispit za državne službenike. Lešić je tada rekao da je njegov radni vijek pri kraju i da ga želi džentlmenski završiti.

Dolaskom Martinovića na mjesto predsjedavajućeg početkom ove godine, svi nezakonito imenovani savjetnici, osim Zeljke, Duje i Kunić, ostali su na savjetničkim pozicijama. Martinović je angažovao još jednog savjetnika – delegata SDA i šefa Kluba bošnjačkog naroda iz prošlog mandata Almedina Alifendića.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Svjedočenje savjetnice Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pucnjava u Kaliforniji, ima mrtvih i ranjenih

Policija u Kaliforniji (ilustrativna fotografija)

Policija grada Fresno u Kaliforniji istražuje masovnu pucnjavu na zabavi na kojoj je gledana utakmica, a u kojoj je najmanje devet ljudi ustrijeljeno.

Nekoliko je mrtvih, a ostali su u kritičnom stanju, naveo je portparol policije.

CNN jutros javlja da je najmanje deset ljudi je ranjeno, a četiri osobe su preminule nakon pucnjave.

Pucnjava se dogodila oko 18 sati po lokalnom vremenu na jugoistočnoj strani grada Fresnoa.

Nepoznati počinitelji ušuljali su se u dvorište kuće gdje su se ljudi okupili kako bi gledali nogometnu utakmicu i počeli pucati, rekao je policijski službenik Bill Dooley, a prenosi AP.

Napadač je u bjekstvu, a policija ispituje susjedstvo i pregleda sigurnosne kamere, prenio je Reuters.

Policija nije objavila broj mrtvih na konferenciji kasno u nedjelju, ali je saopštila da ima više mrtvih među devet koliko je ustrijeljeno u ovom mjestu, oko 300 kilometara sjeverno od Los Angelesa.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG