Linkovi

Najnovije

Blinken putuje u Francusku kako bi revitalizovao transatlantski savez

Antony Blinken
Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken odlazi u Pariz, svoje prvo putovanje u Francusku nakon formiranja pojačanog trilateralnog bezbjednosnog partnerstva poznatog kao AUKUS (Australija, Velika Britanija i SAD) koje je povećalo tenzije između transatlantskih saveznika.

Stručnjaci su rekli da očekuju da će Blinken, koji ima jake lične veze sa Francuskom, iskoristiti predstojeće putovanje da pokuša da poboljša odnose SAD-a i Francuske.

Najviši američki diplomata predsjedavaće sastankom Ministarskog savjeta Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koji je zakazan za 5. i 6. oktobar i obilježavanju 60. godišnjice organizacije.

Blinken će imati bilateralni sastanak sa francuskim ministrom inostranih poslova Jean-Yvesom Le Drianom​ u Parizu. Francuska bi trebalo da predsjedava Savjetom Evropske unije od 1. januara do 30. juna 2022. godine.

"Sekretar Blinken će se također sastati sa francuskim kolegama kako bi nastavio razgovore o daljem jačanju vitalnih odnosa SAD i Francuske po nizu pitanja, uključujući bezbjednost u indo-pacifičkom regionu, klimatsku krizu, ekonomski oporavak od pandemije Covida-19, transatlantski odnos i rad sa našim saveznicima i partnerima na rješavanju globalnih izazova i mogućnosti", navodi se u saopštenju State Departmenta u petak.

Tenzije oko dogovora AUKUS

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena najavila je 15. septembra novi sigurnosni pakt sa Australijom i Velikom Britanijom. Prema sporazumu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon koje će se graditi na domaćem tržištu koristeći američku tehnologiju. Dogovor je postignut nakon što je Australija odustala od ranijeg ugovora sa Francuskom o dizel-električnim podmornicama, što je razljutilo Pariz.

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Francuska je opozvala svoje ambasadore u SAD i Australiji u roku od dva dana nakon objave. Le Drian je izjavio da postoji "kriza povjerenja" u Sjedinjene Države.

Nakon telefonskog poziva predsjednika Bidena i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona 22. septembra koim je pokušano ublažavanje tenzije oko dogovora o podmornicama, oba lidera su odlučila da "otvore proces dubinskih konsultacija" kako bi obezbjedila "povjerenje". Macron je također odlučio da se francuski ambasador Philippe Etienne sljedeće nedjelje vrati u Washington.

U četvrtak se američki savjetnik za nacionalnu bezbednost Jake Sullivan sastao sa Etienneom u Bijeloj kući radi "nastavka unaprijeđenja zajedničke agende", uoči Bidenovog sastanka sa Macronom u Evropi krajem oktobra. Obojica će tada prisustvovati samitu Grupe 20 u Rimu.

"Moramo se pobrinuti da postoji povjerenje", rekla je u petak na telefonskom brifingu Karen Donfried,​ nedavno potvrđena pomoćnica državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.

James Goldgeier​, koji je viši gostujući saradnik na Institutu Brookings sa sjedištem u Washingtonu, rekao je da je Bidenova administracija "izgleda bila pomalo zatečena ljutom francuskom reakcijom" na sporazum AUKUS.

"Dobro je što dva predsjednika traže načine da napreduju. Nema sumnje da Bidenova administracija vidi Indo-Pacifik kao svoj glavni fokus. Američka politika prema regionima poput Evrope posmatra se kroz taj objektiv", rekao je Goldgeier za Glas Amerike.

State Department je u saopštenju naveo da se u američkoj delegaciji na oktobarskom ministarskom sastanku OECD-a nalaze i specijalni predsjednički izaslanik za klimu John Kerry i američka trgovinska predstavnica Katherine Tai.

OECD i Kina

Na sastanku OECD razgovaraće se o klimatskoj krizi uz promovisanje prelaska na emisije sa nultom neto emisijom, kao i principima tržišne ekonomije, dok će se nastaviti posvećenost zajedničkim vrijednostima kao što su demokratija, vladavina prava i ljudska prava.

Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je da je još jedan fokus na predstojećem sastanku OECD mreža "Plava tačka" (Blue Dot), mehanizam za sertifikaciju infrastrukturnih projekata koji ispunjavaju robusne međunarodne standarde kvaliteta.

Sjedinjene Države, Japan i Australija pokrenuli su mrežu Plavih tačaka 2019. Nazvana po pogledu na Zemlju iz svemira kao na puku "plavu tačku", ona podstiče razvoj sertifikovanjem javno-privatnih ulaganja u globalnu infrastrukturu koja su tržišno vođena, transparentna i ekološki održiva.

"Administracija je veoma zainteresovana za angažovanje istomišljenika i saveznika da razgovaraju o ponašanju netržišnih ekonomija, uključujući Kinu", rekao je tokom razgovora Matt Murray, visoki zvaničnik iz Biroa za ekonomska i poslovna pitanja State Departmenta na brifingu u petak.

On je za Glas Amerike rekao da će Kina na predstojećem sastanku OECD učestvovati kao posmatrač.

"Odvojeno od sastanka ministarskog savjeta, i generalno, američka vlada je preduzela sveobuhvatan pregled trgovinsko-američkog odnosa SAD i Kine jer Sjedinjene Države pozdravljaju zdravu, poštenu konkurenciju sa našim trgovinskim partnerima. I ekonomska konkurencija sa NRK bi trebalo da bude poštena", dodao je Murray.

Blinken odlazi u Meksiko

Blinkenovo putovanje ove sedmice također uključuje sastanke u Meksiko Cityju od 7. do 8. oktobra u sklopu američko-meksičkog bezbjednosnog dijaloga.

Bidenova administracija odbacuje optužbe o politici „punoj propusta” prema Haitiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Najviši američki diplomata pridružiće se američkom sekretaru za unutrašnju bezbjednost Alejandrou Mayorkasu ​i američkom državnom tužiocu Merricku Garlandu kako bi razgovarali o bezbjednosnim pitanjima, izjavio je ove nedjelje meksički ministar spoljnih poslova Marcelo Ebrard.

Sastanak na visokom nivou održava se usred nedavne migrantske krize, jer se desetine hiljada migranata sa Haitija okupilo prošlog mjeseca na američko-meksičkoj granici.

Bidenova administracija potvrdila je 24. septembra da je improvizovani kamp u kojem se 15.000 haićanskih migranata bili u očajnim uslovima duž američko-meksičke granice sada prazan.

Krajem septembra, Meksiko je također počeo sa letovima kojima vraća haićanske migrante nazad u njihovu domovinu.

See all News Updates of the Day

SAD: Antisemitski incidenti dostigli rekord u 2023. godini

Izraelske i američke zastave vijore se u blizini Capitola tokom skupa podrške Izraelu i protesta protiv antisemitizma, Washington, 14. novembra 2023.
Izraelske i američke zastave vijore se u blizini Capitola tokom skupa podrške Izraelu i protesta protiv antisemitizma, Washington, 14. novembra 2023.

Jevrejska zagovaračka grupa Liga protiv klevete (ADL) izbrojala je 8.873 antisemitskih incidenata u 2023, što je povećanje od 140% u odnosu na 2022. i rekordno visok nivo otkako je grupa počela da prati incidente od 1979. godine, navodi se u izvještaju.

Više od 5.200 incidenata prijavljeno je nakon 7. oktobra 2023, dana kada je palestinska islamistička grupa Hamas napala Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca.

Izrael je odgovorio pokretanjem kontranapada u pojasu Gaze u kojem je ubijeno oko 32.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, a veći dio enklave kojom upravlja Hamas pretvorio se u ruševine.

„Američki Jevreji su na meti zbog toga ko su u školi, na poslu, na ulici, u jevrejskim institucijama, pa čak i kod kuće. Ova kriza zahtijeva hitnu akciju svakog sektora društva i svake države u uniji”, rekao je izvršni direktor ADL-a Jonathan Greenblatt u izjavi.

Prema izvještaju Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR) objavljenom ranije ovog mjeseca, prijavljena diskriminacija i napadi na muslimane i Palestince također su dostigli rekordnu vrijednost u SAD-u 2023. godine.

Broj pritužbi je iznosio 8.061 u 2023. godini, što je porast od 56% u odnosu na prethodnu godinu i najveći od kada je CAIR počeo pratiti takve incidente prije skoro 30 godina. Oko 3.600 tih incidenata dogodilo se od oktobra do decembra, saopštio je CAIR.

Napetosti između proizraelskih i propalestinskih demonstranata dostigle su vrhunac u SAD-u dok rat bjesni, posebno u fakultetskim kampusima. ADL je zabilježio 732 incidenta u kampusu između 7. oktobra i kraja 2023. godine, u poređenju sa samo 63 incidenta u istom periodu 2022. godine, navodi se u izvještaju.

ADL bilježi slučajeve prijavljene direktno organizaciji, a također prati medijske izvještaje, evidenciju organa za sprovođenje zakona i slučajeve koje su snimile druge jevrejske organizacije.

Incidenti 2023. uključivali su vandalizam u jevrejskim studentskim centrima i sinagogama, prijetnje bombama i skandiranje na demonstracijama koje pozivaju na smrt Jevreja i uništenje Izraela, saopćio je ADL.

Izrael poziva na sankcionisanje iranskog raketnog programa

Iranci podižu zastavu i maketu projektila tokom proslave nakon napada na Izrael, 15. april 2024.
Iranci podižu zastavu i maketu projektila tokom proslave nakon napada na Izrael, 15. april 2024.

Izrael je u utorak pozvao na uvođenje novih sankcija Iranu kao dio odgovora na iransku vojsku i neke od saveznika koji su pokrenuli zračni napad bez presedana na jevrejsku državu.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je na društvenim mrežama da je došao do više od 30 zemalja dok se zalaže za sankcije protiv iranskog raketnog programa i za proglašenje iranske Revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom.

Sjedinjene Države su jedna od nekoliko zemalja koje su već označile IRGC kao terorističku grupu. Od oktobra, SAD su uvele nekoliko rundi sankcija protiv iranskog programa balističkih projektila pošto su sankcije UN-a istekle.

Čini se da je Izrael također sklon vojnoj osveti, uprkos molbama svjetskih lidera za deeskalaciju situacije.

Izraelski vojni zvaničnici rekli su u ponedjeljak da Teheran mora platiti cijenu za subotnji baraž od oko 350 projektila i dronova, a većina je lansirana s iranskog tla.

Iranski napad "naići će na odgovor", rekao je načelnik izraelske vojske general-pukovnik Herzi Halevi.

"Iran će se suočiti s posljedicama svojih akcija", rekao je on, govoreći iz zračne baze Nevatim na jugu Izraela.

Izraelski vojni zvaničnici nisu elaborirali kako bi taj odgovor mogao izgledati, iako je glasnogovornik izraelskih odbrambenih snaga kontraadmiral Daniel Hagari rekao da će doći "u vrijeme koje mi odaberemo".

Oštra izraelska retorika dolazi čak i kada je njen najvatreniji pobornik, Sjedinjene Države, poziva Izrael da pokaže suzdržanost, tvrdeći da je neuspjeh iranskih bespilotnih letjelica i raketa da nanesu veliku štetu sam po sebi ogromna pobjeda.

Predsjednik Irana: Žestoko ćemo uzvratiti na svaku akciju protiv naših interesa

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi

Iran će odgovoriti na svaku akciju protiv svojih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi u utorak, prema Iranskoj studentskoj novinskoj agenciji, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad Teherana dronovima i raketama tokom vikenda.

"Kategorično izjavljujemo da će i najmanja akcija protiv iranskih interesa sigurno naići na ozbiljan, širok i bolan odgovor protiv svakog počinitelja", rekao je Raisi katarskom emiru šeiku Tamimu bin Hamadu al-Thaniju.

Načelnik izraelskog vojnog štaba Herzi Halevi rekao je u ponedjeljak da iranski napad na Izrael - koji je bio odmazda nakon bombardovanja zgrade iranske ambasade u Damasku 1. aprila - zahtijeva odgovor.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kani rekao je državnoj TV u ponedjeljak navečer da će kontraofanziva Teherana nakon bilo kakve izraelske odmazde biti "pitanje sekundi jer Iran neće čekati još 12 dana da odgovori".

Biden razgovarao sa premijerom Iraka usred eskalacije tenzija na Bliskom istoku

Američki predsjednik Joe Biden i premijer Iraka Mohammed Shia al-Sudani tokom susreta u Bijeloj kući.
Američki predsjednik Joe Biden i premijer Iraka Mohammed Shia al-Sudani tokom susreta u Bijeloj kući.

Dok je američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak ugostio iračkog premijera, sve su oči bile uprte u Iran, koji je tokom vikenda izveo historijski prvi napad na Izrael.

Taj napad je razbuktao zabrinutost za širi regionalni rat - situaciju koja je zasjenila već planirani sastanak u Ovalnom uredu, na kojem su željeli razgovarati o međusobnoj borbi protiv Islamske države, ekonomskim pitanjima i napretku Iraka prema energetskoj nezavisnosti i modernizaciji.

"Dvojica lidera su ponovo potvrdila svoju posvećenost trajnom strateškom partnerstvu između Iraka i Sjedinjenih Država i razgovarali su o svojim vizijama za sveobuhvatnu bilateralnu saradnju u skladu sa Strateškim okvirnim sporazumom između SAD-a i Iraka iz 2008. godine", rekla su dvojica lidera u zajedničkoj izjavi nakon sastanka.

U međuvremenu, zvaničnici Bijele kuće osporili su izvještaje da je Iran iznio jasno upozorenje prije napada. Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby nazvao je takve izvještaje "glupostima".

Naglasio je da je odgovor Izraela "odluka Izraela" i "ostavićemo to njima".

Iako Sjedinjene Države opisuju zračni napad Irana kao neuspjeh, irački lider je priznao da sukob između Izraela i Hamasa predstavlja veliku zabrinutost u regiji.

"Želimo zaustavljanja tog rata, koji je odnio živote hiljada civila, žena i djece", rekao je Sudani, sjedeći pored Bidena u Ovalnoj kancelariji. "I ohrabrujemo sve napore oko zaustavljanja širenja sukoba."

Dvije nacije imaju delikatan odnos nakon decenija vojnog angažmana SAD-a u Iraku. Američka protivvazdušna sredstva u sjevernom Iraku korištena su za obaranje nekih od iranskih projektila.

Biden je rekao da Irak - dugogodišnji protivnik Irana - ima ulogu u održavanju mira.

"Jednostavno rečeno, naše partnerstvo je ključno za naše nacije, za Bliski istok, a vjerujem i za svijet", rekao je.

Dvojica lidera najavila su niz bilateralnih mjera u ponedjeljak, ali nijedna nije izravno spomenula Iran.

Ostali sporazumi bili su usredsređeni na prioritete koje je Bidenova administracija istakla u martu uoči posjete: energetska nezavisnost, regionalna bezbjednost i "trajni poraz ISIS-a".

Ali analitičari kažu da bi Bagdad trebao iskoristiti svaku diplomatsku priliku da traži mir.

"Irak treba da jasno stavi do znanja da preferira smanjenu eskalaciju", rekao je za Glas Amerike Daniel Byman, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije. "I to je i razgovor s Irancima, ali i razgovor s drugim arapskim državama i razgovor sa Sjedinjenim Državama, da je to negativno s gledišta Iraka i da želi da sve sile poduzmu odgovorne mjere kako bi pokušale smanjiti eskalaciju."

Dok Izrael razmišlja o svom odgovoru, regionalni akteri ne sjede mirno. U ponedjeljak se irački predsjednik sastao s kraljem Jordana Abdulahom II. Prema Jordanskom kraljevskom dvoru, oni su govorili o opasnostima od dalje eskalacije ovog sukoba.

Gaza: Pojačana isporuka humanitarne pomoći, Amerika to želi održati

Palestinski radnik prazni vreće brašna koje je donirao Svjetski program za hranu pekari u gradu Gaza 14. aprila 2024.
Palestinski radnik prazni vreće brašna koje je donirao Svjetski program za hranu pekari u gradu Gaza 14. aprila 2024.

Humanitarna pomoć Pojasu Gaze značajno je porasla u posljednjih nekoliko dana, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby, ali Sjedinjene Države moraju osigurati da se ta pomoć održi, dodao je.

"Pomoć je porasla u samo posljednjih nekoliko dana", rekao je Kirby u intervjuu za MSNBC. "To je važno, ali se mora održati."

Oko 100 kamiona ušlo je u enklavu samo u posljednja 24 sata, dodao je Kirby, što je ukupno 2.000 isporuka pomoći kamionima od početka sukoba.

Po prvi put u šest mjeseci, pekara u gradu Gaza počela je s radom uz pomoć Svjetskog programa za hranu, koji je dostavio očajnički potrebne pakete hrane i pšenično brašno dijelu enklave u kojem izvještaj koji podržava UN upozorava na neminovnu glad.

Držeći vreću svježe pečenih hljebova, Abdelrahman al-Jadba, stanovnik Gaze, rekao je da je osjetio olakšanje što će moći nahraniti svoju djecu, opisujući kako je bio prisiljen da im daje kruh napravljen od brašna pomiješanog s pijeskom.

Ranije ovog mjeseca, predsjednik Joe Biden je rekao da će iskoristiti američku podršku Izraelu u ratu protiv Hamasa za povećanje humanitarne pomoći u Gazi i na konkretne korake Izraela da zaštiti humanitarne radnike i civile.

U odvojenom intervjuu za CNBC, Kirby je ponovio Bajdenov stav rekavši: "Naša politika u odnosu na Gazu će se promijeniti ako ne vidimo značajne promjene tokom vremena."

Taj potez potaknuo je izraelski napad u kojem je ubijeno sedam radnika Svjetske centralne kuhinje.

Humanitarne agencije žalile su se da Izrael ne osigurava dovoljan pristup hrani, lijekovima i drugim potrebnim humanitarnim zalihama u devastiranoj palestinskoj enklavi, gdje se civili suočavaju s glađu i široko rasprostranjenom bolešću i gdje su gotovo svi beskućnici.

Izvještaj je zasnovan na informacijama AP-a, Reutersa i AFP-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG