Time je, kako ocjenjuje agencija Reuters, izrazio olakšanje koje osjećaju mnogi ključni američki saveznici poslije kraja haotičnog mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Britanski premijer Boris Džonson pozdravio je u četvrtak Bidena kao "veliku lijepu promenu".

Ni Džonson ni Makron nisu povukli direktne paralele između Bidena i Trumpa, mada su obojica pozdravila ton saradnje aktuelnog američkog predsjednika, dok su zvaničnici saopštili da postoji olakšanje nakon što je Trump povremeno šokirao mnoge evropske saveznike.

Na pitanje novinara da li se Amerika vratila, Biden se okrenuo prema Makronu signalizirajući da bi francuski predsjednik trebalo da odgovori na to pitanje.

"Da, definitivno. Izvanredno je imati američkog predsjednika koji je dio kluba i veoma spreman na saradnju. Vi pokazujete da je liderstvo partnerstvo", rekao je Makron Bidenu tokom sastanka na marginama samita G7.

Biden se saglasio sa tom konstatacijom.

"Sjedinjene Države, kao što sam rekao ranije, su se vratile. Stvari se odvijaju dobro i kao što kažemo u Americi, na istoj smo talasnoj dužini", rekao je američki predsjednik.

Dodao je da ima snažan stav o jedinstvu NATO-a i podržao Evropsku uniju - koju je Trump često kritikovao tokom svog mandata.

"Mislim da je Evropska unija nevjerovatno snažan i energičan entitet, što u velikom dijelu ima veze sa sposobnošću Zapadne Evrope ne samo da rješava svoja ekonomska pitanja već i da bude podrška NATO-u", zaključio je Biden.

Biden se u subotu sastao i sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja je pokušala da umanji razlike u stavovima dvije zemlje u pogledu Kine i gasovoda Sjeverni tok 2.

"Atmosfera je veoma kooperativna, karakteriše je obostrani interes. Vode se veoma dobre, konstruktivne i energične rasprave u duhu saradnje", rekla je Merkel.

Istovremeno je ponovio da želi da zaštiti senatsko pravilo filibaster, koje služi tome da manjina spriječi glasanje o nekom zakonskom prijedlogu.

Menčinov članak objavljen u novinama Charlston Gazete Mail razbjesneo je demokrate na ljevici, koje kažu da nije riječ samo o prijedlogu zakona o biračkim pravima, već da Menčin ugrožava cijelu Bidenovu agendu.

Ko je Džo Menčin?

Dolazi iz malog grada Farmingtona u Zapadnoj Virdžiniji, regiona u kojem su nekada bili rudnici koji su privlačili italijanske imigrante, pa i Menčinove pretke (koji su se prezivali Manćini).

Njegova porodica je bila politički uticajna u Zapadnoj Virdžiniji, njegov deda i otac su bili demokrate i gradonačelnici Farmingtona.

Menčin je svoj politički put gradio od 1982. kada je bio predstavnik u državnoj skupštini, potom bio izabran za državnog sekretara Zapadne Virdžinije 2001, a guverner je postao 2005. Kada je demokrata Robert Bird preminuo 2010, Menčin je na izborima dobio njegovo mjesto u Senatu.

Iako je Zapadna Virdžinija nekada bila naklonenja demokratama, Menčin je jedini predstavnik svoje stranke na nacionalom nivou. Zapadnu Vidžiniju je na izborima 2016. i 2020. dobio Donald Trump.

To može biti objašnjenje zbog čega Menčin više naginje desnici od ostalih demokrata.

Politički mentor Menčina, senator Bird, predstavljao je Zapadnu Virdžiniju 51 godinu. Podržavao je filibaster i vjerovao da senatori mogu da ostave partijske razlike po strani i da se dogovore.

Ali, Bird je bio kontroverzna ličnost. Iako je bio osnivač lokalnog Kju Kluks Klana, negirao je vezu sa rasističkom organizacijom. Takođe, iskoristio je filibaster kako bi odložio glasanje o Aktu o građanskim pravima 1964. i glasao protiv postavljanja sudije Torguda Maršala, prvog crnca koji je nominovan za Vrhovni sud.

Neka Birdova uvjerenja o Senatu nastavio je da primjenjuje Menčin.

"Mislim da su njegova uvjerenja malo drugačija od onoga kako se pokazalo da američka politika funkcioniše proteklih decenija. Vjerujem da, duboko u sebi, on misli da ljudi mogu da se ujedine i riješe proleme, ali to je nemoguće uraditi u ovakvoj političkoj klimi u SAD", kaže Ričard Brizbin, profesor političkih nauka na Univerzitetetu Zapadne Virdžinije.

Demokrate sada imaju tijesnu većinu od samo 50 članova Senata, a odlučujući glas im daje potpredsjednica SAD Kamala Harris. Međutim, pravilo filibaster traži da se 60 senatora usaglasi da se debata o nekom zakonskom prijedlogu prekine i da se stavi na glasanje. To znači da demokrate treba da ubijede i 10 republikanaca kako bi se glasalo o njihovim zakonskim prijedlozima.

Republikanci su već obećali da će koristiti filibaster kako bi blokirali sve što demokrate i Biden predlože. Ta kontinuirana opstrukcija dovela je do sve češćih poziva da se filibaster ukine. Ali, iako imaju većinu u Senatu, demokrate to ne bi mogle da urade zbog protivljenja Menčina.

"Džo Menčin radi sve što može da zaustavi demokratiju i da ne radi u korist građana, onih koji su nas ovde doveli", rekao je kongresmen Džamal Boumen za CNN.

Zakon o biračkom pravu, koji Menčin neće da podrži, je veoma važan demokratama zbog drugih zakona koje su usvojili rebublikanci na nivoima saveznih država, a koji otežavaju određenim grupama da glasaju ili daju vlastima ovlašćenje da ponište rezultate izbora.

Menčin se, međutim, ne protivi onome što piše u zakonu, već ima problem sa tim što ga neće podržati nijedan republikanac. Ipak, isti predlog zakona je podržao 2019, kada takođe nije imao podršku republikanaca.

"Senator Menčin je demokrata koji predstavlja Zapadnu Virdžiniju, državu koja naginje ka republikancima. On možda oslikava situaciju koju vidimo u Kongresu, a to je da su Senat i Predstavnički dom oštro podeljeni, jer demokrate imaju veoma tesnu većinu", kaže Majkl Torning iz organizacije Centar za dvostranačku politiku.

On smatra da bi Menčinov stav o filibasteru omogućio dogovor senatora u drugim oblastima, poput infrastrukture ili reforme sistema krivičnih sankcija.

Kako je kazao, imao je "sjajne" razgovore sa Bidenom, koji je doputovao u Kornvol na samit svjetskih lidera G7.

Samit započinje kasnije, a na dnevnom redu su vakcine i klimatske promjene.

Johnson je insistirao na tome da mu američki predsjednik nije zamjerio zbog napetosti nakon Brexita u Sjevernoj Irskoj. Međutim, kaže da je Biden "duboko zabrinut" zbog te situacije.

Dvojica lidera sastali su se u četvrtak u zalivu Karbis, u Kornvolu, uoči početka samita G7, na kojem će se prvi put od početka pandemije korona virusa lično okupiti lideri Kanade, EU, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, SAD i Velike Britanije.

Uoči sastanka, Johnson se obavezao da će Velika Britanija u narednih godinu dana donirati više od 100 miliona vakcina siromašnijim zemljama, dok je Biden obećao pola milijarde doza vakcina Pfizer za 92 zemlje sa niskim i srednjim prihodima i Afričku uniju.

Očekuje se da će se države G7 kolektivno složiti da obezbijede milijardu doza vakcine protiv COVID-19 u pokušaju da okončaju pandemiju 2022. godine.

U intervjuu za BBC, Johnson je rekao da Velika Britanija i SAD dijele vjerovanje u ljudska prava, međunarodni poredak zasnovan na pravilima i transatlantski savez.

Rekao je da o udruživanju misli kao o "neuništivom odnosu", odnosno "dubokom i značajnom odnosu". „To je veza koja traje vrlo dugo i bila je važan dio mira i prosperiteta kako u Evropi, tako i širom svijeta“, rekao je on.

Britanski premijer je ranije dao do znanja da preferira novi termin za takozvani "specijalni odnos" između Velike Britanije i SAD-a nakon decenija upotrebe.

Postoji "potpuna harmonija" oko potrebe rješavanja trgovinskih problema u Sjevernoj Irskoj, rekao je i dodao da SAD, Velika Britanija i EU žele zaštititi Sporazum "Dobri petak", kojim je okončano 30 godina sukoba u Sjevernoj Irskoj.

Naime, Sjeverna Irska je dobila poseban status kao rezultat Brexita. Dok Engleska, Škotska i Wales više ne slijede pravila EU, Sjeverna Irska to i dalje čini, jer dijeli kopnenu granicu s Republikom Irskom, članicom EU.

Kako bi se izbjegla fizička granica između dvije zemalja dogovoreno je da se carinske provjere vrše za robu koja u Sjevernu Irsku ulazi iz drugih mjesta u Velikoj Britaniji.

Upitan da li je Biden izrazio zabrinutost, Johnson je rekao: "Ne, predsjednik nije rekao ništa slično."

Britanski premijer je sugerisao da je način na koji EU sprovodi dogovoreni aranžman „pretjerano opterećujući“ i rekao da dok su Velika Britanija, SAD i EU željele da sačuvaju ravnotežu u Sjevernoj Irskoj, vjerovatno da se rješenje ovog pitanja neće naći u narednim danima.

Međutim, dodao je da bi različite strane mogle da to "riješe".

U obraćanju u četvrtak, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je protokol "jedino rješenje" i da ga treba u potpunosti primijeniti. A francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je: „Mislim da nije ozbiljno htjeti da u julu preispitamo ono što smo dovršili nakon godina rasprava i rada u decembru. Imamo trgovinski dogovor - o tome se godinama bolno razgovaralo ... ako šest meseci kasnije kažu: 'Ono o čemu smo pregovarali s vama, ne znamo kako to da poštujemo', onda to znači da ništa nije poštovano više".

Britanski premijer je ukazao na posvećenost Velike Britanije da će u narednih godinu dana donirati 100 miliona viška doza vakcina siromašnijim zemljama, kao i prethodne doze kojima je doprinijela Covaxu - šemi koja distribuira vakcine najsiromašnijim zemljama svijeta.

„Imaćemo ogromnu sumu vakcina koje ćemo distribuirati - borba protiv COVID-a ne bi bila moguća bez napora Velike Britanije u vezi vakcina“, rekao je.

U Velikoj Britaniji u petak 11. juna počinje samit Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, prvi koji se održava uživo od izbijanja pandemije. Lideri G7 na samitu će obećati distribuciju milijarde vakcina protiv COVID-19.

Samit okuplja lidere Njemačke, Francuske, Italije, Velike Britanije, Kanade, Japana i SAD u ljetovalištu Karbis Bej, na jugozapadu Engleske.

"Kombinovani ruski i kineski budžet premašuju naš" kazao je šef združenih snaga, general Mark Mili pred Odborom za oružana pitanja u Senatu i dodao da su kineska izdvajanja za vojsku "uznemirujuća".

Kina i Rusija su najveći konkurenti Americi, i sekretari za odbranu - od Džima Matisa do Lojda Ostina - su Kinu smatrali najvećim izazovom za američku vojsku.

Senator Džim Inhof, član Odbora za odbranu, je nedavno napisao da je kineski vojni budžet oko 602 milijarde dolara, a ruski oko 200 milijardi. Američki budžet za odbranu je 715 milijardi.

Razlika koja je postojala između američkog i kineskog vojnog budžeta prije 20,30 godina, sada se smanjuje.

"Tražimo od vojske mnogo, a dajemo joj premalo", kaže Inhof.

Senator Rodžer Viker, republikanac iz Misisipija, ocijenio je da prijedlog budžeta za vojsku ne ispunjava cilj odbrane zemlje.

General Mili i sekretar Ostin kazali su da je budžet za odbranu takav da zahtijeva neke teške odluke, ali da će odbrana zemlje biti adekvatna.

Demokratski senator Tim Kejn iz Virdžinije branio je prijedlog budžeta i rekao da je Bidenov predlog za 6 milijardi dolara manji nego prijedlog Trumpove administracije, i podsjetio da je Trump stalno uzimao novac od Pentagona za "hitne projekte" kao što je bio zid na granici sa Meksikom.

Nezavisni senator Angus King iz Mejna kazao je da je jedan od najvećih rizika "slučajni konflikt sa Kinom". On smatra da je rizično područje Južno kinesko more i Tajvan, i da Amerika mora da radi tako da spreči sukob.