Linkovi

Analize i istraživanja

Blinken putuje u Evropu kako bi ojačao savezništvo

U.S. Secretary of State Antony Blinken delivers remarks with NATO Secretary General Jens Stoltenberg prior to a NATO foreign ministers meeting at NATO headquarters in Brussels, Tuesday, March 23, 2021. (Yves Herman, Pool via AP)

Američki državni sekretar Antony Blinken razgovaraće u utorak sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Briselu, zatim prisustvuje sastancima sa ministrima spoljnih poslova NATO i odvojenom sastanku sa svojim kolegama iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke.

Stoltenberg je rekao uoči početka dvodnevnog zasjedanja šefova diplomatija zemalja NATO da će ministri gledati na jačanje saveza u budućnosti i posebno se konsultovati o situaciji u Afganistanu, kao i o tome šta NATO može da učini za izgradnju stabilnosti na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi.

State Department je rekao da Blinkenovo putovanje u Belgiju za cilj ima jačanje veza sa saveznicima u NATO-u i partnerstvo u pitanjima kao što su klimatske promjene, borba protiv terorizma i stalni napori u borbi protiv pandemije koronavirusa.

"Biće to prilika da sekretar i ministri spoljnih poslova razgovaraju o inicijativi NATO 2030", rekao je novinarima Phillip Reeker​, vršilac dužnosti pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja, uoči Blinkenovog putovanja.

"Prijedlozi u okviru te inicijative (2030) za prilagođavanje saveza, zabrinutost zbog Kine i Rusije, kao i klimatske promjene, cyber bezbjednost, hibridne prijetnje, borba protiv terorizma, energetska bezbjednost - očigledno da globalna pandemija ulazi u ovo i drugi zajednički izazovi sa kojima se suočavamo zajedno".

Poslije četiri godine spoljne politike pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom koja je bila usredsređena samo na davanje prioriteta američkim interesima, Reeker je rekao da će Blinken održati govor u Briselu u kome će istaknuti posvećenost "ponovnoj izgradnji i revitalizaciji saveza", istovremeno ističući značaj NATO-a.

"Znamo da smo jači i da smo u stanju da prevaziđemo izazove kad se suočimo sa njima, a modernizovaćemo svoje saveze, popraviti ih po potrebi i nositi se sa svetom kakav imamo", rekao je Reeker.

Blinkenov dolazak u Evropu u ponedjeljak uslijedio je kada su Sjedinjene Države izdale koordinirane sankcije sa Evropskom unijom, i prema Kini, i prema Mjanmaru.

Sankcije protiv Mjanmara bile su usmjerene na najviše zvaničnike koji su povezani sa prošlomjesečnim vojnim pučem, dok su kineske sankcije usmjerene na nekoliko kineskih zvaničnika optuženih za kršenje ljudskih prava nad muslimanskom ujgurskom manjinom u kineskoj provinciji Sinđijang.

U vezi sa kineskim sankcijama, koje su takođe uvedene u koordinaciji sa Kanadom i Britanijom, Blinken je rekao da Sjedinjene Države deluju solidarno sa američkim saveznicima.

"Objedinjeni transatlantski odgovor šalje snažan signal onima koji krše ili zloupotrebljavaju međunarodna ljudska prava, a mi ćemo preduzeti dalje akcije u koordinaciji sa partnerima istomišljenicima", rekao je Blinken u saopštenju u ponedeljak.

Blinkenov plan putovanja u Brisel takođe uključuje sastanak sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen​ i Josepom Borrellom, šefom spoljne politike Evropske unije (EU).

State Department je saopštio da tačke dnevnog reda uključuju napore za ekonomski oporavak kao odgovor na pandemiju koronavirusa i rješavanje "globalnih izazova koji dolaze iz Irana, Rusije i Kine".

Što se tiče Irana, Reeker je rekao da će se najviši američki diplomata konsultovati sa kolegama iz EU o izgledima da se Sjedinjene Držae i Iran uzajamno vrate sporazumu potpisanom 2015. godine koji je ograničavao iranski nuklearni program u zamenu za ublažavanje sankcija.

I Sjedinjene Države, koje su sporazum napustile pod Trumpom 2018. godine, i Iran, koji je odgovorio preduzimanjem koraka kojim je odstupio od svojih obaveza, izrazili su spremnost da još jednom ispoštuju sporazum, ali su obje strane nagovijestile da druga strana treba da počne prva.

Završni dio programa Blinkenovog putovanja su bilateralni razgovori sa belgijskim potpredsjednicom vlade i ministricom spoljnih poslova.

See all News Updates of the Day

Bivša sutkinja Vrhovnog suda osumnjičena za ubistvo predsjednika Haitija

Policija na ulicama Port-au-Prince poslije ubistva predsjednika Jovenela Moisea.

Policija Haitija objavila je da je među osumnjičenima za ubistvo predsjednika Jovenela Moisea i sutkinja Vrhovnog suda, za koju tvrde da se sastajala sa kolumbijskim plaćenicima koji su ga likvidirali.

Izdat je i nalog za hapšenje sutkinje Wendelle Coq-Thelot​, koja je inače smijenjena kada je Moise u februaru ove godine objavio da je protiv njega planiran državni udar.

Nije poznato gdje se osumnjičena sutkinja sada nalazi.

Kolumbijski plaćenici i dvojica Amerikanaca porijeklom sa Haitija, koji su uhapšeni poslije ubistva Moisea 7. jula, rekli su da su se sastajali sa sutkinjom Wendelle Coq-Thelot.

"Nekoliko njih je izjavilo da su bili u njenoj kući i policiji su dostavili dokumenta potpisana tokom tih sastanaka", rekla je portparolka policije Haitija Marie Michelle Verrier​.

Mnogo je otvorenih pitanja u vezi sa ubistvom predsjednika Haitija, između ostalih i kako su ubice uspjele da prođu obezbjeđenje u Moiseovoj kući.

Jedan od najviših zvaničnika Moiseove administracije uhapšen je pod sumnjom da je sarađivao sa ubicama.

Milioni Amerikanaca ponovo u riziku da ostanu bez krova nad glavom

Protest protiv izbacivanja u Marylandu, august 2020.

Milioni Amerikanaca ponovo su u opasnosti da ostanu bez krova nad glavom ukoliko ne mogu da plate kiriju, jer moratorijum kojim se stanodavcima zabranjuje da ih izbace na ulicu tokom pandemije ističe u subotu, a Kongres ga nije produžio.

Procjenjuje se da je ugroženo više od 3,6 miliona ljudi koji bi već od ponedjeljka mogli da završe na ulici ako ne mogu da plate kiriju.

Kada je postalo jasno da Kongres neće uspjeti da produži trajanje ovog moratorijuma, predsjednik Joe Biden apelovao je na vlasti saveznih država da preduzmu neophodne mjere i spriječe da ljudi ostanu na ulici.

"Države i lokalne vlasti treba iz svojih fondova da isplate stanodavce i one koji iznajmljuju stanove i spriječe izbacivanje", piše u saopštenju Bidena.

Vrhovni sud je ranije presudio da ovaj moratorijum može da ostane na snazi do 31. jula, a Bidenova administracija se na tu odluku nije žalila.

Međutim, Biden je u četvrtak pozvao Kongres da brzo usvoji produženje moratorijuma na izbacivanje, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi je zakazala glasanje za petak rano ujutru, ali poslije nekoliko sati pregovora, demokrate nisu uspjele da se dogovore i produže rok. Republikanci su se takođe usprotivili.

Kongres je ranije odobrio 47 milijardi dolara pomoći saveznim državama kako bi osigurale stanodavce i one koji iznajmljuju u vrijeme kada su mnogi ostali bez posla i novca. Međutim, predstavnici u Kongresu kažu da su savezne države jako sporo distribuirale taj novac i da je potrošeno samo tri milijarde dolara.

Prema podacima Sekretarijata za urbani razvoj, krajem marta je skoro 6,4 miliona domaćinstava kasnilo sa plaćanjem kirije, a početkom jula je 3,6 miliona ljudi reklo da bi u naredna dva mjeseca moglo da ostane bez krova nad glavom.

Izraelska kompanija NSO na udaru zbog softwarea korištenog za špijuniranje novinara i disidenata

Izraelska kompanija NSO na udaru zbog softwarea korištenog za špijuniranje novinara i disidenata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Republika Srpska protiv jedinstvenog COVID pasoša u BiH

Vakcinacija u Sarajevu, april 2021.

Bosna i Hercegovina (BiH) još uvijek nema jedinstvenu COVID potvrdu, jer njen entitet, Republika Srpska (RS), ne pristaje na zahtjev Evropske komisije da ovu ispravu izdaje jedan državni organ koji bi garantovao njenu vjerodostojnost.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Edin Kučuković, koordinator sektora za pravne, kadrovske i opšte poslove Ministarstva civilnih poslova BiH, koji kaže da predstavnici iz Republike Srpske smatraju da bi pristanak da COVID potvrde izdaje državna Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA), predstavljao prenos nadležnosti entiteta na državu.

„Vrše se konsultacije, s obzirom da se radi o novoj stvari koju treba uspostaviti na nivou BiH. Oko bilo koje stvari koja treba da se uspostavi na nivou BiH kontinuirano imamo problema i to se smatra prenosom nadležnosti“, kaže Kučuković.

On pojašnjava da postoje najave da bi Evropska unija mogla uskoro primjeniti strožiju kontrolu digitalnih COVID potvrda koje sadrže informacije o imunizaciji, preležanoj bolesti i rezultatima testiranja.

„Bitno je da su oni jako precizno postavili sve te stvari i na nama je samo da to implementiramo. Na tome se radi, samo da se iznađe neki modus koji je svima prihvatljiv i koji bi bio onda implementiran kao tehničko rješenje“, kaže Kučuković.

Dogovor, pa dva mjeseca do potvrda

Kučuković upozorava da, iako građani BiH nemaju većih problema pri prelasku granice sa trenutno dostupnim ispravama, nužno je iznaći žurno rješenje, s obzirom da će ova isprava biti uslov za bezvizni režim, i ulaznica za veće društvene događaje.

„Radiće se o jednom dodatnom uslovu za bezvizni režim. Ovo je dodatna pretpostavka za omogućavanje slobode kretanja ljudima iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo. Također, bukvalno, ako budete htjeli ići na koncert, na neka dešavanja sa većim okupljanjima, pretpostavka uz kartu za događaj bit će i i ta potvrda“, ističe Kučuković.

Evropski certifikat COVID-19 službeno se koristi od 1. jula i omogućava slobodno kretanje između zemalja EU. Ovaj certifikat je dostupan i prepoznat od svih 27 država članica, plus Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island.

Pravno gledano, svaka država u Evropi može slobodno da odluči hoće li prihvatiti turiste koji su primili druge vakcine osim četiri odobrene za upotrebu na kontinentu – BioNtech/Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson.

Čemu se protivi zvanična Banja Luka?

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS za Radio Slobodna Evropa kaže da ovaj bosanskohercegovački entitet ima svoje tijelo, Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, informaciono društvo i visoko obrazovanje, koje je ovlašteno da potpisuje digitalne certificate.

„Mi ne prihvatamo činjenicu u okviru koje će biti, da tako kažemo, slanje i razmjena zdravstvenih podataka sa institucijama koje nemaju zakonsku nadležnost za takav dio posla, kao što je u ovom slučaju IDEEA“, kaže Šeranić.

Dodaje da je ovaj bh. entitet uradio dosta posla po pitanju priprema evidencija i izdavanja digitalnih COVID certifikata.

„Što se tiče zdravstvenih podataka, i uopšte prikupljanje registracije i evidencije zdravstvenih podataka, oni su u apsolutnoj nadležnosti Republike Srpske“, odlučan je Šeranić.

On dodaje da IDEEA u ovom procesu može imati svoje mjesto i da su u tom smjeru išli prijedlozi iz Republike Srpske prema Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstva zdravlja drugog bh. entiteta Federacije BiH.

„Mi smo kroz razgovore koje smo vodili predložili model rješenja kako i na koji način to može da se ispoštuje, a da ne diramo u nadležnosti koje su definisane samim Ustavom“, kaže Šeranić.

Ovaj prijedlog se trenutno razmatra na tehničkom nivou, dodaje Šeranić.

Šta kažu u Federaciji BiH?

Pomoćnik ministra zdravlja Federacije BiH, Goran Čerkez, za Radio Slobodna Evropa kaže da ovo ministarstvo daje punu podršku Ministarstvu civilnih poslova u izradi jednistvenih COVID isprava.

„Distrikt Brčko i Federacija BiH su rekli da su saglasni, a iz Republike Srpske su rekli da će se naknadno konsultovati. Federacija je dakle uradila sve sa svoje strane što je u njenoj ingerenciji. Dali smo saglasnost i očekujemo od države da to uradi“, navodi Čerkez.

U ovom bosanskohercegovačkom entitetu, sastavljenom od deset kantona, masovna vakcinacije tek treba da krene.

Kakva se potvrda može dobiti?

Osobama koje su primile vakcinu protiv korona virusa izdaju se kartoni imunizacije, koje mogu koristiti prilikom prelaska granice i putovanja u zemlje koje to zahtijevaju prilikom ulaska, a QR kod, bar kod, kao digitalni oblik potvrde o vakcinaciji, za sada je dostupan samo u Kantonu Sarajevo.

„Certifikat koji je dostupan našim građanima je izrađen u skladu sa okvirnim smjernicama EU i isti se može provjeriti online u stvarnom vremenu, a da li će isti biti prihvaćen na graničnim prelazima kao validan dokument, zavisit će isključivo od odluke države u koju se putuje“, kažu u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Zavoda navode da se ovaj certifikat izdaje i građanima koji su primili vakcine koje nisu zvanično odobrene od regulatorne agencije EU.

Regulatorna agencija EU nije odobrila vakcine ruskih i kineskih proizvođača. Odobrene su BioNTech/ Pfizer, Moderna, Vaxzevria, Janssen (Johnson & Johnson).

Zerina Mulabdić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za zdravstveno osiguranje Unsko-sanskog kantona, na zapadu BIH, za Radio Slobodna Evropa kaže da se vakcinisanim osobama u ovom kantonu ne izdaju potvrde.

„Daje se samo kartončić gdje se upiše prva i druga doza, te i te vakcine i serijski broj. Nemamo kodova, osim u dvije pošiljke AstraZeneca i kineskih vakcina koje su došle“, kaže Mulabdić i dodaje da se čeka rješenje ovog pitanja na državnom nivou.

Jasmina Brkić-Džambić, stručna saradnica za epidemiologiju u Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, navodi da u ovom kantonu svaka vakcinisana osoba dobije iskaznicu o imunizaciji.

„U nju su upisani osnovni podaci: ime, prezime, godište, matični broj, naziv ustanove u kojoj se osoba vakcinisala (pečat), te podaci o vakcinama, broj doze, datum vakcinacije, proizvođački naziv vakcine, proizvođač vakcine, serijski broj, te pečat i potpis ljekara koji je indicirao aplikaciju“, priča Brkić-Džambić za Radio Slobodna Evropa.

Naučnici: Vakcine spasile 50 miliona života, Covid-19 ugrožava budući napredak

Vakcinacija u Brazilu

Programi vakcinacije protiv nekih od najsmrtonosnijih bolesti u svijetu spasili su desetine miliona života tokom proteklih 20 godina, pokazuje novo istraživanje. Međutim, istraživači upozoravaju da pandemija koronavirusa ugrožava dalji napredak.

Naučnici iz Konzorcijuma za proučavanje uticaja vakcina (Vaccine Impact Modelling Consortium), koji finansiraju Gavi, Alijansa za vakcine, i Fondacija Bill i Melinda Gates proučavali su programe vakcinacije tokom protekle dvije decenije protiv deset zaraznih bolesti širom 112 zemalja sa niskim i srednjim prihodima.

Utvrdili su da su vakcine spasile oko 50 miliona života, uglavnom djece. Među bolestima koje su naučnici istraživali su boginje, hepatitis B, humani papiloma virus (HPV), žuta groznica, zapaljenje pluća, rubeola, rotavirus, bakterijski meningitis i encefalitis.

Istraživanje predstavlja najveću procjenu uticaja vakcina prije početka pandemije Covida-19.

Doktorica Katy Gaythorpe​, jedna od autorica izvještaja na Kraljevskom koledžu u Londonu, rekla je za Glas Amerike da će uspjesi iz prethodne dvije decenije biiti ponovljeni ako programi vakcinacije mogu da se održe.

"Ako nastavimo sa vakcinacijama, prema našim projekcijama bi sprečili još 47 miliona smrtnih slučajeva što je ogroman broj. U ovom istraživanju smo željeli da pokažemo procjene za vakcinaciju prije pandemije Covida. I željeli smo da naglasimo dugoročne efekte i korist od vakcinacije u budućnosti", naglasila je Gaythorpe​.

Kampanje imunizacije imaju dodatne koristi van prevencije određenih bolesti.

"Na primjer, ako se ljudi ne razbolijevaju od bolesti koje vakcine mogu da spriječe, to znači da će zdravstveni sistem biti manje opterećen zbog tih infekcija, i da potencijalno mogu da liječe ljude koji pate od drugih stvari", poručila je Gaythorpe​.

Međutim, istraživači upozoravaju da je pandemija poremetila programe vakcinacije, što bi moglo da dovede do pada broja imunizovanih.

"Ne samo što su zdravstveni sistemi preopterećeni zato što možda liječe zaražene Covidom, već i ljudi možda odlažu imunizaciju zbog straha od zaraze koronavirusom", navodi Gaythorpe​.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je ranije ove godine pokrenula "agendu imunizacije za 2030 godine" da bi pomogla da programi vakcinacije obuhvate još više ljudi.

"To bi značilo da se za polovinu smanji broj djece koja nisu primila osnovne vakcine, kao i predstavljanje novih i vakcina koje se ne koriste dovoljno u zemljama sa malim i srednjim prihodima", rekla je u aprilu šefica Odsjeka za vakcine u WHO Kate O'Brien​.

Naučnici kažu da ogroman broj spašenih života pokazuje nevjerovatan napredak moderne medicine i važnost nastavka programa za vakcinaciju, uz borbu protiv pandemije Kovida.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG