Linkovi

Teme

Blinken putuje u Evropu kako bi ojačao savezništvo

U.S. Secretary of State Antony Blinken delivers remarks with NATO Secretary General Jens Stoltenberg prior to a NATO foreign ministers meeting at NATO headquarters in Brussels, Tuesday, March 23, 2021. (Yves Herman, Pool via AP)

Američki državni sekretar Antony Blinken razgovaraće u utorak sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Briselu, zatim prisustvuje sastancima sa ministrima spoljnih poslova NATO i odvojenom sastanku sa svojim kolegama iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke.

Stoltenberg je rekao uoči početka dvodnevnog zasjedanja šefova diplomatija zemalja NATO da će ministri gledati na jačanje saveza u budućnosti i posebno se konsultovati o situaciji u Afganistanu, kao i o tome šta NATO može da učini za izgradnju stabilnosti na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi.

State Department je rekao da Blinkenovo putovanje u Belgiju za cilj ima jačanje veza sa saveznicima u NATO-u i partnerstvo u pitanjima kao što su klimatske promjene, borba protiv terorizma i stalni napori u borbi protiv pandemije koronavirusa.

"Biće to prilika da sekretar i ministri spoljnih poslova razgovaraju o inicijativi NATO 2030", rekao je novinarima Phillip Reeker​, vršilac dužnosti pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja, uoči Blinkenovog putovanja.

"Prijedlozi u okviru te inicijative (2030) za prilagođavanje saveza, zabrinutost zbog Kine i Rusije, kao i klimatske promjene, cyber bezbjednost, hibridne prijetnje, borba protiv terorizma, energetska bezbjednost - očigledno da globalna pandemija ulazi u ovo i drugi zajednički izazovi sa kojima se suočavamo zajedno".

Poslije četiri godine spoljne politike pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom koja je bila usredsređena samo na davanje prioriteta američkim interesima, Reeker je rekao da će Blinken održati govor u Briselu u kome će istaknuti posvećenost "ponovnoj izgradnji i revitalizaciji saveza", istovremeno ističući značaj NATO-a.

"Znamo da smo jači i da smo u stanju da prevaziđemo izazove kad se suočimo sa njima, a modernizovaćemo svoje saveze, popraviti ih po potrebi i nositi se sa svetom kakav imamo", rekao je Reeker.

Blinkenov dolazak u Evropu u ponedjeljak uslijedio je kada su Sjedinjene Države izdale koordinirane sankcije sa Evropskom unijom, i prema Kini, i prema Mjanmaru.

Sankcije protiv Mjanmara bile su usmjerene na najviše zvaničnike koji su povezani sa prošlomjesečnim vojnim pučem, dok su kineske sankcije usmjerene na nekoliko kineskih zvaničnika optuženih za kršenje ljudskih prava nad muslimanskom ujgurskom manjinom u kineskoj provinciji Sinđijang.

U vezi sa kineskim sankcijama, koje su takođe uvedene u koordinaciji sa Kanadom i Britanijom, Blinken je rekao da Sjedinjene Države deluju solidarno sa američkim saveznicima.

"Objedinjeni transatlantski odgovor šalje snažan signal onima koji krše ili zloupotrebljavaju međunarodna ljudska prava, a mi ćemo preduzeti dalje akcije u koordinaciji sa partnerima istomišljenicima", rekao je Blinken u saopštenju u ponedeljak.

Blinkenov plan putovanja u Brisel takođe uključuje sastanak sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen​ i Josepom Borrellom, šefom spoljne politike Evropske unije (EU).

State Department je saopštio da tačke dnevnog reda uključuju napore za ekonomski oporavak kao odgovor na pandemiju koronavirusa i rješavanje "globalnih izazova koji dolaze iz Irana, Rusije i Kine".

Što se tiče Irana, Reeker je rekao da će se najviši američki diplomata konsultovati sa kolegama iz EU o izgledima da se Sjedinjene Držae i Iran uzajamno vrate sporazumu potpisanom 2015. godine koji je ograničavao iranski nuklearni program u zamenu za ublažavanje sankcija.

I Sjedinjene Države, koje su sporazum napustile pod Trumpom 2018. godine, i Iran, koji je odgovorio preduzimanjem koraka kojim je odstupio od svojih obaveza, izrazili su spremnost da još jednom ispoštuju sporazum, ali su obje strane nagovijestile da druga strana treba da počne prva.

Završni dio programa Blinkenovog putovanja su bilateralni razgovori sa belgijskim potpredsjednicom vlade i ministricom spoljnih poslova.

See all News Updates of the Day

Countryman: SAD i Iran moraju do kompromisa bez priznavanja da su ga prihvatili

Thomas Countryman, bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta

Tomas Kantrimen (Thomas Countryman), bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta, govorio je za Glas Amerike o izazovima sa kojima se Sjedinjene Države suočavaju u vezi sa nuklearnim pregovorima sa Iranom, ali i drugim pitanjima.

Kantrimen, direktor Upravnog odbora nevladinog Udruženja za kontrolu naoružanja, rekao je za Glas Amerike da je za rješavanje jednog od glavnih spoljnopolitičkih izazova sa kojima je suočen predsjednik Joe Biden (ograničavanje iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i destabilizujuće aktivnosti i podršku terorizmu od strane Teherana) potrebno da se Iran i SAD istovremeno vrate punom poštovanju Zajedničkog sveobuhvatnog programa akcije (Iranskog nuklearnog sporazuma).

Najteži dio će biti da dvije strane dođu do kompromisa, bez da ijedna od njih prizna da je prihvatila kompromis. Specifično mora da postoji srednje rješenje između iranskog stava u javnosti da sve sankcije uvedene od 2017. moraju da budu ukinute, i američkog stava da će ne-nuklearne sankcije ostati na snazi”, rekao je Kantrimen – dodavši da će pun povratak Iranskom nuklearnom sporazumu biti osnova za razgovore o balističkim projektilima i regionalnim bezbjednosnim pitanjima.

Glas Amerike: Koje bi bile neposredne opasnosti ukoliko SAD i Iran ne uspiju da postignu sporazum?

Kantrimen: Ako sporazum ne bude postignut do iranskih predsjedničkih izbora u junu, vjerovatno će biti velika pauza prije nego što se pregovori nastave. Iran će nastojati da dalje razvije svoje kapacitete kao adut za nove pregovore, proširenjem programa za obogaćivanje uranijuma. To bi dovelo do većeg rizika od vojnog konflikta između Irana i Izraela, a druge bliskoistočne zemlje i SAD bi mogle da budu uvučene u taj konflikt.

Glas Amerike: Predsjednici Biden i Putin su razgovarali telefonom ove nedjelje, između ostalog o kontroli naoružanja i novim bezbjednosnim problemima. Biden je apelovao na Putina da de-eskalira rastuće tenzije u regionu pošto je Rusija rasporedila dodatne snage na granici sa Ukrajinom. Predsjednik Biden je predložio sastanak sa Putinom da bi se razmotrila rješenja. Da li bi taj samit imao šansu da bude produktivan?

Kantrimen: Samiti, posebno između Washingtona i Moskve su istorijski najproduktivniji kada postoji brižljiva priprema unaprijed na nižim nivoima. Rusko miješanje u Ukrajini je jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova bilo gdje u svijetu i teško mi je da predvidim kako bi sastanak licem u lice dvojice predsjednika doveo bliže rješenju. Pa ipak taj samit bi mogao da bude vrijedan, ako se obje strane snažno obavežu na saradnju po drugim pitanjima, poput klimatskih promjena i pandemije, i pregovaraju o novim sporazumima o kontroli naoružanja.

Glas Amerike: U svim tim pitanima, da li bi trebalo dati diplomatiji primarnu ulogu pošto SAD već imaju adekvatan potencijal za odvraćanje?

Kantrimen: Biden je jasno stavio do znanja da je diplomatija bila potcijenjena i nedovoljno korištena od strane SAD u proteklih nekoliko godina. Njegov prijedlog budžeta usporava rast dijela budžeta za odbranu i vraća resurse koje je izgubio State Department. Ohrabren sam predsjednikovom odlukom da povuče borbene trupe iz Afganistana ove godine. To je ispunjenje njegovog obećanja da će okončati ‘beskrajne ratove’.

Austin: Ukrajina ima podršku SAD

Austin: Ukrajina ima podršku SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Izvještaj: Najveće prijetnje za SAD

Izvještaj: Najveće prijetnje za SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

SAD: Obavještajci ocijenili povlačenje iz Afganistana kao "značajan rizik"

Američki vojnici u Afganistanu

Plan za povlačenje američkih vojnika iz Afganistana mogao bi da podstakne terorističke organizacije poput Al Kaide i Islamske države da obnove snage potrebne za napad na SAD, poruka je američkih obavještajaca.

Upozorenje je stiglo pošto je predsjednik Joe Biden formalno najavio povlačenje snaga iz Afganistana i kraj američkog angažmana u najdužem ratu do sada.

Kritičari Bidenovog plana se takođe pribojavaju da bi Afganistan mogao da postane raj za teroriste, uprkos dvije decenije borbe protiv njih.

"Kada se SAD i koalicione snage povuku, pojaviće se značajan rizik", rekao je Bil Berns, novi direktor CIA-e.

"Oslabiće mogućnost američke vlade da reaguje na prijetnje. To je jednostavno činjenica", kazao je Berns uz opasku da će Al Kaida i Islamska država u Afganistanu nastaviti da obnavljavju kapacitete kako bi napali američke mete, bilo u regionu, na Zapadu ili u SAD.

Ipak, Berns je rekao da trenutno nijedna od pomenutih terorističkih organizacija nema kapacitet da napadne SAD.

Drugi čelnici obavještajnih agencija su takođe istakli da teroristička prijetnja nije tolika kao kad je Amerika krenula u rat u Afganistanu.

Direktorka Nacionalnih obavještajnih službi Avril Hejns rekla je u Kongresu da su prijetnju iz Afganistana zasjenile prijetnje iz Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Prijetnja je i domaći ekstremizam, dodala je Hejns.

Republikanski senator Marko Rubio je kazao da je zabrinut i da "postoji realna mogućnost da u bliskoj budućnosti talibani preuzmu kontrolu nad ključnim dijelovima Afganistana".

"Ako se to desi, sasvim je siguran povratak Al Kaide. A niko ne može da porekne da će to imati ozbilje posljedice po našu zemlju u narednim godinama".

Ipak, procjenjuje se da su decenije borbe protiv terorizma doprinijele da oslabi vođstvo Al Kaide kao i njeno prisutstvo u Afganistanu.

Nadležni vjeruju da je lider te organizacije Ajman al Zavahri, koji se skriva, lošeg zdravlja, a da su njegovi zamjenici ubijeni. Američke obavještajne službe su procijenile da Al Kaida ima manje od 200 članova u Afganistnau. Ali, upozorili su i da bi Al Kaida sigurno rado vidjela povlačenje američke vojske i to prepoznala kao šansu za obnovu.

Procjene su da Islamska država u Afganistanu ne drži onoliko teritorije kao ranije, ali da ima 2.500 boraca i da bi joj novi lideri pomogli da se stabilizuje.

"Brine nas to što je grupa zainteresovana da sprovodi akcije spolja", rekao je za Glas Amerike jedan od obavještajaca.

Šef CIA-e je rekao da će se u narednim mjesecima vidjeti koliko su talibani spremni da ispune dogovor sa SAD i olabave veze sa Al Kaidom i spriječe napade terorističkih grupa iz Afganistana na američke mete.

Čak i ako talibani to ne ispune, kaže Berns, obavještajne službe SAD će svakako motriti na Al Kaidu.

Direktor FBI zabrinut zbog potencijala QAnon pokreta za nasilje

Prosvjednici protiv peruanskog predsjednika Martina Vizcarre, koji se suočava s opozivom, nose američku zastavu s slovom Q, pozivajući se na QAnon, u blizini Kongresa u Limi, Peru, 9. novembra 2020.

FBI je i dalje "zabrinut" zbog potencijala ekstremno desničarskog pokreta QAnon za nasilje i uskoro će objaviti neklasificiranu procjenu prijetnje o toj skupini, rekao je u srijedu direktor FBI-a Christopher Wray.

FBI na QAnon gleda kao na "niz složenih teorija zavjere koje se uglavnom promoviraju na društvenim mrežama, a koje su se pretvorile u više pokreta", svjedočio je Wray pred Senatskim obavještajnim odborom.

Direktor FBI-a Christopher Wray svjedoči pred povjerenstvom Senata za obavještajnu službu o svjetskim prijetnjama na Capitol Hillu u Washingtonu, u srijedu, 14. aprila 2021.
Direktor FBI-a Christopher Wray svjedoči pred povjerenstvom Senata za obavještajnu službu o svjetskim prijetnjama na Capitol Hillu u Washingtonu, u srijedu, 14. aprila 2021.

"I zabrinuti smo zbog potencijala koji [ranjivost ljudi na QAnon] može dovesti do nasilja. A tamo gdje je nadahnuće za savezni kriminal, agresivno ćemo ga suzbijati", rekao je Wray.

Wray je to rekao tokom saslušanja o godišnjoj procjeni američke obavještajne zajednice o globalnim prijetnjama, koja je upozorila da će se SAD i njihovi saveznici suočiti s "raznolikim nizom prijetnji" tokom sljedeće godine. U saslušanju u srijedu svjedočili su i direktor CIA-e William Burns i drugi najviši obavještajni dužnosnici.

Pokret QAnon pojavio se 2017. godine kada je anonimni poster na 4chain forumu za poruke počeo pisati o navodnoj tajnoj borbi tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa s kabalom "duboke države" pedofila koji obožavaju sotonu. Otada je prerastao u globalni pokret sa milionima sljedbenika i koji promovira niz teorija zavjere.

Pristalice u majicama s logotipom QAnon viđene su na Trumpovom skupu u Wilkes-Barreu u državi Pennsylvania, 2. kolovoza 2018.
Pristalice u majicama s logotipom QAnon viđene su na Trumpovom skupu u Wilkes-Barreu u državi Pennsylvania, 2. kolovoza 2018.

2019. FBI je prvi put izdvojio rubne teorije zavjere poput QAnona kao potencijalnu domaću terorističku prijetnju, upozoravajući da bi se ekstremistička aktivnost nadahnuta teorijama zavjere mogla pojačati tokom predizborne kampanje 2020. godine.

FBI nije objavio svoju procjenu QAnona, ali Wray je zakonodavcima rekao da će ured "vrlo brzo" poslati Kongresu potpuno neklasificiranu verziju svoje analize.

Teoretičari zavjere QAnon odigrali su vidljivu ulogu tokom napada Trumpovih pristaša na američki Kapitol u kojem je pet osoba umrlo, uključujući policijskog službenika Capitol-a Briana Sicknicka i sljedbenicu QAnona Ashli Babbitt. Izgrednici koji su nosili znakove "Q" i "QAnon" viđeni su izvan i unutar Kapitola.

Koliko je pristaša QAnona sudjelovalo u proboju Kapitola i dalje je neizvjesno. Wray je rekao da je FBI uhitio najmanje pet "samoidentificiranih pripadnika QAnona" u vezi s napadom.

Trumpov pristaša Douglas Austen Jensen, odjeven u majicu QAnona, suočava se s policijom na drugom katu američkog Kapitola u Washingtonu, 6. siječnja 2021. godine.
Trumpov pristaša Douglas Austen Jensen, odjeven u majicu QAnona, suočava se s policijom na drugom katu američkog Kapitola u Washingtonu, 6. siječnja 2021. godine.

No istraživači su identificirali mnogo višu razinu sudjelovanja u QAnonu. Prema Nacionalnom konzorciju za proučavanje terorizma i odgovora na terorizam (START) na Sveučilištu Maryland, 37 pobornika QAnona bilo je među uhićenima iz Kapitola. Uključujući 37 izgrednika, START je identificirao 71 pristašu QAnona koji su počinili ideološki motivirane zločine.

"Svi iz naših podataka dali su javne izjave u znak podrške teoriji zavjere. A ako se to ne računa kao samoidentifikacija kao pristaša, onda ne znam što jest", rekao je Michael Jensen, glavni istražitelj.

Na pitanje kako je Wray došao do brojke, glasnogovornica FBI-a rekla je da biro nije imao što dodati na njegov komentar.

Jensen je rekao da je Wrayova zabrinutost zbog mogućnosti QAnona za nasilje "opravdana".

"Međutim, važno je napomenuti da rizik od nasilja od pristaša QAnona vjerojatno nije toliko velik kao kod drugih vrsta domaćih ekstremista, uključujući bijele nacionaliste, koji su odgovorni za desetke napada i stotine zločina iz mržnje svake godine," stoji u e-mailu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG