Izdvojeno
Blagovčanin: Zbog sumnji u izborni proces, otvara se pitanje legitimnosti buduće vlasti
Narušen je integritet lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) koji će biti održani 15. novembra, zbog niza nepravilnosti kod registracije birača za glasanje iz inostranstva i drugih kršenja Izbornog zakona, ističe Srđan Blagovčanin, predsjedavajući odbora direktora organizacije Transparency International BiH (TI BiH).
Moraju se stvoriti uslovi za fer, poštene i demokratske izbore, navodi Blagovčanin u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
RSE: S obzirom na aferu oko registracije birača za lokalne izbore koji će glasati izvan BiH i činjenicu da je Centralna izborna komisija (CIK) odbila upisati skoro 28 hiljada birača zbog lažnih podataka, može li se govoriti o krađi identiteta?
Blagovčanin: Ovakva situacija otvara čitav niz pitanja. Da li je BiH kao država i da li smo kao društvo dostigli civilizacijski nivo da organizujemo fer, poštene i transparentne izbore na kojima bi građani iznijeli svoju volju, što je neki elementarni postulat demokratskih uređenja.
Bojim se da već i u ovoj fazi, kada je riječ o registraciji, ima puno elemenata za sumnju da je narušen integritet izbornog procesa. Vidjeli smo čitav niz slučajeva u kojima nije bilo registracije za izbore u skladu sa zakonom, da je dolazilo do izvjesne krađe identiteta. Nesumnjivo da ovdje ima elemenata krivičnog djela i da bi trebalo utvrditi o čemu se zaista radi.
Ovakva situacija baca veliku sumnju na sam izborni proces i otvara pitanje legitimnosti vlasti koje će biti izabrane. Mislim da ima još uvijek dovoljno vremena da državne institucije, civilno društvo, ali i građani, zajedno utvrde da li je zaista neko manipulisao s njihovim podacima. Treba stvoriti preduslove za fer, poštene i demokratske izbore.
Prema svim istraživanjima javnog mnijenja, nepovjerenje u institucije i u državu dostiglo je odavno kritičnu tačku. Možemo govoriti o gotovo potpunom nepovjerenju građana u rad državnih organa i institucija. Ne radi se samo o izbornom procesu i o sistemskom kršenju zakona, nego i o drugim primjerima neprovođenja odredbi zakona, što direktno utiče na ostvarivanje prava građana, što je razlog za veliko nezadovoljstvo.
RSE: Vodi se rasprava o tome ko treba osigurati regularnost izbora. To je svakako CIK, ali, prema Vašem mišljenju, kakvu ulogu bi trebalo imati Tužilaštvo BiH?
Blagovčanin: Sasvim sigurno, na samom čelu je CIK, kao direktno odgovoran za provođenje Izbornog zakona, za osiguravanje integriteta procesa izbora.
Međutim, kada se pojave slučajevi, kao što ih sada ima, prije otvaranja zvanične izborne kampanje u kojim je vidljivo da postoje sumnje u elemente krivičnog djela, nesumnjivo da Tužilaštvo BiH ima sasvim jasnu ulogu koja je predviđena i krivičnim zakonom, gdje se navode krivična djela protiv integriteta izbornog procesa.
Tužilaštvo tu ulogu ne može ni na koji način izbjeći i zaista je potpuno normalno očekivati da se Tužilaštvo BiH uhvati u koštac sa svim ovim stvarima koje su isplivale u javnost. Sasvim je sigurno da postoji čitav niz drugih nepravilnosti koje se još uvijek nisu pojavile u javnosti.
RSE: U Izbornom zakonu BiH se navodi da je Centralni birački spisak javni dokument, dok je Agencija za zaštitu ličnih podataka naredila CIK-u da s web stranice ukloni izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje iz inostranstva. Da li bi on trebao biti dostupan građanima kako bi i dalje mogli reagovati odnosno prijaviti neregularnosti?
Blagovčanin: Nesumnjiva je nadležnost Agencije za zaštitu ličnih podataka da tumači zakone o zaštiti ličnih podataka, međutim, vrlo je čudna odluka agencije, imajući u vidu da izborni zakon eksplicite kaže da su birački spiskovi i izvodi iz biračkih spiskova, javni dokument. Sa druge strane, Zakon o zaštiti ličnih podataka kaže da, kada je objavljivanje nekih informacija ili podataka koji sadrže lične podatke u interesu javnosti, oni se tada moraju objaviti, iako sadrže lične podatke.
Ovdje je nesumnjivo javni interes toliko snažno izražen, u ovom kontekstu ga tumačeći, gdje su građani zaista utvrđivali da je neko njih registrovao ili prijavio gdje oni nikada nisu bili ili gdje ne žele da glasaju. Očito da je tu prisutan javni interes da se takve vrste podataka, odnosno izvodi iz biračkog spiska javno objave.
I Transparency International (TI BiH) se obratio Agenciji za zaštitu ličnih podataka, jer vidimo da je ogromna odgovornost na njima, jer su donijeli odluku koja je u koliziji sa pozitivnim zakonskim propisima.
RSE: TI BiH takođe vrši monitoring predizbornih aktivnosti – šta je posebno primijećeno kao najčešće kršenje Izbornog zakona?
Blagovčanin: Transparency International preduzima već određeni vremenski period monitoring predizbornog segmenta, koji nije dio zvanične kampanje. Sumirajući ta dva mjeseca koja pratimo zabilježili smo preko 1.400 primjera zloupotrebe javnih resursa. Uglavnom se tu radi o zloupotrebi javnih sredstava u cilju promovisanja kandidata, što je nešto što je eksplicitno zabranjeno zakonom.
Takođe, imali smo veliki broj primjera da političke partije izlaze sa kampanjom, iako zvanično ona je počela u petak, 16. oktobra. To je nešto što nije dozvoljeno zakonom. Utvrdili smo i enormno intenziviranje infrastrukturnih radova, što se može dovesti u kontekst tzv. funkcionerske kampanje, gdje nosioci vlasti, nosioci političkih funkcija, infrastrukturne radove stavljaju u funkciju kampanje.
I na taj način je ozbiljno narušen integritet izbornog procesa. Čak se dijeli i jednokratna finansijska pomoć građanima, penzionerima, omogućavaju besplatni pregledi, dodjela lijekova, popusti na javne usluge.
Sve to govori da postoji vrlo veliki broj ozbiljnih nepravilnosti koje mogu uticati na ishod izbornog procesa. Radi se, ukratko rečeno, o korištenju javnih sredstava u cilju zadržavanja postojećih pozicija.
RSE: Izvještaj Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu konstatuje da je došlo do pogoršanja stanja u pravosuđu. Kako bi se popravilo, određene mjere je već predlagala organizacija Transparency International. Koje su najvažnije?
Blagovčanin: Ono što je iznenadilo, to je neuobičajena oštrina Izvještaja Evropske komisije, posebno u slučaju pravosuđa. Konstatovano je da ništa nije urađeno na realizaciji preporuka iz Izvještaja nezavisnog pravnog stručnjaka, Pribea (Reinhard Priebe) iz decembra prošle godine o vladavini prava u BiH, u kojem je naveo zabrinjavajuće nedostatke.
TI BiH je prošle godine, zajedno sa većom grupom nevladinih organizacija izašao sa prijedlogom prema Evropskoj komisiji, prema domaćim institucijama i prema javnosti za poboljšanje stanja. Rješenje vidimo u detaljnoj provjeri svih nosilaca pravosudnih funkcija, njihovih znanja i kompetencija, njihove involviranosti u koruptivne aktivnosti ili mogućih političkih konekcija. Smatramo da je to jedino rješenje u ovako lošoj situaciji u kakvoj se nalazi pravosuđe u BiH.
Ono što smo mi, kada je sačinjavan Pribeov izvještaj, uputili Komisiji, bio je upravo taj zahtjev, po uzoru na proces koji je provođen u Albaniji. Vidjeli smo da postoji puno pozitivnih efekata koji bi se mogli ostvariti na takav način i u Bosni i Hercegovini.
Mislim da se radi o toliko lošem stanju da ga je nemoguće popraviti bilo kojim drugim, manje radikalnim mjerama. Nosioci političke moći u zemlji su potpuno instrumentalizovali pravosuđe i drže ga ovisnim o centrima političkog odlučivanja. I upravo iz tog razloga se ne dešava suštinska reforma, odnosno unapređenje stanja u pravosuđu.
RSE: Mnogo se očekuje od novog zakona o VSTV-u. Koliko on može uticati na poboljšanje ukupnog stanja u pravosuđu?
Blagovčanin: Odgovor na to pitanje naravno zavisi od toga u kakvom će obliku taj zakon biti usvojen, odnosno od toga šta će sve sadržavati. Odavno je jasno iz brojnih preporuka, šta treba uraditi. Otvoreno je pitanje kakav oblik će taj zakon poprimiti, ali mislim da je sasvim jasno u kom pravcu bi trebao da ide- u pravcu jačanja integriteta unutar samog pravosuđa, u pravcu osnaživanja disciplinskih procedura, regulisanja i unapređenja procesa izbora i imenovanja na pravosudne funkcije. Tako bi se dodatno ojačao integritet i uspostavila koliko-toliko nezavisna pravosudna struktura koja može funkcionalno djelovati nezavisno od političkih uticaja.
Do sada je u javnosti bilo puno slučajeva iz kojih je vidljivo da nisu imenovani najbolji kandidati i da je u u tom procesu ostavljena velika diskrecija prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.
RSE: Pravosuđe bi trebalo biti nosilac borbe protiv korupcije. Ima li tu uspjeha? Šta pokazuju posljednji podaci o korupciji, a posebno političkoj, u BiH?
Blagovčanin: Nažalost, Bosna i Hercegovina se u kontinuitetu suočava sa pogoršanjem stanja, kada je u pitanju korupcija. Na posljednjoj rang listi Indeksa percepcije korupcije koju svake godine objavljuje TI BiH, Bosna i Hercegovina je pala za jedanaest mjesta i trenutno je na 101. poziciji, zajedno sa Kosovom.
Dakle, unazad deset ili jedanaest godina stanje se pogoršava. Mi smo u slobodnom padu, kada je u pitanju nivo korupcije i možemo sa puno osnova tvrditi da se na korupciji temelje gotovo svi politički i ekonomski procesi u zemlji, da je institucionalni okvir potpuno zarobljen korupcijom i koruptivnim praksama.
Pravosuđe bi trebalo predvoditi borbu protiv korupcije, a mi smo svjedoci da procesuiranja korupcije gotovo i nema, posebno nema procesuiranja političke korupcije. A to je najbolji indikator nezavisnosti pravosuđa.
Jer ljudi koji bi trebali biti procesuirani, u slučajevima političke korupcije su obično nosioci najviših pozicija, nosioci političke moći, oni koji posjeduje novac, moć, uticaj. I tu vidimo, upravo kao dokaz očito političke korupcije, činjenicu da je pravosuđe u potpunosti ovisno od politike.
See all News Updates of the Day
Biden ide na dva samita dok svijet brine zbog američke politike poslije izbora
Američki predsjednik Joe Biden se na vjerovatno oproštajnoj svjetskoj turneji suočava sa složenim pitanjem: šta da kaže svjetskim liderima koji se pitaju kakva će biti američka politika kada se novoizabrani predsjednik Donald Trump vrati u Bijelu kuću sa agendom: Amerika na prvom mjestu.
Biden odlazi na dva velika ekonomska samita koji se održavaju u Peruu i Brazilu.
U petak i subotu će u Limi učestvovati na forumu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), koji okuplja 21. ekonomiju koje se zalažu za slobodnu trgovinu u regionu.
Zatim odlazi u Rio de Janeiro, gdje će se u ponedjeljak i utorak sastati sa liderima 20 najvećih svjetskih ekonomija, na samitu G20. Kratko će boraviti u Manausu, u brazilskoj državi Amazonas, gdje će razgovarati o klimatskim promjenama.
Na sastancima, Biden će biti suočen sa saveznicima i partnerima koji su prije četiri godine možda bili skeptični u pogledu njegove poruke da se "Amerika vraća", kao i američke posvećenosti globalnim pitanjima. Ti lideri bili su svjedoci Trumpove odluke tokom prvog mandata da povuče Ameriku iz Pariskog klimatskog sporazuma, te njegovih prijetnji da će povući SAD i iz NATO-a.
Neizvjesnost u pogledu buduće američke politike iskomplikovaće napore da se usaglasi agenda u pogledu pitanja kao što su trgovina, siromaštvo, smanjenje duga, klimatske promjene, održivi razvoj i zeleni izvori energije.
"Biće mnogo žalbi, spekulacija, nagađanja o tome koji će biti prvi potezi nakon kampanje i kako zemlje mogu najbolje da se pozicioniraju u odnosu na to", kaže Victor Cha, predsjednik odsjeka za geopolitiku i spoljnu politiku u Centru za strateške i međunarodne studije.
"Američki saveznici su ključni"
Bidenova poruka liderima biće da su "američki saveznici ključni za američku nacionalnu bezbjednost", rekao je u srijedu savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.
"Oni nas čine jačim. Jačaju naše kapacitete. Skidaju teret s naših leđa. Doprinose zajedničkim ciljevima", rekao je Saliven. Takođe je naglasio da će Biden učestvovati na samitu APEC-a u trenutku kada su američki savezi u azijsko-pacifičkom regionu na najvišem nivou ikada, sa osnaženim odnosima sa Japanom, Južnom Korejom, Australijom i Filipinima.
Biden će na marginama APEK-a imati trilateralni sastanak sa južnokorejskim predsjednikom Yoon Suk Yeolom i japanskim premijerom Shigeruom Ishibom. Razgovaraće se o značaju "cementiranja" postignutog napretka kako bi se održao tokom tranzicije na novu administraciju, rekao je Sullivan.
Bez obzira na pitanja u pogledu nove administracije, Biden će istaći "vjeru u principe američkog angažmana širom svijeta", kaže Josh Lipsky, direktor u geoekonomskom centru u Atlantskom savjetu.
"On vjeruje da je u najboljem interesu i Amerike i svijeta da se to nastavi. I smatra da to ne mogu da podriju ni jedni izbori niti jedan predsjednik", smatra Lipsky.
Bidenova agenda
Biden će u Brazilu "pokazati snagu principa Amerike zemljama u razvoju i predvoditi G20 u zajedničkom radu na rešavanju globalnih izazova", saopšteno je iz Bijele kuće.
Očekuje se da se sastane da se tokom turneje sastane sa predsjednicom Perua Dinom Boluarte i brazilskim predsjednikom Luizom Incijom Lula da Silvom.
U Limi će podržati inicijativu Perua da se prošire napori APEC-a kada je riječ o ekonomskoj inkluziji, da bi se osnažili radnici u neformalnim ekonomijama, najavio je Matt Murray, visoki zvaničnik SAD za APEC.
U Riju će biti usredsređen na prava radnika i ekonomski razvoj, i prisustvovati pokretanju Globalnog saveza protiv gladi i siromaštva, inicijative brazilskog predsjednika čiji cilj je da se ubrzaju globalni napori da se ti problemi smanje do 2030. godine.
U Manausu, Biden će ući u istoriju kao prvi aktuelni američki predsjednik koji je posjetio brazilski Amazon. Govoriće o očuvanju klime i razgovarati sa liderima starosjedilaca koji pokušavaju da očuvaju prašumu.
Simbolični i kratkoročni napori
Većina Bidenovih poteza tokom turneje biće uglavnom simbolična i kratkoročna, s obzirom na to da bi buduća američka administracija mogla da ima značajno drugačije prioritete kada je riječ o globalnim socijalnim programima i klimatskim promjenama.
Dok svijet proteklih godina prati kako se smjenjuju republikanske i demokratske administracije, kineski predsjednik Xi Jinping pokušava da projektuje stabilnost dok nameće svoju viziju veće uloge Kine na svjetskoj sceni,
Xi će u Peruu otvoriti megaluku vrijednu 1,3 milijardi dolara, koja je dio kineskog programa za ulaganje u infrastrukturu zbog kojeg je kineski lider stekao uticaj u različitim djelovima svijeta.
Peking je povećao diplomatski angažman u regionu, a Xi je posjetio 11 latinoameričkih država od kako je postao predsjednik, prema podacima kineske državne novinske agencije Xinhua. Ovog mjeseca će boraviti u državnoj posjeti Peruu i Brazilu.
Biden će se sastati sa Xijem u subotu u Limi, dok njegov nasljednik Trump na ključne spoljnopolitičke pozicije imenuje kritičare Kine. To bi moglo da dovede do oštrijeg američkog stava prema Pekingu.
Šta god naredna administracije bude radila, moraće da pronađe način da rješava "teške i komplikovane odnose" SAD i Kine, rekao je visoki zvaničnik aktuelne administracije na pitanje šta bi Biden mogao da kaže Xiju kada je riječ o očekivanjima od novih američkih vlasti.
Izrael očekuje da Trump zauzme tvrd stav prema Iranu
Izrael očekuje da će Trumpova administracija zauzeti tvrd stav prema Iranu i njegovim nuklearnim ambicijama, što će stvoriti priliku za više mirovnih sporazuma sa arapskim susjedima, rekao je visoki član izraelskog sigurnosnog kabineta.
Ministar energetike Eli Cohen, u intervjuu za Reuters, također je rekao da je Izrael bliži nego ikad postizanju sporazuma o okončanju borbi u Libanu i potiskivanju Hezbollaha, kojeg podržava Iran, od granice, istovremeno insistirajući da Izrael zadržava pravo na vojno djelovanje ako se pregovor prekrši.
Izrael je u ratu na više frontova otkako je Hamas, kojeg podržava i Iran, pokrenuo napad iz Gaze na južni Izrael 7. oktobra 2023. Hezbollah je počeo napadati sljedećeg dana.
Izrael je zauzvrat započeo razornu zračnu i kopnenu kampanju u Gazi i posljednjih mjeseci intenzivirao svoje operacije u južnom Libanu.
Milicije koje podržava Iran često su građale Izrael iz Jemena i Iraka, a Izrael i Iran su razmjenjivali direktne napade.
Cohen je rekao da je Trump imenovao osoblje koje "sigurno podržava odlučnu akciju protiv Irana".
"Period prethodne Trumpove administracije karakterizirala je veća regionalna stabilnost", rekao je. "Pred kraj njegovog mandata, sankcije Iranu bile su blizu toga da natjeraju Iran da promijeni svoje ponašanje po pitanju nuklearnog pitanja."
"Tako da se svakako nadamo i vjerujemo da će se politika Trumpove administracije nastaviti s tim, a prije svega, vidimo da je najvažnije pitanje djelovati asertivno protiv Irana", rekao je Cohen.
Tokom svoje kampanje, Trump je rekao da je politika predsjednika Joea Bidena da ne provodi rigorozne sankcije za izvoz nafte oslabila Washington i ohrabrila Teheran, dopuštajući mu da prodaje naftu, akumulira gotovinu i širi svoje nuklearne potrage i utjecaj putem naoružanih milicija.
Trump je za državnog sekretara imenovao američkog senatora Marca Rubija, zagovornika mišićave vanjske politike prema Iranu. Mike Waltz, koji bi trebao postati savjetnik za nacionalnu sigurnost, također se zalagao za čvršći stav.
"Mislimo da on (Trump) cilja na dno. Obuzdati prijeteće aktere i stvoriti nova regionalna savezništva koja su vrlo važna", rekao je Cohen.
Godine 2018, kao predsjednik i uz podršku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trump se povukao iz multinacionalnog sporazuma čiji je cilj bio spriječiti Iran da napravi nuklearnu bombu.
Washington je potom ponovno uveo sankcije kako bi prisilio Teheran na pregovore o širem sporazumu koji se odnosi na njegove projektile i potporu regionalnim opunomoćenicima.
Iran negira da je ikada imao program nuklearnog oružja, iako je vrhovni vođa Ali Khamenei rekao da nas svjetski čelnici "ne bi mogli zaustaviti".
Općenito se vjeruje da Izrael ima nuklearni arsenal, ali to nikada nije potvrdio niti opovrgnuo, održavajući politiku dvosmislenosti po tom pitanju desetljećima.
Također tokom Trumpova prvog mandata, Izrael je potpisao Abrahamov sporazum uz posredovanje SAD-a, koji je normalizirao veze s muslimanskim zemljama, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein.
Izrael se nada da će sklopiti sličan sporazum sa Saudijskom Arabijom, koja kaže da neće normalizirati veze s Izraelom ako ne uključuje barem put do palestinske države.
Što se tiče borbi u Libanu, Cohen je rekao: "Mislim da smo u trenutku kada smo bliže dogovoru nego što smo bili od početka rata."
Ključna tačka spora za Izrael, rekao je, jest osigurati da zadrži slobodu djelovanja ako se Hezbollah vrati u granična područja.
"Manje ćemo opraštati nego u prošlosti kada su u pitanju pokušaji stvaranja uporišta na teritoriji u blizini Izraela", rekao je Choen.
Što se tiče mehanizma za provedbu sporazuma, Cohen je rekao: "Postoje rasprave, ali nije dogovoreno."
Ko je voditelj i veteran Pete Hegseth - Trumpov neočekivani izbor za šefa Pentagona
Novoizabrani predsjednik Donald Trump iznenadio je mnoge svojim izborom osobe koja treba da upravlja najvećom vojskom na svijetu, nominujući voditelja Fox Newsa i odlikovanog veterana Petea Hagsetha za sekretara za odbranu.
Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.
Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".
Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.
Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.
"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.
Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.
"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.
Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".
Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.
Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.
"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.
Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.
Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.
Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.
Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".
Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".
Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.
Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne
Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.
Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.
Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.
"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."
Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.
"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.
Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".
Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.
"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.
"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.
Trumpov tim sastavlja listu Pentagonovih oficira za otpuštanje, kažu izvori Reutersa
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Pretpostavlja se da će se nova administracija vjerovatno fokusirati na oficire za koje se smatra da su povezani sa Trumpovim bivšim predsjednikom Združenog generalštaba Markom Milleyjem koji je u posljednjoj knjizi Boba Woodwoarda "Rat" objavljenoj prošlog mjeseca Trumpa nazvao "fašistom do srži" zbog čega su ga saveznici novoizabranog predsjednika etiketirali kao nelojalnog.
"Svaka pojedinačna osoba koju je Milley imenovao i uzdigao će nestati, a postoji veoma detaljna lista svih koji su bili povezani sa njim", rekao je izvor.
Združeni generalštab okuplja oficire najvišeg ranga u američkoj vojsci i čine ga šefovi vojske, mornarice, marinaca, vazduhoplovstva, nacionalne garde i svemirskih snaga.
Planiranje otpuštanja je u ranoj fazi nakon Trumpove pobjede na izborima 5. novembra, no takvi planovi mogli bi i da se promijene kako njegova administracija bude dobijala oblik.
Objavljivanje planova dolazi dan nakon što je Trump izabrao komentatora i veterana Fox Newsa Petea Hegsetha za sekretara odbrane.
"Sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država treba da radikalno revidira više rukovodstvo Pentagona kako bismo bili spremni da branimo svoju naciju i pobijedimo naše neprijatelje. Mnogo ljudi treba da bude otpušteno", napisao je Hegseth u svojoj posljednjoj knjizi "Rat protiv ratnika: iza izdaje ljudi koji nas drže slobodnima" iz 2024. godine.
Hegseth je "nanišanio" i Milleyjevog nasljednika, generala vazduhoplovstva CQ Browna, a Reutersov izvor potvrdio je takve pretpostavke navodeći da će Brown biti jedan od mnogih oficira koji će otići.
Jedan od sagovornika ipak je doveo u pitanje da li je takva "masovna paljba" na Pentagon uopšte izvodljiva i u kolikoj mjeri.
Nejasno je i da li bi Hegsethov nedostatak upravljačkog iskustva mogao da zakomplikuje njegovu potvrdu u Senatu i da li bi tradicionalnija alternativa za tu poziciju sprovela tako široka otpuštanja u Pentagonu.
Dodatno, neki sadašnji i bivši američki zvaničnici umanjuju mogućnost za tako velike promjene, ocjenjujući da bi takav potez bio nepotreban i ometajući faktor u vreme globalnih previranja sa ratovima koji bijesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.
