Izdvojeno
Blagovčanin: Zbog sumnji u izborni proces, otvara se pitanje legitimnosti buduće vlasti
Narušen je integritet lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) koji će biti održani 15. novembra, zbog niza nepravilnosti kod registracije birača za glasanje iz inostranstva i drugih kršenja Izbornog zakona, ističe Srđan Blagovčanin, predsjedavajući odbora direktora organizacije Transparency International BiH (TI BiH).
Moraju se stvoriti uslovi za fer, poštene i demokratske izbore, navodi Blagovčanin u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
RSE: S obzirom na aferu oko registracije birača za lokalne izbore koji će glasati izvan BiH i činjenicu da je Centralna izborna komisija (CIK) odbila upisati skoro 28 hiljada birača zbog lažnih podataka, može li se govoriti o krađi identiteta?
Blagovčanin: Ovakva situacija otvara čitav niz pitanja. Da li je BiH kao država i da li smo kao društvo dostigli civilizacijski nivo da organizujemo fer, poštene i transparentne izbore na kojima bi građani iznijeli svoju volju, što je neki elementarni postulat demokratskih uređenja.
Bojim se da već i u ovoj fazi, kada je riječ o registraciji, ima puno elemenata za sumnju da je narušen integritet izbornog procesa. Vidjeli smo čitav niz slučajeva u kojima nije bilo registracije za izbore u skladu sa zakonom, da je dolazilo do izvjesne krađe identiteta. Nesumnjivo da ovdje ima elemenata krivičnog djela i da bi trebalo utvrditi o čemu se zaista radi.
Ovakva situacija baca veliku sumnju na sam izborni proces i otvara pitanje legitimnosti vlasti koje će biti izabrane. Mislim da ima još uvijek dovoljno vremena da državne institucije, civilno društvo, ali i građani, zajedno utvrde da li je zaista neko manipulisao s njihovim podacima. Treba stvoriti preduslove za fer, poštene i demokratske izbore.
Prema svim istraživanjima javnog mnijenja, nepovjerenje u institucije i u državu dostiglo je odavno kritičnu tačku. Možemo govoriti o gotovo potpunom nepovjerenju građana u rad državnih organa i institucija. Ne radi se samo o izbornom procesu i o sistemskom kršenju zakona, nego i o drugim primjerima neprovođenja odredbi zakona, što direktno utiče na ostvarivanje prava građana, što je razlog za veliko nezadovoljstvo.
RSE: Vodi se rasprava o tome ko treba osigurati regularnost izbora. To je svakako CIK, ali, prema Vašem mišljenju, kakvu ulogu bi trebalo imati Tužilaštvo BiH?
Blagovčanin: Sasvim sigurno, na samom čelu je CIK, kao direktno odgovoran za provođenje Izbornog zakona, za osiguravanje integriteta procesa izbora.
Međutim, kada se pojave slučajevi, kao što ih sada ima, prije otvaranja zvanične izborne kampanje u kojim je vidljivo da postoje sumnje u elemente krivičnog djela, nesumnjivo da Tužilaštvo BiH ima sasvim jasnu ulogu koja je predviđena i krivičnim zakonom, gdje se navode krivična djela protiv integriteta izbornog procesa.
Tužilaštvo tu ulogu ne može ni na koji način izbjeći i zaista je potpuno normalno očekivati da se Tužilaštvo BiH uhvati u koštac sa svim ovim stvarima koje su isplivale u javnost. Sasvim je sigurno da postoji čitav niz drugih nepravilnosti koje se još uvijek nisu pojavile u javnosti.
RSE: U Izbornom zakonu BiH se navodi da je Centralni birački spisak javni dokument, dok je Agencija za zaštitu ličnih podataka naredila CIK-u da s web stranice ukloni izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje iz inostranstva. Da li bi on trebao biti dostupan građanima kako bi i dalje mogli reagovati odnosno prijaviti neregularnosti?
Blagovčanin: Nesumnjiva je nadležnost Agencije za zaštitu ličnih podataka da tumači zakone o zaštiti ličnih podataka, međutim, vrlo je čudna odluka agencije, imajući u vidu da izborni zakon eksplicite kaže da su birački spiskovi i izvodi iz biračkih spiskova, javni dokument. Sa druge strane, Zakon o zaštiti ličnih podataka kaže da, kada je objavljivanje nekih informacija ili podataka koji sadrže lične podatke u interesu javnosti, oni se tada moraju objaviti, iako sadrže lične podatke.
Ovdje je nesumnjivo javni interes toliko snažno izražen, u ovom kontekstu ga tumačeći, gdje su građani zaista utvrđivali da je neko njih registrovao ili prijavio gdje oni nikada nisu bili ili gdje ne žele da glasaju. Očito da je tu prisutan javni interes da se takve vrste podataka, odnosno izvodi iz biračkog spiska javno objave.
I Transparency International (TI BiH) se obratio Agenciji za zaštitu ličnih podataka, jer vidimo da je ogromna odgovornost na njima, jer su donijeli odluku koja je u koliziji sa pozitivnim zakonskim propisima.
RSE: TI BiH takođe vrši monitoring predizbornih aktivnosti – šta je posebno primijećeno kao najčešće kršenje Izbornog zakona?
Blagovčanin: Transparency International preduzima već određeni vremenski period monitoring predizbornog segmenta, koji nije dio zvanične kampanje. Sumirajući ta dva mjeseca koja pratimo zabilježili smo preko 1.400 primjera zloupotrebe javnih resursa. Uglavnom se tu radi o zloupotrebi javnih sredstava u cilju promovisanja kandidata, što je nešto što je eksplicitno zabranjeno zakonom.
Takođe, imali smo veliki broj primjera da političke partije izlaze sa kampanjom, iako zvanično ona je počela u petak, 16. oktobra. To je nešto što nije dozvoljeno zakonom. Utvrdili smo i enormno intenziviranje infrastrukturnih radova, što se može dovesti u kontekst tzv. funkcionerske kampanje, gdje nosioci vlasti, nosioci političkih funkcija, infrastrukturne radove stavljaju u funkciju kampanje.
I na taj način je ozbiljno narušen integritet izbornog procesa. Čak se dijeli i jednokratna finansijska pomoć građanima, penzionerima, omogućavaju besplatni pregledi, dodjela lijekova, popusti na javne usluge.
Sve to govori da postoji vrlo veliki broj ozbiljnih nepravilnosti koje mogu uticati na ishod izbornog procesa. Radi se, ukratko rečeno, o korištenju javnih sredstava u cilju zadržavanja postojećih pozicija.
RSE: Izvještaj Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu konstatuje da je došlo do pogoršanja stanja u pravosuđu. Kako bi se popravilo, određene mjere je već predlagala organizacija Transparency International. Koje su najvažnije?
Blagovčanin: Ono što je iznenadilo, to je neuobičajena oštrina Izvještaja Evropske komisije, posebno u slučaju pravosuđa. Konstatovano je da ništa nije urađeno na realizaciji preporuka iz Izvještaja nezavisnog pravnog stručnjaka, Pribea (Reinhard Priebe) iz decembra prošle godine o vladavini prava u BiH, u kojem je naveo zabrinjavajuće nedostatke.
TI BiH je prošle godine, zajedno sa većom grupom nevladinih organizacija izašao sa prijedlogom prema Evropskoj komisiji, prema domaćim institucijama i prema javnosti za poboljšanje stanja. Rješenje vidimo u detaljnoj provjeri svih nosilaca pravosudnih funkcija, njihovih znanja i kompetencija, njihove involviranosti u koruptivne aktivnosti ili mogućih političkih konekcija. Smatramo da je to jedino rješenje u ovako lošoj situaciji u kakvoj se nalazi pravosuđe u BiH.
Ono što smo mi, kada je sačinjavan Pribeov izvještaj, uputili Komisiji, bio je upravo taj zahtjev, po uzoru na proces koji je provođen u Albaniji. Vidjeli smo da postoji puno pozitivnih efekata koji bi se mogli ostvariti na takav način i u Bosni i Hercegovini.
Mislim da se radi o toliko lošem stanju da ga je nemoguće popraviti bilo kojim drugim, manje radikalnim mjerama. Nosioci političke moći u zemlji su potpuno instrumentalizovali pravosuđe i drže ga ovisnim o centrima političkog odlučivanja. I upravo iz tog razloga se ne dešava suštinska reforma, odnosno unapređenje stanja u pravosuđu.
RSE: Mnogo se očekuje od novog zakona o VSTV-u. Koliko on može uticati na poboljšanje ukupnog stanja u pravosuđu?
Blagovčanin: Odgovor na to pitanje naravno zavisi od toga u kakvom će obliku taj zakon biti usvojen, odnosno od toga šta će sve sadržavati. Odavno je jasno iz brojnih preporuka, šta treba uraditi. Otvoreno je pitanje kakav oblik će taj zakon poprimiti, ali mislim da je sasvim jasno u kom pravcu bi trebao da ide- u pravcu jačanja integriteta unutar samog pravosuđa, u pravcu osnaživanja disciplinskih procedura, regulisanja i unapređenja procesa izbora i imenovanja na pravosudne funkcije. Tako bi se dodatno ojačao integritet i uspostavila koliko-toliko nezavisna pravosudna struktura koja može funkcionalno djelovati nezavisno od političkih uticaja.
Do sada je u javnosti bilo puno slučajeva iz kojih je vidljivo da nisu imenovani najbolji kandidati i da je u u tom procesu ostavljena velika diskrecija prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.
RSE: Pravosuđe bi trebalo biti nosilac borbe protiv korupcije. Ima li tu uspjeha? Šta pokazuju posljednji podaci o korupciji, a posebno političkoj, u BiH?
Blagovčanin: Nažalost, Bosna i Hercegovina se u kontinuitetu suočava sa pogoršanjem stanja, kada je u pitanju korupcija. Na posljednjoj rang listi Indeksa percepcije korupcije koju svake godine objavljuje TI BiH, Bosna i Hercegovina je pala za jedanaest mjesta i trenutno je na 101. poziciji, zajedno sa Kosovom.
Dakle, unazad deset ili jedanaest godina stanje se pogoršava. Mi smo u slobodnom padu, kada je u pitanju nivo korupcije i možemo sa puno osnova tvrditi da se na korupciji temelje gotovo svi politički i ekonomski procesi u zemlji, da je institucionalni okvir potpuno zarobljen korupcijom i koruptivnim praksama.
Pravosuđe bi trebalo predvoditi borbu protiv korupcije, a mi smo svjedoci da procesuiranja korupcije gotovo i nema, posebno nema procesuiranja političke korupcije. A to je najbolji indikator nezavisnosti pravosuđa.
Jer ljudi koji bi trebali biti procesuirani, u slučajevima političke korupcije su obično nosioci najviših pozicija, nosioci političke moći, oni koji posjeduje novac, moć, uticaj. I tu vidimo, upravo kao dokaz očito političke korupcije, činjenicu da je pravosuđe u potpunosti ovisno od politike.
See all News Updates of the Day
Blinken: SAD osuđuju nasilne napade na kosovsku policiju, Srbija i Kosovo da ne dižu tenzije
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.
"Počinioci ovog zločina moraju odgovarati u transparentnom istražnom procesu. Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se suzdrže od bilo kakve akcije ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije i da odmah rade u koordinaciji sa međunarodnim partnerima na deeskalaciji situacije, obezbeđivanju bezbjednosti i vladavine prava i povratku dijalogu pod okriljem EU", kaže se u Blinkenovoj izjavi koju je objavio State Department.
Američki državni sekretar dalje navodi da kosovska policija ima "punu odgovornost za sprovođenje vladavine prava u Republici Kosovo. Sjedinjene Države priznaju i poštuju ulogu kosovske policije kao one koja prva reaguje u vanrednim i kriznim situacijama".
"Sjedinjene Države cijene blisku koordinaciju kosovske policije sa misijom EU za vladavinu prava na Kosovu ( EULEX) i sa snagama NATO na Kosovu, posebno u obezbjeđivanju bezbjednosti civila na licu mjesta", naveo je Blinken poručujući da će SAD nastaviti da prate situaciju i koordiniraju se sa svima koji su uključeni.
Šef Pentagona u posjeti Africi s fokusom na pitanja odbrane
Američki ministar odbrane Lloyd Austin sastao se u nedjelju u Džibutiju s čelnicima Džibutija i predsjednikom Somalije. To je njegovo prvo putovanje u Afriku kao ministra odbrane usred nasilja u regionu. Kasnije tokom sedmice, otputovaće u Keniju i Angolu.
Džibuti je dom glavne baze američke vojske na kontinentu, a Austin je rekao da je Camp Lemonnier "ključan" za "suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu i podršku sigurnosti u cijelom regionu".
Dodao je da su SAD ponosne na partnerstvo sa snagama Džibutija i snagama Afričke unije u podršci susjednoj Somaliji, gdje su militanti Al-Shababa sve otporniji usred tekućih vojnih operacija protiv te grupe.
Al-Shabab je glavni ogranak Al-Qaide na kontinentu.
Somalija se suočila sa nedavnim neuspjesima u borbi protiv al-Shababa nakon smrtonosnog napada na grad Cowsweyne 26. augusta. Incident je ostavio na desetine mrtvih vladinih vojnika i rezultirao užurbanim povlačenjem s linija fronta i gradova koji su prethodno bili zarobljeni od militantne grupe.
Neuspjeh je bio jedan od razloga zbog kojih je Somalija zatražila "tehničku pauzu" povlačenja snaga Afričke unije iz Somalije. Povlačenjem, koje je počelo prošle sedmice, planirano je da 3.000 vojnika Afričke unije prebace svoje isturene operativne baze somalijskim vojnicima do kraja ovog mjeseca.
Zvaničnik američke odbrane opisao je al-Shabab kao "težak izazov" i "koji neće prestati preko noći".
Američka vojska godinama je "savjetovala i pomagala" somalijske snage u borbi protiv al-Shababa, uključujući obuku specijalnih snaga i izvođenje zračnih napada na grupu.
U nedjelju je visoki zvaničnik američke odbrane rekao da AFRICOM nije izveo zračni napad 22. septembra 2023. Grupa al-Shabab je putem telegramske poruke tvrdila da je u napadu AFRICOM-a ubijeno osam članova iste porodice, uključujući šestoro djece. Somalijska vlada je izvijestila da su viši komandant al-Shababa identificiran kao Isaaq Abdullahi, koji je bio odgovoran za operacije grupe u regiji Bakool, i sedam "tjelohranitelja" ubijeni u ciljanom zračnom napadu.
U međuvremenu, zvaničnik američke odbrane potvrdio je da su američki izvođač radova i član partnerskih snaga povrijeđeni nakon što su militanti Al-Shababa u petak pucali na bazu u kojoj su bile snage kenijske odbrane. Al-Shabab tvrdi da su u napadu povrijeđena četiri američka vojnika i devet kenijskih vojnika. Zvaničnik američke odbrane rekao je da je tvrdnja al-Shababa "prenapuhana".
Hiljade kenijskih vojnika nalaze se u Somaliji i služe kao dio Tranzicione misije Afričke unije, ATMIS. Kenija se također suočavala s ponovljenim napadima al-Shababa, uključujući napad visokog profila na Westgate Mall u Nairobiju prije 10 godina u kojem je ubijeno 67 ljudi.
Austin će kasnije tokom sedmice otputovati u Keniju i Angolu. Prema riječima visokog američkog zvaničnika odbrane, ovo će biti prvi put da je američki ministar odbrane ikada otputovao u Angolu i prvi put od 1976. da je američki šef odbrane posjetio Keniju.
Na sjeveru Kosova ubijeni policajac i trojica napadača, naoružana grupa napustila manastir Banjska
Grupa od oko 30 "teško naoružanih" ljudi napalo je kosovsku policiju na sjeveru Kosova rano u nedelju, ubivši jednog pripadnika i ranivši dvojicu, a potom su upali u obližnji srpski pravoslavni manastir.
U akciji policije ubijena su trojica napadača, koji su bili maskirani i uniformisani, a šest osoba je uhapšena, potvrdile su vlasti u Prištini.
Poslije napada na policiju, grupa naoružanih i maskiranih napadača je upala u obližnji pravoslavni manastir Banjska.
U nedjelju uveče, eparhija raško-prizrenska saopštila je da su naoružana lica, koja su provalila kapiju, napustila manastir, a da će vjernici koji su se zatekli u Banjskoj u ponedjeljak, uz legitimisanje biti otpraćeni do granice.
Kurti: "Kriminalci koje sponzoriše Srbija"
Kosovski premijer Aljbin Kurti i ministar unutrašnjih poslova Dželal Svećlja okrivili su za napad na policiju u selu i za upad u manastir "kriminalce koje sponzoriše Srbija".
Kurti je na konferenciji za novinare je naveo i da je naoružana grupa ljudi trenutno pod opsadom policije u okolini manastira Banjska.
Eparhija raško-prizrenska u saopštenju u kojem je osudila napad na policiju, potvrdila je da je grupa naoružanih, maskiranih ljudi, upala blindiranim vozilom u sam manastir, pri čemu su provalili manastirsku kapiju.
"Profesionalni napadači u značajnom broju, maskirani i uniformisani u različitim uniformama, naoružani teškim naoružanjem, granatama, vojnim oruđem (zoljama), oklopnim vozilima, koriste različite prostore i privatne objekte, uključujući u i okolinu manastira u Banjskoj", navodi u saopštenju Kosovske policije.
Kurti je napad nazvao terorističkim, ističući da organizirani kriminal uz "političku, financijsku i logističku podršku službenog Beograda napada našu zemlju".
Vučić krivca vidi u Kurtiju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu, ali da je za ono što se dogodilo na Kosovu jedini krivac premijer Aljbin Kurti.
Vučić je u vanrednom obraćanju rekao da je noćas oko 2.46 grupa Srba s Kosova postavila dva kamiona kao barikade u Banjskoj. On je naveo da je zatim došla kosovska policija i pokušala da ukloni te barikade.
"Dolazi do sukoba i u tom sukobu je ubijen kosovski policajac i ranjeno je još jedno lice", naveo je Vučić.
Vučić je naveo da su se Srbi sa Kosova "pobunili ne želeći da više trpe Kurtijev teror".
On je rekao da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu.
Vučić je za to što se dogodilo na Kosovu kao jedinog krivca označio Kurtija.
"Njegova je životna želja da nas uvuče u rat sa NATO", rekao je Vučić.
On je pozvao Srbe na mir i uzdržanost.
Napad na policiju
Policija Kosova saopćila je da su jedinice za brzu reakciju u nedjelju u 2:34 sati primijetile da se na mostu, na ulazu u selo Banjska, nalaze dva kamiona bez registarskih oznaka i blokiraju prolaz.
"Dežurne jedinice policijske stanice Zvečan stigle su u blizinu mjesta gdje je prijavljena blokada, gdje su naišle na otpor. S više različitih pozicija pucano je iz vatrenog oružja, uključujući ručne granate i ručne bombe", saopćila je policija.
Iz policije navode da su reagirali u samoodbrani i uspjeli da odbiju početni napad kako bi stvorili uvjete za pružanje pomoći i povlačenje ustrijeljenih policajaca.
"Na terenu su aktivirane sve relevantne policijske jedinice koje su s vremena na vreme napadnute sa različitih položaja, od organizovanih i naoružanih grupa", kaže se u saopćenju.
Predsjednica Kosova: Destabilizirajuća moć krminalnih bande koju je organizovala Srbija
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da su ubistvo na sjeveru "planirale, orkestrirale i izvršile srpske kriminalne skupine".
"Ovi napadi još jednom dokazuju destabilizirajuću moć kriminalnih bandi, organiziranih od Srbije, koje već duže vrijeme, što je dokazano i napadima na pripadnike KFOR-a, novinare i građane, imaju za cilj destabilizirati Kosovo i regiju", navela je Osmani na društvenim mrežama.
Tenzije na sjeveru Kosova traju od maja, kada u općinama, naseljenim većinom srpskim stanovništvom, nisu prihvatili nove albanske načelnike izabrane na izborima koje su bojkotirali.
Situacija je povremeno eskalirala u nasilje. Međunarodna zajednica zatražila je od Kosova da koordinira idući korake i radi na smirivanju tenzija.
Demokratski senator Menendez i njegova supruga optuženi za primanje mita
Američki senator Robert Menendez, demokrata iz New Jerseyja, i njegova supruga optuženi su za krivična djela primanja mita u vezi sa njihovom vezom sa trojicom biznismena iz te države, saopštili su u petak savezni tužioci.
Kancelarija američkog tužioca na Manhattanu optužila je Menendeza i suprugu da su primili hiljade dolara mita u zamjenu za korištenje njegove moći i uticaja kao senatora kako bi zaštitili i pomogli biznismenima da se obogate, kao i da omoguće korist Vladi Egipta.
Tužioci su saopštili da je mito obuhvatao gotovinu, zlato, uplate za hipoteku za kuću, nadoknadu za posao sa minimalnim zahtjevima, luksuzno vozilo i druge stvari od finansijske vrednosti.
Senator i njegova supruga Nadin Menendez suočavaju se sa po tri krivične tačke optužnice. Kancelarija senatora nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Menendez, predsjedavajući uticajnog odbora američkog Senata za spoljne odnose, ranije je optužen u New Jerseyja za prihvatanje privatnih letova, priloga za kampanju i drugih vrsta mita od bogatog pokrovitelja u zamjenu za zvanične usluge, ali suđenje se završilo 2017. godine bez odluke porote.
Menendez je u Senatu od 2006. godine.
Menendez i njegova supruga suočeni su sljedećim tačkama optužnice: zavjera zbog podmićivanja, zavjera zbog izvršenja prevare i zavjera da se počini iznuda pod okriljem službenog prava.
Tužioci traže da se Menendezu oduzme imovina, među kojom su njegova kuća u New Jerseyju, automobil Mercedes-Benz iz 2019. i oko 566.000 dolara u gotovini, zlatnim polugama i sredstvima sa bankovnog računa.
Široj javnosti na Balkanu Menendez je postao poznat u augustu, kada je zajedno sa Michaelom Rothom, predsjedavajućim njemačkog Bundestaga i još 56 poslanika Evropskog parlamenta poslao pismo Antonyju Blinkenu, američkom državnom sekretaru i britanskom ministru spoljnih poslova Jamesu Cleverlyju i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepu Borrellu tražeći od zvaničnog Zapada da promijeni aktuelnu politiku prema Srbiji u vezi sa pitanjem Kosova.
SAD objavile finansijki program za podršku novim demokratijama
Sjedinjene Države su ove sedmice objavile program vrijedan 255 miliona dolara za koji kažu da će podržati demokratije u nastajanju.
Kao dio napora, američka Međunarodna finansijska korporacija za razvoj daje zajam do 100 miliona dolara Siddhartha banci kako bi olakšala kredite malim i srednjim preduzećima u Nepalu.
Američki državni sekretar Antony Blinken i administratorica američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power objavili su finansiranje na marginama Generalne skupštine UN-a.
USAID daje 23 miliona dolara za projekte u Malaviju, Zambiji, Nepalu i Ekvadoru, koji će biti usmjereni na stabilizaciju demokratije, promoviranje većeg broja radnih mjesta i pokretanje investicija.
Još jedan projekat u Tanzaniji ima za cilj razvoj digitalnog portala za smanjenje korupcije u javnim nabavkama.
Inicijativa također uključuje 110 miliona dolara od kompanija i dobrotvornih organizacija za projekte kao što su razvoj sistema za skladištenje baterija u Malaviju, projekti elektrifikacije u Zambiji, jačanje sigurnosti hrane u Malaviju i unapređenje cyber sigurnosti u Moldaviji.
"Svaka transparentnija vladina institucija pomaže ljudima da imaju povjerenje da njihova vlada radi za njih i da zapravo može zadovoljiti njihove potrebe", rekao je Blinken. "A sve se to spaja u izgradnju podrške i izgradnju moći demokratija koje zapravo daju konkretne rezultate."
