Pred Specijalizovanim tužilaštvom Kosova za ratne zločine u Hagu danas (14. januar) u 10 časova počelo je ispitivanje bivšeg komandanta Oslobodilačke Vojske Kosova Rustema Mustafe - Remija. Prilikom ulaska u zgradu kancelarije Specijalnog Tužilaštva, Mustafa je kratko izjavio da će odgovoriti na “sva pitanja u vezi sa njegovm ulogom u navodima tužioca”.
Planirano je da ispitivanje Mustafe traje do utorka, a od srijede će u istoj instituciji na pitanja tužioca odgovarati, Sami Ljuštaku, takođe bivši komandat Oslobodilačke Vojske Kosova.
Kako Mustafa tako i Ljuštaku bili su važni komandanti operativnih zona na Kosovu, u toku oružanog konflikta, a poslije rata su ostali aktivni na kosovskoj poltičkoj sceni u okviru Demokratske Partije Kosova na čijem čelu je donedavno bio aktuelni predsjednik Kosova Hašim Tači, a sada istu vodi Kadri Veselji, predsjednik kosovske skupštine.
Rustem Mustafa je poslije rata bio poslanik kosovske Skupštine, a Ljuštaku je godinama držao poziciju gradonačelnika. Međutim, realna moć na terenu, kako Mustafe tako i Ljuštakua prevazilazi njihove prethodne političke pozicije. Stoga je današnje ispitivanje (14. januar) posebno važno budući da se radi o prvim intervjuima za osobe koja se smatraju “krupnim ribama” u kosovskom društvu. Pored toga, obojica su već prošli kroz sudski proces za ratne zločine u kosovskim sudovima, od kojih je Rustem Mustafa već odslužio jednu zatvorsku kaznu a Ljuštaku je proglašen nevinim.
Kosovski advokat Arianti Koci je za medije potvrdio da će Rustem Mustafa biti ispitivan u ponedeljak i utorak dok je u srijedu predviđen početak intervjuisanja Samija Ljuštakua koje bi trebalo da potraje sve do petka. “Ispitivanje je odvojeno na dva dijela, jer obojica imaju istog advokata”, objasnio je novinarima Arianit Koci.
Ovo je prvi put da se dva kosovska Albanca pojavljuju u prostorijama Specijalnog tuzilaštva, od kada je formirana ova institucija, 2017. godine.
Međutim, predstavnici Tužilaštva ni u jednom trenutku nisu potvrdili informacije o ispitivanju prvih visokoprofilnih funkcionera sa Kosova. Zvaničnici ove institucije, jedino tvrde da su svjesni da pojedinci ili njihovi advokati daju izjave medijima u kojima kažu da su pozvani na razgovore u Hagu.
“Kancelarija Specijalnog tužioca ima ovlašćenje da, između ostalog, zatraži prisustvo i ispituje osumnjičene, žrtve i svjedoke, uključujući i izdavanje poziva, kao i prikupljanje i ispitivanje informacija i dokaza, te da donosi odluke o pokretanju i nastavku ili prekidu krivičnog postupka”, rekao je za RSE Kristofer Benet, portparol Specijalnog tužilaštva.
Rustem Mustafa i Sami Ljuštaku su u Hag stigli u nedjelju i putovali su komercijalnom avionskom linijom. Prije polaska za Hag, Mustafa je novinarima na prištinskom aerodromu rekao da je u Hag pozvan na intervju u svojstvu “osumnjičenog svjedoka”.
Specijalni sud je osnovan nakon rezolucije Savjeta Evrope koja je usvojena 2011. u svijetlu izveštaja švajcarskog senatora Dika Martija: “Neljudska postupanja sa ljudima i ilegalna trgovina ljudima na Kosovu”. U ovom izveštaju se navodi da su pripadnici Oslobodilačke Vojske Kosova počinili zločine, ubistva, kidnapovanja, nehuman tretman, a najozbiljniji navodi se tiču sumnje o trgovini organima.
U izvještaju se pominju i konkretna imena ključnih aktera u Oslobodilačkoj Vojsci Kosova koji i danas imaju važne pozicije na kosovskoj političkoj sceni, uključujući i predsjednika Kosova i predsjednika Parlamenta.
Nakon višegodišnje istrage, bivši specijalni tužilac Klint Vilijamson je 2014. godine priznao da tužilaštvo nije uspjelo da obezbijedi dokaze kako bi se bivši pripadnici OVK krivično gonili za trgovinu organima. On je naglasio da postoje “upečatljive indikacije da se ta praksa dogodila na veoma ograničenoj skali”. Vilijamson je potvrdio da je istraga pokazala da je došlo do masovnih otmica nakon rata, da je riječ o zločinima protiv čovečnosti, i da bi se o tom dijelu Martijevog izvještaja odmah mogle podići optužnice protiv pojedinih bivših rukovodilaca OVK.
Kosovske Specijalizovane komore i Specijalizovano tužilaštvo sa sjedištem u Hagu je osnovala kosovska Skupština, 2017. godine. Potencijalnim optuženicima će se suditi u skladu sa kosovskim zakonima.
U decembru 2017. poslanici skupštine su pokušali da ukinu ovu instituciju ali suočeni sa velikim pritiskom međunarodnog faktora, neuspio je pokušaj da se ovo pitanje stavi na glasanje.
Od zahtjeva da se formira Specijalni Sud kako bi se utvrdili navodi jednog izvještaja iz Savjeta Evrope, saradnja sa ovom institucijom se sada tretira kao međunarodna obaveza zvanične Prištine u procesu pomirenja i u suočavanju s prošlošću.
