Izdvojeno
Bilal Bosnić je na slobodi. U kakvo okruženje se vratio?
Selefijski predavač Husein Bilal Bosnić doprinio je prije sedam godina stvaranju terorističke prijetnje u Bosni i Hercegovini i vrbovanju terorista za odlazak u Siriju. On se nakon odležane zatvorske kazne vraća u drugačije sigurnosno i vjersko okruženje, ali stručnjaci vjeruju da i dalje uživa povjerenje i uticaj na zajednice koje su ga podržavale.
Na dan kada je Husein Bilal Bosnić pušten iz zatvora, u rodnom Bužimu, gdje se vraća da živi nakon sedmogodišnje robije, zalijepljeno je nekoliko plakata, piše BIRN BiH.
“Dobrodošao kući Bilale gazijo. Bužim je uz tebe”, ispisano je na plakatima koji su objavljeni na Facebook stranici Bilal Bosnić, napravljenoj u julu ove godine.
Na društvenim mrežama novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pronašli su niz objava na privatnim profilima ili stranicama u kojima se Bosniću, koji je osuđen za terorizam, relativizuje presuda ili izražava dobrodošlica na slobodu.
Dobrodošlicu sinu Samiru Redžo Begić iz sela na granici s Hrvatskom nikada nije imao priliku poželjeti. Posljednji put ga je vidio u jesen 2013. godine, a čuo početkom 2014. godine, kada mu se javio iz Sirije, s područja takozvane Islamske države.
“To je bilo do, mislim, 2. februara – on je poginuo”, kaže Begić.
On ne zna gdje je tačno njegov sin poginuo niti je od bilo koga dobio ikakvu informaciju osim potvrde smrti.
U presudi Bosniću iz 2015., kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organiziranje terorističke grupe, utvrđeno je da je finansirao odlazak Samira Begića u Siriju. Presudom je utvrđeno da je Samir prisustvovao Bosnićevim javnim predavanjima i da je poginuo kao pripadnik terorističke organizacije.
Njegov otac kaže da nije znao da Samir odlazi na Bosnićeva predavanja.
“Ali ako je on to predavao, taj način, ako ih je vrbovao, ako je organizirao… izlazi na slobodu, a upropastio je par mladića”, kaže Begić.
Sjedeći u džamiji na ulazu u selo Tržac nadomak Cazina, Begić se prisjeća posljednjeg susreta sa sinom Samirom 2013. godine. On je tada, govoreći da ide na odmor u Tursku, napustio rodno mjesto i otišao se boriti za takozvanu Islamsku državu, jednu od najzloglasnijih terorističkih organizacija.
“Mi smo se lijepo oprostili”, priča Redžo navodeći kako mu je sin otišao početkom novembra iz Tršca.
“Oko 15. telefonom se on meni javlja. (…) Veli on: ‘Ja sam, stari, prešao iz Turske iz Siriju’”, prisjeća se Redžo i navodi kako ga je upitao šta će on tamo i: “Pa šta ćeš, boriti se?”
Samir ga je nekoliko puta zvao iz Sirije prije nego što je poginuo.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) više puta su posjećivali Redžu Begića i njegovu suprugu, s kojom stanuje u mjestu oko 30 kilometara od Bužima, raspitujući se o Huseinu Bilalu Bosniću i njegovom poznanstvu sa Samirom.
Ključno vještačenje na suđenju na osnovu koga su sudije Državnog suda došle do zaključka da je Bosnić imao uticaj na odluku o odlasku u Siriju i Irak iznio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović.
On smatra kako je Bosnić, kao i neki drugi ideološki lideri, nakon izdržane kazne “dodatno osvjedočen autentični lider i potencijalni vođa”.
“Robija u očima onih koji slijede nekoga dodatno potvrđuje tu osobu kao autoritet. Prema tome, vjerujem da će on iz zatvora izaći kao osvjedočeni ideološki autoritet za tu grupu ljudi”, kaže Azinović.
Bosnić je 3. septembra, nakon izdržane zatvorske kazne, napustio Državni zatvor, u koji je iz zatvora u Zenici prebačen krajem 2020. godine.
Za vrijeme koje je proveo u zatvoru, okruženje iz kojeg je otišao promijenilo se. Takozvani ISIL je poražen i gotovo nestao. Odlasci iz BiH u Sriju u Irak prestali su prije nekoliko godina, a veliki broj muškaraca i žena vratio se u BiH sa ovih prostora. Muškarci bili su izloženi sudskom postupku i osuđeni na zatvorske kazne.
Odnos prema selefijskim predavačima se također promijenio, a predrasude i negativan odnos većine prema njima su se smanjile. Neki od selefijskih daija, osoba koje pozivaju druge u ono što nazivaju izvornim islamom, koji su se javno protivili odlascima na strana ratišta, ali i neki koji su učestvovali u istim događajima na kojima je bio Bosnić, danas su ono što Azinović smatra “mainstreamom” i imaju na desetine ili stotine hiljada sljedbenika na društvenim mrežama.
Oni više ne raspravljaju da li je potrebno ići u džihad odnosno sveti rat, objašnjava Srđan Puhalo, autor istraživanja i knjige o selefijama u BiH. Teme kojima se bave sada su drugačije i više okrenute svakodnevnim problemima.
“U svakom slučaju će biti jedna vrlo zanimljiva dinamika da se u budućnosti prati kako će izgledati taj odnos selefija muslimana prema Bilalu Bosniću, koji je proveo sedam godina u zatvoru, odnosno prema nekim drugim autoritetima koji su završili fakultete u Egiptu, Siriji i Saudijskoj Arabiji”, kaže Puhalo.
Poruke na društvenim mrežama koje je pratio BIRN BiH pokazuju da Bosnić nije zaboravljen
Facebook stranica Bilal Bosnić napravljena je tokom jula ove godine. U vrijeme kada su novinari BIRN-a BiH pratili sadržaje, za dvije objave na ovoj stranici i samu stranicu su plaćene reklame. Na njoj se ne navodi ko je autor niti je sa ove stranice odgovoreno na upit za razgovor.
Jednu od videoobjava ove stranice, u kojoj se navodi: “Brate, ti si slobodan uprkos zidovima”, podržao je jedan od policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona (MUP SBK).
On niti MUP SBK-a nisu odgovorili na upit novinara o podršci Bosniću.
Podršku na društvenim mrežama Bosnić je dobio prošle godine, kada je, nakon njegovog izlaska na dženaze sinu i bratu, napravljeno više objava na Facebook stranici Dava tim kojima se relativiziraju presude po kojima služi kaznu. Prema tadašnjoj analizi BIRN-a BiH, objavu su podijelili pojedini pripadnici Oružanih snaga BiH, nastavnik i imam.
Iz Oružanih snaga BiH su nakon ovih objava pokrenuli postupke o ponašanju pripadnika Sabahudina Mujaka i Mesuda Selimovića. Nakon obavljene istrage, kako su kazali, u slučaju protiv Mujaka je utvrđeno da nije moguće utvrditi njegov stav po pitanju predmeta iz prijave.
“Samim tim [se] nije moglo utvrditi da prijava sadrži pokazatelje da je imenovani svojim stavom na Facebook profilu iznio lični stav”, navodi se u odgovoru Oružanih snaga za Mujaka, dok je Selimović tokom postupka tvrdio kako se radi o lažnom profilu.
Novinarima BIRN-a BiH je s ovog profila odgovoreno kako “nije baš aktivan i koristi ga više osoba”. Objava o Bosniću iz prošle godine je obrisana.
Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije (FUP), kaže kako je teško procijeniti koliko je podrška putem interneta stvarna i ostvariva, zbog čega je nemoguće procijeniti koliko ljudi zaista i podržava Bosnića.
“Nakon izdržane kazne, Husein Bosnić je faktički slobodan čovjek. U ovom trenutku teško je procijeniti kako će se on ponašati nakon što se vrati u svoju lokalnu zajednicu odnosno svoju sredinu”, rekao je Sijamhodžić u razgovoru vođenom prije Bosnićevog izlaska na slobodu.
Povećan utjecaj selefijskih daija
Vlado Azinović je svojim vještačenjem tokom suđenja 2015. godine utvrdio kako je Bosnić svojim nastupima, uživo ili putem YouTubea, jasno hvalio i podržavao uspostavu takozvane Islamske države. On navodi kako je situacija danas potpuno drugačija u odnosu na taj period, te da je nepoznanica čime bi se Bosnić mogao baviti nakon izlaska iz zatvora.
“Danas imate od enkriptiranih kanala za komunikaciju na mobilnim telefonima, do Instragrama i drugih društvenih mreža. Pitanje je ko će ga tome poučiti, je li možda već naučio u zatvoru ako je imao priliku i kako će se brzo snaći na tom tržištu na kom će i on biti jedan od faktora”, navodi Azinović, dodajući kako danas ove kanale veoma uspješno koriste druge selefijske daije.
Druge daije su, kako kaže Azinović, nastavile govoriti isto što i Bosnić u ranijem periodu ali odbacivši narativ “koji može dovesti do hapšenja, suđenja, zatvaranja”.
Na profilima selefijskih daija koje je pratio BIRN BiH i čiji je utjecaj značajno povećan tokom Bosnićevog boravka u zatvoru, ni na koji način nije spomenut njegov izlazak iz zatvora.
Svi koje je kontaktirao BIRN BiH odbili su razgovor. Najpopularniji selefijski daija na društvenim mrežama, kojeg na Facebooku prati više od 300.000 ljudi, Elvedin Pezić nije pristao na razgovor. Na razgovor nisu pristali niti Safet Kuduzović i Dževad Gološ. Na arhivskim snimcima koji se mogu pronaći na internetu, Kuduzović i Gološ su učestvovali na najmanje jednom događaju na kojem je Bosnić držao predavanja.
Azinović kaže kako je još uvijek teško procijeniti na koji će način “konkurencija” Bosniću utjecati na promjene narativa.
“Ali, u svakom slučaju, mislim da će [izlazak Bosnića] utjecati na ovu scenu na jedan vrlo specifičan način”, navodi Azinović.
Značajan broj stručnjaka koji su istraživali fenomen radikalizacije u BiH nije pristao na razgovor o uticajima koje će Bosnićev izlazak na slobodu imati na društvo. O tome nisu željeli govoriti ni u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.
Nakon Bosnićevog hapšenja, Islamska zajednica je tokom 2015. godine integrirala osobe, grupe i organizacije koje su djelovale van zajednice. Zbog toga danas smatraju kako je priča o takozvanim paradžematima završena iako se dio njih nikada nije uključio u zvaničnu strukturu Islamske zajednice.
“Postoje neke neformalne grupice koje se povode za nekim drugim pravnim školama i na malo drukčiji način obavljaju namaz, te drukčije razumijevaju neka učenja islama, čime djelimično odstupaju od institucionalnog tumačenja islama koje zastupa Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini”, navode iz ove vjerske institucije, pojašnjavajući kako je to njihovo pravo.
Na razgovor nisu pristali ni predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, niti tužioci Državnog tužilaštva. Razgovor sa upravnikom i osobljem zatvora u Zenici, gdje je Bosnić proveo najveći dio svoje kazne, novinarima BIRN-a BiH nije dozvolilo Federalno ministarstvo pravde navodeći kako je nemoguće procijeniti da li bi davanje izjava štetilo izvršenju kazne zatvora Bilala Bosnića.
Upravnik Državnog zatvora, Siniša Perković navodi kako se unutar zatvora provode programi deradikalizacije u saradnji s Vijećem Evrope, koji su, kako navode iz ove institucije, imali za cilj smanjiti negativne efekte koje radikalizovani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike i smanjiti ekstremizam i nasilje u zatvorima.
Perković nije mogao govoriti o konkretnim uspjesima ovog programa, navodeći kako se program kratko primjenjuje unutar zatvora, ali je kazao da je kroz program prošao i Bilal Bosnić.
“Stav službe je da on ne iskazuje svoje radikalne stavove, bar tim službenicima koji rade u tretmanu”, navodi Perković i dodaje kako nije primijećen pokušaj djelovanja na druge zatvorenike.
Azinović objašnjava kako Bosnić nije mogao prolaziti programe deradikalizacije “jer oni u zatvorima ne postoje”.
Za Bosnićevog advokata Adila Lozu je iluzija da se njegov klijent prevaspitava.
“Bojali su se da vaspitači ne budu prevaspitani jer je on zaista magnet od čovjeka, gdje ljudi vole da ga slušaju. Ja se, evo, sjećam jedne situacije za vrijeme suđenja kada je jedan od sudskih policajaca, koji je imao psihičkih problema, tražio da ide da mu on ‘odučava’ određene kur'anske ajete. I oni su njega voljeli, ti sudski policajci”, kaže Lozo.
Bosnićev izlazak na slobodu za policiju predstavlja sigurnosni izazov, navodi načelnik Sijamhodžić. Zbog toga planiraju pratiti šta se dešava na terenu.
“Bosnić ima jako manipulativnu sposobnost, tako da može uticati na donošenje odluka pojedinih ljudi”, navodi Sijamhodžić, pojašnjavajući kako je najveći izazov danas radikalizacija mladih putem interneta.
Branilac Lozo kaže kako se njegov branjenik neće baviti podučavanjem ljudi.
“Ja sam razgovarao sa njim – on nema namjeru da se bavi podučavanjem ljudi vjeri jer su svi podučeni vjeri. Ljude treba podučiti da rade i da se bave nečim od čega se živi”, kaže Lozo i dodaje kako se njegov branjenik ranije bavio uzgojem stoke, čime bi se mogao baviti i nakon izlaska iz zatvora.
On smatra da se danas predavanja Bosnića ne bi ni primijetila s obzirom da je “euforija takozvanih paradžemata prošla, euforija terorizma je prošla”.
Uprkos tome i porazu takozvanog ISIL-a, Azinović smatra da izazovi ostaju.
“Ono što je problem jeste ideologija koja je ostala iza toga, ideologija koja nije poražena, ideologija koja je u velikom broju slučajeva ostala da živi”, kaže Azinović.
Sedmogodišnja kazna zatvora za Bosnića ne može utješiti Redžu Begića nakon smrti sina.
“Ako je on tu djecu poslao u smrt, to je ništa. Jer ti ćeš, evo, za sedam godina izaći i nikom ništa, slobodan građanin, a mi ćemo i dalje kukati. Kad pogledam sliku, ne mogu spavati”, kaže Begić.
See all News Updates of the Day
SAD: Liči na još jedan rekord u prazničnim putovanjima
Autoklub AAA predviđa da će više od 119 miliona ljudi putovati najmanje 80 kilometara od kuće između subote i Nove godine, što bi bilo na vrhuncu prethodne praznične sezone 2019. Dva vikenda sa obje strane Božića nagovještavaju neke od najvećih gužvi na putevima i aerodromima.
Trgovinska grupa Airlines for America također predviđa rekordna putovanja, rekavši da očekuje da će američke aviokompanije prevesti 54 miliona putnika tokom perioda od 19 dana koji je počeo u četvrtak i završava se 6. januara. Taj broj bi predstavljao povećanje od 6% u odnosu na prošlu godinu.
Koji će dani biti najprometniji na putovanjima?
Najprometnije dane aviokompanije očekuju u petak i nedjelju, te 26. decembra, 27. decembra i 29. decembra. Očekuje se da će avio saobraćaj biti slab i na Božić i na Novu godinu. Najsporiji dan zračnog putovanja u SAD ove godine - sa velikom razlikom - bio je Dan zahvalnosti.
Uprava za sigurnost saobraćaja očekuje da će pregledati 40 miliona putnika tokom praznika i do 2. januara.
Oko 90% Amerikanaca koji putuju daleko od kuće tokom praznika biće u automobilima, prema AAA.
"Avio-putovanja su trenutno jako visoko, ali većina ljudi se vozi do svojih odredišta, a to važi za svaki odmor", rekao je portparol AAA Aixa Diaz.
Cijene benzina su slične prošle godine. Prosjek u četvrtak u cijeloj zemlji bio je oko 0,99 dolara po litri, što je manje u odnosu na 1 dolar prije godinu dana, prema AAA. Punjenje električnog vozila u prosjeku iznosi nešto manje od 35 centi po kilovat satu, ali varira od države do države.
Firma za podatke o transportu INRIX kaže da bi vrijeme putovanja državnim autoputevima moglo biti i do 30% duže od uobičajenog tokom praznika, a očekuje se da će u nedjelju biti najveći promet. Boston, New York City, Seattle i Washington, D.C., su gradska područja koja su spremna za najveća kašnjenja, navodi kompanija.
Vrijeme i drugi nepredviđeni faktori
Budući da period putovanja za godišnji odmor traje sedmicama, aerodromi i avio-kompanije obično imaju manje zaposlene dane nego tokom gužve oko Dana zahvalnosti, ali napor jednog užurbanog dana nakon kojeg slijedi drugi uzima danak na letačku posadu. A bilo koji zastoj - zimska oluja ili nestanak kompjutera - može dovesti do velikih poremećaja.
Tako je Southwest Airlines zaglavio 2 miliona putnika u decembru 2022., a Delta Air Lines pretrpio je manji, ali značajan pad nakon prekida tehnologije u svijetu u julu uzrokovanog neispravnim ažuriranjem softvera kompanije za cyber sigurnost CrowdStrike.
Mnogi letovi tokom praznika su rasprodati, što otkazivanje čini još otežanijim nego u sporijim periodima. To se posebno odnosi na manje i jeftine aviokompanije koje imaju manje letova i manje mogućnosti za ponovnu rezervaciju. Samo najveće avio-kompanije, uključujući American, Delta i United, imaju "interline ugovore" koji im omogućavaju da zaglavljene klijente stavljaju na letove drugog prevoznika.
Ovo će biti prva praznična sezona od kada je stupilo na snagu pravilo Odjela za transport prema kojem aviokompanije moraju klijentima dati automatski povrat novca za otkazani ili značajno odgođeni let. Većina putnika već je ispunjavala uslove za povrat novca, ali su to često morali sami tražiti.
Putnici i dalje mogu tražiti ponovnu rezervaciju, što je često bolja opcija od povraćaja novca tokom užurbanih perioda putovanja. To je zato što je pronalaženje leta druge aviokompanije u zadnjem trenutku vrlo skupo.
"Kada vam ponovo rezerviraju, platit će razliku u cijeni. Ako moj let u posjetu baki koji sam rezervirao prije šest mjeseci za 200 dolara bude otkazan, a ja se okrenem i rezerviram let za četiri sata od sada za 400 dolara, moram platiti tu razliku", rekla je Sally French, stručnjakinja za putovanja u kompaniji Nerdwallet za pitanja potrošača.
Ljudi koji putuju niskobudžetnim avio kompanijama s manje letova i bez partnerstva s drugim prijevoznicima mogu se suočiti s teškim izborom u slučaju otkazanog leta.
"Stavit će vas na sljedeći odlazni let Spirit ili Frontier, ali to bi moglo potrajati. Ponekad čekanje tri dana na sljedeći let neće raditi za vas", a plaćanje više za ponovno rezervaciju kod velike aviokompanije moglo bi da vrijedi, rekao je Francuz.
Neke aviokompanije iskorištavaju odredbu novog pravila Odjela za transport koji je definirao značajno kašnjenje od tri sata za domaći let i šest sati za međunarodni let. Prema Brettu Snyderu, koji vodi web stranicu Cranky Flyer, aviokompanije koje su ranije izdavale povrat novca za kraća kašnjenja - na primjer, Delta, United i JetBlue - sada koriste državni standard.
Odgođeni letovi povećavaju rizik da se torbe izgube. Putnici koji se odvoje od svojih torbi trebaju to prijaviti aviokompaniji i pitati šta će aviokompanija pokriti.
Planiranje unaprijed za 2025.
Cijene avio karata porasle su u novembru za 4,7%, u poređenju sa godinom ranije, prema podacima američke vlade. Ali početak 2025. je dobro vrijeme za početak planiranja putovanja za iduću godinu, uključujući proljetne i ljetne odmore.
"Budući da su putovanja toliko popularna, januar i februar su sjajni periodi za planiranje za mart, april i maj," Laura Motta, urednica izdavača turističkih vodiča Lonely Planeta, rekao je. "Ako želite da idete u Pariz na proljeće, o tome morate razmišljati u januaru."
Nova američka raketna odbrambena baza u Poljskoj učvršćuje istočni NATO bok
SAD su prošlog mjeseca formalno otvorile stalnu vojnu bazu u Poljskoj, dio NATO-ovog odbrambenog raketnog sistema usred rastućih tenzija s Rusijom. Poljski ministar odbrane kaže da je baza također dokaz poljsko-američke saradnje.
Nova američka vojna baza u sjevernoj Poljskoj postaje ključni dio NATO-ovog odbrambenog raketnog sistema poznatog kao Aegis Ashore.
Smještena u Redzikovu blizu Baltičkog mora i u blizini ruske Kalinjingradske regije, baza je opremljena sa tri lansera, od kojih svaki može držati osam projektila presretača.
Dizajnirana je da zaštiti NATO savez i Evropu od prijetnji balističkih projektila.
Kapetan Michael Dwan, komandant Operativne grupe 64, američke mornarice, koja se fokusira na misije protivraketne odbrane, objasnio je da lanseri rade autonomno, ne zahtijevajući ručnu intervenciju.
“Kada se otkrije prijetnja, naš sistem automatizira taj odgovor odabirom jedne od dostupnih raketa u bilo kojem od naša tri lansera da odgovori na tu prijetnju.”
Baza, zajedno sa sličnom instalacijom u Rumuniji, razaračima američke mornarice stacioniranim u španskoj luci Rota, i radarom za rano upozoravanje u Turskoj, čini vitalni dio NATO-ovog Aegis kopnenog proturaketnog štita iznad Evropa, dizajniranog za suzbijanje prijetnji balističkih projektila srednjeg i srednjeg dometa.
Sistem je nedavno pokazao svoju efikasnost u odbrani Izraela, rekao je zapovjednik Aegis Ashore Poland Matthew Plant.
“Sistem i špijun i misija odbrane od balističkih projektila Aegis testirani su u Sredozemnom moru u odbrani Izraela. Dakle, ti sistemi su testirani i dokazani. Bilo je to iransko lansiranje protiv Izraela. Da.”
U prostoriji za komandu i kontrolu, američko vojno osoblje non-stop prati potencijalne prijetnje. Njihova misija je da otkriju i odgovore na napade projektila, koristeći radarske podatke za usmjeravanje presretača u neutralizaciji nadolazećih projektila.
Zvaničnici ovdje naglašavaju da je baza striktno defanzivna.
“Nema eksploziva ili bojevih glava koje se nalaze na našim projektilima ovdje”, kaže Kapetan američke mornarice Michael Dwan.
Kremlj je odgovorio na otvaranje američke baze u Redzikovu, rekavši da će Rusija usvojiti "odgovarajuće mjere kako bi osigurala paritet".
Za Poljsku, ključnu članicu NATO-a koja se graniči sa Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, baza je vitalni dio njene strategije odbrane.
Poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz naziva bazu prekretnicom u odvraćanju i odbrani.
„Baza Redzikowo se ne može spakovati u kofer i evakuisati u roku od nekoliko sati. Ovo štiti Evropu, ali i SAD i Kanadu, sve NATO saveznike. To je jedan od ključnih projekata i vidite koliko mu se Rusija protivi, to pokazuje koliko je to važan projekat.”
Bazom upravlja Saveznička vazdušna komanda NATO-a u vazdušnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, koja nadgleda komandu i kontrolu sistema odbrane od balističkih projektila bloka.
Šta bi vladino zatvaranje moglo značiti: Zatvaranja ureda i funkcija, prisilni odmori ...
Kongres ima rok do petka u ponoć da smisli način finansiranja vlade ili će se federalne agencije zatvoriti, što znači da bi stotine hiljada federalnih službenika mogle biti poslane kući - ili ostati na poslu bez plaće - neposredno prije praznika.
Republikanci su u srijedu odustali od dvostranačkog plana koji bi spriječio zatvaranje nakon što su se protiv njega izjasnili novoizabrani predsjednik Donald Trump i milijarder Elon Musk.
Trump je rekao predsjedniku Predstavničkog doma Mikeu Johnsonu da u suštini ponovo pregovara o dogovoru nekoliko dana prije roka kada ponestane federalnih sredstava.
Evo šta treba znati o mogućem zatvaranju vlade, na koje bi agencije to moglo utjecati i koliko bi to moglo trajati:
Šta znači ako se vlada zatvori?
Zatvaranje vlade se dešava kada Kongres ne usvoji zakon o privremenom ili trajnom finansiranju vlade, a takvu mjeru ne potpiše predsjednik.
Kada bi počelo zatvaranje vlade?
Ako Kongres ne odobri nastavak rezolucije ili trajniju mjeru potrošnje do petka, savezna vlada će se zatvoriti.
Kada je fiskalna godina završila 30. septembra, Kongres je usvojio nacrt zakona o privremenom finansiranju kako bi vlada ostala u funkciji.
Ta mjera ističe u petak.
Koje bi vladine agencije bile pogođene zatvaranjem?
Svaka federalna agencija određuje svoj vlastiti plan kako se nositi s gašenjem, ali u osnovi sve vladine operacije za koje se smatra da nisu od suštinske važnosti prestaju da se dešavaju, a rad stotina hiljada federalnih službenika je poremećen.
Ponekad su radnici pušteni, što znači da zadržavaju posao, ali privremeno ne rade dok se vlada ponovo ne otvori. Ostali savezni radnici mogu ostati na poslu, ali bez plaće, uz očekivanje da će im biti vraćena u cijelosti kada vlada ponovno otvori.
Osnovna pravila o tome ko radi, a ko ne datiraju iz ranih 1980-ih i od tada nisu značajno izmijenjena. Prema memorandumu o postavljanju presedana koji je sastavio šef budžeta tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, David Stockman, federalni radnici su izuzeti od otkaza ako su njihovi poslovi vezani za nacionalnu sigurnost ili ako obavljaju osnovne aktivnosti koje "štite život i imovinu".
Osnovne vladine agencije poput FBI-a, granične patrole i obalne straže ostaju otvorene. Službenici Uprave za sigurnost saobraćaja će nastaviti da rade na kontrolnim punktovima aerodroma. Američka poštanska služba također neće biti pogođena jer je nezavisna agencija.
Ali nacionalni parkovi i spomenici bi se zatvorili, a dok bi trupe ostajale na svojim položajima, mnogi civilni zaposlenici u agencijama poput Ministarstva odbrane bi bili poslani kući. Sudski sistemi bi takođe bili pogođeni pauziranjem parničnih postupaka, dok bi se krivična gonjenja nastavila.
Automatska naplata poreza bi ostala na pravom putu, ali bi Poreska služba prestala da vrši reviziju poreskih prijava.
Hoće li gašenje vlade utjecati na čekove socijalnog osiguranja?
Ne. Primaoci socijalnog osiguranja i Medicare i dalje bi primali svoje beneficije, koje su dio obavezne potrošnje koja ne podliježe godišnjim mjerama izdvajanja. Ljekari i bolnice će također nastaviti primati svoje naknade za Medicare i Medicaid.
Ali moguće je da nove prijave neće biti obrađene. Tokom zatvaranja vlade 1996. godine, hiljade podnosilaca zahtjeva za Medicare su odbijane dnevno.
Šta je “CR” ili kontinuirana rezolucija?
Kada se Kongres odluči za donošenje mjera za finansiranje savezne vlade, često se pojavljuje izraz “CR”. šta to znači?
"CR" znači "nastavak rješavanja", a to je privremeni zakon o potrošnji koji omogućava saveznoj vladi da ostane otvorena i djeluje prije nego što Kongres i predsjednik odobre trajnije izdvajanje.
„Čista CR“ je u suštini zakon kojim se proširuju postojeća izdvajanja, na istim nivoima kao i prethodne fiskalne godine.
Šta je omnibus zakon?
To je ogromna, sveobuhvatna mjera koju su zakonodavci generalno imali malo vremena da svare – ili razumiju – prije nego što o njoj glasaju.
Postoji mnogo mjera potrošnje koje su sve spojene u jednu, a ponekad se to dogodi ako desetak zasebnih mjera finansiranja ne prođe kroz kongresni proces potrošnje na vrijeme da bi se usvojile kako bi se financirala federalna vlada.
Ali republikanci su se ovoga puta odlučili protiv omnibusa, nadajući se da će umjesto toga ponovo pregovarati o svim federalnim troškovima sljedeće godine kada Trump bude u Bijeloj kući i kada će kontrolirati oba doma Kongresa.
Hoće li doći do zatvaranja vlade?
Možda — a možda i ne.
Na Capitol Hillu često dolazi do trzavica oko sastavljanja paketa finansiranja u posljednjem trenutku kako bi vlada ostala otvorena neposredno prije roka, barem privremeno.
Ali zatvaranja su se dogodila, nedavno prije šest godina, kada je Trump tražio financiranje zida duž granice između SAD-a i Meksika. To zatvaranje je bilo najduže u istoriji SAD-a.
Vlada Džimi Kartera je bila zatvarana svake godine tokom njegovog predsjedničkog mandata.
Bilo je i šest zatvaranja tokom Reganovog vremena u Bijeloj kući.
Bijela kuća: Članstvo u NATO-u neophodno za bezbjednosne garancije Ukrajine, ali odluka o pozivu zavisi od sljedećeg predsjednika
Dok se administracija predsjednika Joea Bidena priprema za prijenos vlasti na novi tim novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, Julija Iarmolenko iz ukrajinskog VOA servisa razgovarala je s Michaelom Carpenterom, direktorom Vijeća za nacionalnu sigurnost za Evropu.
Carpenter je razgovarao o konačnim naporima Bidenove administracije da ojača Ukrajinu i zašto bi od Washingtona trebalo više vremena i resursa da započne uspješne pregovore između Ukrajine i Rusije.
VOA: U septembru smo razgovarali o ukrajinskom „planu pobjede“, a sada se čini da se razgovor kreće ka pregovaračkom procesu. Mislite li da je pobjeda Ukrajine još moguća? I postoji li nešto što Bidenova administracija još uvijek može učiniti kako bi pomogla Ukrajini da postigne taj cilj?
Michael Carpenter, viši direktor za Evropu u Vijeću za nacionalnu sigurnost: Da. Mislim da je pobjeda moguća. Mislim da Ukrajina mora prevladati. Mislim da za dobro međunarodnog poretka, za dobrobit sigurnosti u Evropi i za dobro svih onih hrabrih Ukrajinaca koji se bore za svoju slobodu, ono mora pobijediti. Pitanje je šta sada možemo učiniti da Ukrajinu postavimo u poziciju snage? Biće potreban posvećen napor da se pruži dodatna bezbjednosna pomoć kako bi se stabilizovale linije. I biće potreban niz drugih napora, uključujući makrofinansijsku pomoć, humanitarnu podršku, podršku energetskom sektoru. Ali ovo je u toku. A ova administracija, iako joj je ostalo još samo mjesec dana na funkciji, nastaviće da povećava podršku i potrošiće svaki peni. Svaki dolar sigurnosne pomoći koji je odobren za Ukrajinu bit će obavezan do kraja ove godine.
VOA: Ali ima li dovoljno vremena? Pentagon je jučer rekao da možda neće moći da iskoriste svaki dolar preostalih sredstava za pružanje sigurnosne pomoći.
Michael Carpenter: Oh, hoće. Sada je dio te sigurnosne pomoći na ugovoru, tako da dio neće stići do 2025. Ali sav novac će biti potrošen do 20. januara.
Glas Amerike: Vazdušna odbrana i dalje je najveći problem za ukrajinske civile. U tom preostalom vremenu, hoće li se dati prioritet protivvazdušnoj odbrani kako bi se ukrajinskim civilima pružila neka vrsta zaštite?
Michael Carpenter: Od svih sposobnosti koje su Ukrajini potrebne, protivvazdušna odbrana je najvažnija jer se radi o zaštiti gradova koje Rusija gađa, nemilosrdno gađajući svojim bespilotnim letjelicama, krstarećim projektilima i balističkim projektilima, uključujući i Orešnik. A onda i za kritičnu infrastrukturu. Zaista je važno imati, možda ne uvijek Patriote, ali manju verziju sistema protivvazdušne odbrane.
Dakle, to je apsolutno prioritet. Problem je u tome što su mnogi naši partneri i saveznici toliko duboko zaronili u svoje dionice da nemaju puno toga za dati. Dakle, razgovaramo sa svim našim saveznicima, da vidimo šta još možemo dobiti prije zime kako bismo Ukrajini dali protivvazdušnu odbranu koja joj je potrebna.
Glas Amerike: Novoizabrani predsjednik Trump i njegov tim razgovaraju o okončanju rata za 24 sata. I kažu da koordiniraju svoj rad sa sadašnjom administracijom. Postoji li konsenzus između dva tima o potrebi za pravednim mirom u Ukrajini, a ne samo za prekidom borbi?
Michael Carpenter: Ne mogu govoriti u ime Trumpove administracije koja uskoro stupa na dužnost. Morat ćete ih pitati za njihovo mišljenje. Ono što mogu reći je da, da bi pregovori bili uspješni, moraju se na odgovarajući način iskoristiti. I zato Ukrajina mora biti u stanju da pristupi tim pregovorima sa pozicije snage, što prije svega znači zaustavljanje erozije prednje linije trupa u Donbasu i barem stabilizaciju tih linija, ako ne i preokretanje zamaha. To će potrajati. Dakle, to će trajati 2025. i trebaće resurse. Biće potrebna dodatna bezbjednosna pomoć, da bi Ukrajina to mogla da uradi. Vidite, ideja da su Rusi sada zaista jaki je, mislim, lažna. Vidjeli smo da se čak 600.000 ruskih žrtava nakupilo tokom ovih 2½ godine rata i da se ruska ekonomija, naravno, inflacija povećava. Kamatne stope su na 21%, potencijalno čak i više. Ali, to je rečeno, moraćemo da obezbijedimo Ukrajinu da bi mogla da prevlada. I bez obzira u kojoj ste administraciji ili u kojoj ste zemlji i kojoj političkoj stranci pripadate, to je objektivna činjenica, da će Ukrajina morati da ima snagu koju obezbjeđuju resursi da bi mogla da pristupi Rusiji i vodi pregovore gde oni mogu zaštititi svoj suverenitet i nezavisnost.
VOA: Koja je vaša poruka sljedećoj administraciji? Kako se nadate da će pristupiti ovom pitanju ruskog rata protiv Ukrajine? I kako mislite da mogu dati Ukrajini onu polugu koja joj je potrebna za sve moguće pregovore?
Michael Carpenter: Pa, mislim da je temeljna poruka da bez obzira da li ste zabrinuti zbog rastućeg utjecaja i sposobnosti NRK-a, kineske nepoštene tržišne prakse, onoga što rade u smislu prava intelektualnog vlasništva i krađe intelektualnog imovine, bilo da govorite o drugim vrstama zlonamjernog uticaja koje NR Kina projektuje, sve je to na neki način povezano sa ratom u Ukrajini, jer Ukrajina je temeljna osnova unutar međunarodnog sistema na kojoj je sve ostalo počiva, taj suverenitet, njegov teritorijalni integritet, to je nepovredivost granica. Ako to ne zaštitite u Ukrajini, ne štitite to nigdje. I tako, bez obzira sa kojim timom razgovaramo, s kojom administracijom, kojom državom, ovo centralno mesto Ukrajine, a ne da je to neki daleki sukob gde, znate, dve zemlje imaju spor oko teritorije. Mnogo je veći od toga. To mora biti osnovna poruka.
Glas Amerike: Predsjednik Zelenski je rekao da će poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u pomoći da se zaustavi "vruća faza" rata. I kaže da o tome namjerava razgovarati s predsjednikom Bajdenom. Treba li očekivati bilo kakvu promjenu mišljenja o ovome u Washingtonu?
Michael Carpenter: Mislim da je na novom timu da odluči o pozivu za NATO. Ono što mogu reći je da, na kraju krajeva, da bi Ukrajina imala svoju sigurnost zaštićena, ona mora biti u NATO-u. Ne postoji ništa drugo što bi odgovaralo članu pet NATO-a u smislu garancije sigurnosti, jer je raspoređen na 32 saveznika i zato što nosi težinu svih njihovih kolektivnih odbrambenih sposobnosti. Dakle, ovo je mjesto gdje Ukrajina očigledno treba da stigne. Mora imati članstvo u alijansi. A na samitu NATO-a u Vašingtonu prošlog jula, svi smo rekli da je Ukrajina na nepovratnom putu ka članstvu. To mora biti cilj. Pitanje je koliko će vremena trebati da 32 saveznika i njihovi parlamenti ratifikuju članstvo u NATO-u? Trebaće vremena. A ono što treba da uradimo u međuvremenu, da li treba da razmislimo o tome kakve bezbednosne garancije, kakvu bezbednosnu pomoć, trebamo da pomognemo da se Ukrajina preplavi, sve dok ona ne dobije garanciju iz člana pet?
VOA: Ali zašto je [je] predsjednik Bajden odlučio da nije vrijeme da pozove Ukrajinu? Jer saveznici kažu da su Washington i Berlin dvije prijestolnice koje ne daju zeleno svjetlo na poziv Ukrajini za ulazak u NATO.
Michael Carpenter: Gledajte, ako Sjedinjene Države žele podržati poziv, to mora biti nešto što će biti podržano u svim administracijama. Ne može biti da jedna administracija to podrži, a da druga povuče poziv. Mora biti izdržljiv. I tako, znate, zato mislim da ova administracija neće ništa preduzeti po ovome bez podrške sledeće administracije. Dakle, u suštini, na njima je da se bave ovim. Ali kao što sam ranije rekao, činjenica da Ukrajina mora biti u NATO-u da bi imala svoje sigurnosne garancije – mislim da je to nepobitna činjenica. I tako je pitanje vremenske linije i kako izgraditi jedinstvo. Jer i vi ne želite da vodite borbu unutar NATO-a gde neke zemlje podržavaju, a druge su protiv. Morate uskladiti diplomatiju sa ciljevima. I zato morate imati svih 32 saveznika koji kažu, da, sada je trenutak, a onda bismo to trebali učiniti zajedno. Dakle, biće mnogo razgovora iza zatvorenih vrata o ovome za koje pretpostavljam da će se održati tokom narednih meseci u novoj administraciji. I, znate, naš tim, predsjednik Biden, znate, podržat će te razgovore i usmjeravat će sljedeći tim o tome u mjeri u kojoj oni žele da poslušaju taj savjet. Naravno, ovo će biti njihov poziv.
VOA: Osvrćući se na odgovor Bajdenove administracije na ruski rat protiv Ukrajine, neki kritičari kažu da polumjere, neodlučnost, oklijevanje nisu omogućili Ukrajini da bude u potpunosti uspješna. Postoji li nešto što bi predsjednik Bajden volio da je mogao učiniti drugačije?
Michael Carpenter: Gledajte, mislim da će u budućnosti biti vremena da se sagledaju lekcije naučene iz ovog rata, šta se moglo učiniti drugačije. Činjenica je da su postojale različite faze ovog rata. Došlo je do prvog napada na Kijev kada je protivtenkovsko oružje bilo najvažnije. A to je bila sposobnost koja je zaista bila važna na bojnom polju. U kasnijim fazama rata tenkovi nisu bili toliko istaknuti, pa je protutenkovsko oružje možda bilo manje važno. Onda smo počeli da pričamo o F-16 i počeli smo da pričamo o sistemima protivvazdušne odbrane, Patriot sistemima i drugim vrstama sposobnosti. Tako da je svaka faza ovog rata iznijela na vidjelo nove sposobnosti koje su bile kritične u toj fazi. Realnost je da ni Sjedinjene Države ni bilo koji od naših saveznika nisu imali na raspolaganju ogromne viškove ovih sposobnosti.
Na primjer, rakete ATACMS [vojni taktički raketni sistem], posebno varijante dugog dometa. Niko od nas, ne
Sjedinjene Države, svakako ne naši saveznici, imale su na raspolaganju veliki broj ovih projektila, samo da bi mogle da predaju Ukrajini iz dana u dan. Trebalo je vremena. Jedina stvar koju smo otkrili je da naša odbrambena industrijska baza u Sjedinjenim Državama treba mnogo više ulaganja. Potrebno ga je dramatično povećati da bi se moglo nositi s ovakvim nepredviđenim situacijama. To smo naučili. A tu je i drugi dio ovoga, a to je da je ključna varijabla u trenutnoj borbi ljudstvo. Možemo razgovarati o svim vrstama sposobnosti i oružju i municiji koju želimo. Ali na kraju dana, najvažnija varijabla je koliko vojnika svaka zemlja ima na linijama fronta. I tu jednostavno vidimo da Rusija ima brojčanu nadmoć.
I zato moramo da osmislimo strategiju za napredovanje kako možemo pomoći Ukrajini da regrutuje više ljudi, da dovede više ljudi, da služi na prvim linijama fronta, čak i kada zapadne zemlje obezbeđuju obuku i opremu. Ali samo pričanje o obuci i opremanju bez uzimanja u obzir ovog pitanja ljudstva nije u stvari odavanje pravde situaciji na prvoj liniji fronta.
Glas Amerike: Ali ima li dovoljno opreme?
Michael Carpenter: Ograničavajući faktor trenutno nije oprema. Reći ću vam da trenutno ima dosta municije na ukrajinskim zalihama. Obećali smo, zapadne zemlje, ne samo Sjedinjene Države, takođe i naši saveznici, da ćemo obučiti svakog ukrajinskog vojnika kojeg ukrajinske oružane snage mogu da iznesu.
Glas Amerike: Predsjednik Zelenski je trenutno u Briselu. Mislite li da je sada vrijeme da evropski saveznici pojačaju podršku Ukrajini?
Michael Carpenter: Nedvosmisleno, da. Apsolutno. Vrijeme je da naši evropski partneri i saveznici pojačaju, da pogledaju svoje zalihe, da pogledaju svoju odbrambenu industrijsku bazu. Mi smo svoje znatno povećali. Imamo još puno posla. Nije tamo gde bismo želeli da bude.
Ali kada uzmete nešto poput, na primjer, 155 [mm] municije, mi smo udvostručili, a onda opet udvostručili, našu proizvodnu sposobnost. U Evropi, to daleko zaostaje.
Stoga nam trebaju naši evropski saveznici da se pojačaju i sagledaju ove ključne sposobnosti. Kada govorite o sistemima protivvazdušne odbrane, upravo smo o tome govorili. Potrebni su nam i naši evropski partneri da budu u stanju da proizvedu protivvazdušnu odbranu i da te sisteme daju Ukrajini ili gde god bi drugde mogli da budu potrebni. Dakle, ne radi se samo o Sjedinjenim Državama. Ovdje se radi i o pojačanju naših saveznika. Uradili su mnogo. Uradili su mnogo u pogledu ukupne podrške koja je pružena. Ali kada pogledate zemlju po zemlju, sigurno postoje neke zemlje koje bi mogle učiniti mnogo više.
SAD sankcije za bh. ministra, te 3 osobe i 4 firme povezane sa porodicom Dodik
Košarac je na listu dodat zajedno sa još tri osobe i četiri preduzeća, osumnjičeni da su, kako se navodi u saopštenju, "dio finansijske mreže sankcionisanog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, i omogućavaju porodici Dodik da nastavi sa svojim pokušajima da izbjegne sankcije".
"Sjedinjene Američke Države danas uvode sankcije za tri pojedinca i četiri entiteta koji čine dio pokroviteljske mreže predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i omogućavaju porodici Dodik da izbjegne sankcije SAD. Ova akcija uključuje i označavanje Staše Kosarca, bosanskohercegovačkog političara koji služi kao ključni pokretač Dodikove korupcije i destabilizirajuće političke agende,"stoji u obrazloženju State Departmenta.
"Vlada SAD-a je Dodika ranije označila za, između ostalog, bavljenje korupcijom u vezi sa zapadnim Balkanom. Dodik je godinama koristio svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih sa njim i njegovim sinom Igorom Dodikom. Ova korupcija je narušila povjerenje javnosti u državne institucije Bosne i Hercegovine i vladavinu prava. Dodikova mreža je nastavila sa namjernim pokušajima da zaobiđe američke sankcije, odnosno manipulacijom upravljačkim strukturama i preregistracijom određenih kompanija pod novim nazivima."
"Današnja akcija dodatno razotkriva eklatantne i korumpirane pokušaje porodice Dodik da se obogati i zaobiđe sankcije SAD-a. Sjedinjene Države će nastaviti ciljati i promovirati odgovornost za one koji olakšavaju Dodikovu korupciju i omogućavaju njegove napore da nastavi destabilizirajuće aktivnosti u Bosni i Hercegovini", navodi State Department.
Nova imena su i Mirko i Aleksandar Dobrić te Vlatko Vukotić zbog veza sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, koji je od ranije također pod sankcijama.
Vukotićeva firma Vorto također je sankcionirana.
Na listi sankcioniranih firmi našla se i nova firma Best Services iz Banja Luke, koja je, kako je navedeno, nasljednica bivše firme Dodikove kćerke Gorice. U obrazloženju za firmu Best Service navedeno je da je povezana sa Aleksandrom Dobrićem.
Tu je i firma Nimbus Innovations iz Banja Luke, također povezana sa Igorom Dodikom.
Firma Zelena Jabuka na listi se našla zbog veze sa Mirkom Dobrićem.
