Izdvojeno
Bilal Bosnić je na slobodi. U kakvo okruženje se vratio?
Selefijski predavač Husein Bilal Bosnić doprinio je prije sedam godina stvaranju terorističke prijetnje u Bosni i Hercegovini i vrbovanju terorista za odlazak u Siriju. On se nakon odležane zatvorske kazne vraća u drugačije sigurnosno i vjersko okruženje, ali stručnjaci vjeruju da i dalje uživa povjerenje i uticaj na zajednice koje su ga podržavale.
Na dan kada je Husein Bilal Bosnić pušten iz zatvora, u rodnom Bužimu, gdje se vraća da živi nakon sedmogodišnje robije, zalijepljeno je nekoliko plakata, piše BIRN BiH.
“Dobrodošao kući Bilale gazijo. Bužim je uz tebe”, ispisano je na plakatima koji su objavljeni na Facebook stranici Bilal Bosnić, napravljenoj u julu ove godine.
Na društvenim mrežama novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pronašli su niz objava na privatnim profilima ili stranicama u kojima se Bosniću, koji je osuđen za terorizam, relativizuje presuda ili izražava dobrodošlica na slobodu.
Dobrodošlicu sinu Samiru Redžo Begić iz sela na granici s Hrvatskom nikada nije imao priliku poželjeti. Posljednji put ga je vidio u jesen 2013. godine, a čuo početkom 2014. godine, kada mu se javio iz Sirije, s područja takozvane Islamske države.
“To je bilo do, mislim, 2. februara – on je poginuo”, kaže Begić.
On ne zna gdje je tačno njegov sin poginuo niti je od bilo koga dobio ikakvu informaciju osim potvrde smrti.
U presudi Bosniću iz 2015., kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organiziranje terorističke grupe, utvrđeno je da je finansirao odlazak Samira Begića u Siriju. Presudom je utvrđeno da je Samir prisustvovao Bosnićevim javnim predavanjima i da je poginuo kao pripadnik terorističke organizacije.
Njegov otac kaže da nije znao da Samir odlazi na Bosnićeva predavanja.
“Ali ako je on to predavao, taj način, ako ih je vrbovao, ako je organizirao… izlazi na slobodu, a upropastio je par mladića”, kaže Begić.
Sjedeći u džamiji na ulazu u selo Tržac nadomak Cazina, Begić se prisjeća posljednjeg susreta sa sinom Samirom 2013. godine. On je tada, govoreći da ide na odmor u Tursku, napustio rodno mjesto i otišao se boriti za takozvanu Islamsku državu, jednu od najzloglasnijih terorističkih organizacija.
“Mi smo se lijepo oprostili”, priča Redžo navodeći kako mu je sin otišao početkom novembra iz Tršca.
“Oko 15. telefonom se on meni javlja. (…) Veli on: ‘Ja sam, stari, prešao iz Turske iz Siriju’”, prisjeća se Redžo i navodi kako ga je upitao šta će on tamo i: “Pa šta ćeš, boriti se?”
Samir ga je nekoliko puta zvao iz Sirije prije nego što je poginuo.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) više puta su posjećivali Redžu Begića i njegovu suprugu, s kojom stanuje u mjestu oko 30 kilometara od Bužima, raspitujući se o Huseinu Bilalu Bosniću i njegovom poznanstvu sa Samirom.
Ključno vještačenje na suđenju na osnovu koga su sudije Državnog suda došle do zaključka da je Bosnić imao uticaj na odluku o odlasku u Siriju i Irak iznio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović.
On smatra kako je Bosnić, kao i neki drugi ideološki lideri, nakon izdržane kazne “dodatno osvjedočen autentični lider i potencijalni vođa”.
“Robija u očima onih koji slijede nekoga dodatno potvrđuje tu osobu kao autoritet. Prema tome, vjerujem da će on iz zatvora izaći kao osvjedočeni ideološki autoritet za tu grupu ljudi”, kaže Azinović.
Bosnić je 3. septembra, nakon izdržane zatvorske kazne, napustio Državni zatvor, u koji je iz zatvora u Zenici prebačen krajem 2020. godine.
Za vrijeme koje je proveo u zatvoru, okruženje iz kojeg je otišao promijenilo se. Takozvani ISIL je poražen i gotovo nestao. Odlasci iz BiH u Sriju u Irak prestali su prije nekoliko godina, a veliki broj muškaraca i žena vratio se u BiH sa ovih prostora. Muškarci bili su izloženi sudskom postupku i osuđeni na zatvorske kazne.
Odnos prema selefijskim predavačima se također promijenio, a predrasude i negativan odnos većine prema njima su se smanjile. Neki od selefijskih daija, osoba koje pozivaju druge u ono što nazivaju izvornim islamom, koji su se javno protivili odlascima na strana ratišta, ali i neki koji su učestvovali u istim događajima na kojima je bio Bosnić, danas su ono što Azinović smatra “mainstreamom” i imaju na desetine ili stotine hiljada sljedbenika na društvenim mrežama.
Oni više ne raspravljaju da li je potrebno ići u džihad odnosno sveti rat, objašnjava Srđan Puhalo, autor istraživanja i knjige o selefijama u BiH. Teme kojima se bave sada su drugačije i više okrenute svakodnevnim problemima.
“U svakom slučaju će biti jedna vrlo zanimljiva dinamika da se u budućnosti prati kako će izgledati taj odnos selefija muslimana prema Bilalu Bosniću, koji je proveo sedam godina u zatvoru, odnosno prema nekim drugim autoritetima koji su završili fakultete u Egiptu, Siriji i Saudijskoj Arabiji”, kaže Puhalo.
Poruke na društvenim mrežama koje je pratio BIRN BiH pokazuju da Bosnić nije zaboravljen
Facebook stranica Bilal Bosnić napravljena je tokom jula ove godine. U vrijeme kada su novinari BIRN-a BiH pratili sadržaje, za dvije objave na ovoj stranici i samu stranicu su plaćene reklame. Na njoj se ne navodi ko je autor niti je sa ove stranice odgovoreno na upit za razgovor.
Jednu od videoobjava ove stranice, u kojoj se navodi: “Brate, ti si slobodan uprkos zidovima”, podržao je jedan od policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona (MUP SBK).
On niti MUP SBK-a nisu odgovorili na upit novinara o podršci Bosniću.
Podršku na društvenim mrežama Bosnić je dobio prošle godine, kada je, nakon njegovog izlaska na dženaze sinu i bratu, napravljeno više objava na Facebook stranici Dava tim kojima se relativiziraju presude po kojima služi kaznu. Prema tadašnjoj analizi BIRN-a BiH, objavu su podijelili pojedini pripadnici Oružanih snaga BiH, nastavnik i imam.
Iz Oružanih snaga BiH su nakon ovih objava pokrenuli postupke o ponašanju pripadnika Sabahudina Mujaka i Mesuda Selimovića. Nakon obavljene istrage, kako su kazali, u slučaju protiv Mujaka je utvrđeno da nije moguće utvrditi njegov stav po pitanju predmeta iz prijave.
“Samim tim [se] nije moglo utvrditi da prijava sadrži pokazatelje da je imenovani svojim stavom na Facebook profilu iznio lični stav”, navodi se u odgovoru Oružanih snaga za Mujaka, dok je Selimović tokom postupka tvrdio kako se radi o lažnom profilu.
Novinarima BIRN-a BiH je s ovog profila odgovoreno kako “nije baš aktivan i koristi ga više osoba”. Objava o Bosniću iz prošle godine je obrisana.
Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije (FUP), kaže kako je teško procijeniti koliko je podrška putem interneta stvarna i ostvariva, zbog čega je nemoguće procijeniti koliko ljudi zaista i podržava Bosnića.
“Nakon izdržane kazne, Husein Bosnić je faktički slobodan čovjek. U ovom trenutku teško je procijeniti kako će se on ponašati nakon što se vrati u svoju lokalnu zajednicu odnosno svoju sredinu”, rekao je Sijamhodžić u razgovoru vođenom prije Bosnićevog izlaska na slobodu.
Povećan utjecaj selefijskih daija
Vlado Azinović je svojim vještačenjem tokom suđenja 2015. godine utvrdio kako je Bosnić svojim nastupima, uživo ili putem YouTubea, jasno hvalio i podržavao uspostavu takozvane Islamske države. On navodi kako je situacija danas potpuno drugačija u odnosu na taj period, te da je nepoznanica čime bi se Bosnić mogao baviti nakon izlaska iz zatvora.
“Danas imate od enkriptiranih kanala za komunikaciju na mobilnim telefonima, do Instragrama i drugih društvenih mreža. Pitanje je ko će ga tome poučiti, je li možda već naučio u zatvoru ako je imao priliku i kako će se brzo snaći na tom tržištu na kom će i on biti jedan od faktora”, navodi Azinović, dodajući kako danas ove kanale veoma uspješno koriste druge selefijske daije.
Druge daije su, kako kaže Azinović, nastavile govoriti isto što i Bosnić u ranijem periodu ali odbacivši narativ “koji može dovesti do hapšenja, suđenja, zatvaranja”.
Na profilima selefijskih daija koje je pratio BIRN BiH i čiji je utjecaj značajno povećan tokom Bosnićevog boravka u zatvoru, ni na koji način nije spomenut njegov izlazak iz zatvora.
Svi koje je kontaktirao BIRN BiH odbili su razgovor. Najpopularniji selefijski daija na društvenim mrežama, kojeg na Facebooku prati više od 300.000 ljudi, Elvedin Pezić nije pristao na razgovor. Na razgovor nisu pristali niti Safet Kuduzović i Dževad Gološ. Na arhivskim snimcima koji se mogu pronaći na internetu, Kuduzović i Gološ su učestvovali na najmanje jednom događaju na kojem je Bosnić držao predavanja.
Azinović kaže kako je još uvijek teško procijeniti na koji će način “konkurencija” Bosniću utjecati na promjene narativa.
“Ali, u svakom slučaju, mislim da će [izlazak Bosnića] utjecati na ovu scenu na jedan vrlo specifičan način”, navodi Azinović.
Značajan broj stručnjaka koji su istraživali fenomen radikalizacije u BiH nije pristao na razgovor o uticajima koje će Bosnićev izlazak na slobodu imati na društvo. O tome nisu željeli govoriti ni u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.
Nakon Bosnićevog hapšenja, Islamska zajednica je tokom 2015. godine integrirala osobe, grupe i organizacije koje su djelovale van zajednice. Zbog toga danas smatraju kako je priča o takozvanim paradžematima završena iako se dio njih nikada nije uključio u zvaničnu strukturu Islamske zajednice.
“Postoje neke neformalne grupice koje se povode za nekim drugim pravnim školama i na malo drukčiji način obavljaju namaz, te drukčije razumijevaju neka učenja islama, čime djelimično odstupaju od institucionalnog tumačenja islama koje zastupa Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini”, navode iz ove vjerske institucije, pojašnjavajući kako je to njihovo pravo.
Na razgovor nisu pristali ni predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, niti tužioci Državnog tužilaštva. Razgovor sa upravnikom i osobljem zatvora u Zenici, gdje je Bosnić proveo najveći dio svoje kazne, novinarima BIRN-a BiH nije dozvolilo Federalno ministarstvo pravde navodeći kako je nemoguće procijeniti da li bi davanje izjava štetilo izvršenju kazne zatvora Bilala Bosnića.
Upravnik Državnog zatvora, Siniša Perković navodi kako se unutar zatvora provode programi deradikalizacije u saradnji s Vijećem Evrope, koji su, kako navode iz ove institucije, imali za cilj smanjiti negativne efekte koje radikalizovani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike i smanjiti ekstremizam i nasilje u zatvorima.
Perković nije mogao govoriti o konkretnim uspjesima ovog programa, navodeći kako se program kratko primjenjuje unutar zatvora, ali je kazao da je kroz program prošao i Bilal Bosnić.
“Stav službe je da on ne iskazuje svoje radikalne stavove, bar tim službenicima koji rade u tretmanu”, navodi Perković i dodaje kako nije primijećen pokušaj djelovanja na druge zatvorenike.
Azinović objašnjava kako Bosnić nije mogao prolaziti programe deradikalizacije “jer oni u zatvorima ne postoje”.
Za Bosnićevog advokata Adila Lozu je iluzija da se njegov klijent prevaspitava.
“Bojali su se da vaspitači ne budu prevaspitani jer je on zaista magnet od čovjeka, gdje ljudi vole da ga slušaju. Ja se, evo, sjećam jedne situacije za vrijeme suđenja kada je jedan od sudskih policajaca, koji je imao psihičkih problema, tražio da ide da mu on ‘odučava’ određene kur'anske ajete. I oni su njega voljeli, ti sudski policajci”, kaže Lozo.
Bosnićev izlazak na slobodu za policiju predstavlja sigurnosni izazov, navodi načelnik Sijamhodžić. Zbog toga planiraju pratiti šta se dešava na terenu.
“Bosnić ima jako manipulativnu sposobnost, tako da može uticati na donošenje odluka pojedinih ljudi”, navodi Sijamhodžić, pojašnjavajući kako je najveći izazov danas radikalizacija mladih putem interneta.
Branilac Lozo kaže kako se njegov branjenik neće baviti podučavanjem ljudi.
“Ja sam razgovarao sa njim – on nema namjeru da se bavi podučavanjem ljudi vjeri jer su svi podučeni vjeri. Ljude treba podučiti da rade i da se bave nečim od čega se živi”, kaže Lozo i dodaje kako se njegov branjenik ranije bavio uzgojem stoke, čime bi se mogao baviti i nakon izlaska iz zatvora.
On smatra da se danas predavanja Bosnića ne bi ni primijetila s obzirom da je “euforija takozvanih paradžemata prošla, euforija terorizma je prošla”.
Uprkos tome i porazu takozvanog ISIL-a, Azinović smatra da izazovi ostaju.
“Ono što je problem jeste ideologija koja je ostala iza toga, ideologija koja nije poražena, ideologija koja je u velikom broju slučajeva ostala da živi”, kaže Azinović.
Sedmogodišnja kazna zatvora za Bosnića ne može utješiti Redžu Begića nakon smrti sina.
“Ako je on tu djecu poslao u smrt, to je ništa. Jer ti ćeš, evo, za sedam godina izaći i nikom ništa, slobodan građanin, a mi ćemo i dalje kukati. Kad pogledam sliku, ne mogu spavati”, kaže Begić.
See all News Updates of the Day
Sud blokirao Trumpovu uredbu o državljanstvu djece rođene u SAD
Sudija federalnog suda u Seattleu u četvrtak je privremeno blokirao sprovođenje uredbe predsjednika Donalda Trumpa kojom se ukida ustavom garantovano pravilo da djeca rođena u SAD, bez obzira na imigracioni status njihovih roditelja, automatski dobiju državljanstvo.
Sudija okružnog suda John Coughenour je na prvom pretresu, po tužbi više država, poručio da je uredba "očigledno neustavna".
Tokom iznošenja argumenata, više puta je prekidao advokata Sekretarijata za pravosuđe pitanjima kako može da uredbu smatra ustavnom. Kada je advokat Brett Shumate rekao da bi volio da to objasni na punom brifingu, sudija mu je rekao da je pretres bio njegova šansa da iznese svoje argumente.
Tužba Arizone, Illinoisa, Oregona i države Washingtona jedna je od pet koju su podnijele 22 savezne države, dva grada - prijestolnica Washington i San Francisco, te više organizacija za prava imigranata širom zemlje. Tužbe obuhvataju svjedočenja glavnih tužilaca, čiji su roditelji imigranti a državljanstvo su stekli rođenjem u SAD, kao i imena trudnica koje žive u SAD, ali nisu državljanke i plaše se da njihova djeca neće postati američki državljani.
Coughenour, kojeg je na položaj sudije imenovao predsjednik Ronald Reagan, rekao je da sudi više od četiri decenije i da ne može da se prisjeti ni jednog drugog slučaja gdje je osporena mjera tako jasno neustavna.
Advokat Sekretarijata za pravosuđe rekao je sudiji da sa tim nije saglasan i zatražio puni pretres o slučaju, umjesto odluke kojom se blokira implementacija uredbe 14 dana.
Trumpova uredba, koju je potpisao na dan inauguracije, trebalo bi da stupi na snagu 19. februara. Prema jednoj od tužbi, mogla bi da pogodi stotine hiljada djece rođene u SAD.
Uredbom se preispituje da 14. ustavni Amandman daje pravo na automatsko državljanstvo svima koji se rode na teritoriji SAD.
Taj amandman donijet je poslije Građanskog rata, 1868. godine i navodi: "Svi koji su rođeni ili naturalizovani u SAD i i potpadaju pod njihovu jurisdikciju, državljani su SAD i države u kojoj stanuju".
U Trumpovoj uredbi se tvrdi da djeca nedržavljana ne potpadaju pod jurisdikciju SAD i nalaže se federalnim agencijama da ne priznaju državljanstvo djeci čiji barem jedan roditelj nije američki državljanin.
Godine 2022, u Americi je rođeno oko 225.000 djece čije su majke u zemlji bile ilegalno i oko 153.000 čija su oba roditelja imala takav status, navodi se u tužbi koju su četiri države podnijele u Seattleu.
Trumpova administracija tvrdila je da države nemaju osnova za tužbu i da nije pričinjena nikakva pravna šteta, zbog čega nije potrebna odluka o privremenom blokiranju uredbe. Pojasnili su da se mjera odnosi samo na djecu rođenu posle 19. februara, kada uredba stupa na snagu.
Trump liderima u Davosu: Proizvodite u Americi ili plaćajte tarife
Predsjednik Donald Trump rekao je u četvrtak svjetskim poslovnim liderima u Davosu da proizvode svoju robu u Americi ili da se u suprotnom suoče sa tarifama. Riječ je o Trumpovom prvom velikom obraćanju svjetskim liderima od kako je u ponedeljak ponovo preuzeo položaj predsjednika.
Trump je od inauguracije rekao da bi Washington mogao da uvede velike tarife vodećim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini već 1. februara.
Također je potpisao niz uredbi, između ostalog i o povlačenju Sjedinjenih Država iz Pariskog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.
"Dođite i pravite vaše proizvode u Americi i daćemo vam među najnižim porezima u odnosu na bilo koju drugu zemlju. Međutim, ako ne proizvodite u Americi, onda ćete veoma jednostavno morati da plaćate tarife", poručio je Trump u virtuelnom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
U obraćanju je istakao i da vjeruje da bi niže cijene nafte pomogle da se rat u Ukrajini odmah okonča.
"Takođe ću da tražim od Saudijske Arabije i OPEK-a da smanje cijenu nafte. Ako se cijena smanji, rat Rusija-Ukrajina će odmah da se okonča. Trenutno, cijena je dovoljno visoka da će se rat nastaviti", rekao je američki predsjednik.
Rekao je i da želi da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom što prije da bi osigurao kraj rata. Tokom kampanje je više puta najavljivao da će prvog dana na položaju predsjednika imati dogovor Ukrajine i Rusije o kraju rata, ako ne ranije. Međutim, njegovi savjetnici sada navode da će za to možda biti potrebni mjeseci.
"Zaista bih volio da mogu da se sastanem sa predsjednikom Putinom uskoro da okončam taj rat. I to nema veze sa ekonomijom ili bilo čim drugim, već sa milionima izgubljenih života...to je krvoproliće. I zaista moramo da zaustavimo traj rat", rekao je Trump.
Dodao je da se nada da su sada u toku američki napori da se obezbijedi mir, ali nije dao više detalja.
Komentarisao je i pitanje Kine, navodeći da želi "veoma dobre odnose" sa tom zemljom, ali i naglasio da Amerika samo želi "pravičnost".
Tokom prvog Trumpovog mandata, Washington i Peking vodili su rat tarifama, kojima američki lider ponovo prijeti Kini.
Trump je u govoru signalizirao i da će izvršiti pritisak da se smanje kamante stope.
Govorio je i o unutrašnjim pitanjima u Americi - kao što su zahvati za promjenu pola, i ponovio da je "zvanična politika SAD da postoje samo dva pola, muški i ženski". Kritikovao je i "učešće muškaraca u ženskim sportovima" i dodao da će se operacije za promjenu pola "dešavati veoma rijetko".
Ruska militarizacija Arktika u pozadini Trumpovog fokusa na Grenland
Na vjetru tokom mećave vijore se zastave Danske, Grenlanda i Farskih ostrva iznad štaba Zajedničke arktičke komande sa pogledom na luku Nuuk u glavnom gradu Grenlanda.
Mala vojna ispostava sa oko 80 ljudi zadužena je za dansko nadglenje bezbjednosti na ogromnom arktičkom ostrvu od oko 2,1 milion kvadratnih kilometara.
Vlada Grenlanda je uglavnom autonomna, ali ostrvo je dio Danskog Kraljevstva, a Danska zadržava odgovornost za bezbjednost teritorije.
Američki predsjednik Donald Trump jasno je stavio do znanja svoju odlučnost da preuzme vlasništvo nad ostrvom za Sjedinjene Države i nije isključio upotrebu ekonomske ili vojne sile.
Govoreći nekoliko sati nakon inauguracije, Trump je ponovio svoj stav da je američka kontrola neophodna zarad "međunarodne bezbjednosti" jer, kako je objasnio, "imate ruske brodove svuda, mate kineske brodove svuda, ratne brodove. I [Danska] to ne može da održava".
Ruske rakete
Sjedinjene Države već dugo vide Grenland kao vitalno važan za svoju odbranu, objasnio je Marc Jacobsen, analitičar Kraljevskog danskog odbrambenog koledža u Kopenhagenu.
"Nema sumnje da je geostrateški važan u odbrani nacionalne bezbjednosti SAD od ruskih projektila", rekao je Jacobsen za Glas Amerike. "Najkraći put za ruske rakete ka SAD je preko Sjevernog pola, preko Grenlanda."
Rusija je posljednjih godina mnogo uložila u svoje vojno prisustvo na Arktiku. U njenoj najsjevernijoj vazdušnoj bazi Nagurskoje na sjevernoj obali Sibira stacionirani su nuklearni strateški bombarderi, rakete i sistemi za nadzor.
Ruske nuklearne podmornice patroliraju arktičkim morima, dok rastuća flota ledolomaca na nuklearni pogon projektuje moć Kremlja širom regiona.
Kina i Rusija izvele su zajedničke vojne vježbe na Arktiku. Peking takođe traži pristup vrednim mineralima ispod leda.
"Definitivno postoji pretnja, posebno od ruskih vojnih kapaciteta u tom regionu. A zemlje NATO upravo sada kreću da povećaju svoje kapacitete", rekao je za Glas Amerike Jon Rahbek-Clemmensen, također sa Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.
Odbrana Danske
Danske vojne kapacitete na Grenlandu sačinjavaju četiri ostarjela broda ratne mornarice, osmatrački avion i patrola sa psećim zapregama.
Kopenhagen je prošlog mjeseca najavio planove za ulaganje u nove dronove za nadzor, dva nova broda i dodatno osoblje, uz nadogradnju postojeće vazdušne baze za smještaj borbenih aviona F-35. Tačan trošak tek treba da bude određen, ali Vlada je saopštila da će potrošiti "dvocifreni iznos u milijardama" danskih kruna, odnosno najmanje 1,5 milijardi dolara.
Ministar odbrane Troels Lund Poulsen priznao je, međutim, da Vlada nije uspjela da investira u bezbjednost Grenlanda.
"Dugi niz godina smo zanemarivali ulaganje neophodnih sredstava u naše brodove, u avione koji će pomoći da se nadgleda naše kraljevstvo, i to je ono što sada pokušavamo da uradimo", rekao je on novinarima 9. januara. "Nadajmo se da ćemo kreirati investicioni paket u kojem ćemo ojačati našu sposobnost da pratimo šta se dešava na Arktiku, kao i za postavljanje nekih novih kapaciteta."
Danska se nada da će nadogradnje ići ka "zadovoljavanju američkih zahtijeva za povećanjem nadzora na Grenlandu", rekao je Jacobsen.
Američka svemirska baza
Američka vojska je prisutna na Grenlandu od Drugog svjetskog rata, kada su američke snage raspoređene na ostrvu nakon pada Danske pod nacističku Njemačku.
Na vrhuncu raspoređivanja SAD, Grenland je ugostio više od 10.000 vojnika.
Svemirska baza Pituffik na sjeverozapadnoj obali Grenlanda, ranije poznata kao vazdušna baza Thule, najsjeverniji je vojni objekat Sjedinjenih Država. Sada ima oko 200 pripadnika vojnog osoblja, zajedno sa sistemima za upozorenje na raketni napad, odbranu i nadzor svemira.
"Vojna zaštita Grenlanda se de facto oslanja na SAD", rekao je Rahbek-Clemmensen. "I veliko je pitanje da li SAD žele da pojačaju to prisustvo, možda da bi mogle da vrše druge vrste vojnih operacija u toj oblasti".
Zbog toga, dodao je, izgleda da danski zvaničnici pristupaju tom pitanju na način koji održava dobre odnose sa SAD.
"Danska vlada pokušava da dotakne tu riječ 'kontrola' koju Trump koristi, što je veoma dvosmislen termin", dodao je on. "Šta znači kontrola? Da li to znači posjedovanje dijela teritorije? Ili to znači imati određenu količinu vojne opreme na toj teritoriji?"
Američko-danski odnosi
U danskom arktičkom komandnom centru u Nuuku, američka zastava se vijori pored boja Danske, Grenlandska i Farskih Ostrva. U zgradi se nalazi i američki konzulat - što je znak da za sada američko-danski odnosi ostaju srdačni.
Prije Trampove inauguracije, američka ambasada u Kopenhagenu saopštila je da nema planova za proširenje vojnog prisustva SAD na Grenlandu.
To bi se moglo promeniti pod novim predsjednikom.
Za sada, Danska i njeni evropski saveznici se nadaju da su Trumpovi komentari dio strategije za primoravanje saveznika u NATO da troše više na odbranu.
"Postoji važan element koji se odnosi na njegovu ličnost, koji on unosi u način na koji se sprovodi američka diplomatija, ili njegova diplomatija", rekao je Jacobsen."U pozitivnom svjetlu, ako SAD povećaju svoje prisustvo na Arktiku, to će povećati prisustvo NATO-a, jer od sedam arktičkih država — pored Rusije — sada smo sve članice NATO-a."
Pred UN-om je malo alternativa dok SAD uskraćuju finansijsku podršku
Nakon najave predsjednika Donalda Trumpa da će se SAD povući iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), očekuje se da će SAD smanjiti financiranje drugim agencijama UN-a. Kako izvještava šefica biroa Bijele kuće Patsy Widakuswara, malo je vjerovatno da će druge bogate nacije popuniti tu prazninu.
Pred UN-om su teška vremena dok se SAD povlače iz međunarodnih obveza, uključujući svoje članstvo u WHO.
„To je bilo 18% budžeta u 2023. I kao što sam rekao, SAD su najveći pojedinačni donator”, rekao je Tarik Jašarević, glasnogovrnik u WHO.
U ponedjeljak, prvog dana na funkciji, predsjednik Donald Trump potpisao je različite izvršne naredbe, uključujući i onu o izlasku SAD iz Pariskog sporazuma UN-a, međunarodnog klimatskog sporazuma.
„Sjedinjene Države neće sabotirati našu vlastitu industriju dok Kina nekažnjeno zagađuje”, rekao je Trump.
SAD su najveći svjetski proizvođač fosilnih goriva koja uzrokuju globalno zagrijavanje. Također je najveći finansijski podržavalac UN-a.
Na saslušanju za potvrđivanje u Senatu u utorak, Trumpova kandidatkinja za ambasadoricu UN-a Elise Stefanik, rekla je da su dječija agencija UNICEF i Svjetski program za hranu djelotvorne agencije UN-a.
Međutim, sredstva za druge će biti smanjena, uključujući UNRWA, agenciju koja pomaže palestinskim izbjeglicama.
„Naši porezni dolari ne bi trebali biti saučesnici u podržavanju subjekata koji su u suprotnosti s američkim interesima, antisemitski ili uključeni u prijevaru, korupciju ili terorizam”, rekla je Stefanik.
Kada je Trump smanjio sredstva za mnoge agencije UN-a 2017. tokom svog prvog mandata, zemlje Evropske unije su to finansijski pojačale. Ali sada su fokusirane na izdatke za odbranu kako bi pomogli Ukrajini da se suprotstavi ruskoj invaziji, dijelom zbog Trumpovog skepticizma prema pomoći Kijevu.
„Sada kada je nova administracija u Sjedinjenim Državama preuzela dužnost, važnije je nego ikada za Evropljane, za naše dvije zemlje, Francusku i Njemačku, da odigraju svoju punu ulogu u konsolidaciji ujedinjene, jake i suverene Evrope”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
U međuvremenu, malo je vjerovatno da će Kina dati više sredstva UN-u.
„Kineski zvaničnici su takođe realni da se njihova zemlja suočava sa nekim ekonomskim preprekama i da nemaju puno novca za bacanje. Dakle, bojim se da nema očiglednog alternativnog finansijera kome bi se UN obratile”, kaže iz Richard Gowan, Međunarodne krizne grupe.
Ovo je drugi put da je Trump povukao SAD iz Pariskog sporazuma iz 2015. godine koji ima za cilj da zadrži globalno zagrijavanje ispod 2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo smanjenjem emisija ugljika koji zagrijava planetu.
Trumpov nasljednik 2021, predsjednik Joe Biden, natjerao je SAD da se ponovo pridruže Pariskom sporazumu prvog dana na funkciji.
Analitičari kažu da bi promjena američkih pozicija mogla natjerati druge zemlje da manje ozbiljno shvate svoje klimatske obaveze.
„Ako imamo manje smanjenje emisija u Kini, ili manje smanjenje emisija u drugim zemljama svijeta, te će zemlje, ne uspijevajući smanjiti emisije djelomično odražavajući primjer SAD-a, stvoriti štetu koja će utjecati na američku ekonomiju. Štete su globalne”, kaže Sheila Olmstead, profesorica na Univerzitetu Cornell koja proučava ekonomske dimenzije ekoloških politika.
Klimatski aktivisti protestirali su protiv Trumpove odluke. Kada povlačenje stupi na snagu sljedeće godine, SAD će se pridružiti Iranu, Libiji i Jemenu kao jedine zemlje UN-a koje nisu dio klimatskog sporazuma.
Putinova zabrinutost za ekonomiju raste dok Trump razmišlja o novim sankcijama
Predsjednik Vladimir Putin je sve više zabrinut zbog poremećaja u ruskoj ratnoj ekonomiji u trenutku Donald Trump zagovara okončanje ukrajinskog sukoba, reklo je Reutersu pet izvora koji poznaju situaciju.
Ruska ekonomija, vođena izvozom nafte, gasa i minerala, snažno je rasla u posljednje dvije godine uprkos više uvedenim zapadnim sankcijama nakon invazije na Ukrajinu 2022.
Ali domaća aktivnost je postala zategnuta posljednjih mjeseci zbog nedostatka radne snage i visokih kamatnih stopa uvedenih radi suzbijanja inflacije, koja se ubrzala pod rekordnom vojnom potrošnjom.
To je doprinijelo stavu unutar dijela ruske elite da je sporazumno rješenje rata poželjno, prema dva izvora upoznata s razmišljanjem u Kremlju.
Trump, koji se vratio na dužnost u ponedjeljak, obećao je da će brzo riješiti ukrajinski sukob, najveći evropski od Drugog svjetskog rata.
Ove sedmice je rekao da su nove sankcije, kao i tarife Rusiji vjerovatne, osim ako se Putin ne odluči za pregovore, dodajući da Rusija ide ka "velikim problemima" u ekonomiji. Viši pomoćnik Kremlja rekao je u utorak da Rusija do sada nije dobila nikakve konkretne prijedloge za razgovore.
"Rusija je, naravno, ekonomski zainteresirana za pregovore o diplomatskom okončanju sukoba", rekao je Oleg Vjugin, bivši zamjenik predsjednika Centralne banke Rusije, navodeći rizik od rastućih ekonomskih distorzija dok Rusija jača vojsku i izdatke za odbranu.
Vyugin nije bio jedan od pet izvora, koji su svi govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije u Rusiji. Opseg Putinove zabrinutosti za ekonomiju opisan u izvorima, i utjecaj toga na stavove unutar Kremlja o ratu, dokumentirani su ovdje po prvi put.
Reuters je ranije izvijestio da je Putin spreman s Trumpom razgovarati o mogućnostima prekida vatre, ali da se ruski teritorijalni dobici u Ukrajini moraju prihvatiti i da Ukrajina mora odustati od svojih nastojanja da se pridruži NATO savezu predvođenom SAD-om.
Kremlj nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar o Putinovom pogledu na ekonomiju i razgovore s Ukrajinom.
Trump je "usredotočen na okončanje ovog brutalnog rata", angažiranjem širokog spektra zainteresiranih strana, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Brian Hughes odgovarajući na pitanja Reutersa. Posljednjih sedmica Trumpovi savjetnici odbacili su njegovo hvalisanje da bi se trogodišnji rat mogao riješiti u jednom danu.
Samo nekoliko dana prije Trumpove inauguracije, administracija odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena uvela je najširi paket sankcija do sada usmjerenih na ruske prihode od nafte i plina, potez za koji je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao da će Trumpu dati polugu u svim razgovorima primjenom ekonomskih pritisaka na Rusiju.
Putin je rekao da Rusija može da se bori koliko god je potrebno i da se Moskva nikada neće pokleknuti pred drugom silom nad ključnim nacionalnim interesima.
Ruska ekonomija vrijedna 2,2 hiljada milijardi dolara donedavno je pokazivala izuzetnu izdržljivost tokom rata, a Putin je pohvalio visoke ekonomske zvaničnike i poslovne subjekte zbog zaobilaženja najstrožijih sankcija Zapada ikada uvedenih velikoj ekonomiji.
Nakon smanjenja 2022. godine, ruski BDP je rastao brže nego u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama 2023. i 2024. Ove godine, međutim, Centralna banka i Međunarodni monetarni fond predviđaju rast ispod 1,5%, iako vlada predviđa nešto ružičastije izglede.
Inflacija je porasla uprkos tome što je Centralna banka u oktobru povećala referentnu kamatnu stopu na 21%.
"Ovdje postoje neka pitanja, naime inflacija, izvjesno pregrijavanje ekonomije", rekao je Putin na godišnjoj konferenciji za novinare 19. decembra. "Vlada i Centralna banka već imaju zadatak da smanje tempo."
"Ratni ciljevi ispunjeni"
Prošle godine Rusija je ostvarila svoje najznačajnije teritorijalne dobiti od prvih dana rata i sada kontroliše skoro petinu Ukrajine.
Putin vjeruje da su ključni ratni ciljevi već ispunjeni, uključujući kontrolu nad zemljom koja povezuje kopnenu Rusiju sa Krimom i slabljenje ukrajinske vojske, rekao je jedan od izvora upoznat s razmišljanjem u Kremlju.
Ruski predsjednik također prepoznaje pritisak koji rat stavlja na ekonomiju, rekao je izvor, navodeći "zaista velike probleme" kao što je utjecaj visoke kamatne stope na poslove koji nisu vojni i industriju.
Rusija je ove godine povećala potrošnju za odbranu na post-sovjetski maksimum od 6,3% BDP-a, što čini trećinu budžetskih rashoda. Potrošnja je bila inflatorna. Zajedno sa nedostatkom ratne radne snage, došlo je do povećanja plata.
Povrh toga, Vlada je tražila veće poreske prihode kako bi smanjila fiskalni deficit.
Vyugin, bivši zamjenik guvernera, rekao je da bi trajne visoke stope izvršile pritisak na bilanse preduzeća i banaka.
Ruski proizvođač uglja i čelika Mechel, u vlasništvu biznismena Igora Zyuzina i njegove porodice, izjavio je u utorak da je restrukturirao dug, pod pritiskom niskih cijena uglja i visokih kamata.
Putinove brige
Putinova frustracija bila je evidentna na sastanku Kremlja s poslovnim liderima 16. decembra uveče, gdje je grdio visoke ekonomske zvaničnike, prema dvojici izvora, koji imaju saznanja o raspravama o ekonomiji u Kremlju i vladi.
Jednom od izvora, koji je obaviješten nakon sastanka, rečeno je da je Putin vidno nezadovoljan nakon što je čuo da se privatne investicije smanjuju zbog cijene kredita.
Kremlj je objavio Putinove uvodne komentare u kojima hvali poslovanje, ali nije identifikovao nijednog od poslovnih učesnika na sastanku uglavnom iza zatvorenih vrata. Reuters je potvrdio sa jednim izvorom da guvernerka Centralne banke Elvira Nabiullina nije bila prisutna.
Putin je u srijedu rekao u televizijskim komentarima ministrima da je nedavno razgovarao s poslovnim liderima o rizicima smanjenja kreditne aktivnosti za dugoročni rast, očigledno pozivajući se na decembarski sastanak.
Neki od najmoćnijih ruskih biznismena, uključujući generalnog direktora Rosnjefta Igora Sechina, generalnog direktora Rosteca Sergeja Chemezova, aluminijumskog tajkuna Olega Deripasku i Alexeija Mordashova, najvećeg akcionara čeličane Severstal, javno su kritikovali visoke kamate.
Nabiullina se suočila sa pritiskom da ne podiže dalje stope od strane dvojice najmoćnijih ruskih bankara - njenog bivšeg šefa, generalnog direktora Sberbanke Germana Grefa i generalnog direktora VTB Andreja Kostina - koji su strahovali da Rusija ide ka stagflaciji, rekao je jedan izvor koji poznaje diskusije o ekonomiji.
U svojim komentarima od 19. decembra, Putin je pozvao na "odluku o uravnoteženoj stopi". Sljedećeg dana, na svom posljednjem ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici, Centralna banka je zadržala stopu na 21% uprkos očekivanjima tržišta da će porasti za 200 baznih poena.
U govoru nakon odluke, Nabiullina je negirala da je popustila pod pritiskom. Ona je rekla da su se kritike politike Centralne banke povećale kada su stope bile visoke.
Nabiullina, Gref i Kostin nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom ove priče.
Nabiullina
Nabiulina, bivša Putinova ekonomska pomoćnica koja je bila i njegova ministrica ekonomije, jedna je od najmoćnijih žena u Rusiji: guvernerka je Centralne banke od juna 2013. godine, a tri izvora su rekla da joj Putin vjeruje.
Samo nekoliko sedmica nakon što je 2022. godine poslao trupe u Ukrajinu, Putin je predložio Nabiullini da preuzme treći mandat na mjestu šefice Centralne banke. Mandat joj prestaje 2027.
Njene pristalice kažu da kritičari propuštaju osnovni uzrok inflacije - ogromnu potrošnju na rat - i kažu da bi bez nje ekonomska stabilnost bila ugrožena.
Neki zakonodavci su pozvali da se ona zamijeni, što je malo vjerovatan ishod, prema dva izvora.
"Niko u takvoj situaciji neće mijenjati guvernera Centralne banke", rekao je jedan od izvora, koji je upoznat s raspravama o ekonomiji. "Nabiullinin autoritet je neosporan, predsjednik joj vjeruje."
