Izdvojeno
Bilal Bosnić je na slobodi. U kakvo okruženje se vratio?
Selefijski predavač Husein Bilal Bosnić doprinio je prije sedam godina stvaranju terorističke prijetnje u Bosni i Hercegovini i vrbovanju terorista za odlazak u Siriju. On se nakon odležane zatvorske kazne vraća u drugačije sigurnosno i vjersko okruženje, ali stručnjaci vjeruju da i dalje uživa povjerenje i uticaj na zajednice koje su ga podržavale.
Na dan kada je Husein Bilal Bosnić pušten iz zatvora, u rodnom Bužimu, gdje se vraća da živi nakon sedmogodišnje robije, zalijepljeno je nekoliko plakata, piše BIRN BiH.
“Dobrodošao kući Bilale gazijo. Bužim je uz tebe”, ispisano je na plakatima koji su objavljeni na Facebook stranici Bilal Bosnić, napravljenoj u julu ove godine.
Na društvenim mrežama novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pronašli su niz objava na privatnim profilima ili stranicama u kojima se Bosniću, koji je osuđen za terorizam, relativizuje presuda ili izražava dobrodošlica na slobodu.
Dobrodošlicu sinu Samiru Redžo Begić iz sela na granici s Hrvatskom nikada nije imao priliku poželjeti. Posljednji put ga je vidio u jesen 2013. godine, a čuo početkom 2014. godine, kada mu se javio iz Sirije, s područja takozvane Islamske države.
“To je bilo do, mislim, 2. februara – on je poginuo”, kaže Begić.
On ne zna gdje je tačno njegov sin poginuo niti je od bilo koga dobio ikakvu informaciju osim potvrde smrti.
U presudi Bosniću iz 2015., kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organiziranje terorističke grupe, utvrđeno je da je finansirao odlazak Samira Begića u Siriju. Presudom je utvrđeno da je Samir prisustvovao Bosnićevim javnim predavanjima i da je poginuo kao pripadnik terorističke organizacije.
Njegov otac kaže da nije znao da Samir odlazi na Bosnićeva predavanja.
“Ali ako je on to predavao, taj način, ako ih je vrbovao, ako je organizirao… izlazi na slobodu, a upropastio je par mladića”, kaže Begić.
Sjedeći u džamiji na ulazu u selo Tržac nadomak Cazina, Begić se prisjeća posljednjeg susreta sa sinom Samirom 2013. godine. On je tada, govoreći da ide na odmor u Tursku, napustio rodno mjesto i otišao se boriti za takozvanu Islamsku državu, jednu od najzloglasnijih terorističkih organizacija.
“Mi smo se lijepo oprostili”, priča Redžo navodeći kako mu je sin otišao početkom novembra iz Tršca.
“Oko 15. telefonom se on meni javlja. (…) Veli on: ‘Ja sam, stari, prešao iz Turske iz Siriju’”, prisjeća se Redžo i navodi kako ga je upitao šta će on tamo i: “Pa šta ćeš, boriti se?”
Samir ga je nekoliko puta zvao iz Sirije prije nego što je poginuo.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) više puta su posjećivali Redžu Begića i njegovu suprugu, s kojom stanuje u mjestu oko 30 kilometara od Bužima, raspitujući se o Huseinu Bilalu Bosniću i njegovom poznanstvu sa Samirom.
Ključno vještačenje na suđenju na osnovu koga su sudije Državnog suda došle do zaključka da je Bosnić imao uticaj na odluku o odlasku u Siriju i Irak iznio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović.
On smatra kako je Bosnić, kao i neki drugi ideološki lideri, nakon izdržane kazne “dodatno osvjedočen autentični lider i potencijalni vođa”.
“Robija u očima onih koji slijede nekoga dodatno potvrđuje tu osobu kao autoritet. Prema tome, vjerujem da će on iz zatvora izaći kao osvjedočeni ideološki autoritet za tu grupu ljudi”, kaže Azinović.
Bosnić je 3. septembra, nakon izdržane zatvorske kazne, napustio Državni zatvor, u koji je iz zatvora u Zenici prebačen krajem 2020. godine.
Za vrijeme koje je proveo u zatvoru, okruženje iz kojeg je otišao promijenilo se. Takozvani ISIL je poražen i gotovo nestao. Odlasci iz BiH u Sriju u Irak prestali su prije nekoliko godina, a veliki broj muškaraca i žena vratio se u BiH sa ovih prostora. Muškarci bili su izloženi sudskom postupku i osuđeni na zatvorske kazne.
Odnos prema selefijskim predavačima se također promijenio, a predrasude i negativan odnos većine prema njima su se smanjile. Neki od selefijskih daija, osoba koje pozivaju druge u ono što nazivaju izvornim islamom, koji su se javno protivili odlascima na strana ratišta, ali i neki koji su učestvovali u istim događajima na kojima je bio Bosnić, danas su ono što Azinović smatra “mainstreamom” i imaju na desetine ili stotine hiljada sljedbenika na društvenim mrežama.
Oni više ne raspravljaju da li je potrebno ići u džihad odnosno sveti rat, objašnjava Srđan Puhalo, autor istraživanja i knjige o selefijama u BiH. Teme kojima se bave sada su drugačije i više okrenute svakodnevnim problemima.
“U svakom slučaju će biti jedna vrlo zanimljiva dinamika da se u budućnosti prati kako će izgledati taj odnos selefija muslimana prema Bilalu Bosniću, koji je proveo sedam godina u zatvoru, odnosno prema nekim drugim autoritetima koji su završili fakultete u Egiptu, Siriji i Saudijskoj Arabiji”, kaže Puhalo.
Poruke na društvenim mrežama koje je pratio BIRN BiH pokazuju da Bosnić nije zaboravljen
Facebook stranica Bilal Bosnić napravljena je tokom jula ove godine. U vrijeme kada su novinari BIRN-a BiH pratili sadržaje, za dvije objave na ovoj stranici i samu stranicu su plaćene reklame. Na njoj se ne navodi ko je autor niti je sa ove stranice odgovoreno na upit za razgovor.
Jednu od videoobjava ove stranice, u kojoj se navodi: “Brate, ti si slobodan uprkos zidovima”, podržao je jedan od policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona (MUP SBK).
On niti MUP SBK-a nisu odgovorili na upit novinara o podršci Bosniću.
Podršku na društvenim mrežama Bosnić je dobio prošle godine, kada je, nakon njegovog izlaska na dženaze sinu i bratu, napravljeno više objava na Facebook stranici Dava tim kojima se relativiziraju presude po kojima služi kaznu. Prema tadašnjoj analizi BIRN-a BiH, objavu su podijelili pojedini pripadnici Oružanih snaga BiH, nastavnik i imam.
Iz Oružanih snaga BiH su nakon ovih objava pokrenuli postupke o ponašanju pripadnika Sabahudina Mujaka i Mesuda Selimovića. Nakon obavljene istrage, kako su kazali, u slučaju protiv Mujaka je utvrđeno da nije moguće utvrditi njegov stav po pitanju predmeta iz prijave.
“Samim tim [se] nije moglo utvrditi da prijava sadrži pokazatelje da je imenovani svojim stavom na Facebook profilu iznio lični stav”, navodi se u odgovoru Oružanih snaga za Mujaka, dok je Selimović tokom postupka tvrdio kako se radi o lažnom profilu.
Novinarima BIRN-a BiH je s ovog profila odgovoreno kako “nije baš aktivan i koristi ga više osoba”. Objava o Bosniću iz prošle godine je obrisana.
Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije (FUP), kaže kako je teško procijeniti koliko je podrška putem interneta stvarna i ostvariva, zbog čega je nemoguće procijeniti koliko ljudi zaista i podržava Bosnića.
“Nakon izdržane kazne, Husein Bosnić je faktički slobodan čovjek. U ovom trenutku teško je procijeniti kako će se on ponašati nakon što se vrati u svoju lokalnu zajednicu odnosno svoju sredinu”, rekao je Sijamhodžić u razgovoru vođenom prije Bosnićevog izlaska na slobodu.
Povećan utjecaj selefijskih daija
Vlado Azinović je svojim vještačenjem tokom suđenja 2015. godine utvrdio kako je Bosnić svojim nastupima, uživo ili putem YouTubea, jasno hvalio i podržavao uspostavu takozvane Islamske države. On navodi kako je situacija danas potpuno drugačija u odnosu na taj period, te da je nepoznanica čime bi se Bosnić mogao baviti nakon izlaska iz zatvora.
“Danas imate od enkriptiranih kanala za komunikaciju na mobilnim telefonima, do Instragrama i drugih društvenih mreža. Pitanje je ko će ga tome poučiti, je li možda već naučio u zatvoru ako je imao priliku i kako će se brzo snaći na tom tržištu na kom će i on biti jedan od faktora”, navodi Azinović, dodajući kako danas ove kanale veoma uspješno koriste druge selefijske daije.
Druge daije su, kako kaže Azinović, nastavile govoriti isto što i Bosnić u ranijem periodu ali odbacivši narativ “koji može dovesti do hapšenja, suđenja, zatvaranja”.
Na profilima selefijskih daija koje je pratio BIRN BiH i čiji je utjecaj značajno povećan tokom Bosnićevog boravka u zatvoru, ni na koji način nije spomenut njegov izlazak iz zatvora.
Svi koje je kontaktirao BIRN BiH odbili su razgovor. Najpopularniji selefijski daija na društvenim mrežama, kojeg na Facebooku prati više od 300.000 ljudi, Elvedin Pezić nije pristao na razgovor. Na razgovor nisu pristali niti Safet Kuduzović i Dževad Gološ. Na arhivskim snimcima koji se mogu pronaći na internetu, Kuduzović i Gološ su učestvovali na najmanje jednom događaju na kojem je Bosnić držao predavanja.
Azinović kaže kako je još uvijek teško procijeniti na koji će način “konkurencija” Bosniću utjecati na promjene narativa.
“Ali, u svakom slučaju, mislim da će [izlazak Bosnića] utjecati na ovu scenu na jedan vrlo specifičan način”, navodi Azinović.
Značajan broj stručnjaka koji su istraživali fenomen radikalizacije u BiH nije pristao na razgovor o uticajima koje će Bosnićev izlazak na slobodu imati na društvo. O tome nisu željeli govoriti ni u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.
Nakon Bosnićevog hapšenja, Islamska zajednica je tokom 2015. godine integrirala osobe, grupe i organizacije koje su djelovale van zajednice. Zbog toga danas smatraju kako je priča o takozvanim paradžematima završena iako se dio njih nikada nije uključio u zvaničnu strukturu Islamske zajednice.
“Postoje neke neformalne grupice koje se povode za nekim drugim pravnim školama i na malo drukčiji način obavljaju namaz, te drukčije razumijevaju neka učenja islama, čime djelimično odstupaju od institucionalnog tumačenja islama koje zastupa Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini”, navode iz ove vjerske institucije, pojašnjavajući kako je to njihovo pravo.
Na razgovor nisu pristali ni predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, niti tužioci Državnog tužilaštva. Razgovor sa upravnikom i osobljem zatvora u Zenici, gdje je Bosnić proveo najveći dio svoje kazne, novinarima BIRN-a BiH nije dozvolilo Federalno ministarstvo pravde navodeći kako je nemoguće procijeniti da li bi davanje izjava štetilo izvršenju kazne zatvora Bilala Bosnića.
Upravnik Državnog zatvora, Siniša Perković navodi kako se unutar zatvora provode programi deradikalizacije u saradnji s Vijećem Evrope, koji su, kako navode iz ove institucije, imali za cilj smanjiti negativne efekte koje radikalizovani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike i smanjiti ekstremizam i nasilje u zatvorima.
Perković nije mogao govoriti o konkretnim uspjesima ovog programa, navodeći kako se program kratko primjenjuje unutar zatvora, ali je kazao da je kroz program prošao i Bilal Bosnić.
“Stav službe je da on ne iskazuje svoje radikalne stavove, bar tim službenicima koji rade u tretmanu”, navodi Perković i dodaje kako nije primijećen pokušaj djelovanja na druge zatvorenike.
Azinović objašnjava kako Bosnić nije mogao prolaziti programe deradikalizacije “jer oni u zatvorima ne postoje”.
Za Bosnićevog advokata Adila Lozu je iluzija da se njegov klijent prevaspitava.
“Bojali su se da vaspitači ne budu prevaspitani jer je on zaista magnet od čovjeka, gdje ljudi vole da ga slušaju. Ja se, evo, sjećam jedne situacije za vrijeme suđenja kada je jedan od sudskih policajaca, koji je imao psihičkih problema, tražio da ide da mu on ‘odučava’ određene kur'anske ajete. I oni su njega voljeli, ti sudski policajci”, kaže Lozo.
Bosnićev izlazak na slobodu za policiju predstavlja sigurnosni izazov, navodi načelnik Sijamhodžić. Zbog toga planiraju pratiti šta se dešava na terenu.
“Bosnić ima jako manipulativnu sposobnost, tako da može uticati na donošenje odluka pojedinih ljudi”, navodi Sijamhodžić, pojašnjavajući kako je najveći izazov danas radikalizacija mladih putem interneta.
Branilac Lozo kaže kako se njegov branjenik neće baviti podučavanjem ljudi.
“Ja sam razgovarao sa njim – on nema namjeru da se bavi podučavanjem ljudi vjeri jer su svi podučeni vjeri. Ljude treba podučiti da rade i da se bave nečim od čega se živi”, kaže Lozo i dodaje kako se njegov branjenik ranije bavio uzgojem stoke, čime bi se mogao baviti i nakon izlaska iz zatvora.
On smatra da se danas predavanja Bosnića ne bi ni primijetila s obzirom da je “euforija takozvanih paradžemata prošla, euforija terorizma je prošla”.
Uprkos tome i porazu takozvanog ISIL-a, Azinović smatra da izazovi ostaju.
“Ono što je problem jeste ideologija koja je ostala iza toga, ideologija koja nije poražena, ideologija koja je u velikom broju slučajeva ostala da živi”, kaže Azinović.
Sedmogodišnja kazna zatvora za Bosnića ne može utješiti Redžu Begića nakon smrti sina.
“Ako je on tu djecu poslao u smrt, to je ništa. Jer ti ćeš, evo, za sedam godina izaći i nikom ništa, slobodan građanin, a mi ćemo i dalje kukati. Kad pogledam sliku, ne mogu spavati”, kaže Begić.
See all News Updates of the Day
Blinken: Xijeva posjeta sugerira da Kina ne misli da Moskva treba da odgovara za ratne zločine u Ukrajini
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi ove sedmice sugerira da Kina ne misli da bi Kremlj trebao snositi odgovornost za "brojne ratne zločine i druge zločine" koje su počinile ruske oružane snage u Ukrajini, a što je dokumentirano u State Departmentu izvještaju.
State Department je u ponedjeljak predstavio svoje Izvještaje o praksi ljudskih prava za 2022. godinu, u kojima se navode "vjerodostojni izvještaji o pogubljenjima po prijekom postupku, mučenju, silovanju, neselektivnim napadima i napadima namjerno usmjerenim na civile i civilnu infrastrukturu od strane ruskih snaga u Ukrajini, a što predstavlja ratne zločine".
U izvještaju se navodi da su se zločini dogodili nakon invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
"Umjesto da čak i osudi [ruske snage], [Narodna Republika Kina] radije bi pružila diplomatsko pokriće Rusiji da nastavi da čini te zločine", rekao je Blinken novinarima na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Visoki američki diplomata rekao je da Sjedinjene Države očekuju da bi Kina mogla iskoristiti Xijevu posjetu da ponovi pozive na prekid vatre u skladu sa svojim mirovnim prijedlogom.
"Osnovni element svakog plana za okončanje rata u Ukrajini i stvaranje prilagođenog trajnog mira mora biti očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih naroda", rekao je Blinken.
Zvaničnik Bijele kuće John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je u ponedjeljak: "Svaki prekid vatre koji se ne bavi povlačenjem ruskih snaga iz Ukrajine efektivno bi ratifikovao rusko ilegalno osvajanje".
Godišnji izvještaj State Departmenta o ljudskim pravima također naglašava slučajeve prisilne deportacije civila i djece iz Ukrajine u Rusiju.
Izvještaj dolazi nakon što je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske zvaničnice za prava djece zbog njihove uloge u navodnim ratnim zločinima u vezi s ilegalnim transferima i deportacijama djece sa okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju.
Moskva je saopštila da su nalozi za hapšenje nečuveni i odbacila je mogućnost da Putin ode na suđenje. Rusija ne priznaje jurisdikciju MKS-a.
Američki predsjednik Joe Biden i visoki zvaničnici iz njegove administracije optužili su Rusiju da je počinila ratne zločine i zločine u Ukrajini.
New York se sprema za objavu optužnice protiv Trumpa i nerede u slučaju hapšenja
Radnici su u ponedjeljak podigli barikade oko zgrade suda na Manhattanu dok se New York priprema za objavljivanje optužnice Donalda Trumpa zbog navodne isplate 130.000 dolara porno zvezdi Stormy Daniels tokom kampanje 2016, kako ne bi javno govorila o seksualnim odnosima sa njim.
To bi bio prvi krivični postupak protiv bilo kog predsjednika SAD. Trump je u subotu pozvao svoje pratioce na društvenim mrežama da protestuju zbog toga što je rekao da se u utorak sprema njegovo hapšenje.
U pozivu na proteste, Trump je rekao da je zabrinut da bi moglo da dođe do sukoba policije sa njegovim pristalicama, kao što se dogodilo 6. januara 2021. na Capitolu. Međutim, kažu analitičari, ekstremni desničari neće se odazvati njegovom pozivu.
Gradonačelnik New Yorka Eric Adams rekao je da policija prati društvene mreže i pazi na "neprikladne radnje" u gradu. Policijska uprava New Yorka saopštila je da za sada nema vjerodostojnih prijetnji.
Velika porota koja odlučuje o pozidanju optužnice protiv Trumpa u slučaju Stormy Daniels, najavila je da to može da se desi ove nedjelje.
Porotnici su nastavili u ponedjeljak sa saslušavanjem svjedoka i svoj iskaz je dao advokat Robert Costello, svjedok odbrane, koji je svojevremeno bio dio Trumpovog pravnog tima. On je tvrdio da je Michael Cohen, tadašnja Trumpova desna ruka, dao novac porno glumici bez Trumpovog znanja.
"Michael Cohen je sam odlučio - to nam je rekao - da vidi da li može da se pobrine za ovo", rekao je Costello nakon svjedočenja pred velikom porotom na zahtjev Trumpovih advokata.
Cohen, koji je dva puta svedočio pred velikom porotom, javno je rekao da ga je Trump naložio da izvrši isplate u Trumpovo ime. Cohen je priznao svoju krivicu u tom slučaju i bio je u zatvoru.
Trump želi ponovo da se kandiduje za predsjednika 2024, ali bi ova optužnica to mogla da oteža.
Oko 44 odsto republikanaca kaže da bi trebalo da odustane od predsjedničke trke ako bude optužen, prema anketi Reutersa/Ipsosa.
Međutim, njegove kolege, pa i potencijalni protiv kandidati, kritikovali su istragu kao politički motivisanu.
Guverner Floride Ron DeSantis, Trumpov rival za republikansku predsjedničku nominaciju, rekao je da njujorški tužilac Alvin Bragg nameće "političku agendu“ koja je ugrozila vladavinu zakona.
Republikanci u Predstavničkom domu američkog Kongresa pokrenuli su istragu o Braggovoj istrazi, tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenja u vezi sa istragom.
Trump i drugi republikanci su također rekli da bi kancelarija okružnog tužioca trebalo više da se fokusira na borbu protiv kriminala.
Istraga u slučaju isplate porno glumici, koju vodi okružni tužilac Manhattana samo je jedna koja se vodi protiv Trumpa.
Trumpovi advokati su u ponedjeljak zatražili od suda u Georgiji da poništi poseban izvještaj velike porote u kojem se navode rezultati istrage o njegovim navodnim pokušajima da promijeni rezultat svog izbornog poraza 2020.
Trumpovi advokati traže i da se tužiteljica okruga Fulton Fani Willis povuče sa slučaja, zbog navodne pristrasnosti na društvenim mrežama.
Trump takođe nastoji da odloži suđenje za finansijske malverzacije, odnosno manipulisanje vrijednošću imovine kako bi dobio bolje uslove od banaka i osiguravajućih kuća.
Trump se suočava sa još jednom privatnom tužbom: kolumnistkinja E.Jean Carroll ga je tužila za klevetu jer je negirao da je silovao.
Bivšeg predsjednika i pretendenta za to mjesto 2024. dva puta je opozvao Predstavnički dom Kongresa - jednom zbog ponašanja u vezi sa Ukrajinom i drugi put zbog upada njegovih pristalica na Capitol. Oba puta je oslobođen u Senatu.
Studija Pentagona: Vojni piloti i posade na zemlji češće oboljevaju od raka
Studija Pentagona je otkrila visoku stopu razboljevanja od raka među vojnim pilotima i po prvi put pokazala da obolijevaju i članovi posada na zemlji, koje dosipaju gorivo, održavaju i lansiraju te letjelice.
Podatke su dugo tražili penzionisani vojni avijatičari koji su godinama upozoravali o velikom broju članova vazdušnih i zemaljskih posada za koje su znali da imaju rak. Govoreno im je da su ranije vojne studije otkrile da nisu izloženi većem riziku od opšte populacije u SAD.
U jednogodišnjoj studiji o skoro 900.000 pripadnika službe koji su letjeli ili radili na vojnim avionima između 1992. i 2017. godine, Pentagon je otkrio da članovi posade imaju 87 odsto veću stopu melanoma i 39 odsto veću stopu raka štitne žlijezde. Muškarci su imali 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka prostate, a žene 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka dojke. Ukupno, avionske posade su imale 24 odsto veću stopu dobijanja raka svih vrsta.
Studija je pokazala da su zemaljske posade imale 19 odsto veću stopu obolijevanja od raka mozga i nervnog sistema, 15 odsto veću stopu raka štitne žlijezde i devet odsto veću stopu raka bubrega, dok su žene imale sedam odsto veću stopu raka dojke. Ukupna stopa karcinoma svih vrsta bila je tri odsto veća.
Izvještaj sadrži i dobre vijesti. Zemaljske i vazdušne posade imale su daleko niže stope raka pluća, a vazdušne posade su takođe imale niže stope raka bešike i debelog cijreva.
Podaci su upoređivali pripadnike vojske sa opštom populacijom SAD, nakon prilagođavanja starosti, pola i rase.
Pentagon je saopštio da je nova studija jedna od najvećih i najsveobuhvatnijih do sada. Ranija studija je posmatrala samo vojne pilote i otkrila neke veće stope raka, dok je ova proučavala sve službe i posade u vazduhu i na kopnu. Čak i sa širim pristupom, Pentagon je upozorio da će stvarni broj slučajeva raka vjerovatno biti još veći zbog nedostataka u podacima, za koje su naveli da će ih otkloniti.
Studija "dokazuje da je odavno prošlo vrijeme da lideri i kreatori politika pređu sa skepticizma na vjerovanje i aktivnu pomoć", rekao je penzionisani pukovnik vazduhoplovnih snaga Vince Alcazar, član Udruženja pilota-lovaca Red River Valley, koje je lobiralo kod Pentagona i u Kongresu za pomoć. Alcazar je član odbora za medicinska pitanja ovog udruženja.
Studiju je zahtijevao Kongres u zakonu o odbrani iz 2021. Sada, pošto su utvrđene veće stope, Pentagon mora da sprovede još veće istraživanje kako bi pokušao da shvati zašto se posade razboljevaju.
Izolovanje potencijalnih uzroka je teško, a Pentagon je naveo da ova studija "ne podrazumijeva da vojna služba u vazduhoplovnoj ili zemaljskoj posadi izaziva rak, jer postoji više potencijalnih zbunjujućih faktora koji se ne mogu kontrolisati u ovoj analizi", kao što su porodične istorije, pušenje ili upotreba alkohola.
Posade su dugo tražile od Pentagona da pažljivo pogleda neke od faktora okruženja čijim su uticajima izloženi, kao što su mlazno gorivo i rastvarači koji se koriste za čišćenje i održavanje dijelova aviona, senzori i njihovi izvora energije u prednjim dijelovima aviona, kao i radarski sistemi na palubama brodova na koje avioni sleću.
Kada bi se mornarički kapetan Jim Seamann vratio kući sa smjene na nosaču aviona, njegova oprema bi zaudarala na avionsko gorivo, kaže njegova udovica Betty Seamann. Pilot A-6 Intrudera umro je 2018. u 61. godini od raka pluća. Beety još uvijek ima njegovu opremu koja i dalje miriše na gorivo, "što volim", rekla je.
Ona i drugi se pitaju da li postoji veza. Rekla je da su članovi posade razgovarati o tome kako čak i sistemi za vodu na brodu mirišu na gorivo.
Također je navela da ona i drugi imaju pomiješana osjećanja o tome da konačno u podacima vide ono što su godinama sumnjali u vezi sa rakom u vazduhoplovstvu, ali što"ima potencijal da učini mnogo dobrog što se tiče rane komunikacije, ranog otkrivanja".
Studija je otkrila da kada članovima posade bude dijagnostikovan rak, veća je vjerovatnoća da će preživjeti nego pripadnici opšte populacije. Prema studiji, razlog je to što im se bolest dijagnostikuje ranije zbog redovnih obaveznih medicinskih pregleda, zbog čega je veća vjerovatnoća da će biti boljeg zdravlja, a zbog zahtijevane vojne fizičke spremnosti.
Pentagon je priznao da studija ima praznine koje su vjerovatno dovele do prikazivanja umanjenog broja slučajeva obolevanja od raka.
Baza podataka vojnog zdravstvenog sistema korištena u studiji nema pouzdane podatke o raku sve do 1990. godine, tako da možda nije uključila pilote koji su u prethodnim decenijama letjeli mlaznjacima rane generacije.
Studija također nije uključila podatke o raku iz Odjeljenja za boračka pitanja ili državnih registara raka, što znači da nije obuhvatila slučajeve bivših članova posade koji su se razboljeli nakon što su napustili vojni medicinski sistem.
"Važno je napomenuti da bi se rezultati studije možda razlikovali da su bili uključeni dodatni stariji bivši pripadnici vojske", navodi se u studiji. Da bi to popravio, Pentagon će sada uzeti podatke iz tih registara kako bi ih dodao ukupnom broju.
Druga faza studije će pokušati da utvrdi uzroke. Prijedlog zakona iz 2021. zahtijeva od Sekretarijata za odbranu ne samo da identifikuje "kancerogene otrovne materije ili opasne materijale povezane sa vojnim letovima", već i da odredi tip aviona i lokacije na kojima su služile posade kod kojih je bolest dijagnostikovana.
Nakon što se njen muž razbolio, Betty Seamann ga je pitala da li bi izabrao drugačije, znajući da je njegovo službovanje možda povezano sa rakom.
"Ja sam otvoreno pitala Jima. A on je, bez oklijevanja, rekao: 'Ipak bih uradio to isto'."
Ko su ukrajinska djeca navedena u nalogu za Putinovo hapšenje?
Međunarodni krivični sud je u svom nalogu za hapšenje Vladimira Putina optužio ruskog predsjednika za ratni zločin protivpravne deportacije ljudi, posebno djece, i njihovo nezakonito prebacivanje iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju.
MKS je izdao poseban nalog po istoj optužbi za Marijom Aleksejevnom Lvovom-Belovom, ruskom komesarkom za prava djeteta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je optužbe "nečuvenim". Rusija poriče da su njene snage počinile zločine i odbacila je ranije optužbe o ilegalnom preseljenju Ukrajinaca.
Slijede neke ključne činjenice i brojke koje su dale ukrajinske vlasti o tom pitanju.
Daria Herasymchuk, savjetnica-komesarka predsjednika Ukrajine za prava djece i rehabilitaciju, opisala je u intervjuu za Reuters u petak pet glavnih načina koje je Rusija koristila za nezakonito prebacivanje ukrajinske djece.
To uključuje:
- ponudu porodicama koje žive u okupiranim područjima da vode djecu na odmor u ruske dječje kampove i ne vraćaju ih u dogovorenom roku;
- odvođenje ukrajinske djece iz ustanova za skrb u okupiranim područjima.
- odvajanje dece od roditelja na kontrolnim punktovima za filtriranje - mjestima gdje se provjeravaju i obrađuju ukrajinski državljani iz regiona pod ruskom okupacijom prije nego što im se dozvoli ulazak u Rusiju;
- oduzimanje roditeljskog prava kroz zakone koji se primjenjuju na okupiranim teritorijama;
- odvođenje djece u slučajevima kada su boravili sa drugim odraslim osobama nakon što su im roditelji poginuli u ratu.
Ukrajinski glavni tužilac Andrij Kostin rekao je 17. marta da tužioci istražuju slučajeve deportacije više od 16.000 djece iz oblasti Donjecka, Luganska, Harkova i Hersona pod ruskom okupacijom.
"Ali stvarna cifra može biti mnogo veća", rekao je Kostin na svojoj Facebook stranici.
Ukrajina je do sada uspjela vratiti 308 djece, rekli su zvaničnici.
Iryna Vereshchuk, ministrica za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija, uputila je u subotu javni apel ruskim zvaničnicima tražeći spiskove sve ukrajinske siročadi i sve ukrajinske djece čiji su roditelji lišeni roditeljskog prava koja se trenutno nalaze na okupiranim ukrajinskim područjima ili su ilegalno premještena u Rusija.
U izvještaju koji je u februaru objavila Laboratorija za humanitarna istraživanja na Yale School of Public Health u sklopu Opservatorije za sukobe, navodi se da je Rusija držala najmanje 6.000 ukrajinske djece - vjerovatno mnogo više - na lokacijama na Krimu i u Rusiji čija je primarna svrha izgleda kao političko prevaspitavanje.
U izvještaju se navodi da su istraživači sa Univerziteta Yale identificirali najmanje 43 kampa i druge ustanove u kojima su držana ukrajinska djeca, a koji su bili dio "velike sistematske mreže" kojom upravlja Moskva.
Zvaničnici: Američki partneri kupuju oružje od Kine zbog brzine prodaje i isporuke
Sposobnost Kine da brzo prodaje vojnu opremu ima velike posljedice za Sjedinjene Države u dva ključna regiona, koje bi mogle da budu još veće narednih godina, upozorili su članove Kongresa visoki američki vojni zvaničnici.
Procjene komandanata američke Centralne komande (CENTCOM), koja nadgleda američke snage na Bliskom istoku i južnoj Aziji i Afričke komande (AFRICOM) iznesene su u trenutku kada sve veći broj zvaničnika izražava zabrinutost zbog brze vojne modernizacije koja je već učinila Kinu izazovom za Pentagon.
"To je trka za integraciju prije prodora Kine", izjavio je u četvrtak pred članovima Senatskog odbora za oružane snage general Michael Kurilla, ukazujući na povećanje kineske vojne prodaje u regionu za 80 odsto posljednjih deset godina.
"Naši bezbjednosni partneri imaju stvarne bezbjednosne potrebe, a mi gubimo sposobnost da obezbijedimo našu opremu", rekao je on, navodeći duga čekanja za odobrenje i isporuku američke vojne opreme.
"Ono što Kina radi je da dođe i otvori cijeli svoj katalog. Daju im brzu isporuku. Daju im trajni ugovor i omoguće im finansiranje ", rekao je Kurilla. "Mnogo su brži."
Komandant Afričke komande, general Michael Langley iznio je slične ocjene o američkim partnerima na afričkom kontinentu.
"Čak i sa našom značajnom inicijativom za bezbjednosnu saradnju, taj proces nije ništa brži", rekao je Langley.
"Osjećaj hitnosti, posebno u zapadnoj Africi, od Sahela, preko Gane, Obale Slonovače, Benina i Togoa, potrebna im je oprema. Potrebno im je oružje, sada", rekao je on članovima Kongresa. "Dakle, oni donose odluke i donose pogrešne odluke kada riješe da sarađuju sa Kinom ili Rusijom za pomoć, posebno, u oružju."
Zabrinutost oko prodaje oružja u Kini nije novost i nastavlja se uprkos ukupnoj dominaciji Washington u izvozu oružja.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Sjedinjene Države su bile najveći svjetski izvoznik oružja od 2018. do 2022, što je predstavljalo 40 odsto ukupnog izvoza. Kina se našla na četvrtom mjestu, predstavljajući nešto više od 5 odsto prodaje.
Podaci State Departmenta objavljeni ranije ove godine pokazuju da je prodaja oružja od strane američke vlade povećana još više, za skoro 50 odsto u fiskalnoj 2022. godini na 51,9 milijardi dolara, što je dijelom pojačano ratom u Ukrajini. Komercijalna prodaja oružja također se povećala, dostižući 153,7 milijardi dolara.
Ipak, američki zvaničnici za odbranu i obavještajne poslove su godinama upozoravali na uticaj trgovine oružjem između Pekinga i afričkih zemalja. U jednom izvještaju, objavljenom u februaru 2020. godine, navodi se da je Kina čak i tada dopunjavala prodaju afričkim zemljama, nudeći vojnu i tehničku obuku.
A podaci SIPRI-a, analizirani u izvještaju koji je ovog mjeseca objavio Atlantski savjet sa sjedištem u Washingtonu, pokazuju da Kina stiče značajnu prednost u podsaharskoj Africi, gdje je Peking zabeležio više od 2 milijarde dolara prodaje oružja između 2010. i 2021. godine, prateći samo Rusiju.
Između 2017. i 2020, izvoz kineskog oružja u podsaharsku Afriku premašio je Sjedinjene Države za skoro 3 prema 1, navodi se u izvještaju.
Komandanti CENTCOM-a i AFRICOM-a izjavili su u četvrtak pred zakonodavcima da, što više Kina bude u stanju da se bavi prodajom oružja, to će se više SAD boriti da sarađuju sa zemljama koje bi inače izabrale da budu partneri Washingtona.
"Ako tamo ima kineske opreme, ne možemo je integrisati sa američkom opremom", rekao je Kurilla.
"Bez obzira da li je to radar ili je to stvarni sistem vazdušne odbrane, ne možemo dozvoliti da to dotakne našu mrežu, na osnovu onoga što znamo o kineskoj opremi", rekao je on, opisujući kinesku komunikaciju na Bliskom istoku kao agresivnu.
Međutim, neki istraživači su zabrinuti da podaci, koji daju mnoge razloge za uzbunu, ne pružaju potpunu sliku.
Pieter Wezeman, viši istraživač u programu SIPRI-a za transfer oružja, izjavio je da je, uprkos ukupnom rastu izvoza kineskog oružja u protekle dvije decenije, prodaja u proteklih pet godina opala za 23 odsto.
"Očekivanja u pogledu izvoza oružja iz Kine zasnovana na brzo rastućem kvalitetu i napretku proizvoda koje oni nude, još uvek se nisu ostvarila", rekao je on u srijedu na vebinaru čiji je domaćin bio Stimson centar u Washingtonu.
"Također vidimo da Kina nije bila u stanju da postane glavni snabdijevač najmanje jednog regiona u kojem bi se očekivalo da će imati značajne šanse da se razvije, a to je Bliski istok", rekao je Wezeman. "Nismo vidjeli veliku prodaju stvari kao što su podmornice ili borbeni avioni Saudijskoj Arabiji ili Kataru ili bilo kojem drugom većem kupcu na Bliskom istoku. Čak smo vidjeli da je kineski izvoz u Egipat opao."
