Izdvojeno
BiH se zbog tromosti administracije nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronavirus
Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.
BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.
Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.
Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.
Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.
Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.
“BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.
Komplikovan administrativni sistem
Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.
“Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
“U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.
Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.
“Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
“Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.
BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.
Donacije lijekova
Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.
U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.
Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.
“ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.
Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.
“Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.
Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.
“Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.
Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.
“Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.
Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.
“Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.
“Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.
“Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.
Remdesivir – najtraženiji lijek
Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.
Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.
“U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.
Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.
“Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.
U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.
“Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.
Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.
“Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.
Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.
See all News Updates of the Day
Trump objavio imena kandidata za položaje u obrazovanju, trgovini i zdravstvu
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump objavio je kasno u utorak da je odabrao Lindu McMahon za svoju kandidatkinju za čelo Ministarstva obrazovanja.
McMahon je bila šefica Uprave za mala preduzeća tokom Trumpovog prethodnog mandata, a bila je dobro poznata po svojoj višedecenijskoj ulozi u pomaganju u vođenju World Wrestling Entertainment.
"Linda će iskoristiti svoje decenije liderskog iskustva i duboko razumijevanje obrazovanja i poslovanja kako bi osnažila sljedeću generaciju američkih studenata i radnika i učinila Ameriku broj jedan u obrazovanju u svijetu", rekao je Trump u izjavi. „Poslaćemo obrazovanje nazad u DRŽAVE, a Linda će predvoditi taj napor.”
Ranije u utorak, Trump je nominirao finansijera s Wall Streeta Howarda Lutnicka za ministra trgovine u svojoj novoj administraciji.
Ovaj 63-godišnji milijarder je kopredsjedavajući Trumpovog tranzicionog tima, pomažući da se razmotre i ispitaju brojni ljudi da preuzmu poslove na najvišem nivou nakon što Trump preuzme dužnost 20. januara. Lutnick je posljednjih mjeseci bio otvoreni Trumpov pristalica.
Izvještaji govore da se izvršni direktor i predsjednik kompanije Cantor Fitzgerald za globalne finansijske usluge, Lutnick, bori da postane ministar finansija, što je još jedan vrhunski posao koji Trump tek treba popuniti. Međutim, Trumpovi saradnici kažu da je Lutnick pao u nemilost za posao u Trezoru zbog sukoba s drugim vodećim kandidatom, investitorom Scottom Bessentom.
Ako bude nominovan za sekretara za trgovinu i potvrđen od strane Senata, kao što je vjerovatno, Lutnick bi mogao igrati vodeću ulogu u provođenju predsjednikove ekonomske i trgovinske politike.
Trump je predložio široko rasprostranjeno povećanje carina na uvezenu robu, nastojanje da se potakne američka proizvodnja istih proizvoda, ali to u bliskoj budućnosti prijeti povećanjem cijena za američke potrošače i da poremeti globalnu ekonomiju.
Ministarstvo trgovine nadgleda niz federalnih poslovnih politika, uključujući poluvodiče, cyber sigurnost i patente, te pomaže u promicanju novih poslova i ekonomskog rasta u Sjedinjenim Državama, najvećoj svjetskoj ekonomiji.
Lutnick je u prošlosti donirao i demokrate i republikance. Također se jednom pojavio u Trumpovoj NBC reality TV emisiji "Pripravnik" prije nego što je Trump prvi put izabran za predsjednika 2016.
Firma Cantor Fitzgerald na čijem je čelu Lutnick izgubila je više zaposlenih — 658 od 960 — nego bilo koji drugi posao u terorističkom napadu Al-Qaide 11. septembra 2001. na kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku. Još 46 izvođača i posjetilaca koji su tog dana bili u kancelarijama Cantor Fitzgeralda ubijeno je kada su se kule srušile.
Lutnickov brat Gary je među ubijenima kada su otmičari udarili komercijalnim avionima u nebodere, pogodivši Sjeverni toranj odmah ispod mjesta gdje je Cantor Fitzgerald zauzimala spratove od 101. do 105. Howard Lutnick bi također bio tamo, ali je vodio svog sina Kylea na njegov prvi dan u vrtiću.
Vrativši se na lokaciju, Howard Lutnick je preživio urušavanje Južnog tornja skrivajući se ispod obližnjeg automobila. Kasnije je osnovao Cantor Fitzgerald Relief Fund za pomoć porodicama žrtava napada i prirodnih katastrofa.
U utorak je Trump također imenovao dr. Mehmeta Oza, dugogodišnjeg voditelja televizijske emisije, za administratora Centara za Medicare i Medicaid usluge, agencije koja nadgleda dva ključna vladina programa zdravstvenog osiguranja za starije Amerikance i siromašne ljude. Trump je podržao Ozov neuspjeli pokušaj da osvoji mjesto u Senatu u Pensilvaniji 2022.
"Odjel za vladinu efikasnost" suočava se sa zahtjevnim zadatkom
Kada novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost po drugi put u januaru, dvojica njegovih najistaknutijih pristalica vodiće novu operaciju osmišljenu da smanji državnu potrošnju i poboljša njen učinak.
Odjeljenjem za vladinu efikasnost, koje će, uprkos svom imenu, vjerovatno biti savjetodavni odbor, a ne stvarno odjeljenje, kopredsjedavati će osnivač Tesle i SpaceX-a Elon Musk i bogati bivši republikanski predsjednički kandidat Vivek Ramaswamy.
Naziv operacije, koja se može svesti na akronim DOGE, čini se da je proizvod Muskovog smisla za humor. Najbogatiji čovjek na svijetu, Musk je dugo bio zagovornik marginalne kriptovalute poznate kao Dogecoin.
Musk i Ramaswamy odredili su 4. jul 2026. — 250. godišnjicu potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti — kao ciljni datum za završetak svog posla, za koji se očekuje da će doprijeti do svih krajeva velike američke vlade u potrazi za smanjenjem potrošnje i eliminacijom birokratije.
Velika obećanja
U izjavi u kojoj je najavljivao stvaranje DOGE-a, Trump je rekao da će to "popločati put mojoj administraciji da razgradi vladinu birokratiju, smanji višak propisa, smanji rasipničke troškove i restrukturira federalne agencije".
Musk je javno spekulirao da bi trebalo biti moguće identificirati oko 2 biliona dolara potencijalnih smanjenja federalnog budžeta. To bi predstavljalo skoro jednu trećinu od 6,1 bilion dolara koje je federalna vlada potrošila u fiskalnoj 2023. godini i ne bi se moglo postići bez drastičnih smanjenja vladinih usluga i programa.
Ramaswamy je naznačio da su takvi rezovi upravo ono što će on i Musk predložiti. U nastupu na Fox News-u ove nedjelje, upitan je da li namjeravaju zatvoriti čitava vladina odjeljenja.
Odgovorio je: „Očekujemo masovna smanjenja. Očekujemo da će određene agencije biti potpuno izbrisane. Očekujemo masovna smanjenja snage u područjima federalne vlade koja su napuhana. Očekujemo ogromna smanjenja među saveznim izvođačima i drugima, koji ispostavljaju račune federalnoj vladi.”
Dodao je: „Mislim da će ljudi biti iznenađeni koliko brzo možemo krenuti s nekim od tih promjena.”
Prvi put od Regana
Organizacije koje traže bliži nadzor nad federalnom potrošnjom bile su oprezno optimistične u pogledu stvaranja DOGE-a.
Tom Schatz, predsjednik organizacije Citizens Against Government Waste, rekao je za Glas Amerike da će DOGE biti "prva značajna i sveobuhvatna revizija federalne vlade" otkako je predsjednik Ronald Reagan 1982. godine stvorio Grace komisiju, komisiju za preporuku poboljšanja efikasnosti vlade.
Koliko će DOGE na kraju imati utjecaja, rekao je Schatz, ovisit će o brojnim faktorima koji su izvan kontrole komisije.
"Sve zavisi od toga šta predsednik Trump uradi sa preporukama", rekao je Šac. „Preporuke se moraju implementirati, bilo kroz izvršne naredbe ili zakone... ali za to je potrebno vodstvo i zaista je potreban Kongres, u mnogim slučajevima, da provede preporuke.”
U saopćenju objavljenom nakon što je Trump najavio stvaranje DOGE-a, Maya MacGuineas, predsjednica Odbora za federalni budžet, pohvalila je ideju koja stoji iza tog napora, ali je upozorila da će biti potrebna dvostranačka saradnja kako bi se realne promjene implementirale.
„Važno je da će proces morati da bude što je moguće više dvostranački kako bi pomogao u realizaciji i implementaciji ideja“, rekao je MacGuineas. “Preporuke će zahtijevati podršku Kongresa, dodatno naglašavajući potrebu da ovo bude napor koji se pruža preko stranačke granice i ostavljajući sve opcije na stolu za rješavanje naših fiskalnih neravnoteža.”
Ogroman budžet
Komisija koju nadgledaju Musk i Ramaswamy primjenjivat će svoj nadzor na federalni budžet u kojem je veliki dio vladinih izdataka posvećen onome što je poznato kao "obavezna" potrošnja.
Obavezna potrošnja se sastoji od plaćanja koja je vlada dužna da izvrši, a 2023. godine ona je iznosila 3,8 biliona dolara od budžeta od 6,1 biliona dolara.
Najveća pojedinačna stavka bila je 1,3 biliona dolara koju je isplatilo socijalno osiguranje, savezni program koji obezbjeđuje prihod penzionerima, prema Uredu za budžet Kongresa. Vlada je potrošila još 448 milijardi dolara na isplate podrške za druge Amerikance, uključujući nezaposlene i roditelje s niskim primanjima. Potrošnja na Medicare, program zdravstvene zaštite za starije Amerikance iznosila je 839 milijardi dolara, dok je potrošnja na Medicaid, koja podržava zdravstvenu zaštitu Amerikanaca s niskim primanjima, iznosila 616 milijardi dolara.
Druga glavna kategorija potrošnje smatra se „diskrecionom“. Ovo su plaćanja koja Kongres odobrava sa svakim budžetskim ciklusom, a iznosila su 1,7 biliona dolara potrošnje u 2023.
Diskreciona potrošnja finansira svakodnevne operacije savezne vlade, a skoro polovina - 805 milijardi dolara 2023. - ide u budžet za odbranu. Preostalih 917 milijardi dolara finansira glavna vladina odjeljenja, Kongres i Bijelu kuću, i druge funkcije vlade.
Konačna glavna kategorija, kamata na savezni dug, postoji u sivoj zoni između obavezne i diskrecione potrošnje. Iako vlada teoretski može odlučiti da ne servisira svoj dug, odluka da to učini mogla bi biti katastrofalna za američku i svjetsku ekonomiju. Otplata duga iznosila je 659 milijardi dolara potrošnje u 2023.
Nejasna struktura
Ostaje nejasno kako će tačno DOGE biti strukturiran. Ako je ustanovljen izvršnim nalogom, mogao bi biti predmet Zakona o Saveznom savjetodavnom komitetu. Taj zakon zahtijeva da se poduzmu određeni koraci kako bi se osigurala transparentnost i ima pravila o sukobu interesa.
Ovo posljednje bi moglo biti problematično za Muska, čije različite kompanije imaju milijarde dolara vrijedne ugovore sa saveznom vladom.
Međutim, ako je DOGE konstituisan kao potpuno privatno preduzeće, čije lidere sluša predsjednik, ta pravila ne bi važila.
Republikanci u Senatu SAD sa novim vodstvom, spremni za kontrolu Kongresa u 2025.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump stupit će na dužnost u januaru 2025. sa jedinstvenom kontrolom američkog Kongresa. Republikanci će imati većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu, kao rezultat volje američkih glasača.
Novi lider dolazećeg američkog Senata sa republikanskom većinom, je John Thune, novi vođa većine u Senatu.
"Imamo mandat američkog naroda, mandat ne samo da počistimo nered koji je ostavila agenda Biden-Harris-Schumer, već i da ispunimo prioritete predsjednika Trumpa."
Thune preuzima vodeću ulogu u Senatu nakon što je Mitch McConnell na toj poziciji služio 18 godina, a već se suočava sa svojim prvim testom. Novoizabrani predsjednik Donald Trump predložio je da se zaobiđe ustavna uloga Senata da odobrava kandidate za kabinet.
“Senat ima ulogu savjetovanja i pristanka u Ustavu, tako da ćemo učiniti sve što možemo da brzo obradimo njegove nominacijev i postavimo ih na njihova mjesto kako bi mogli početi provoditi njegovu agendu”, kaže senator John Thune.
Demokrate su izgubile većinu i imat će najmanje 47 mjesta u novom Senatu.
“Američki narod nam je postavio izazov. Moramo učiti iz toga”, rekao je Chuck Schumer, trenutni lider većine u američkom Senatu.
Trump je imao jedinstvenu kontrolu nad vladom tokom prve dvije godine svog prvog mandata. Ali jedan analitičar kaže da to ne znači uvijek da će Bijela kuća dobiti ono što želi na Kapitol Hilu.
Casey Burgat je direktor programa za zakonodavne poslove na Univerzitetu George Washington u Washingtonu, D.C.
“Mitch McConnell je tada rekao da podržava predsjednikov dnevni red, da će raditi s njima, ali onda smo vidjeli – od nominacija do politika – da neće dati glasove ako misle da je predsjednik otišao predaleko”, kaže Burgat.
Republikanci su također osigurali većinu u Predstavničkom domu SAD, zaslužujući pohvale od Trumpa.
Novoizabrani predsjednik je podržao predsjednika Predstavničkog doma Mikea Johnsona da ponovo vodi.
“Vjerujem da će to biti najkonsekventniji Kongres u modernoj eri, najkonsekventnija administracija moderne ere, jer, iskreno, moramo popraviti gotovo svaku oblast javne politike”, rekao je Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma.
Ali republikanci imaju mnogo užu većinu u Predstavničkom domu sa samo nekoliko mjesta više od demokrata, koji su obećali da će se nastaviti boriti.
„Progresivni kokus Kongresa će i dalje biti žestoki branioci radničke klase i siromašnih ljudi“, kaže demokratska kongresmenka Pramila Jayapal.
Novi 119. Kongres SAD položiće zakletvu 3. januara.
Biden dozvoljava Ukrajini da koristi američko oružje za napade duboko u Rusiju, kažu izvori Reutersa
Administracija predsjednika Joea Bidena dozvolila je Ukrajini da koristi američko oružje za napad duboko u Rusiju, izjavila su u nedjelju dva američka zvaničnika i izvor upoznat s odlukom, što je značajan preokret politike Washingtona u sukobu između Ukrajine i Rusije.
Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih sigurnosnih zabrinutosti.
Ovaj potez dolazi dva mjeseca prije nego što je novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara i nakon višemjesečnih molbi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od njene granice.
Promjena dolazi uglavnom kao odgovor na rusko raspoređivanje sjeverokorejskih kopnenih trupa u ratu protiv Ukrajine, što je razvoj koji je izazvao uzbunu u Washingtonu i Kijevu, rekao je američki zvaničnik i izvor upoznat s odlukom.
Zelenski je u večernjem obraćanju rekao da će projektili "govoriti sami za sebe".
"Danas mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu za preduzimanje odgovarajućih radnji", rekao je on. "Ali napadi se ne prave riječima. Takve stvari se ne najavljuju."
Bijela kuća i američki State Department odbili dati komentar.
Rusija je upozorila da će potez za ublažavanje ograničenja na ukrajinsko korištenje američkog oružja vidjeti kao veliku eskalaciju.
Trka sa vremenom: Šta još Biden planira da uradi do kraja mandata
Zvaničnici administracije Joea Bidena u trci su sa vremenom dok odobravaju milijarde dolara i preduzimaju druge korake kako bi pokušali da ostave lični pečat odlazećeg predsjednika prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost u januaru.
"Svaki dan je važan", rekao je Biden u obraćanju naciji prošle nedjelje nakon što je potpredsjednica Kamala Harris priznala poraz od Trumpa u predsjedničkoj trci.
Trump je obećao da će ukinuti nepotrošena sredstva u Bidenovom značajnom zakonu o klimi i zdravstvenoj zaštiti i zaustaviti projekte razvoja čiste energije.
"Postoji samo jedna administracija u ovom trenutku", rekao je sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg. "To je tako sada, a biće tako i nakon 20. januara. Naša odgovornost je da dobro iskoristimo sredstva za koja nas je Kongres ovlastio i za čiju dodjelu smo odgovorni tokom posljednje tri godine."
Ali Trump će u januaru kontrolisati više od "novčanika". Njegova administracija takođe može da predloži nove propise kako bi poništila nešto od onoga što je Bidenova uradila kroz proces donošenja pravila.
Evo nekih poteza koje Bidenova administracija sada preduzima:
Infrastrukturna potrošnja
Zvaničnici Bidenove administracije se nadaju da će projekti finansirani u okviru zakona o infrastrukturi od jednog biliona dolara i zakona o klimi od 375 milijardi dolara trajati duže od Bidenovog mandata i rade na tome da osiguraju da novac od značajnih mjera nastavi da "teče".
Buttigieg je najavio više od 3,4 milijarde dolara grantova za projekte poboljšavanja željeznice, da pomognu lukama u SAD, smanje smrtne slučajeve na autoputevima i podrže domaću proizvodnju održivih transportnih materijala.
"Ulažemo u bolje transportne sisteme koji obuhvataju svaki kutak zemlje i u radnike koji će proizvoditi materijale i graditi projekte", rekao je on. "Ljudi će imati bezbjednija putovanja, čistiji vazduh i jače lance snabdijevanja na koje svi računamo."
Postizanje ekoloških ciljeva
Najave velikih grantova za životnu sredinu i odobrenja projekata pojačale su se posljednjih mjeseci u onome što zvaničnici Bijele kuće opisuju kao "sprint do kraja" Bidenovog četvorogodišnjeg mandata.
Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je postavila nacionalni rok za uklanjanje olovnih cijevi i najavila skoro tri milijarde dolara kako bi pomogla lokalnim sistemima za vodosnabdijevanje da budu u skladu sa tim. Agencija je saopštila i da će naftne i gasne kompanije prvi put morati da plate federalne poreze ako emituju opasan metan iznad određenih nivoa.
Sekretarijat za energetiku je u međuvremenu najavio kredit od 544 miliona dolara jednoj kompaniji iz Michigana za proširenje proizvodnje visokokvalitetnih pločica od silicijum karbida za električna vozila. Zajam je jedan od 28 poslova u ukupnom iznosu od 37 milijardi dolara odobrenih u okviru programa zajma za čistu energiju koji je oživljen i proširen pod Bidenom.
"Postoji nova hitnost da se sve to završi. Vidimo kako se novac preliva", rekla je Melinda Pierce, zakonodavna direktorka Sierra kluba. Biden i njegovi saveznici "stvarno žele da završe posao koji su započeli".
Pomoć Ukrajini
Portparolka Pentagona Sabrina Singh rekla je novinarima da Biden želi da "iskoristi ovlaštenja koja mu je Kongres dodijelio prije nego što napusti funkciju. Tako da ćemo mnogo raditi da se to dogodi".
Bidenova administracija bi morala da požuri sa 7,1 milijardu dolara u oružju - 4,3 milijarde dolara iz dodatnog iznosa za 2024. i 2,8 milijardi koji se još vode kao ušteđevina zbog toga što Pentagon preračunava vrijednost poslatih sistema - iz Pentagonovih zaliha kako bi potrošila sve ta sredstva prije nego što Trump položi zakletvu.
Na raspolaganju je i još 2,2 milijarde dolara za stavljanje sistema naoružanja u dugoročne ugovore. Međutim, nedavni paketi pomoći bili su mnogo manji, svaki od oko 200 do 300 miliona dolara.
Sekretar za odbranu Lloyd Austin rekao je da su sredstva već namijenjena, što bi trebalo da otežava njihovo vraćanje jer bi nova administracija to morala da poništi.
Pritisak da se brzo potvrde izbori sudija
Još jedan prioritet za Bijelu kuću je dobijanje potvrde Senata za što veći broj saveznih sudija prije Trumpove inauguracije 20. januara.
Senat je ove nedjelje glasao sa 51 prema 44 da potvrdi bivšu tužiteljicu April Perry za sutkinju Okružnog suda SAD u sjevernom Illinoisu. Više od deset nerešenih sudijskih kandidata izašlo je iz pravosudnog komiteta Senata, osam nominacija sudija čeka glasanje u odborima, a šest čeka na saslušanja.
Trump je pozvao republikance da se suprotstave naporima da se potvrde kandidati za sudije. "Nikakve sudije ne bi trebalo da budu odobrene tokom ovog vremenskog perioda jer demokrate žele da probiju svoje sudije dok se republikanci bore oko liderstva", napisao je Trump na X-u.
Oprost studentskog kredita
Sekretarijat za obrazovanje žuri da finalizuje novo federalno pravilo kojim bi se ukinuli studentski zajmovi za ljude koji se suočavaju sa finansijskim poteškoćama. Prijedlog - jedan od Bidenovih jedinih planova studentskog zajma koji federalni sudovi nisu zaustavili - nalazi se u procesu javnog razmatranja koji treba da se završi 2. decembra.
Poslije toga, Sekretarijat ima malo vremena da završi akte i počne da ih sprovodi, što je proces koji obično traje mjesecima. Kao i drugi Bidenovi napori, gotovo sigurno je da bi se suočio sa pravnim izazovom.
Pored toga, Bidenova administracija ima prostora da ubrza otkazivanje studentskog kredita za ljude kojima je već obećana olakšica jer su ih koledži prevarili, rekao je Aaron Ament, zvaničnik Sekretarijata za obrazovanje Obamine administracije i predsjednik Nacionalne mreže za odbranu prava studenata.
Sekretar za obrazovanje Miguel Cardona mogao bi da odluči o tom slučaju i drugima radije nego da ih preda Trumpovoj administraciji, za koju se očekuje da će favorizovati fakultete koji ostvaruju profit. "To je lako", rekao je Ament. "Postoji veliki broj slučajeva koji se nalaze na Cardoninom stolu. Teško je zamisliti da bi oni ostali netaknuti."
Trump još nije rekao šta bi uradio u vezi sa opraštanjem studentskog kredita. Međutim, on i republikanci su kritikovali Bidenove napore.
