Linkovi

Izdvojeno

BiH se zbog tromosti administracije nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronavirus

Ilustracija

Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.

BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.

Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.

Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.

Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.

Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.

“BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH
Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Komplikovan administrativni sistem

Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

“U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.

Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.

“Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

“Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.

BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.

Coronavirus
Coronavirus

Donacije lijekova

Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.

U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.

Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.

“ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.

Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.

“Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.

Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

“Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.

Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.

“Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.

Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.

“Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.

“Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

“Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.

Remdesivir – najtraženiji lijek

Remdesivir
Remdesivir

Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.

Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.

“U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.

Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.

“Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.

U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.

“Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.

Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.

“Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.

Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.

See all News Updates of the Day

SAD: Kongres usvojio zakon o zaštiti istopolnih brakova

Predsedavajuća Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi potpisuje "Zakon o poštovanju braka" zajedno sa kolegama članovima Kongresa, Kapitol Hil, Vašington, 8. decembar 2022. (Foto: Rojters / Evelin Hokstin)

Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak je konačno odobrio zakonski predlog koji obezbeđuje federalno priznavanje istopolnih brakova, mjeru koja je rezultat zabrinutosti da bi Vrhovni sud mogao da preokrene svoju podršku zakonskom priznavanju tih bračnih zajednica.

Glasanje u Predstavničkom domu je bilo 258-169 - sve demokrate glasale su ZA, kao i 39 republikanaca, dok je 169 njihovih republikanaskih kolega bilo protiv, a jedan glasao "prisutan"."Mjera sada ide predsjedniku Bidenu na potpisivanje. "Zakon o poštovanju braka"odobren je u Senatu prošlog mjeseca.

Zakon je dobio podršku LGBT zagovornika, kao i brojnih vjerskih organizacija i entiteta, iako se mnogi američki konzervativci i dalje protive gej brakovima kao suprotnosti biblijskom svetom pismu.

Usko je napisan da služi kao ograničena podrška za odluku Vrhovnog suda iz 2015. kojom su legalizovani istopolni brakovi širom zemlje, poznatiju kao Obergefel protiv Hodžis. To bi omogućilo federalnoj vladi i državama da priznaju istopolne i međurasne brakove sve dok su legalni u državama gde su sklopljeni. Dati su i ustupci vjerskim grupama i institucijama koje ne podržavaju takve brakove.

Usvojenim prijedlogom poništava se zakon iz 1996. godine pod nazivom Zakon o odbrani braka koji je, između ostalog, uskraćivao federalne povlastice istopolnim parovima. On zabranjuje državama da odbace valjanost brakova sklopljenih van njihovih granica na osnovu pola, rase ili etničke pripadnosti. Vrhovni sud je 1967. godine proglasio zabranu međurasnog braka neustavnom.

Međutim, zakon ne bi zabranjivao državama da blokiraju istopolne ili međurasne brakove ako im Vrhovni sud to dozvoli. Takođe osigurava da vjerski entiteti ne budu primorani da obezbijede robu ili usluge za bilo koji brak i štiti ih od uskraćivanja poresko oslobođenog statusa ili drugih povlastica zbog odbijanja da priznaju brakove istog pola.

U govoru uoči glasanja, predsjedavajuća Nensi Pelosi osudila je "mržnju" iza napada na LGBT prava u Sjedinjenim Državama.

Republikanski kongresmen Džim Džordan rekao je da je zakon "opasan i vodi zemlju u pogrešnom smjeru".

Kada ga je Senat usvojio sa 61 prema 36 glasova, 12 republikanaca se pridružilo 49 demokrata u njegovoj podršci. Većina republikanaca je glasala protiv.

Šira verzija zakona - bez izričitih zaštita vjerskih sloboda - usvojena je u avgustu u Predstavničkom domu, uz podršku svih demokrata i 47 republikanaca. Međutim, da bi dobili 60 glasova u Senatu, neophodnih za usvajanje većine zakona, njegovi kosponzori su dodali amandman kojim se pojašnjava da vjerske grupe ne mogu biti tužene na osnovu tog zakona.

Zakon je napisala grupa demokratskih i republikanskih senatora kao odgovor na strahovanja da bi Vrhovni sud, sa svojom sve odlučnijom konzervativnom većinom, mogao jednoga dana da ukine odluku Obergefel, potencijalno ugrožavajući istopolne brakove širom zemlje. Sud je pokazao spremnost da poništi svoje presedane, kao što je to uradio u junu kada je poništio presudu iz 1973. godine koja je legalizovala abortus širom zemlje.

U SAD ima oko 568 hiljada istospolnih parova, prema podacima Biroa za popis stanovništva.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika

Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:26 0:00

Stotine aktivista, zvaničnika i stručnjaka okupilo se u Washingtonu kako bi istražili načine za okončanje hronične korupcije u vladama, institucijama i sistemima širom svijeta. Jedan od učesnika Foruma je i naš gost, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.

Trumpova organizacija proglašena krivom za poresku prevaru

FILE - Trump Tower is pictured in New York, Aug. 9, 2022. The FBI search of Donald Trump's Mar-a-Lago estate marked a dramatic and unprecedented escalation of the law enforcement scrutiny of the former president, but the Florida operation was just one par

Kompanija bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa u utorak je proglašena krivom za utaju poreza, u slučaju koji je pokrenuo okružni tužilac Menhetna. Riječ je o značajnoj osudi finansijske prakse Trumpovog biznisa, prenosi agencija AP.

Porota je dva korporativna entiteta Trumpove organizacije - koja upravlja hotelima, golf terenima i drugim nekretninama širom svijeta - proglasila krivim po svih 17 tačaka optužnice, uključujući optužbe za zavjeru i falsifikovanje poslovnih dokumenata.

Odluka je donesena drugog dana vijećanja, posle suđenja na kojem je Trampova organizacija bila optužena da je bila saučesnik u planu direktora da izbjegnu plaćanje poreza na prihod, na stanove i luksuzne automobile.

Trampovi advokati su najavili da će uložiti žalbu.

Njujorški tužioci su tri godine istraživali bivšeg predsjednika i njegove biznise, mada se ne očekuje da će kazne biti dovoljno velike da ugroze budućnost Trumpove kompanije.

Trumpova organizacija mogla bi da bude novčano kažnjena sa do 1,6 miliona dolara - što je relativno mala suma za kompaniju te veličine, ali bi presuda mogla da iskomplikuje sklapanje poslovnih dogovora u budućnosti.

Trump, koji je nedavno objavio da se ponovo kandiduje za predsjednika, prethodno je tvrdio da je slučaj protiv njegove kompanije dio politički motivisanog "lova na vještice" koji protiv njega vode demokrate.

Samom Trumpu nije suđeno, ali su tužioci tvrdili da je "tačno znao šta se događalo, mada su on i advokati njegove kompanije to negirali.

Slučaj protiv kompanije uglavnom se zasnivao na svjedočenju bivšeg finansijskog direktora Trumpove organizacije Alena Vajselberga, koji se prethodno izjasio krivim po optužbama za krivotvorenje poslovnih podataka i svojih prihoda da bi nelegalno smanjio sebi porez.

Tužioci su pokušavali da ubijede porotnike da su Vajselberg i njegovi saradnici djelovali u ime kompanije i da je ona profitirala od toga, dok su advokati Trumpove organizacije ponavljali da je finansijski direktor djelovao u svoju korist, da se odmetnuo i iznevjerio povjerenje. Tvrdili su da niko u Trampovoj porodici ili kompaniji nije kriv.

Iako je bio svjedok optužbe, Vajselberg je tokom svjedočenja takođe pokušavao da preuzme odgovornost, ističući da niko u Trampovoj porodici nije znao za njegove postupke i da ga je do "ovoga dovela lična pohlepa".

Vajselberg, koji je imao najviše koristi od prevare, i kome je kompanija plaćala stan, automobile, i školarinu njegovih unuka, pristao je da svjedoči protiv kompanije u zamjenu za petomjesečnu kaznu zatvora. Vajselbergov sin i još jedan direktor Tramp organizacije takođe su optuženi da su dobijali kompenzacije koje nisu zvanično zavedene i prijavljene poreskim vlastima.

Tokom završne riječi, tužilac je pokušavao da ospori tvrdnje da Trump nije ništa znao o prevari. Porotnicima je pokazao Trampov potpis na dokument o izdavanju stana koji je Vajselbergu plaćala kompanija, te papir sa inicijalima bivšeg predsjednika kojim se odobrava smanjenje plate za još jednog direktora koji je dobio povlastice od Trampove organizacije.

"Gospodin Trump je eksplicitno odobrio utaju poreza", tvrdio je tužilac.

Odlukom nije okončan Trumpov spor sa okružnim tužiocem Menhetna, demokratom Alvinom Bregom koji je u januaru preuzeo položaj.

Breg je rekao da je u toku povezana istraga Trumpa, koja je počela za vrijeme njegovog prethodnika. U okviru te istrage, istražitelji ispituju da li je Trump obmanjivao banke i druge u pogledu stvarne vrijednosti nekretnina koje posjeduje - što su optužbe na koje je fokusirana optužnica državne tužiteljke Njujorka Letiše Džejms protiv bivšeg predsjednika i njegove kompanije.

Kancelarija okružnog tužioca takođe istražuje da li su prekršeni državni zakoni kada su Trumpovi saradnici isplatili novac dvjema ženama koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom prije više godina.

"Samit u Tirani jasan signal da region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini"

Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel i Edi Rama na završnoj konferenciji za novinare u Tirani

U glavnom gradu Albanije održan je samit 27 članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, prvi put van neke članice EU.

Lideri su na kraju samita ugaslasili deklaraciju, u kojoj se, između ostalog, potvrđuje perspektiva za članstvo zapadnobalkanskih država i pozivaju zemlje kandidati da usklade spoljnu politiku sa Briselom i uvedu sankcije Rusiji.

Na samitu je potpisan sporazum o nižim cijenama rominga između država Zapadnog Balkana i EU, koji stupa na snagu u oktobru 2023. godine, a EU je najavila i milijardu eura pomoći regionu u oblasti energetike. Naim Leo Beširi iz Insituta za evropske poslove ocjenjuje da ovaj samit jasno ukazuje da "region pripada Evropi, a ne Kini ili Rusiji", ali da članstvo neće biti moguće bez ispunjenja određenih uslova.

Na završnoj konferenciji za novinare, čelnici EU istakli su da je "istorijski" to što se samit prvi put održava u zemlji koja nije članica EU i da je potvrda evropske perspektive balkanskih zemalja.

“Budućnost EU će biti bezbjednija sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom, i zato je proces integracija ključan. Obje strane će morati da se potrude, zemlje kandidati da napreduju u vladavini prava, borbi protiv korupcije, a sa strane EU je potrebno posvetiti se integraciji Zapadnog Balkana. Dogovor o romingu je korak ka tome", izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Domaćin samita, albanski premijer Edi Rama, kazao je da je održavanje sastanka u Tirani pokazatelj da je "Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan, koliko je i Zapadnom Balkanu potrebna EU".

Šta piše u Deklaraciji iz Tirane?

Na kraju samita, kako se navodi na sajtu Evropskog savjeta, usaglašena je zajednička Deklaracija u kojoj se iskazuje podrška perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i poziva na ubrzanje procesa pristupanja. Konstatuje se da rat u Ukrajini ugrožava globalni i evropski mir i ističe se važnost strateškog partnerstva EU i zapadnobalkanskih zemalja.

U Deklaraciji se ponovo pozivaju zemlje da se usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU po pitanju sankcija Rusiji. Zemlje kandidati se pozivaju da nastave sa reformama, posebno u oblasti vladavine prava, te da pronađu trajna rešenja za bilateralne sporove i otvorena pitanja.

Posebno se ističe podrška dijalogu Beograda i Prištine i naglašava očekivanje da se napreduje na putu ka pravno obavezujjućem sporazumu o normalizaciji odnosa.

“Ponovo naglašavamo naše jako očekivanje da će se svi prošli sporazumi potpuno poštovati i sprovesti bez odlaganja. Apelujemo na obje strane da se angažuju u konstruktivnom rješavanju svojih sporova i da se uzdrže od jednostranog i/ili provokativnog djelovanja koje bi moglo dovesti do napetosti i nasilja, kao i do retorike koja nije pogodna za dijalog”.

Navodi se da će paket pomoći EU od milijardu eura za države Zapadnog Balkana pomoći u saniranju posljedica energetske krize i pospješiti tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.

Zemlje se pozivaju da usklade viznu politiku sa EU u cilju boljeg upravljanja migracijama, i da ojačaju zajedničku borbu protiv terozirma i organizovanog kriminala.

Pred početak samita telekomunikacioni operateri iz balkanskih i EU zemalja potpisali su deklaraciju o smanjenju cijena u romingu od 1. oktobra 2023. godine.

Evropska unija pripremila je paket podrške u sektoru energetike za zemlje Zapadnog Balkana vrijedan milijardu eura, od kojih je 500 miliona eura za hitne potrebe, dok će ostatak novca biti raspoređen u vidu kratkoročnih i srednjoročnih mjera, prenosi FoNet.

Od 500 miliona eura, Srbija može da računa na budžetsku podršku od 165 miliona evra, Severna Makedonija i Albanija na po 80 miliona eura, Kosovo 75 miliona eura, Bosna i Hercegovina 70 miliona eura, a Crna Gora na 30 miliona eura.

Beširi: Članstvo uz dva "ali"

Direktor beogradskog Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi izjavio je za Glas Amerike da je samitom u Tirani balkanskim zemljama poslata poruka da ih EU želi kao članice, a da je skup bio i signal skeptičnim zemljama unutar EU.

"Jasna je poruka, geopolitička i strateška, da ovaj region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini ili nekom trećem".

Ipak, kaže Beširi, tu se javljaju dva "ali".

"Jedno "ali"je da će zemlje postati članice EU kada ispune uslove za to. Drugim rečima, neće se žmuriti na nesprovođenje reformi. Džaba što ste uveli sankcije ako na terenu imate užasan problem u pravosuđu. Drugo "ali" je da se ne može očekivati od EU da non stop daje sredstva za ključne kapitalne projekte, a da sa druge strane neka zemlja radi protiv EU. Ako to ogolimo, videćemo da je to pitanje upućeno Srbiji koja jedina nije uvela sankcije Rusiji".

Vladimir Bilčik o uvođenju sankcija Rusiji, dijalogu sa Kosovom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Direktor Insituta za evropske poslove napominje i da se iz Beograda ne vidi da od "24. februara ove godine Srbija ima sve manje prijatelja u Evropi koji su spremni da slušaju izgovore Beograda zašto se ne usaglašava sa EU".

Podsjeća da su 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, baltičke zemlje bile rezervisane prema Srbiji koja to nije osudila.

"I od tada baltičke zemlje blokiraju otvaranje Poglavlja 31 u pregovorima sa Srbijom, koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku, a sada im se pridružuju i druge zemlje u toj blokadi. Biće teško da Srbija objasni jednoj Poljskoj zašto ne uvodi sankcije Rusiji, dok u toj Poljskoj ima dva miliona ukrajinskih izbjeglica", zaključuje Beširi.

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

U Sjedinjenim Državama predstavljen je novi stelt nuklearni bombarder poslije višegodišnje proizvodnje koja je držana u tajnosti. B-21 Rejder je prvi novi američki bombarder poslije više od 30 godina.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG