Linkovi

Top priča BiH

BiH se zbog tromosti administracije nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronavirus

Ilustracija

Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.

BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.

Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.

Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.

Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.

Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.

“BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH
Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Komplikovan administrativni sistem

Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

“U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.

Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.

“Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

“Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.

BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.

Coronavirus
Coronavirus

Donacije lijekova

Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.

U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.

Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.

“ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.

Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.

“Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.

Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

“Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.

Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.

“Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.

Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.

“Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.

“Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

“Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.

Remdesivir – najtraženiji lijek

Remdesivir
Remdesivir

Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.

Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.

“U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.

Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.

“Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.

U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.

“Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.

Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.

“Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.

Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD: Razočarani smo što je predsjednik VSTV i dalje u žarištu navoda o korupciji

Ambasada SAD u Sarajevu

Američka ambasada u BiH danas je uputila izjavu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koju prenosimo u cijelosti.

„Ambasada SAD, kao i mnoge druge članice međunarodne zajednice i građani u BiH, razočarana je što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i dalje u žarištu konstantnih navoda o korupciji, čime se podriva uloga VSTV u osiguravanju neovisnog, nepristrasnog i učinkovitog pravosuđa. Funkcionalno pravosuđe koje uživa povjerenje građana, od suštinske je važnosti za dalje kretanje BiH na putu euroatlantskih integracija.

VSTV ima neke od najvažnijih odgovornosti koje se tiču pravosuđa BiH, kao što su imenovanja i razrješenja sudija i tužilaca. Zato bi članovi VSTV trebalo da posjeduju najviše etičke i moralne standarde.

Iako je jučerašnja vanredna sjednica VSTV korak u pravom smjeru, jasno je da VSTV mora da ostavi po strani profesionalne ambicije svog predsjednika ili bilo kojeg drugog člana i uradi ono što je potrebno da bi se vratilo povjerenje javnosti u instituciju koja pati od krize povjerenja. Na jučerašnjoj sjednici, VSTV zaključilo je da je odnos između Vijeća i međunarodne zajednice narušen zbog ovih, ali i drugih navoda. VSTV mora shvatiti da je izgradnja povjerenja sa građanima BiH čak puno važnija i od njegovog odnosa sa međunarodnom zajednicom.”

Podignuta optužnica u predmetu „Respiratori”

Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Optužnicom su obuhvaćeni premijer FBiH Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, vlasnike „Srebrene maline” Fikret Hodžić i ministrica finansija u Vladi FBiH Jelka Milićević. Optužnicom, kao pravna osoba, obuhvaćena je i „Srebrena malina”.

„Optuženima se stavlja na teret počinjenje navedenih kaznenih djela u svezi sa nabavkom 100 komada respiratora u vrijednosti od 10.530.000 KM, te zaštitne opreme u vrijednosti od 2.900.000 KM za potrebe borbe protiv korona virusa u FBiH u vrijeme neposredno nakon proglašenja stanja nesreće”, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Prema optužnici, Novaliću je koristeći okolnosti proglašenja pandemije, kao i kapacitete ovlasti premijera u Vladi Federacije BiH osmislio plan nezakonite isplate budžetskih sredstava za potrebe kupovine sredstava i opreme za borbu protiv korona virusa.

U namjeri sticanja imovinske koriste, tom planu su se pridružili Hodžić i Solak, koji je u to vrijeme bio direktor Federalne uprave civilne zaštite, navod je Državnog tužilaštva.

„Ova udružena skupina potom je nabavila 100 komada respiratora ACM812A po uvećanim cijenama, pri čemu se isporučeni respiratori ne mogu koristiti u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti Covid-19, usljed čega je po budžet Federacije BiH nastupila imovinska šteta i omogućeno sticanje protupravne imovinske koristi koja bi bila podjeljenja između pripadnika udružene skupine”, navode iz Tužilaštva BiH.

Milićević je optužena „jer je svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa omogućila ovakvu nabavku respiratora, a potom propuštanjem svojih zakonom propisanih dužnosti nije spriječila nastupanje štetne posljedice”.

„Istraga protiv osumnjičenog Aleksandara Zolaka nastavlja se u odvojenom predmetu, jer je istraga proširena u odnosu na postojanje osnova sumnje da su i u drugim slučajevima od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva donošene nezakonite odluke”, kažu iz Tužilaštva BiH.

Zolak je direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Iz Tužilaštva BiH su rekli da istragu nastavljaju protiv više drugih osoba.

Krivična djela

Novaliću, Solaku, Hodžiću, „Srebrenoj malini” na teret su stavljena sljedeća krivična djela: udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotreba položaja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, krivotvorenje službene isprave, te povreda obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja financijiskih izvješća i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

Milićević je optužena za nesavjestan rad u službi.

Ambasada SAD: Status države Bosne i Hercegovine nije upitan

Ambasada SAD u Sarajevu

"Ni Dejtonski sporazum, ni Ustav BiH ne daju mogućnost da se ijedan entitet otcijepi", navodi se u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda za komunikacije ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.

Takav komentar je uslijedio nakon što je Rusija, u srijedu, 2. decembra, na sjednici Savjeta za provođenje mira u BiH (PIC), odbacila zaključak komunikea, u kome se između ostalog navodi i da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje iz Bosne i Hercegovine.

"Svaka radnja preduzeta s ciljem razgradnje Bosne i Hercegovine predstavljala bi kršenje Dejtonskog sporazuma. Postojanje bilo kojeg od dva entiteta u potpunosti je ovisno o postojanju BiH“, precizirano je u odgovoru.

„Status Bosne i Hercegovine kao države nije stvar mišljenja, već činjenica koja je ustanovljena međunarodnim pravom˝, dodaje se iz Američke ambasade u BiH, te još precizira da su kriterijumi za okončanje međunarodne supervizije jasno izneseni u okviru 5+2 agende.

„Domaći lideri bi se trebali iznova fokusirati na ispunjenje tih kriterija kako bi zemlja stabilnije napredovala na svom euroatlanskom putu˝, navodi se iz Ambasade SAD za RSE, u četvrtak, 3. decembra.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH (SAD) navode i kako su kriterijumi za okončanje međunarodne supervizije jasno izneseni u okviru 5+2 agende.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit RSE da li odbacivanjem komunikea podržavaju razgradnju Bosne i Hercegovine i otcjepljenje entiteta

Rusija, jedna od članica Savjeta za implementaciju mira, odbacila je u potpunosti zaključke Savjeta, te pozvala na zatvaranje kancelarije OHR-a.

Šta je Savjet za implementaciju mira?

Savjet za implementaciju mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju tog sporazuma. Savjet, preko OHR-a nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice. Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Za ukidanje OHR-a je 2008. godine postavljeno 5+2 uslova i cilja među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt BiH, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava. Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.

Dodik: Srbi imaju pravo na samoopredjeljenje

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na pitanje RSE o zaključcima Savjeta za provođenje mira u BiH, kaže kako se ne obazire na njihove stavove.

"Dakle, stalno nam govore ti isti, samo sada namjerno izbacuju, da je sastavni dio Ustava BiH Konvencija o ljudskim pravima i slobodama i da je u tom pogledu to sastavni dio Ustava. U toj konvenciji piše da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje, a ne nacionalne manjine", rekao je Milorad Dodik u četvrtak, 3. decembra u Banjaluci.

Za njega, kako je izjavio, 'Savjet je nelegalno tijelo koje nema nadležnosti da nekom nešto naređuje', ponavljajući da se zalaže za odlazak visokog predstavnika u BiH.

"Dosta je više toga, tutorisanja ili pokušaja da se kaže šta mi treba da radimo. Mi savršeno dobro znamo šta treba da radimo, a oni su značajno bili remetilački faktor mnogih odnosa, pogotovo visoki predstavnik, koji bi konačno, i jedina prava mjera je da nestane odavde, odnosno da bude ukinut i formalno", zaključio je Dodik.

Stavove o ruskom protivljenju zaključcima PIC-a do zaključenja teksta nismo dobili od Željka Komšića i Šefika Džaferovića, dvojice članova Predsjedništva BiH.

Odgovori koji se tiču ruskog protivljenja zaključcima Savjeta za implementaciju mira nisu stigli ni iz Evropske komisije i Delegacije Evropske Unije u BiH.

Rusija uvijek protiv Savjeta za provođenje mira, a na strani RS

Rusija se uglavnom ne slaže sa odlukama Savjeta za provođenje mira u BiH. Protiv su bili i po pitanju referenduma o "Danu Republike Srpske 9. januaru", kojeg je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BiH pozvao je tada institucije Bosne i Hercegovine da ovo pitanje riješe kroz ustanovljene zakonske procedure i postojeći ustavni okvir, te su osudili secesionističku retoriku.

"Ustavom BiH nedvojbeno je utvrđeno da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i da su entiteti obavezni da poštuju odluke institucija BiH. Predloženi referendum u Republici Srpskoj, koji od birača traži da se izjasne o pitanju o kome je već odlučio Ustavni sud BiH, je destabilizirajući i podiže političke tenzije, koje nekonstruktivno odvlače pažnju sa veoma ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova pred kojima se BiH nalazi", kaže se u izjavi.

Ruska Federacija tada je izdvojila svoje mišljenje o tekstu zajedničke izjave ambasadora PIC-a o referendumu u RS o Danu entiteta, 9. januaru.

U Republici Srpskoj 25. septembra 2016. godine održan je referendum na kojem su se građani izjašnjavali o pitanju - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?". Sa "Da" na referendumsko pitanje odgovorilo je 99,79 posto glasača, a ukupna izlaznost bila je između 56 i 60 posto.

Referendum je uslijedio tri godine nakon apelacije člana tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Ustavnom sudu BiH, sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske, i godinu dana nakon odluke Ustavnog suda iz novembra 2016. godine kojom je proglasio 9. januar Dan Republike Srpske neustavnim.

Rusija je bila i protiv mišljenja PIC-a na Odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH i o ovlaštenjima visokog predstavnika, koje su usvojene u Narodoj skupštini RS u julu 2015. godine, ali su dvije godine kasnije suspendovane u entitetskom parlamentu.

Za Rusiju nisu bili sporni ni zaključci Narodne skupštine Republike Srpske iz novembra 2019. godine u kojima se najavljuje otcjepljenje RS i donošenje novog Ustava, koji su usvojeni nakon razmatranja "Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture Bosne i Hercegovine i uticaju na položaj i prava tog bosanskohercegovačkog entiteta".

Poslanici Skupštine Republike Srpske usvojili su 17. februara 2020. godine na vanrednoj sjednici u Banjaluci Informaciju u vezi "Antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH" i zaključke, među kojima je obustava rada predstavnika RS u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu.

Povod za sjednicu bila je odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) izrazio je samo dva dana kasnije 19. februara, bezrezervnu podršku radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i svih njegovih sudija u čemu se nije složila Rusija.

Osim toga Rusija se oštro protivi ulasku BiH u NATO.

Milan Tegeltija nije smijenjen na vanrednoj sjednici VSTV-a

Milan Tegeltija na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Sarajevo, 23. maj 2019. godine

Uprkos novom skandalu u kojem se našao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija, članovi Vijeća nisu na današnjoj sjednici glasali za njegovu smjenu. Vijeće je donijelo tri zaključka. Oni pozivaju Tegeltiju da razmotri podnošenje ostavke.

Članovima Vijeća zakonski propisi omogućavaju da podnose prijedloge o smjeni članova. Za smjenu je potrebno je da za takav prijedlog glasaju dvije trećine članova Vijeća.

Tokom rasprave neki članovi Vijeća pozvali su Tegeltiju da podnese ostavku.

Vanredna sjednica Vijeća uslijedila je nakon što je portal Istraga objavio snimak kako Tegeltija razgovara sa članicom Vijeća Milijanom Buhom o imenovanju njene sestre na funkciju u pravosuđu.

Tegeltija se na sjednici, a i proteklih dana, branio tako što je govorio da je riječ o montiranom i nezakonitom snimku.

Vijeće je danas zaključilo da se nezakonitim snimanjem i praćenjem ugrožava njihova sigurnost, da se o odgovornosti predsjednika ne mogu izjasniti na osnovu objavljenog audio snimka u medijima jer se ne može potvrditi zakonitost i autentičnost. U trećem zaključku, predsjednik Tegeltija je pozvan da razmotri podnošenje ostavke.

„Za ovaj treći zaključak, glasao sam ja lično”, rekao je Tegeltija nakon sjednice.

BIRN BiH prenosi da je tokom rasprave devet članova tražilo smjenu Tegeltije, a kraju je tek sedam članova, uključujući i Tegeltiju, glasalo za razmatranje podnošenja ostavke.

Vijeće broji 15 članova, a sjednici je prisustvovalo 14.

Ovo nije prvi put da se Tegeltija, kao najviši pravosudni funkcioner našao u skandalu.

Prošle godine, magazin Žurnal objavio je snimak kako Tegeltija u kafani razgovara o sudskim predmetima sa biznismenom Nerminom Aleševićem i inspektorom SIPA-e Markom Pandžom.

Tada su članovi Vijeća podržali Tegeltiju, a on je poslije oslobođen i od disciplinske odgovornosti.

Također prošle godine, predstavljen je i izvještaj pravnih stručnjaka u Briselu o pravosuđu u BiH.

U izvještaju, kojeg je predstavio nezavisni pravni stručnjak Evropske unije Reinhard Priebe, kaže se da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće i samo postalo dio problema.

„Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice često percipiraju VSTV kao centar neotuđive moći u rukama osoba koje služe interesima mreže političkih pokrovitelja i utjecaja”, navodi se u izvještaju.

Afera u BH pravosuđu: Ko i kako može smijeniti najvišeg pravosudnog funkcionera

Milan Tegeltija predsjednik VSTV-a

Zakoni Bosne i Hercegovine predviđaju tri načina za smjenu najvišeg pravosudnog funkcionera - Predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Godinu i po nakon što je objavljen snimak Milana Tegeltije kako u kafani razgovara sa biznismenom Nerminom Aleševićem o rješavanju njegovog slučaja, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) našao se u novoj aferi. Portal Istraga je objavio snimak razgovara Tegeltije i njegove bivše kolegice iz VSTV-a Milijane Buhe.

Oni su razgovarali o taktici imenovanja njene sestre na poziciju sutkinje.

Šta joj fali da se prijavi u Gradišci ili Prijedoru, pa da tamo radi godinu, kasnije ćemo je prebaciti ovamo.
Milan Tegeltija u snimljenom razgovoru

Tegeltija i Buha nisu negirali da su razgovarali o imenovanju, ali predsjednik VSTV-a tvrdi da je snimak montiran i nezakonit. Nakon što su međunarodne organizacije i ambasade zatražile da se ovaj slučaj brzo istraži, a Ured visokog predstavnika u BiH pozvao Tegeltiju da podnese ostavku predsjednik VSTV-a je ustvrdio da je snimak djelo obavještajne službe, a zatim i da mu je u Sarajevu život ugrožen.

Tegeltijine kolege iz VSTV-a nisu se oglašavale o ovom slučaju. O tome bi trebali raspravljati u četvrtak 03/12/2020 na vanrednoj sjednici.

Ponašanje predsjednika mogu propitivati njegove kolege iz VSTV-a i disciplinske komisije. To se nije desilo prošle godine nakon takozvane afere „Potkivanje“. Članovi VSTV-a tada su pružili punu podršku Tegeltiji, a nakon toga i odbacili tužbu Ureda disciplinskog tužioca (UDT).

Članovi VSTV-a mogu tražiti smjenu

Prema Zakonu o VSTV-u članovi ove institucije mogu smijeniti bilo kojeg člana. To mogu uraditi ako član ne obavlja svoje dužnosti na pravilan i nepristrasan način ili ako učini djelo zbog kojeg ne zaslužuje da dalje radi ovaj posao.

Da bi član Vijeća bio smijenjen prvo je potrebno da to predloži jedna trećina članova VSTV-a, a zatim da za taj prijedlog glasaju dvije trećine članova koji su na sjednici.

Članovi Vijeća su osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti, poznate po djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti.
Zakon o VSTV-u

O posljednjoj aferi predsjednika VSTV-a članovi ove institucije nisu javno govorili. Dio sudija i tužilaca zatražio je od VSTV-a da hitno preispita Tegeltijino ponašanje.

Ovaj slučaj VSTV bi trebalo razmatrati na vanrednoj sjednici. To neće biti prvi put da članovi najviše pravosudne institucije raspravljaju o postupcima svog predsjednika.

Nakon što je Žurnal u maju prošle godine objavio da je Tegeltija trgovao krivičnim istragama članovi VSTV-a su imali priliku da rasvijetle taj slučaj. Smjenu predsjednika nisu tražili. Umjesto toga dali su mu „punu podršku i povjerenje“.

Nakon kritika međunarodnih organizacija, ambasada, javnosti i dijela pravosudne zajednice četiri člana VSTV-a su promijenila mišljenje. Naknadno su tražili su da se raspravi pitanje eventualne odgovornosti predsjednika, ali to se nije desilo. Tegeltija je ostao na čelu najviše pravosudne institucije.

Ured disciplinskog tužioca

Predsjednika VSTV-a može istraživati i Ured disciplinskog tužioca (UDT) ukoliko smatra da je prekršio Zakon ili etički kodeks.

UDT je nezavisna institucija pri VSTV-u koja istražuje prekršaje sudija i tužilaca i podiže disciplinske tužbe. O tužbama UDT-a odlučuju komisije u kojima većinu imaju članovi VSTV-a. Ukoliko disciplinske komisije utvrde da je sudija ili tužilac kršio Zakon ili kodeks mogu ga kazniti opomenom, smanjenjem plate ili mu zabraniti da dalje radi ovaj posao.

Nakon afere „Potkivanje“ UDT je tužio predsjednika VSTV-a. Smatrali su da je predsjednik prekršio Zakon i kodeks kada je izvan službenih prostorija razgovarao o tužilačkom predmetu.

Susret Tegeltije i biznismena Aleševića snimljen je u jednoj banjalučkoj kafani. Na snimku su Tegeltija, njegov kum, inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i krajiški biznismen Nermin Alešević. Alešević se tom prilikom požalio Tegeltiji da Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu neće da rješava njegov slučaj, nakon čega mu je predsjednik VSTV-a obećao "da će to provjeriti sa (tadašnjom) glavnom tužiteljicom Dalidom Burzić".

Nakon sastanka, Alešević je dao 2.000 maraka inspektoru SIPA-e Marku Pandži kako bi inspektor „potkovao“ (podmitio) predsjednika VSTV-a.

UDT je smatrao da je objavljivanjem ovog snimka narušeno povjerenje javnosti u VSTV i pravosuđe. Disciplinski tužilac je zatražio i da se Tegeltija privremeno udalji sa funkcije predsjednika.

To se nije desilo. Disciplinske komsije u kojima su većinom bile Tegeltijine kolege iz Vijeća odlučile su da neće razmatrati da li je predsjednik napravio prekršaj jer za to nisu nadležne.

Svoju odluku su pravdali time da je Tegeltija imenovan kao sudija, ali da poslove u Vijeću obavlja u svojstvu predsjednika, a ne sudije. Komisije su tako odbacile tužbu UDT-a i okončali postupak protiv Tegeltije.

Misija OSCE-a smatra da su odluke komisija suprotne Zakonu o VSTV-u i da je takvo njegovo tumačenje dovelo do nekažnjivosti nosioca najviše pravosudne funkcije.

Ovaj apsurdan ishod signalizira toliko krajnje pogrešno tumačenje zakona da razumno izaziva sumnju da je doneseno namjerno da bi se postigao željeni rezultat.", navodi se u izvještaju OSCE-a.​

U svakom slučaju, ova odluka predstavlja nečuven napad na sudsku odgovornost
Izvještaj OSCE-a

Nakon objavljivanja razgovara Tegeltije i Buhe UDT je zaprimio novu prijavu protiv predsjednika VSTV-a.

Treći, zakonski način za smjenu najvišeg pravosudnog funkcionera u zemlji je odluka Visokog predstavnika u BiH.

Zaboravljene Bonske ovlasti OHR-a

Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, u skladu sa svojim nadležnostima poznatijim pod imenom Bonske ovlasti, ima zakonsku moć da zbog zloupotreba smijeni svakog javnog funkcionera u zemlji. Ipak, ovu polugu OHR nije koristio već 11 godina. Visoki predstavnik više puta je javno opravdavao nekorištenje ovih ovlasti nepostojanjem podrške za to u Vijeću za implementaciju mira u BiH.

Brzu istragu su zatražile i međunarodne organizacije i ambasade, smatrajući da ovakve situacije produbljuju nepovjerenje javnosti u pravosuđe. Ured visokog predstavnika je pozvao Tegeltiju da podnese ostavku:Čini se da je, nakon ovoga i nakon takozvane afere ‘Potkivanje’, teško, štaviše gotovo nemoguće obnoviti integritet predsjednika VSTV-a. Razgovori poput onog koji se čuje na snimku istinski demoraliziraju i djeluju demotivirajuće za cjelokupno pravosuđe“.

Ostavka zbog moralne odgovornosti - nepostojeća praksa u BH pravosuđu

Četvrti, put o kojem malo ko razmišlja je eventualna dobrovoljna ostavka Milana Tegeltije na mjesto prvog funkcionera BH pravosuđa. Iako, u teoriji, pravosudni funkcioner mora da ima integritet, etiku i visoke moralne vrijednosti, u praksi se nikada nije desilo da zbog ovih razloga neki pravosudni funkcioner podnese ostavku.

Prve rekcije Milana Tegeltije na novu aferu čiji je glavni akter upućuju da je malo vjerovatno očekivati ovakav razvoj događaja. Raspravu o korupciji u pravosuđu Predsjednik VSTV-a je uz pomoć svojih političkih patrona pokušao preokrenuti u "napade obavještajne službe na ustavni poredak" i "ugroženost srpskih funkcionera u Sarajevu", što je taktika poricanja već viđena više puta u prošlosti.

Tegeltija: Tužiću medije, novinare, kolege u BiH i inostranstvu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:18 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG