Izdvojeno
BiH se zbog tromosti administracije nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronavirus

Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.
BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.
Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.
Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.
Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.
Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.
“BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.
Komplikovan administrativni sistem
Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.
“Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
“U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.
Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.
“Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
“Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.
BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.
Donacije lijekova
Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.
U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.
Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.
“ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.
Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.
“Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.
Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.
“Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.
Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.
“Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.
Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.
“Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.
“Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.
“Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.
Remdesivir – najtraženiji lijek
Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.
Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.
“U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.
Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.
“Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.
U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.
“Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.
Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.
“Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.
Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.
See all News Updates of the Day
Ekskluzivno: "Kriza" s amfibijskim brodovima prouzročila nedostatke u vatrenoj moći marinaca

Nedostatak amfibijskih ratnih brodova za komandante širom svijeta dostigao je prelomnu tačku, a zvaničnici odbrane upozoravaju Glas Amerike da je kriza izazvala višemjesečnu krizu kritične vatrene moći marinaca sa mora.
"Imam marince, imam eskadrile, imam bataljone i baterije... Jednostavno nemam amfibije", rekao je komandant marinaca general Eric Smith za Glas Amerike u ekskluzivnom intervjuu.
Dok amfibijski ratni brodovi, poznati kao amfibe, čine samo 10% flote, oni su najbolja alternativa nosačima aviona kada komandantima treba nešto preciznije ili ekspeditivnije. Oni su ujedno i jedini brodovi napravljeni za snage brzog reagovanja marinaca, poznate kao marinske ekspedicione jedinice (MEU), kako bi dopremile opremu i trupe od mora do obale tokom napada.
„Vozemci su nam od vitalnog značaja. Oni su egzistencijalni dio onoga što smo mi kao marinci”, rekao je Smith.
Vojni švajcarski nož
Jednom raspoređene, ove jedinice od oko 2.000 marinaca i mornara predstavljaju vojni švicarski nož, koji osiguravaju sve, od udarne snage s borbenim avionima F-35, do podrške u operacijama evakuacije neboraca i pomoći u katastrofama, kao kada je 15. MEU požurila humanitarnu pomoć nakon što je u listopadu posljednji put iskrcala na Filipinima.
Potrebna su tri amfiba – jedan amfib na velikoj palubi i dva manja – da se napravi Amphibious Ready Group koja prevozi marince, jedinicu koja se često naziva ARG/MEU.
Smit kaže da su vojsci potrebne tri jedinice od ove tri broda koje su stalno raspoređene u inostranstvu – jedna sa istočne obale, jedna sa zapadne obale i jedna iz Japana – plan poznat kao 3.0.
„Komandant INDOPACOM-a, komandant EUCOM-a, komandant AFRICOM-a su svi pozvali na ARG/MEU, tako da je 3.0 uslov.”
Međutim, Smith kaže za Glas Amerike da ne može postići ovaj zahtjev s brojem amfiba koje su danas spremne.
'Spuštanje brodova na zemlju'
Dok je američka vojska bila zauzeta vođenjem dva rata na Bliskom istoku, njena amfibna flota, opterećena odgađanjima i kašnjenjima u održavanju, propala je, rekla je Shelby Oakley iz Ureda za odgovornost vlade. Oakley je autor GAO izvještaja u decembru koji je pokazao da je polovina od 32 amfiba u floti u lošem materijalnom stanju.
"Vi vodite ove brodove na zemlju, a ne vodite računa o njima", rekla je ona za Glas Amerike. “Ovo je otprilike kao da samo vozite svoj automobil i nikada ne mijenjate ulje i očekujete da će trajati 15 godina. ... Ključni sistemi ne funkcionišu na način na koji bi trebali,” rekao je Oakley.
Kongres je 2022. godine naredio mornarici da zadrži najmanje 31 amfibu u svojoj floti nakon što je služba pokušala da se oslobodi šest loše održavanih brodova u svom planu budžeta za fiskalnu 2023. godinu. Korpus marinaca je rekao da će minimalno 31 amfiba biti dovoljna da završe svoje misije, sve dok stopa spremnosti flote ostane na 80% ili više.
"Vaša stopa spremnosti je pala u rasponu od 50 posto, i treba da bude 80%, onda bih rekao da je to kriza", rekao je Smith za Glas Amerike.
Jedna od amfibija – USS Tortuga – nije plovila više od decenije. A postoji još 15 za koje Vladin ured za odgovornost kaže da su na putu da dođu do kraja svog 40-godišnjeg radnog vijeka.
"Pokušavamo da ostarjele snage budu spremne i fokusirane na ono što treba da urade", rekao je Admiral Jim Kilby, vršilac dužnosti šefa pomorskih operacija, za VOA u ekskluzivnom intervjuu prošlog mjeseca.
Prema Kilbyju, problem se proteže i dalje od amfibijskih brodova.
“Naporno pokrećemo cijelu mornaricu. Dakle, kada sam počeo u mornarici, imali smo skoro 600 brodova. Sada imamo pola toga, ali i dalje radimo istu misiju”, rekao je Kilby.
Praznine u pokrivenosti
Kilby kaže da se Mornarica pokušava pozabaviti problemima koji vuku njenu flotu na isti način na koji je riješila probleme prizemljenja svojih borbenih aviona prije nekoliko godina, pomno nadgledajući svoje procese kako bi prilagodila dugogodišnje prakse koje usporavaju promjene.
“Površinski odbor je udvostručio broj brodova koji su završili održavanje na vrijeme. To nije mjesto gdje želim biti. Želim da budem bolji, tako da nije prihvatljivo imati 50 odsto”, rekao je on.
Međutim, Kilby nije imao određen datum, kada je mornarica planirala da poveća spremnost amfibijske flote sa 50% na 80%, hitna potreba za komandanta koji kaže da su "praznine u pokrivenosti" već počele.
“Postojala je operacija evakuacije neboraca kako bi se američki građani izvukli iz Sudana kada je izbijalo nasilje. A pošto nije bilo prisustva ARG/MEU, komandant AFRICOM-a je bio primoran da koristi komercijalne aviokompanije“, rekao je Smith.
Čak i kada su ARG/MEU jedinice raspoređene, često su raspoređene nepotpune. USS America Amphibious Ready Group je prošle godine raspoređena s dva broda umjesto tri jer nije bilo dostupnog drugog amfiba.
A USS Boxer Amphibious Ready Group imala je toliko kašnjenja u održavanju da je mornarica morala odgoditi raspoređivanje svakog broda prošle godine, sve mjesece kasnije nego što je planirano.
Ono što je trebalo da bude devetomjesečno raspoređivanje rezultiralo je sa samo dva mjeseca sa sva tri broda zajedno.
„Kada Boxer nije bio tamo, nisu mogli da izvode operacije F-35, nisu mogli podržati međunarodnog partnera kako su planirali“, rekao je Oakley za Glas Amerike.
'Nije uslov za mornaricu'
31. MEU je upravo završio svoju posljednju patrolu na USS America Amphibious Ready Group ranije ovog mjeseca. Sljedeći ARG/MEU koji će biti raspoređen sa istočne obale ili Japana je još nekoliko mjeseci udaljen, prema zvaničnicima koji su razgovarali sa VOA pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o budućem planiranju. Zvaničnici kažu da jedan vjerovatno neće biti raspoređen sa Zapadne obale do 2026. godine.
Jedan mornarički zvaničnik rekao je Glasu Amerike da služba planira samo raspoređivanje jednog ARG/MEU u isto vrijeme samo 10 mjeseci u godini. Upitan o neskladu između potreba marinaca i dostupnosti amfiba u mornarici, Kilby je za Glas Amerike rekao da zahtjev marinaca 3.0 "nije zahtjev mornarice".
“Nemam plan da dobijem 3.0. Imam plan da zadržim 31 brod po zakonu u našem planu brodogradnje”, rekao je Kilby.
Kako Vladin Ured za odgovornost ističe u svom izvještaju, planiraju banke u mornarici da šest amfiba zadrže u floti nekoliko godina nakon očekivanog vijeka trajanja od 40 godina, uključujući neke od onih koje su trenutno u lošem stanju.
„Postoje ogromna pitanja o tome da li će oni uopšte uspjeti u svojoj službi, očekivani radni vijek“, rekao je Oakley.
Amfibijski ratni brodovi uglavnom nisu ispunili planirane planove održavanja mornarice iz 2010. godine, prema dokumentaciji marinaca. Konkretno, od 2010. do 2021. godine, mornarica je produžila više od 70% održavanja amfibijskih ratnih brodova nakon prvobitno planiranog datuma završetka.
"Ovo je kumulativno rezultiralo sa 28,5 godina izgubljene obuke i vremena raspoređivanja za te brodove i njihove povezane marince", navodi se u izvještaju Ureda za odgovornost vlade u decembru.
Decenija za popravku
Vršilac dužnosti šefa pomorskih operacija rekao je da Mornarica trenutno planira raspoloživost održavanja koja je potrebna za obavljanje posla koji je neophodan da bi amfibe dovele do procjene zdravlja životnog ciklusa iznad lošeg. Održavanje sedam amfiba koje nisu bile finansirane u prethodnim budžetima finansira se iz budžeta koji danas razmatra Kongres, rekao je Kilby za Glas Amerike.
"Posvećeni smo 31 amfibijskom brodu... i kada dobijemo novi brod, zamijenit ćemo stari, jer je taj stari brod skuplji i teži za održavanje", rekao je.
Vladin ured za odgovornost kaže da čak i ako se planiranje poboljša, mornarica i marinski korpus će možda i dalje morati da preispitaju ukupan broj brodova potrebnih za njene misije.
"To je matematika, i to su podaci koje trebamo da urade da bismo mogli da shvatimo koliko još ovih stvari treba da kupimo, koliko nam je još potrebno da brže dođemo na internet da bismo mogli da nastavimo da ispunjavamo ovaj broj", rekao je Oakley.
General Smith je rekao da će za rješavanje problema trebati najmanje deset godina, što bi se moglo pogoršati ako se Sjedinjene Države nađu u budućem sukobu s Kinom.
“Cijela poenta izbacivanja ARG/MEU je da se spriječi sukob,” rekao je on.
Kilby kaže da mornarica želi da se problem riješi do 2027. godine - godine, kada je kineski lider Xi Jinping naredio vojsci da bude spremna da silom zauzme Tajvan kojim vlada demokratski.
“Imamo mornaricu koju imamo. To je mornarica koju ćemo uglavnom imati 2027. godine, i samo trebamo njome upravljati efikasnije i efektivnije”, rekao je.
Rubio: Dodik ugrožava sigurnost Bosne i Hercegovine

Američki državni sekretar Marco Rubio reagovao je na posljednje istupe predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji je u srijedu potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona koji su usvojeni na sjednici skupštine tog bh. entiteta, a kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH.
Rubio je u objavi na platformi X napisao da djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podriva institucije Bosne i Hercegovine i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.
„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”, napisao je u objavi američki državni sekretar Marco Rubio.
Tužilaštvo BiH je objavilo u četvrtak da vodi istragu zbog napada na ustavni poredak, dan nakon što je predsjednik entiteta RS Milorad Dodik potpisao ukaz o proglašenju zakona kojim se Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTV-u BiH i SIPA-i zabranjuje djelovanje u tom entitetu.
Prema Krivičnom zakonu BiH, najmanja propisana kazna za ovo krivično djelo je pet godina zatvora uz zabranu političkog djelovanja.
Iako Tužilaštvo BiH nije govorilo o imenima, Dodik je na platformi X potvrdio da je dobio poziv Tužilaštva BiH za saslušanje u svojstvu osumnjičenog za napad na ustavni poredak. Obećao je da se neće odazvati.
Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, nadležni sud, a u hitnim slučajevima i tužilac, izdaje naredbu za dovođenjem, koju izvršava sudska policija.
Trump razmatra sankcije i carine protiv Moskve zbog ruskih žestokih napada

Predsjednik Donald Trump rekao je u petak da "snažno razmatra" da uvede sankcije, uključujući i bankarskom sektoru, i tarife Rusiji dok sa Ukrajinom ne postigne sporazum o prekidu vatre i miru.
Trump je prethodno privremeno obustavio vojnu pomoć i slanje obavještajnih podataka Ukrajini, da bi izvršio pritisak na Kijev da pristane na primirje, nakon žučne polemike sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prije nedelju dana.
"Na osnovu činjenice da Rusija trenutno apsolutno žestoko napada Ukrajinu na ratištu, snažno razmatram bankarske sankcije velikog obima, sankcije i tarife Rusiji dok se ne postigne dogovor o primirju i konačni sporazum o miru. Rusiji i Ukrajini poručujem da odmah sjednu za sto, prije nego što bude prekasno. Hvala", napisao je Trump na svojoj mreži "Truth social".
Tramp je bio suočen sa kritikama zbog odnosa prema Ukrajini, uključujući i njegov prošlomjesečni komentar da je Kijev, a ne Rusija, odgovoran za početak rata, prenosi agencija Rojters.
Sjedinjene Države i njihovi partneri su nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Moskvi uveli sveobuhvatne sankcije - uključujući kaznene mjere čiji je cilj da se ograniči ruski profit od nafte i gasa, između ostalog ograničavanjem cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu.
Ruske snage su tokom noći bombardovale ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i dronovima, saopštili su zvaničnici u petak, nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će naredne nedelje biti održani razgovori sa američkim zvaničnicima o kraju rata, prenosi agencija AP.
Ukrajina je bila meta "masovnog" napada raketama i dronovima, napisao je na Faceboooku ministar energetike Herman Haluščenko. Vlasti su saopštile da je povrijeđeno najmanje 10 osoba, među kojima i jedno dijete.
"Rusija pokušava da naškodi Ukrajincima gađanjem energetskih objekata i ne odustaje od cilja da nas ostavi bez svijetla i grijanja i da izazove najveću štetu prosječnim građanima", napisao je Haluščenko.
Rusije je više puta gađala ukrajinsku energetsku infrastrukturu tokom rata, što je poremetilo grijanje i snabdijevanje strujom i vodom. Ukrajinski zvaničnici optužili su Rusiju da zimu koristi kao oružje, da bi podrila moral civila.
Zelenski je u petak dobio podršku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za ukrajinski prijedlog o prvim koracima ka zaustavljanju rata, uključujući obustavu napada raketama, dronovima i bombama na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu. Zelenski je takođe predložio da se obustave borbene operacije u Crnom moru, da bi se omogućila bezbjedna plovidba.
"Podržavamo ideju hitnog prekida vatre i obustavu napada u vazduhu i na moru kao mjere za izgradnju povjerenja između strana", rekao je ukrajinski predsjednik tokom video razgovora sa evropskim liderima.
Zelenski je prvi put sugerisao te početne korake u utorak u objavi na X-u, kada je naveo da je spreman da radi pod "snažnim liderstvom" američkog predsednika na postizanju dugotrajnog mira. Zatim je korake predstavio evropskim saveznicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da su energetske zalihe legitimna meta u ratu, zato što su povezane sa "ukrajinskim vojno-industrijskim kompleksom i proizvodnjom oružja".
Ruska protivvazdušna odbrana je tokom noći oborila 39 ukrajinskih dronova, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Rusija je ispalila 67 raketa iz vazduha, sa kopna i mora, i 194 drona, saopštile su ukrajinske vazdušne snage. Primarna meta bili su objekti za vađenje prirodnog gasa.
Ukrajina je prvi put upotrijebila francuske borbene avione Mirage-2000, koji su isporučeni prije mjesec dana, da odbije napade, navele su ukrajinske snage. Kijev takođe ima zapadne lovce F-16.
Ukrajinska odbrana oborila je 34 rakete i 100 dronova, dok do 10 projektila nije stiglo do meta, a 86 bespilotnih letjelica je nestalo sa radara, navodi se u saopštenju.
Zelenski je u četvrtak veče najavio da će otputovati u Saudijsku Arabiju u ponedeljak da se sastane sa prestolonaslednikom Mohammedom bin Salmanom, a da će njegov tim ostati u toj zemlji da razgovara sa američkim zvaničnicima.
Witkoff: U toku razgovori o susretu američke i ukrajinske delegacije u Saudijskoj Arabiji

Specijalni izaslanik predsjednika Trumpa za pregovore Steve Witkoff, govoreći ispred Bijele Kuće, izjavio je da je predsjednik Trump, nakon pisma od ukrajinskog lidera Zelenskog u kojem on kaže da je spreman u bilo kojem trenutku sjesti za pregovore i potpisati sporazum pod američkim okriljemm, zatražio da se koordinira američki sastanak sa ukrajinskom delegacijom u Rijadu ili u Džedi u Saudijskoj Arabiji.
Sastanak bi se mogao održati slijedeće nedjelje. Cilj ovog susreta je da se utvrdi zajednički okvir za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, kao i da se odredi datum početka primirja.
Witkoff je naglasio da predsjednik Trump smatra da je pismo Zelenskog u kojem se iskreno zahvaljuje na dosadašnjoj pomoći, pozitivan korak naprijed.
"Vjerujem da će sastanak između nas i Ukrajinaca slijedeće nedjelje biti dobar i, nadamo se, dobar signal i Rusiji", kazao je Witkoff. "Mi želimo mir. Želimo mir na Srednjem istoku, mi želimo mir u Ukrajini. Predsjednik želi mir, on je američki vrhovni zapovjednik, i mi pratimo njegove upute. Mi želimo mir u cijelom svijetu. Mi smo uvjereni da se ovi sukobi mogu smiriti , riješiti, i mi to dokazujemo svaki dan."
Witkoff je ovom prilikom govorio i o najnovijem oštrom zahtjevu predsjednika Trumpa upućenog Hamasu, da se pod hitno oslobode taoci i predaju tijela ubijenih taoca. On je najavio svoj mogući odlazak na Srednji istok nakon što prime pozitivan odgovor od Hamasa, za čije čelnike je rekao da se nisu ponijeli u skladu s onim što su obećali.
"Ovo je dobra prilika za Hamas da postupi kako je dogovoreno", kazao je Witkoff.
Obraćanje predsjednika Trumpa naciji i Kongresu: Amerika se vratila!

Na samom početku, predsjednik SAD Donald Trump je započeo tradicionalni govor naciji i zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa riječima „Amerika se vratila!”.
Trump je kazao je kako je njegova administracija uradila više u 43 dana, nego bilo koja administracija u četiri ili osam godina, dodajući kako su tek počeli.
„Naš duh, pouzdanje i američki san su se vratili”, kazao je Trump. „Ovo je nešto čemu svijet nije ranije svjedočio i neće.”
Ilegalni prelasci granice na najnižem nivou ikad
Veći dio svog govora predsjednik Donald Trumpo posvetio je ilegalnoj imigraciji, rekaviš kako su ilegalni prelasci granice u prethodnih šest mjeseci najniži ikada. „Poslušali su me da ne dolaze”, rekao je.
Svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joe Bidena je nazvao najgorim predsjednikom ikada u u historiji SAD. Bidenovu administraciju je optužio za sve loše što se desilo u Americi.
„Bidenova otvorena politika granica uvezla nam je ubice, gangstere, silovatelje, ali ih brzo vraćamo nazad”, rekao je Trump.
Naveo je kako je neophodno ukloniti prijetnje koje dolaze iz Meksika, a posebno je naglasio kartele droge i njihove pripadnike, kao i ilegalni uvoz fentanila koji je u SAD sve prisutniji.
Među Trumpovim gostima u prepunoj sali Kongresa bile su i porodice 2 mlade djevojke koje su mučki ubijene, nakon što su silovane, od strane ilegalnih migranata s teškim kriminalnim dosijeima.
Patimo od najgore inflacije u posljednje četiri godine
Tokom obraćanja Kongreu, Trump je kazao kako mu je apsolutni prioritet spasiti ekonomiju, i zaustaviti inflaciju koju je izazvala prethodna administarcija,kao i obezbijediti dramatično i trenutačno olakšanje radničkim obiteljima. Trump je naglasio da je užasna ekonomska politika prethodne administracije dovela do značajnog povećanja cijene energije, namirnica te dovela do najgore inflacije posljendih godina.
Trump je objavio da Administracija već radi na gigantskom plinovodu za prirodni plin na Aljasci, dodajući da su Japan, Južna Koreja i nekoliko drugih zemalja već izvijestili Administraciju da žele biti partneri u ovom velikom biznisu. Amerika inače leži na ogromnim zalihama prirodnog, zemnog plina.
„Naš fokus je smanjiti cijenu energije, gasa, životnih namirnica”, rekao je amwerički predsjednik. „Mi imamo više gasa pod našim nogama nego iko drugi. I zato ćemo bušiti.”
Ošto je kritizirao Zakon o CHIPS-u zakon vrijedan 280 milijardi dolara koji je usvojen za vrijeme Bidenove administracije kako bi se potaknula domaća proizvodnja poluvodiča.
Koliko nas oni budu oporezovali, toliko ćemo i mi njih
Pohvalio se carinama od 25 posto koje je uveo na strani aluminij, bakar, drvo i čelik. Naveo je kako želi smanjiti takse na domaću proizvodnju. Najavio je uvođenje carina svima, od Kanade, Meksike, Brazila, Indije, Kine, koje, kako je kazao „naplaćuju takse Americi”.
„Taj sistem je nepravedan i to će biti završeno s drugim Aprilom”, rekao je. „Svi oni koji su nam uveli carine, uvest ćemo i mi njima.”
Trump je obećao smanjenje poreza, predlažući da ono postane trajno i da se donese zakon kojim bi se ukinuli porezi na napojnice i prekovremeni rad. Između ostalog, predsjednik Trump je predstavio plan za poduzimanje koraka u vezi s domaćom proizvodnjom „rijetkih zemnih minerala”.
„Kasnije tokom sedmice poduzeti ću historijsku akciju da dramatično povećam proizvodnju kritičnih i rijetkih zemnih minerala u SAD-u”, dodao je predsjednik tokom svog obraćanja Kongresu.
Pohvalio je i velika ulaganja tehnoloških divova Applea, Oraclea i TSMC-a, ističući velike investicije koje su ove moćne kompanije, kao i proizvođač čipova TSMC najavili proteklih sedmica.
Apple je prošle sedmice objavio da će uložiti 500 milijardi dolara u razvoj svojih pogona u SAD-u, što uključuje izgradnju novog središta za proizvodnju poslužitelja u Houstonu u Teksasu za podršku Apple Intelligence-u.
U ponedjeljak je veliki tajvanski proizvođač čipova TSMC objavio da ulaže 100 milijardi dolara u svoje proizvodne operacije u SAD-u. Ulaganje će ići prema izgradnji triju naprednih planova za proizvodnju čipova u Arizoni, za koje je Trump kazao da će otvoriti desetke hiljada radnih mjesta.
Trump je rekao da će njegove carine „učiniti Ameriku ponovno bogatom”, dodati pravednost američkoj trgovini s inozemstvom i promicati američku industriju, uključujući čelik i poljoprivredu.
Upozorenje federalnim uposlenicima
Predsjednik SAD Donald Trump osvrnuo se i na efikasnost Vlade. Naveo je da je otvorio novi odjel za njenu efikasnost, na čijem je čelu Elon Musk. Uputio je upozorenje federalnim uposlenicima koji se opiru da se vrate na posao u urede, da će kako je kazao „odmah biti otpušteni”. Dodao je kako se stotine hiljada federalnih radnika nisu pojavili na poslu jer je njegova administracija naredila ukidanje pravila iz ere Covida koja dopuštaju veću fleksibilnost.
„Moja administracija će vratiti vlast od ove neodgovorne birokracije i ponovno ćemo vratiti istinsku demokraciju u Ameriku. I svaki savezni birokrat koji se bude protivio ovoj promjeni bit će odmah uklonjen s dužnosti”, kazao je Trump.
Dodao je kako su dani vladavine neizabranih birokrata prošli. Kazao je da radnici trebaju biti unaprijeđeni na osnovu znanja i svojih vještina, a ne prema statusu, rasi, naciji.
Radimo na završetku brutalnog rata između Rusije i Ukrajine
„Neumorno radim na okončanju brutalnog sukoba između Rusije i Ukrajine”, kazao je predsjednik Donald Trump govoreći pred Kongresom. „SAD su poslale milijarde dolara Ukrajini, bez ikakve garancije. Svake sedmice 2000 ljudi bude ubijeno, ranjeno u tom ratu, i Ukrajinaca i Rusa, i ja to želim zaustaviti. Ukoliko želite zaustaviti rat, onda morate pregovarati sa svim stranama uključenim u sukob.”
Poruka od Zelenskog
Trump je potom kazao je kako mu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao pismo u kojem, kako je kazao. stoji: „Spreman što je prije moguće doći za pregovarački sto kako bi se postigao trajni mir… pod okriljem Amerike i predsjednika Trumpa… Kada je riječ o mineralima i sigurnosti, Ukrajina je spremna potpisati ga u bilo koje vrijeme koje vam odgovara.”
Traćenje miliona i miliona dolara
U svom obraćanju predsjednik Donald Trump je podsjetio kako je prethodna administracija rasipala novac, te da je i to spriječio, i još spriječava: „Zamrznuo sam svu američku stranu pomoć, izašli smo iz korumpirane Svjetske zdravstvene organizacije...”
Istakao je kako je prethodna administaracija potrošila na stotine miliona dolara finansirajući različite programe svih vrsta u brojnim zemljama svijeta, od Mozambika do Srbije - ali od koji su neki, kako je naglasio, najblaže rečeno bizarni, poput istraživanja transgenderizma na miševima.
Od polaganja zakletve do danas , predsjednik Trump je potpisao rekordan broj tzv. Predsjedničkih naredbi, iz sfere ekonomije, medjunarodne trgovine, migracije, te nekoliko naredbi koje se odnose na zaštitu zdravlja djece, zabranu tranzicije maloljetnika iz jednog spola u drugi bez odobrenja roditelja , te zabranu sudjelovanja trans-žena u sportovima za djevojčice u državnim školama - ili će u suprotnom ostati bez federalnih fondova.
Nekoliko minuta nakon što je započeo govor, predsjednika Trumpa su prekidali prosvjednim povicima neki od demokrata. Medjutim, kada su povici bili preglasni, predsjedavajući Kongresa, Mike Johnson je, po utvrdjenom protokolu, zatražio od specijalnih snaga koje štite Kongres , da izvedu najglasnijeg koji je nadvikivao predsjednika, demokratskog zastupnika iz Texasa Al Greena.
Odgovor demokrata
Dajući demokratski odgovor na obraćanje predsjednika Donalda Trumpa na zajedničkoj sjednici Kongresa, američka senatorica Elissa Slotkin rekla je u utorak da je Americi potrebna odgovorna promjena i da treba biti angažozvani lider u međusobno povezanom svijetu.
Slotkin je rekala da cijene namirnica, stanovanja i zdravstvene skrbi moraju pasti i da Trump nema vjerodostojan plan za njihovo rješavanje.
Rekla je da će Trumpova ekonomska politika natjerati Amerikance da „plate u svakom dijelu” svojih života, uključujući carine i trgovinske ratove, rastući nacionalni dug i potencijalnu recesiju.
„Predsjednik Trump pokušava svojim prijateljima milijarderima dati dar bez presedana”, rekao je Slotkin.
Također je spomenula biznismena Elona Muska, koji pod Trumpom vodi Odjel za učinkovitost vlade, ističući zabrinutost zbog raširenih otpuštanja saveznih radnika i pristupa podacima Amerikanaca koji njegov tim ima.
„Potrebna nam je učinkovitija vlada. Ako želite smanjiti otpad, pomoći ću vam u tome. Ali promjena ne mora biti haotična niti nas učiniti manje sigurnima”, rekla je Slotkin.
Također je govorila o žestokom sastanku u Bijeloj kući prošle sedmice kada je Trump prekorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog „nepoštovanja”
Slotkin je rekla da je sastanak sažeo Trumpov pristup svijetu.
„On vjeruje u podilaženje diktatorima poput Vladimira Putina i udaranje naših prijatelja u zube poput Kanađana”, rekla je. „On vidi američko vodstvo kao ništa više od niza transakcija nekretninama"
Slotkin je rekla da je američka demokratija težnja svijeta i da je upravo sada u opasnosti.
Trump nastoji provesti vanjsku politiku „Amerika na prvom mjestu”, koja uključuje naredbe o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi i Svjetske zdravstvene organizacije te o smanjenju rada Američke agencije za međunarodni razvoj.
Slotkin je rekla da bi radije imala Sjedinjene Države kao svjetskog lidera nego Rusiju ili Kinu.
„Postupci Donalda Trumpa sugeriraju da on u dubini srca ne vjeruje da smo iznimna nacija. On očito ne misli da bismo mi trebali upravljati svijetom”, rekla je.
Slotkinova je također kazala kako je sretna da je predsjednika Ronald Reagan vodio Ameriku u vrijeme Hladnog rata, kada je ona bila djevojčica, dodajući kako bi Trump izgubio hladni rat svojom politikom.