Izdvojeno
BiH se zbog tromosti administracije nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronavirus
Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.
BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.
Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.
Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.
Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.
Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.
“BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.
Komplikovan administrativni sistem
Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.
“Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
“U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.
Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.
“Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
“Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.
BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.
Donacije lijekova
Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.
U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.
Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.
“ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.
Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.
“Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.
Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.
“Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.
Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.
“Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.
Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.
“Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.
“Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.
“Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.
Remdesivir – najtraženiji lijek
Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.
Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.
“U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.
Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.
“Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.
U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.
“Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.
Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.
“Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.
Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.
See all News Updates of the Day
Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?
Novoizabrani turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s izazovom balansiranja veza između Rusije i zapadnih saveznika. Veto Ankare na kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u je ključni test njene lojalnosti, a analitičari smatraju da Erdoğan možda traži obnavljanje veza sa Vašingtonom.
SAD: Vanredno stanje za LGBTQ+ populaciju
Kampanja za ljudska prava objavila je vanredno stanje za LGBTQ+ zajednicu u SAD i smjernice u kojima se navodi koji su diskriminativni zakoni donijeti u svakoj saveznoj državi, uz informacije o tome koja prava ima zajednica, kao i obavještenja kome se obratiti za zdravlje i bezbjednost.
Uz upozorenje o trenutnoj političkoj klimi, najveća organizacija u SAD koja se bavi pravima lezbejki, gej, biseksualih, transrodnih i kvir Amerikanaca kaže da upozorenja za putovanja na opasna mjesta nisu dovoljna pomoć ljudima koji žive u takozvanim neprijateljski nastrojenim državama.
Kampanja je navela da preduzima mjere kako bi odgovorila na opasan rast diskriminatornog zakonodavsta koji je bez presedana u saveznim državama ove godine, sa više od 70 zakona protiv LGBTQ+ zajednice u 2023. godini što je dvostruko više od prošle godine. U izvještaju "LGBTQ+ Amerikanci pod napadom" navodi se da su ti akti dio koordinisanih republikanskih napora, koje su podržale "ekstremističke grupe koje imaju izdašne fondove".
Smjernice date pod naslovom “Odbrana LGBTQ+ Amerikanaca” nude informacije kako se podnosi prijava zbog narušavanja građanskih prava i navodi gdje se može naći finansijska pomoć ili posao u onome što naziva "bezbjednim državama". U dijelu pod nazivom "Upoznajte svog neprijatelja/ Opoziciju" navodi se kako se angažovati u lokalnom aktivizmu i protiviti naporima protiv LGBTQ+ zajednice i kako se snaći u teškim razgovorima sa prijateljima i porodicom.
Smjernice imaju za cilj da pomognu milionima ranjivih osoba, "bez obzira da li planiraju da na ljeto putuju negdje gdje je povećana opasnost za LGBTQ+ ljudima, ili žive u državama čije u kojima se zakonima i političkim ekstremizmom stavlja meta na naša leđa", navodi u saopštenju Keli Robinson, predsjednica Kampanje za ljudska prava.
Objavljivanje vanrednog stanja se događa prvi put u istoriji Komiteta za ljudska prava i stiže u momentu kada u državama koje drže republikanci usvajaju zakone usmjerene prema ljudima u odnosu na njihov identitet, kao što je nekoliko zakona koji osporavaju transrodnost, od korištenja ličnih zamjenica do toaleta, ili zdravstenih usluga.
Među posljednjima u seriji zakona, je onaj koji je u završnoj proceduri u Luizijani koji će zabraniti zaposlenima u javnim školama da sa djecom školskog uzrasta raspravljaju o seksualnoj orjentaciji ili polnom identitetu. Zakon je sličan onome koji su kritičari u Floridi nazvali "Ne reci gej" kojim se zabranjuje razgovor ili nastava o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u uzrastima od predškolskog do trećeg razreda osnovne škole.
Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu
Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.
MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.
Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.
„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.
Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.
„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.
Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.
Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.
Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.
Plastični otpad guši planetu
Sastanak komiteta Ujedinjenih naroda posvećen iskorijenjivanju zagađenja plastikom počeo je u Parizu. Plastika se gomila od okeanskog dna do deponija. Proizvođači su započeli prelazak na biorazgradive materijale, ali milijarde tona ovog otpada već se nalazi u našem okruženju
State Department: Presudom Stanišiću i Simatoviću zatvoreno poglavlje međunarodne pravde
Prošlonedeljna konačna presuda Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu u slučaju Jovice Stanišića i Franka Simatovića bila je dugo čekana, i označava zavšetak posljednjeg slučaja koji je proistekao iz rada Haškog tribunala, čime se zatvara važno poglavlje međunarodne pravde za bivšu Jugoslaviju, saopšteno je u ponedeljak iz State Departmenta.
Suđenje Stanišiću i Simatović trajalo je dvije decenije i bilo najduži postupak vođen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Pravosnažnim presudama Međunarodnog rezidualnog mehanizma, dvojica nekadašnjih čelnika resora Službe državne bezbjednosti Srbije osuđeni su na po 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
"Zahvalni smo sudijama, pravnicima i drugom osoblju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovog nasljednika - Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, u Hagu, na decenijama rada i ogromnom doprinosu vladavini prava i borbi protiv nekažnjivosti", navodi se u saopštenju koje je potpisao portparol State Departmenta Metju Miler.
Sjedinjene Države takođe su odale priznanje "hrabrosti i istrajnosti žrtava, preživelih i njihovih najbližih, koji su nastavili borbu za zvanično priznanje tih zločina".
"Svjesni smo hrabrosti hiljada svjedoka koji su učestvovali u ovom i drugim suđenjima i bez kojih pravda ne bi bila zadovoljena. Presude za zvjerstva ističu individualnu odgovornost i ne odražavaju se na cijeli narod" , ističe se u saopštenju, u kome se dodaje da će SAD nastaviti da se zalažu za pravdu, međusobno povjerenje i pomirenje kao temelje mira i stabilnosti.
Presudama koje je izrekao mehanizam, Stanišiću je u kaznu zatvora uručunato sedam godina i četiri mjeseca koje je proveo u pritvoru, dok se Simatoviću računa osam godina i četiri mjeseca.
Oni ostaju u pritvoru mehanizma do prebacivanja u državu u kojoj će izdržavati kazne.
Stanišić i Simatović su, uz zločine u Bosanskom Šamcu, proglašeni krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu u Bosni i Hercegovini.
