Linkovi

Izdvojeno

BiH se zbog tromosti administracije nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronavirus

Ilustracija
Ilustracija

Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.

BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.

Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.

Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.

Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.

Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.

“BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH
Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Komplikovan administrativni sistem

Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

“U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.

Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.

“Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

“Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.

BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.

Coronavirus
Coronavirus

Donacije lijekova

Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.

U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.

Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.

“ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.

Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.

“Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.

Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

“Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.

Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.

“Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.

Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.

“Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.

“Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

“Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.

Remdesivir – najtraženiji lijek

Remdesivir
Remdesivir

Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.

Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.

“U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.

Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.

“Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.

U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.

“Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.

Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.

“Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.

Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.

See all News Updates of the Day

Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku

Izraelske bezbjednosne snage na oprezu dok im se približava automobil na putu na prilazu Sderota, južni Izrael, 8. oktobra 2023.
Izraelske bezbjednosne snage na oprezu dok im se približava automobil na putu na prilazu Sderota, južni Izrael, 8. oktobra 2023.

Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.

Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.

"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.

Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.

Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.

Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.

Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.

Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.

Obavještajni neuspjeh

Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.

"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.

"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.

Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.

Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.

Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.

U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.

"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".

Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka

Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.

Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.

"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.

Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".

"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".

Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.

U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.

Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.

"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.

Trenutak u kom je napad izveden

Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.

"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".

Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.

Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".

On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.

U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.

"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.

Uticaj Irana

Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.

"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.

Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.

Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.

U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.

Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.

Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".

Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".

"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.

Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.

Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".

SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida

SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.

Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom

Arhiv - Žena gleda kroz dio zida na granici SAD i Meksika, u istočnoj Tecati, Meksiko, 7. oktobra 2020.
Arhiv - Žena gleda kroz dio zida na granici SAD i Meksika, u istočnoj Tecati, Meksiko, 7. oktobra 2020.

Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.

Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.

Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."

"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."

To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".

Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.

"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).

Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.

U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.

Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.

"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.

Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.

Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".

Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.

"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.

Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.

"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.

James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan

James Rubin tokom posjete Crnoj Gori u aprilu 2023. (Foto: REUTERS/Stevo Vasiljevic)
James Rubin tokom posjete Crnoj Gori u aprilu 2023. (Foto: REUTERS/Stevo Vasiljevic)

Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.

On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.

Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.

"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.

Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".

Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.

Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.

Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma

Glasanje za smjenu republikanca Kevina McCarthyja sa pozicije predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa SAD.
Glasanje za smjenu republikanca Kevina McCarthyja sa pozicije predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa SAD.

Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.

Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.

Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.

Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.

Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.

Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.

Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.

McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.

Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG