Linkovi

Top priča BiH

BiH se zbog tromosti administracije nije uključila u evropsku nabavku lijekova za koronavirus

Ilustracija

Bosna Hercegovina neće nabavljati lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa kroz veliku evropsku nabavku lijekova pokrenutu sredinom prošlog mjeseca jer nije dostavila podatke o svojim potrebama do trenutka raspisivanja nabavke, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Evropske komisije i Ministarstva vanjskih poslova BiH.

BIRN-u BiH je objašnjeno da BiH, zbog složenosti našeg administrativnog sistema, nije na vrijeme poslala spiskove lijekova za evropski javni poziv za nabavku lijekova za koje se smatra da pomažu u liječenju infekcije COVID-19.

Zdravstvene ustanove objašnjavaju da imaju dovoljne količine dijela lijekova, uglavnom zahvaljujući donacijama ili nabavkama koje su same sprovele, ali da već neko vrijeme ističu potrebe za trenutno najpopularnijim lijekom za liječenje oboljelih od koronavirusa – remdesivirom.

Kada je BIRN BiH ranije pisao o lijekovima koje BiH nabavlja na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), iz Ministarstva civilnih poslova BiH je rečeno da će se “lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.

Mjesec i po kasnije, evropski tender je raspisan, ali BiH u njemu ne učestvuje.

Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije, potvrdila je za BIRN BiH da BiH nije iskazala interes za nedavno objavljeni tender za nabavku lijekova.

“BiH nije uključena u nabavku lijekova potrebnih za odjele intenzivne njege koja je raspisana 17. juna, niti je do sada izrazila interes za predstojeću nabavku. Nabavka ostale opreme, poput testova i zaštitne medicinske opreme, još se razmatra. Ovo je bio jedini tender koji se odnosi na nabavku lijekova raspisan od aprila tekuće godine do danas”, kaže Pisonero.

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH
Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Komplikovan administrativni sistem

Ministarstvo civilnih poslova BiH tvrdi kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu liste iskazanih potreba za nabavku lijekova.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se Ministarstvu civilnih poslova BiH u petak, 12. juna 2020. godine, elektronskom porukom poslanom nakon radnog vremena, u 17:15 sati, sa zahtjevom da se do ponedjeljka, 15. juna, u 12 sati, po treći put, dostavi usaglašena lista potreba radi pokretanja procedure evropske javne nabavke za lijekove”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

“U ponedjeljak, 15. juna, uputili smo dopis resornim ministarstvima sa zahtjevom da iskažu potrebe u najkraćem roku. Dva dana kasnije, zaprimili smo odgovore entitetskih ministarstava, a 18. juna i odgovor Brčko distrikta BiH. Tog dana kompletirana je lista i proslijeđena Ministarstvu vanjskih poslova BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.

Evropski tender tada je već bio raspisan bez specifikacija iz BiH.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objašnjavaju da je BiH na poziv zakasnila zbog načina na koji bh. administracija funkcioniše i činjenice da Evropska komisija često ostavlja kratak rok za dostavu podataka.

“Dostavili smo Ministarstvu civilnih poslova BiH zahtjev za očitovanje o potrebama BiH za lijekovima koji se koriste na odjelima intenzivne njege u petak, 12. juna, u trenutku kada smo isti, također elektronskim putem, zaprimili od nadležne službe Evropske komisije u 16:45 sati”, potvrđuju iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

“Od zemalja, ugovornih strana, vrlo često se traži da dostave tražene informacije u veoma kratkom roku. S obzirom na specifičnosti BiH i podjelu nadležnosti po ovom pitanju, nadležnim institucijama u BiH je nekada veoma teško u predviđenom roku izvršiti predviđene konsultacije s nižim nivoima vlasti i dostaviti objedinjen odgovor”, navode iz Ministarstva vanjskih posova BiH.

BiH je do sada lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa osiguravala uglavnom zahvaljujući donacijama.

Coronavirus
Coronavirus

Donacije lijekova

Krajem aprila, na 18. vanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera, koji je ranije tog mjeseca potpisala ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Istog dana, Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je saopštenje u kojem se pohvalilo potpisivanjem ugovora o donaciji s kompanijom “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals), koja je donirala 22.800 tableta hidroksiklorokin sulfata.

U tom trenutku, hidroksiklorokin je još uvijek na listi najtraženijih lijekova u borbi protiv infekcije COVID-19.

Ranije, polovinom aprila, domaća farmaceutska kompanija “ZADA Pharmaceuticals” plasirala je na bh. tržište lijek Malcovir, koji je po sastavu hidroksiklorokin i za čiju proizvodnju do tog trenutka niko nije bio registrovan u BiH.

“ZADA Pharmaceuticals” tada najavljuje donaciju lijeka zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji putem Ministarstva civilnih poslova BiH i Vijeća ministara BiH. Ministarstvo civilnih poslova BiH odazvalo se pozivu zahvaljujući kojem je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona donirano 6.000 tableta lijeka Malcovir.

Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, potvrđuje kako bolnica ima dovoljne količine ovog lijeka.

“Trenutno na stanju imamo 1.500 tableta Plaquenila (hidroksiklorokin) koje se nalaze na infektivnom odjelu naše ustanove. Navedene tablete dobili smo putem donacije iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Lijek još uvijek nismo koristili u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa”, naglašava Midžić.

Ranka Kecman, načelnica Kliničke apoteke Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ističe da Klinički centar trenutno raspolaže hidroksiklorokinom, lopinavirom/ritonavirom i interferonom, ali da ih nisu nabavili posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

“Lijekovi čija je nabavka tražena od Ministarstva civilnih poslova BiH još uvijek nisu isporučeni našoj ustanovi. Svi lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih od COVID-19 obezbijeđeni su kroz donacije i procedure redovnih nabavki”, precizira Kecman.

Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, naglašava da im za liječenje COVID-19 jedino nedostaje remdesivir.

“Ovim lijekovima liječeno je više od 400 pacijenata, ali još uvijek nismo u mogućnosti da izvršimo analizu efikasnosti lijekova s obzirom na činjenicu da pandemija još uvijek traje. Analiza i evaluacija tek predstoji po okončanju pandemije. Nije zabilježen niti jedan neželjeni događaj kod pacijenata koji su primali lijekove prema protokolu za liječenje COVID-19”, dodaje Varhaz.

Zdravstveni centar Brčko još uvijek čeka od Ministarstva civilnih poslova BiH jedan dio iskazanih potreba za lijekovima.

“Iskazali smo potrebe u procesu zajedničkih nabavki za lijekove remdesivir i tocilizumab, ali ih nismo dobili. Od Ministarstva civilnih poslova BiH primili smo lijek hidroksiklorokin. Lijek lopinavir/ritonavir nabavljen je sredstvima Centra. Interferon je također bio uključen u zajedničku nabavku, ali ni njega nismo dobili. U procesu smo nabavke i traženja remdesivira i tocilizumaba za potrebe naše ustanove”, obrazlažu iz Zdravstvenog centra Brčko.

“Devet pacijenta oboljelih od koronavirusa u Brčko distriktu BiH u periodu mart – april 2020. godine liječeno jelijekovima hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir. U Zdravstvenom centru Brčko nisu postojali ni kadrovski niti materijalni uslovi za analizu uspješnosti liječenja navedenim lijekovima”, naglašavaju iz Zdravstvenog centara Brčko.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar lijekove je dobila kao donaciju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

“Do sada smo imali dovoljnu količinu dostupnih lijekova. Hidroksiklorokin smo dobili putem donacije iz Federalnog ministarstva zdravstva. Remdesivir nije dostavljan u BiH. Pacijente liječimo hidroksiklorokinom”, saopštavaju iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu o ovoj temi nije želio govoriti.

Remdesivir – najtraženiji lijek

Remdesivir
Remdesivir

Hidroksiklorokin se više ne preporučuje koristiti u liječenju oboljelih od koronavirusa s težom kliničkom slikom. Njegovo mjesto na listi najtraženijih lijekova zauzeo je remdesivir.

Američka agencija za hranu i lijekove izvještava, a prenosi The New York Times, da je nakon uvida u podatke utvrđeno da se dva lijeka – hidroksiklorokin i klorokin – nisu pokazali potencijalno korisnim u odnosu na rizik njihove upotrebe.

“U izvještaju koji je doveo do opoziva upotrebe ovih lijekova navodi se da je u više od 100 slučajeva otkriven ozbiljan srčani poremećaj kod COVID-19 pacijenata. U 25 slučajeva liječenje je završilo smrtnim ishodom”, piše The New York Times.

Početkom jula, Svjetska zdravstvena organizacija također prihvata preporuku Međunarodnog upravnog odbora programa “Solidarnost” i obustavlja ispitivanje lijekova hidroksiklorokin i lopinavir/ritonavir u liječenju oboljelih od koronavirusa.

“Nakon usvajanja preporuke, istraživanja su odmah prekinuta, ali samo kada je riječ o liječenju teško oboljelih pacijenata. Odluka ne utiče na mogućnost liječenja pacijenata s blažim simptomima ili uspostave terapije neposredno po saznanju da je osoba bila izložena koronavirusu”, predočava Svjetska zdravstvena organizacija.

U istom periodu, Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu remdesivira u Evropskoj uniji pod imenom Veklury.

“Lijek se može dobiti samo na recept i njegova upotreba ograničena je na zdravstvene ustanove u kojima se pacijenti mogu pažljivo nadzirati. Veklury je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka kod bolesnika sa pneumonijom COVID-19 kojima je potreban dodatni kisik i dobro se podnosi s blagim nuspojavama. Konačan izvještaj očekujemo u decembru 2020. godine”, poručuje Evropska agencija za lijekove putem zvanične web stranice agencije.

Kako su ranije kazali sagovornici BIRN-a BiH, zdravstvene ustanove u BiH su prema Ministarstvu civilnih poslova BiH odavno iskazale interes za nabavku remdesivira. Da se traženi lijek nalazi na listi koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Naveli su i da se iz evropskih nabavki moguće povući, što je dobro znati imajući u vidu složenost bh. administracije, a ibrzinu kojom se klinička ispitivanja vezana za COVID-19 osporavaju ili pokreću nova.

“Nakon treće kompletirane liste, obaviješteni smo iz Ministarstva vanjskih poslova BiH da se BiH može uključiti u rezervnu nabavku, kao i sve druge države koje do 17. juna nisu dostavile finalnu potvrdu potreba”, optimistični su uMinistarstvu civilnih poslova BiH.

Prema saopštenjima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim na njihovoj oficijelnoj internetskoj stranici, BiH je do sada zaprimila donacije lijekova od kompanija “ZADA Pharmaceuticals”, “Sandoz” (Lek Pharmaceuticals) i “Sanofi”, kao i Vlade Norveške, Vlade Švicarske, Vlade Japana te Evropske unije.

See all News Updates of the Day

BiH: Privatnicima milioni od sumnjivog parkinga na carinskim terminalima

Border in Rača (Bosnia and Herzegovina)

Emir Mešić, zaposlenik Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), kaže da se zbog ovakvog upravljanja carinskim terminalima milioni iz budžeta svake godine preliju u privatne džepove. Nakon što je na to upozorio nadležne, kaže da premješten na 20 posto slabije plaćeno radno mjesto.

U Bejrutu uništen počasni konzulat BiH, poginuo radnik obezbjeđenja

Ministarstvo vanjskih poslova BiH

Prema objavi Ministarstva vanjskih poslova BiH u eksploziji nije stradao niko od državljana BiH.

Počasni konzulat Bosne i Hercegovine (BiH) u glavnom gradu Libanona Bejrutu uništen je u eksploziji koja se dogodila u lučkom dijelu grada, u utorak, 4. augusta, kada je eksplodiralo skladište amonij nitrata, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa ambasador BiH u Jordanu Mato Zeko, nadležan i za Libanon, te pojasnio da zasad nema informacija da je neko od bh. državljana povrijeđen ili nastradao.

„Još uvijek prikupljamo dodatne informacije i u kontaktu smo s našim počasnim konzulom, gospodinom Zijadom Isom. Počasni konzulat kao objekat je stvarno totalno uništen, doduše, ovo je privatno vlasništvo gospodina Ise. Dobio sam video i stvarno je uništen objekat“, kazao je ambasador Zeko.

Ambasador je kazao i da je jedna osoba koja je radila na osiguranju konzulata smrtno stradala. Riječ je o državljaninu Libanona.

„Svi članovi tima počasnog konzula su živi i zdravi, nemaju povreda“, kazao je Zeko i naglasio da se određeni broj bh. državljana nalazi u gradu Tiru, 200-tinjak kilometara od Bejruta.

„Nemamo informacija da je bilo ko od građana nastradao“, kazao je Zeko.

U slučaju da neko od bh. državljana treba pomoć u Bejrutu, ambsador je kazao da se za pomoć može obratiti bh. ambasadi u Jordanu, dok počasni konzulat ponovno ne počne s radom.

U Libanonu je 5. august Dan žalosti nakon što je, prema izjavi ministra zdravlja Hamada Hassana, najmanje 100 osoba poginulo i više od 4.000 povrijeđeno u jakoj eksploziji u luci u centru glavnog grada Bejruta.

Četiri godine i dva mjeseca zatvora za bivšeg načelnika Vareša

Avdija Kovačević. Izvor: Adi Kebo/zurnal.info

Avdija Kovačević, bivši načelnik Vareša, osuđen je na četiri godine i dva mjeseca zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i poslugu u službi, te će mu se oduzeti imovinska korist u iznosu većem od 220.000 maraka, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kantonalni sud u Zenici je nakon prihvaćenog sporazuma o priznanju krivice Kovačeviću utvrdio pojedinačnu kaznu zatvora od tri godine i osam mjeseci za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te pojedinačnu kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci za poslugu u službi, te ga osudio na četiri godine i dva mjeseca zatvora, potvrdili su za BIRN BiH iz Kantonalnog suda u Zenici.

Ovom presudom, Kovačeviću je zabranjeno obavljanje funkcije rukovođenja u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine u trajanju od pet godina.

Njemu će biti oduzeti brojni predmeti, od kojih sedam satova, dvije kožne jakne i 193 primjerka knjige “Vareš 1992.–1995.: Zločin, istina i pravda”, čiji je autor.

Kovačević je osuđen po 26 tačaka optužnice Kantonalnog tužilaštva zato što je od 16. novembra 2012. do 11. novembra 2016. godine, kao načelnik Općine Vareš, postupao protivno interesu službe i iskoristio svoj službeni položaj i ovlaštenja “općinskog načelnika” s ciljem da sebi pribavi imovinsku korist plaćanjem svojih ličnih obaveza i ošteti Općinu Vareš.

“Priznanje optuženog potvrđeno je kako subjektivnim, tako i objektivnim dokazima. Da je optuženi počinio krivična djela proizilazi kako iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ekonomske struke, tako i iz iskaza brojnih saslušanih svjedoka i prikupljene materijalne dokumentacije”, navodi se u presudi Suda koja je dostavljena BIRN-u BiH.

Kovačević je osuđen da je “davao avanse, pozajmice i donacije pravnim i fizičkim licima za koje nije postojala poslovna osnova niti bilo kakav interni akt, zbog čega je često dovodio Općinu Vareš u stanje finansijske nelikvidnosti”, obrazlaže se u presudi, uz navođenje kako je samovoljno trošio namjenski donirana sredstava i grantove od viših nivoa vlasti.

Kovačević je osuđen i zato što je većem broju lica omogućio pribavljanje imovinske koristi u vidu građevinskog materijala. Oni su po nalogu Kovačevića nabavljali građevinski materijal u određenim firmama, nakon čega su te firme račune i otpremnice dostavljale Općini Vareš, koje je Općina plaćala.

Kako stoji u presudi, Kovačević je oštetio i stanovništvo općine Vareš, jer “mnoge projekte koji su bili od javnog interesa nije realizovao iako su sredstva bila namjenski uplaćivana za te svrhe”.

Sa Kovačevićem je bio optužen Fuad Kovač, protiv kojeg se postupak nastavlja po redovnoj proceduri. Kovač se tereti za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te krivotvorenje isprave.

Kovačević je kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) izabran za načelnika Općine Vareš 2012. godine. Ovu funkciju je obnašao do 2016. godine. U novembru 2019. godine je uhapšen zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj.

Optužnicu protiv njega je Kantonalno tužilaštvo u Zenici podiglo 31. decembra 2019. godine, a Sud potvrdio 16. januara 2020. godine.

Istinomjer: Neistina Milorada Dodika i neispunjeno obećanje Edite Đapo

Istinomjer: Neistina Milorada Dodika i neispunjeno obećanje Edite Đapo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Međusobne optužbe Državnog tužilaštva i Suda bez iznošenja detalja o uočenim nepravilnostima

The Court of Bosnia and Herzegovina

Nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo da će zatražiti stav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća povodom akta i zaključaka Suda BiH i optužilo ovu instituciju da je dopis dostavilo samo pojedinim rukovodiocima u Tužilaštvu, iz Državnog suda su optužili Tužilaštvo da dezavuiše javnost i da se akt odnosi na uočene nepravilnosti u praksi sa ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire.

Dok niti jedna niti druga institucija nisu navele detalje o kakvim mogućim nepravilnostima se radi, pravni stručnjaci smatraju ovakvu komunikaciju dvije državne pravosudne institucije neprimjernom, izvještava BIRN BiH.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić, kako je saopšteno iz ove institucije, održala je Prošireni kolegij glavnog tužioca i šefova tužilačkih odsjeka povodom zaključaka iz Suda BiH, koji su dostavljeni samo pojedinim rukovodiocima u ovoj instituciji.

Navedeni zaključci, navode iz Tužilaštva, dostavljeni su pojedinim rukovodiocima i tužiocima, a u njima Sud ukazuje na navodne “neregularnosti” prilikom izuzimanja dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužioci i ovlaštene službene osobe, te izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima.

“Tužioci su mišljenja da navedeni ‘zaključci’ predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužilaštva BiH u borbi za jačanje vladavine prava, te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa Tužilaštvo, a koji su od izuzetnog značaja za vladavinu prava”, saopšteno je iz Tužilaštva.

Zaključak kolegija tužilaca je da se VSTV upozna sa zaključcima te u najkraćem roku očituje o njima, kako ne bi nastupile štetne posljedice.

Iz Suda BiH su potom saopštili kako odlučno odbacuju zaključke proširenog tužilačkog kolegija, kojim je akt od 28. jula. 2020. godine neutemeljeno ocijenjen kao opstrukcija rada Tužilaštva, a posebno opstrukcija rada u aktivnim predmetima.

Predsjednica Krivičnog odjeljenja je, navode u Sudu, nakon elektronske sjednice zbog pandemije uzrokovane koronavirusom i više usmenih konsultacija, uputila akt na ruke glavne tužiteljice i četiri šefa odsjeka i odjela Tužilaštva BiH, a ne kako se to netačno navodi “samo pojedinim rukovoditeljima i tužiteljima”.

“Akt sadrži zaključak o uočenim nepravilnostima u praksi, suprotnih članu 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, što je kao povreda odredaba procesnog zakona utvrđeno u ranijim presudama Apelacionog odjeljenja Suda. Dakle, upravo s ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire, a ne s ciljem opstrukcije rada Tužilaštva, upućen je ovaj akt međuinstitucionalne saradnje. Nijednom riječju u aktu Suda nije ni na koji način implicirano ili aludirano na bilo koji pojedinačan, završen ili aktivan predmet, niti je to bila namjera, kako to krivo predstavlja Tužilaštvo, radi dezavuisanja javnosti”, saopšteno je iz Suda BiH.

Posebno začuđuje, dodaju iz Suda BiH, zašto Tužilaštvo izlazi u javnost sa netačnim informacijama i krivim predstavljanjem stanja stvari i kao razlog navode “pravljenje medijskog spektakla, koji ima za cilj narušavanje autoriteta i ugleda Državnog suda”.

Advokati sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pretpostavljaju da Sud upozorava Tužilaštvo da radi nešto što nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, ali ovakvu komunikaciju ovih institucija smatraju neprimjerenom.

Advokatica Tatjana Savić je mišljenja da obje institucije komuniciraju saopštenjima za javnost, a da pri tome javnost nisu obavijestili o kakvim se to “zaključcima” radi.

“I sad jedni druge demantuju, a javnost ne može da procijeni ko je u pravu. Djeluje da se radi o nekim pretresima, o zahtjevima za izuzimanje dokumentacije. A sad, komunicirati saopštenjima za javnost, a ne reći javnosti šta je sporno i pokazati te zaključke koje spominje i jedna i druga strana, po mom mišljenju je neprimjereno i samo dodatno utiče na opšte nepovjerenje građana u pravosuđe”, istakla je Savić.

Advokat Muhidin Kapo kaže kako je Tužilaštvo stranka u postupku i da je Sud institucija koja odlučuje o svemu.

“Naredbe faktički može izdavati samo Sud. Samo u pojedinoj fazi postupka u istrazi Tužilaštvo daje neke naredbe. Sud je taj koji daje naredbe i Tužilaštvu”, govori Kapo.

Tužilaštvo će, kako su naveli, od VSTV-a zatražiti da od Suda BiH pribavi detaljne informacije o održanoj sjednici i načinu donošenja zaključka, kao i da će dopis biti upućen i Uredu disciplinskog tužioca.

U Sudu BiH, sa druge strane, navode da niti VSTV niti Ured disciplinskog tužioca nemaju niti jednu nadležnost u ovom pitanju, a što bi, kako kažu, Tužilaštvo trebalo znati, kao i da Sud ovim aktom nije ništa naložio niti je pokušao narediti bilo šta, već je dao svoje mišljenje o navedenom problemu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG