Sastanak u petak (28. maja) je održan povodom imenovanja novog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt), kojeg su u četvrtak, 27. maja imenovali Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), a na prijedlog Njemačke.
Ruska Federacija se nije složila sa ovom odlukom.
Cvijanović je u izjavi novinarima istakla da je to krajnje neprihvatljivo jer u Dejtonskom sporazumu jasno piše ko i na koji način imenuje visokog predstavnika u BiH.
˝Tamo je jasno napisano da strane (potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma op. RSE) treba da utvrđuju prijedlog, a da se ta odluka potvrđuje relevantnom rezolucijom u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN). Dakle tu nema nikakve grupe ambasadora koja zasjeda, vijeća i onda predlaže ko je to˝, istakla je Cvijanović
Schmidt će zvanično poziciju preuzeti 1. avgusta, a na mjestu visokog predstavnika naslijediće Valentina Inzka, koji je na ovoj poziciji bio od 2009. godine, a koji je podnio ostavku u četvrtak, 27. maja.
Cvijanović je podsjetila i na Zaključke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u kojima je, kako kaže, jasno iskazan stav RS-a o djelovanju međunarodne zajednice, radu prethodnih visokih predstavnika i imenovanjima mimo Dejtonskog sporazuma.
˝Da postoji evropski put za BiH onda bi smo mi danas pričali o drugim stvarima, a ne bismo pričali o tome kako je nelegalno i mimo procedura i mimo onoga što je predvidio Dejtonski mirovni sporazum imenovan, ili se pokušava imenovati neki novi visoki predstavnik˝, poručila je Cvijanović
Ona je istakla da će pozvati na razgovor i predstavnike opozicije kako bi čula njihove stavove o imenovanju Schmidta, uz konstataciju da je Valentin Incko (Inzko) bio nedostojan uloge visokog predstavnika i da ga je trebalo mijenjanti, ali ne na ovakav način.
Skupština Republike Srpske je 10. marta usvojila zaključak u kojem poziva na ukidanje visokog predstavnika u BiH i “na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH donesene izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".
Na sjednici koja je sazvana po zahtjevu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorada Dodika, raspravljalo se o ˝ocjeni rada Visokog predstavnika u BiH, primjeni Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u periodu razgovora o imenovanju novog Visokog predstavnika˝.
Iz OHR-a je tada odgovoreno kako Skupština Republike Srpske “može održavati sjednice o svakom pitanju za koje smatra da je to potrebno. Međutim, o zatvaranju OHR-a odlučuje Upravni odbor Vijeća za provođenje mira”.
Vijeće za provođenje mira u BiH je administrativna struktura za civilno sprovođenje mirovnog rješenja. U Upravnom odboru Vijeća su predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Predsjedništva Evropske unije, Evropske komisije i Organizacije islamske konferencije (zastupa je Turska) pod predsjedništvom visokog predstavnika.
Odluke Vijeća za provođenje mira nisu obavezujuće za visokog predstavnika, jer je on punomoćnik stranaka potpisnica Aneksa 10 kojim su mu odredile mandat.
Sve o visokom predstavniku
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.
On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.
Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.
Bonskim ovlaštenjima, koja su mu dodijeljena na zasijedanju Vijeća za provođenje mira u decembru 1997.godine, visokom predstavniku je omogućeno da donosi amandmane na ustave Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, donosi zakone i njihove izmjene i dopune, smjenjuje izabrane funkcionere i državne službenike i zabranjuje im učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.
Do sada je u BiH bilo sedam visokih predstavnika- Karl Bilt (1995—1997), iz Švedske, Karlos Vestendorp (1997—1999), iz Španije, austrijski diplomata Volfgang Petrič (1999—2002), Pedi Ešdaun (2002—2006), Ujedinjeno Kraljevstvo, Kristijan Švarc-Šiling (2006—2007), iz Njemačke, Miroslav Lajčak (2007—2009) iz Slovačke i Austrijanac Valentin Incko, koji je na dužnost stupio 2009 godine.
