Svoje obraćanje pred poslanicima na posebnoj sjednici entitetskog parlamenta lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik započeo je rečenicom "Goodbye BiH welcome RS exit".
Hoćemo Dayton - nećemo Dayton
Kolegij entitetskog parlamenta poslanicima je na izjašnjavanje ponudio osam zaključaka.
1. NSRS potvrđuje privrženost RS-a Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, posebno izvornom tekstu Ustava BiH kao Aneksa IV.
2. NSRS obavezuje predstavnike RS-a u instuticijama BiH da predlože u Parlamentarnoj skupštini BiH usvajanje Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH.
3. NSRS zadužuje Vladu RS-a da nastavi ranije započete pregovore sa Vladom FBiH sa ciljem definisanja granične linije između Republike Srpske i Federacije BiH, a u skladu sa Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
4. NSRS obavezuje predstavnike RS-a u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu.
5. NSRS naglašava da je RS strana potpisnica svih aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, samim tim i Aneksa IV koji je Ustav BiH.
6. NSRS potvrđuje da su visoki predstavnici i Ustavni sud BiH kršili Dejtonski sporazum i Ustav BiH i na taj način izmijenili politički sistem suprotno Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, a koji je ugovor međunarodnopravnog karaktera.
7. NSRS obavezuje sve institucije RS-a da ne prihvataju i ne provode bilo kakve buduće antidejtonske i nedemokratske odluke Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
8. NSRS traži da predstavnici RS-a u organima BiH obavijeste Narodnu skupštinu RS-a o provođenju ovih zaključaka u roku od 60 dana.
Zaključci su usvojeni sa 70 glasova Za i dva glasa Protiv.
Nepostojeće "oduzimanje" teritorije
Politička bura u manjem BH entitetu podignuta je nakon odluke što ke Ustavni sud BiH 07.02.2020. osporio pojedine članove Zakona o polljoprivrednom zemljištu RS.
Osporeni su članovi Zakona koji su predviđali da je javno poljoprivredno zemljište vlasništvo entiteta, dok je Ustavni sud BiH odlučio da se svo javno poljoprivredno zemljište smatra imovinom nad kojom upravlja država.
"Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba protivna članu I/1, članu III/3.b) i članu IV/4.e) Ustava BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine", saopšteno je iz ovog suda.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik nazvao je odluku Ustavnog suda BiH o knjiženju poljoprivrednog zemljišta na državu BiH "državnim udarom", jer, kako je rekao, "predstavlja napad na teritorijalnu organizaciju", prema kojoj Republici Srpskoj pripada 49 odsto, a Federaciji BiH 51 odsto teritorije.
Više pravnih stručnjaka osporilo je ovu tvrdnju, kao kontraargument navodeći da bi, tom "nakaradnom pravnom logikom", državno more pripadalo entitetu Federacija BiH, što u praksi nije slučaj. Odluka Ustavnog suda ne predviđa oduzimanje teritorije, tvrde stručnjaci, već regulira pravo upravljanja.
Politička Banja Luka, nezadovoljna odlukom Ustavnog suda najavila je blokadu odlučivanja u državnim institucijama, nakon čega su u Domu naroda Parlamenta BiH "pala" 33 zakona.
Entitet "protiv Sarajeva i Zapada"
Na najavu nove blokade reagovalo je pet zemalja Kvinte i EU, navodeći da su prema zakonu odluke Ustavnog suda obavezujuće za sve.
U zajedničkoj izjavi, koju potpisuje i Ambasada SAD-a u BiH, navedeno je najava blokada "šalje negativnu poruku investitorima, kao i građanima BiH, koji odlučuju da napuste zemlju".
"Razgovor o takvim mogućnostima između političkih stranaka i u parlamentu, putem kompromisa i dijaloga, najbolji je način da se ojača vladavina prava i da se zemlja dovede do stadijima u kojem više, zahvaljujući postojanju nezavisnog pravosuđa i jasne podjele vlasti, neće biti potrebna međunarodna supervizija", navodi se u izjavi.
Proruski propagandni portal Sputnjik koji djeluje iz Beograda predstavio ju je "prelomnim trenutkom" te "odgovorom RS Sarajevu i Zapadu".
