Izdvojeno
Kažnjeni napredovali u pravosuđu
Najmanje 14 sudija i tužilaca su, bez obzira što su pravili propuste u radu, napredovali na bolje radno mjesto ili su obnovili mandat na rukovodećoj poziciji.
Dragan Uletilović, sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, zbog neopravdanog kašnjenja prilikom donošenja sudskih odluka u junu prošle godine disciplinski je kažnjen smanjenjem dvije plaće za oko 500 KM. Tri mjeseca poslije unaprijeđen je za sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci i dobio je veću plaću, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Za imenovanje na prvu pravosudnu funkciju kandidati polažu pismeni test, odnosno prolaze kvalifikaciono testiranje sa pitanjima iz oblasti pravosuđa. Ukoliko kandidati već obavljaju pravosudnu funkciju, idu na usmeni intervju pred komisiju koju čine članovi VSTV-a. Nakon toga Podvijeće za imenovanje VSTV-a pravi listu uspješnih kandidata i konačnu odluku o izboru donosi VSTV.
Uz Uletilovića je još najmanje 13 sudija i tužilaca napredovalo ili su obnovili mandat uprkos propustima koje su radili na prethodnoj poziciji: netačnog prikazivanja radnih rezultata, dovođenja predmeta do zastare, neprimjerenog ponašanja ili odavanja povjerljivih informacija iz predmeta. Za njih desetero propusti u radu su bili utvrđeni disciplinskim postupkom prije, a kod ostalih četvero nakon imenovanja.
Imenovanje je provelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) i u odlukama je navedeno da su se u tom postupku cijenili odnos prema radu, radni rezultati i ponašanje. Međutim, istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da su uglavnom zbog toga disciplinski kažnjavani.
Nema jasno utvrđenih pravila treba li se prilikom imenovanja uzeti u obzir i disciplinski prekršaj pa se svaki slučaj posebno razmatra. Željka Radović, članica VSTV-a, kaže da to nije principijelno i da se ta praksa treba ujednačiti. „Nemojte, molim vas, selektivno - kako kome padne na pamet - pa u jednom slučaju ćemo tražiti i inzistirati, a pet imenovanja će proći i niko neće ni pomenuti to pitanje.“
Kazna 500 KM, povišica 600 KM
Okružno javno tužilaštvo Banje Luke je u maju 2016. godine podiglo optužnicu protiv državnog službenika koji je zadovoljavao spolne strasti pred drugima i dostavilo je Osnovnom sudu u Banjoj Luci na potvrđivanje. Predmet je zadužio sudija Dragan Uletilović kojem je trebalo skoro dvije godine da donese rješenje kojim je odbacio optužnicu.
Iz Tužilaštva su smatrali da je Uletilovićeva odluka nezakonita pa su protiv njega inicirali disciplinski postupak. Tokom postupka je utvrđeno da je ovaj sudija u još najmanje dva predmeta neopravdano kasnio sa donošenjem rješenja.
Sudija je priznao grešku, braneći se da je imao puno posla. Kažnjen je umanjenjem plaće za deset posto za juli i august 2020. godine - oko 500 KM.
Novac je ubrzo nadoknadio. Već u septembru je unaprijeđen u Okružni sud Banje Luke gdje mu je plaća veća za oko 600 KM.
Na sjednici VSTV-a prilikom njegovog izbora šef Odjela za imenovanja Jasmin Čalija je rekao da se na konkursu za sudiju Okružnog suda Banje Luke traži krivičar i da je prema nacionalnoj strukturi poželjno imenovati Srbina, a prijedlog je bio Dragan Uletilović. Prijedlog je stavljen na glasanje i odluka o imenovanju je dobila potrebnu podršku. U obrazloženju odluke je navedeno da su se gledali kriteriji kao što je marljiv rad.
Sudija Uletilović nije želio razgovarati s novinarima CIN-a, a član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su članovi komisije imali podatke o disciplinskom postupku.
„Mi smo procijenili da jeste prekršaj, ali da nije tolikog obima, tolike težine da ne može biti imenovan dalje”, rekao je Karamehić. Od Suda su dobili informaciju da je riječ o kvalitetnom sudiji koji ima dobre rezultate u radu, bez obzira na disciplinski postupak.
Slična situacija se ponovila i na sjednici VSTV-a u januaru 2021. godine kada je za zamjenika glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu izabran tužilac Sead Kreštalica. Najmanje dva člana VSTV-a su tada pitala da li su ispoštovani zahtjevi u pogledu nacionalnog balansa u instituciji, a njegovu disciplinsku kaznu niko nije ni spomenuo. Prilikom unapređenja je rečeno da se, uz ostalo, pratilo njegovo profesionalno ponašanje, ponašanje izvan posla i profesionalna nepristrasnost.
Kreštalica je disciplinski sankcionisan 2012. godine jer je nakon izrečene presude Sarajliji Mirzi Hatiću za nasilničko ponašanje razgovarao sa njegovim roditeljima o sudskom postupku koji je vođen protiv Hatića.
Kreštalica je razgovarao u jednom kafiću sa Hatićevim ocem Nijazom, a potom telefonom Mirzinoj majci Dragani rekao: „Ono smo završili sve, ostalo je još ovo samo“. Nijaz je onda svoj telefon uzeo od tužioca i supruzi rekao da je to bio njegov prijatelj Kreštalica Sejo. „On je baš ono naj, naj (...) svi ga se boje. Dva djela mu je skin'o jučer“, navedeno je u disciplinskoj odluci protiv tužioca Kreštalice.
U disciplinskom postupku Kreštalica je rekao da je ovaj susret bio spontan, da ga nije on inicirao i da nije razgovarao o predmetu već o donesenoj presudi koja je javno objavljena. Kreštalica je dobio umanjenje plaće za 20 posto godinu dana, a bio je i pod suspenzijom dok je trajao disciplinski postupak.
Zbog toga je u junu 2012. izgubio poziciju tužitelja u Federalnom tužilaštvu iako je odluka o imenovanju donesena skoro godinu ranije na sjednici VSTV-a.
Kreštalica kaže za CIN da se od tada do imenovanja na poziciju zamjenika glavnog kantonalnog tužitelja bezuspješno javljao na desetak konkursa, a samo su ga jednom pitali za disciplinsku kaznu.
On kaže da bi trebalo odrediti period nakon izricanja disciplinske kazne tokom kojeg bi one utjecale na napredovanje u službi, zaključujući da za to vrijeme onda ne bi ni konkurisao na druge pozicije.
„Poistovjetit ću sa fudbalerom - kada dobije crveni ili žuti karton pa ne igra. Ako Džeko dobije crveni karton, pa ne igra, treba li ga isključiti iz fudbala? Jednom kažnjen, ne znači da je nepopravljiv“, kaže Kreštalica.
Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da se disciplinski postupak cijeni od slučaja do slučaja: „Onda će se cijeniti okolnosti kada je to djelo urađeno, koja je vrsta djela i tome slično”.
Dvije sestre jedan sud
Sutkinja Osnovnog suda u Prijedoru Drena Marin je bez razloga bila zabrinuta da će joj naštetiti anonimna disciplinska prijava kao kandidatkinji za sudiju Okružnog suda u Prijedoru. Unaprijeđena je u maju 2017. godine, a disciplinski postupak je proveden godinu dana poslije.
Postupak je vođen jer je Marin kao sutkinja Osnovnog suda za advokata po službenoj dužnosti u najmanje osam predmeta postavljala svoju sestru Sandu Zubanović koja je tako zaradila nešto više od 4.000 KM.
Marin je u toku disciplinskog postupka rekla da su joj anonimna prijava i tužba teško pale u vrijeme konkursne procedure. Rekla je da je na intervju za posao sudije Okružnog suda u Prijedoru stigla „kao da joj je neko stavio nož pod grlo i samo je mislila kad će je komisija pitati za tu anonimnu prijavu“.
Međutim, o tome je tokom intervjua niko nije pitao, potvrdila je novinarima CIN-a.
Iako se Marin u disciplinskom postupku pravdala time da ne postoji sukob interesa jer se sa sestrom nije sretala u sudnici, disciplinska komisija nije imala razumijevanje za njeno obrazloženje pa ju je kaznila umanjenjem plaće za 20 posto na tri mjeseca - oko 1.900 KM.
Sutkinja Marin je kaznu platila odjednom i nije čekala da joj se odbija od plaće. Rekla je novinarima da je disciplinski postupak utjecao na nju, ali ne i na njenu karijeru. „Zato što sam, zaista, imala sve najbolje ocjene u svom radu, prebacivala normu, izuzetno obavljala svoju sudijsku dužnost - tako u tom smislu nisu uticale. I dan-danas savjesno i odgovorno obavljam te poslove.“
Međutim, po okončanju jednog, u decembru 2018. godine otvoren je i drugi disciplinski postupak u kojem je utvrđeno da je Marin imala još jedan propust na prethodnoj poziciji. Ovaj put u zastaru je pao predmet obmane pri dobijanju kredita na kojem nije radila. U ovom slučaju je kažnjena javnom opomenom.
„Svako ko radi, može i pogriješiti, zar ne?“, komentarisala je sutkinja Marin, uz obrazloženje da sudije znaju biti zadužene sa hiljade predmeta te da je zbog toga normalno da se dešavaju propusti u radu.
Arhiviranje nezavršenih predmeta
Sa velikim brojem predmeta se na svoj način borila i Jasminka Knežević, stručna saradnica Općinskog suda u Orašju. Ona je na ovoj poziciji radila pet godina do decembra 2015. kada je imenovana za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu zbog, pored ostalog, i radnih rezultata.
Međutim, nakon imenovanja, tokom dva disciplinska postupka – 2017. i 2018. godine − otkriveno je da je Knežević stotine premeta iskazivala završenim iako to nije bio slučaj.
Ona je kao stručna saradnica 782 predmeta u izvršnom postupku iskazala završenim iako za to nisu bili ispunjeni uvjeti. U disciplinskom postupku se pokajala i priznala odgovornost, uz obećanje da se propust više neće ponoviti.
Međutim, ponovilo se. U drugom slučaju je kao tužiteljica iskazala 30 predmeta završenim. Trećinu tih predmeta je zatvorila bez i jedne tužilačke radnje, a u ostalim je to radila naknadno.
I ovaj put je obećala isto. „Dozvolite da izrazim iskreno i duboko kajanje i obećam da se ovo nikada više neće ponoviti“, rekla je disciplinskoj komisiji.
Za prestup u Općinskom sudu u Orašju smanjene su joj tri plaće za 20 posto - oko 720 KM, a u Kantonalnom tužilaštvu šest plaća joj je prepolovljeno - oko 7.200 KM.
„Puno me je koštalo“, rekla je tužiteljica Knežević za CIN.
Ona kaže da joj je zbog kazni korigovana norma za period kada je radila u Općinskom sudu u Orašju, ali da je i bez toga imala odlične ocjene jer jako puno radi. Knežević smatra da bi se disciplinski postupci trebali uzimati u obzir prilikom imenovanja, „ali ne sigurno trajno, jer, gledajte, i najteža krivična djela zastarijevaju. Ubistvo zastarijeva, a da vam disciplinski prijestup ostaje zauvijek - to nije uredu“.
See all News Updates of the Day
Blinken: Xijeva posjeta sugerira da Kina ne misli da Moskva treba da odgovara za ratne zločine u Ukrajini
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi ove sedmice sugerira da Kina ne misli da bi Kremlj trebao snositi odgovornost za "brojne ratne zločine i druge zločine" koje su počinile ruske oružane snage u Ukrajini, a što je dokumentirano u State Departmentu izvještaju.
State Department je u ponedjeljak predstavio svoje Izvještaje o praksi ljudskih prava za 2022. godinu, u kojima se navode "vjerodostojni izvještaji o pogubljenjima po prijekom postupku, mučenju, silovanju, neselektivnim napadima i napadima namjerno usmjerenim na civile i civilnu infrastrukturu od strane ruskih snaga u Ukrajini, a što predstavlja ratne zločine".
U izvještaju se navodi da su se zločini dogodili nakon invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
"Umjesto da čak i osudi [ruske snage], [Narodna Republika Kina] radije bi pružila diplomatsko pokriće Rusiji da nastavi da čini te zločine", rekao je Blinken novinarima na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Visoki američki diplomata rekao je da Sjedinjene Države očekuju da bi Kina mogla iskoristiti Xijevu posjetu da ponovi pozive na prekid vatre u skladu sa svojim mirovnim prijedlogom.
"Osnovni element svakog plana za okončanje rata u Ukrajini i stvaranje prilagođenog trajnog mira mora biti očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih naroda", rekao je Blinken.
Zvaničnik Bijele kuće John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je u ponedjeljak: "Svaki prekid vatre koji se ne bavi povlačenjem ruskih snaga iz Ukrajine efektivno bi ratifikovao rusko ilegalno osvajanje".
Godišnji izvještaj State Departmenta o ljudskim pravima također naglašava slučajeve prisilne deportacije civila i djece iz Ukrajine u Rusiju.
Izvještaj dolazi nakon što je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske zvaničnice za prava djece zbog njihove uloge u navodnim ratnim zločinima u vezi s ilegalnim transferima i deportacijama djece sa okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju.
Moskva je saopštila da su nalozi za hapšenje nečuveni i odbacila je mogućnost da Putin ode na suđenje. Rusija ne priznaje jurisdikciju MKS-a.
Američki predsjednik Joe Biden i visoki zvaničnici iz njegove administracije optužili su Rusiju da je počinila ratne zločine i zločine u Ukrajini.
New York se sprema za objavu optužnice protiv Trumpa i nerede u slučaju hapšenja
Radnici su u ponedjeljak podigli barikade oko zgrade suda na Manhattanu dok se New York priprema za objavljivanje optužnice Donalda Trumpa zbog navodne isplate 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels tokom kampanje 2016, kako ne bi javno govorila o seksualnim odnosima sa njim.
To bi bio prvi krivični postupak protiv bilo kog predsjednika SAD. Trump je u subotu pozvao svoje pratioce na društvenim mrežama da protestuju zbog toga što je rekao da se u utorak sprema njegovo hapšenje.
U pozivu na proteste, Trump je rekao da je zabrinut da bi moglo da dođe do sukoba policije sa njegovim pristalicama, kao što se dogodilo 6. januara 2021. na Capitolu. Međutim, kažu analitičari, ekstremni desničari neće se odazvati njegovom pozivu.
Gradonačelnik New Yorka Eric Adams rekao je da policija prati društvene mreže i pazi na "neprikladne radnje" u gradu. Policijska uprava New Yorka saopštila je da za sada nema vjerodostojnih prijetnji.
Velika porota koja odlučuje o pozidanju optužnice protiv Trumpa u slučaju Stormy Daniels, najavila je da to može da se desi ove nedjelje.
Porotnici su nastavili u ponedjeljak sa saslušavanjem svjedoka i svoj iskaz je dao advokat Robert Costello, svjedok odbrane, koji je svojevremeno bio dio Trumpovog pravnog tima. On je tvrdio da je Michael Cohen, tadašnja Trumpova desna ruka, dao novac porno glumici bez Trumpovog znanja.
"Michael Cohen je sam odlučio - to nam je rekao - da vidi da li može da se pobrine za ovo", rekao je Costello nakon svjedočenja pred velikom porotom na zahtjev Trumpovih advokata.
Cohen, koji je dva puta svedočio pred velikom porotom, javno je rekao da ga je Trump naložio da izvrši isplate u Trumpovo ime. Cohen je priznao svoju krivicu u tom slučaju i bio je u zatvoru.
Trump želi ponovo da se kandiduje za predsjednika 2024, ali bi ova optužnica to mogla da oteža.
Oko 44 odsto republikanaca kaže da bi trebalo da odustane od predsjedničke trke ako bude optužen, prema anketi Reutersa/Ipsosa.
Međutim, njegove kolege, pa i potencijalni protiv kandidati, kritikovali su istragu kao politički motivisanu.
Guverner Floride Ron DeSantis, Trumpov rival za republikansku predsjedničku nominaciju, rekao je da njujorški tužilac Alvin Bragg nameće "političku agendu“ koja je ugrozila vladavinu zakona.
Republikanci u Predstavničkom domu američkog Kongresa pokrenuli su istragu o Braggovoj istrazi, tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenja u vezi sa istragom.
Trump i drugi republikanci su također rekli da bi kancelarija okružnog tužioca trebalo više da se fokusira na borbu protiv kriminala.
Istraga u slučaju isplate porno glumici, koju vodi okružni tužilac Manhattana samo je jedna koja se vodi protiv Trumpa.
Trumpovi advokati su u ponedjeljak zatražili od suda u Georgiji da poništi poseban izvještaj velike porote u kojem se navode rezultati istrage o njegovim navodnim pokušajima da promijeni rezultat svog izbornog poraza 2020.
Trumpovi advokati traže i da se tužiteljica okruga Fulton Fani Willis povuče sa slučaja, zbog navodne pristrasnosti na društvenim mrežama.
Trump takođe nastoji da odloži suđenje za finansijske malverzacije, odnosno manipulisanje vrijednošću imovine kako bi dobio bolje uslove od banaka i osiguravajućih kuća.
Trump se suočava sa još jednom privatnom tužbom: kolumnistkinja E.Jean Carroll ga je tužila za klevetu jer je negirao da je silovao.
Bivšeg predsjednika i pretendenta za to mjesto 2024. dva puta je opozvao Predstavnički dom Kongresa - jednom zbog ponašanja u vezi sa Ukrajinom i drugi put zbog upada njegovih pristalica na Capitol. Oba puta je oslobođen u Senatu.
Studija Pentagona: Vojni piloti i posade na zemlji češće oboljevaju od raka
Studija Pentagona je otkrila visoku stopu razboljevanja od raka među vojnim pilotima i po prvi put pokazala da obolijevaju i članovi posada na zemlji, koje dosipaju gorivo, održavaju i lansiraju te letjelice.
Podatke su dugo tražili penzionisani vojni avijatičari koji su godinama upozoravali o velikom broju članova vazdušnih i zemaljskih posada za koje su znali da imaju rak. Govoreno im je da su ranije vojne studije otkrile da nisu izloženi većem riziku od opšte populacije u SAD.
U jednogodišnjoj studiji o skoro 900.000 pripadnika službe koji su letjeli ili radili na vojnim avionima između 1992. i 2017. godine, Pentagon je otkrio da članovi posade imaju 87 odsto veću stopu melanoma i 39 odsto veću stopu raka štitne žlijezde. Muškarci su imali 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka prostate, a žene 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka dojke. Ukupno, avionske posade su imale 24 odsto veću stopu dobijanja raka svih vrsta.
Studija je pokazala da su zemaljske posade imale 19 odsto veću stopu obolijevanja od raka mozga i nervnog sistema, 15 odsto veću stopu raka štitne žlijezde i devet odsto veću stopu raka bubrega, dok su žene imale sedam odsto veću stopu raka dojke. Ukupna stopa karcinoma svih vrsta bila je tri odsto veća.
Izvještaj sadrži i dobre vijesti. Zemaljske i vazdušne posade imale su daleko niže stope raka pluća, a vazdušne posade su takođe imale niže stope raka bešike i debelog cijreva.
Podaci su upoređivali pripadnike vojske sa opštom populacijom SAD, nakon prilagođavanja starosti, pola i rase.
Pentagon je saopštio da je nova studija jedna od najvećih i najsveobuhvatnijih do sada. Ranija studija je posmatrala samo vojne pilote i otkrila neke veće stope raka, dok je ova proučavala sve službe i posade u vazduhu i na kopnu. Čak i sa širim pristupom, Pentagon je upozorio da će stvarni broj slučajeva raka vjerovatno biti još veći zbog nedostataka u podacima, za koje su naveli da će ih otkloniti.
Studija "dokazuje da je odavno prošlo vrijeme da lideri i kreatori politika pređu sa skepticizma na vjerovanje i aktivnu pomoć", rekao je penzionisani pukovnik vazduhoplovnih snaga Vince Alcazar, član Udruženja pilota-lovaca Red River Valley, koje je lobiralo kod Pentagona i u Kongresu za pomoć. Alcazar je član odbora za medicinska pitanja ovog udruženja.
Studiju je zahtijevao Kongres u zakonu o odbrani iz 2021. Sada, pošto su utvrđene veće stope, Pentagon mora da sprovede još veće istraživanje kako bi pokušao da shvati zašto se posade razboljevaju.
Izolovanje potencijalnih uzroka je teško, a Pentagon je naveo da ova studija "ne podrazumijeva da vojna služba u vazduhoplovnoj ili zemaljskoj posadi izaziva rak, jer postoji više potencijalnih zbunjujućih faktora koji se ne mogu kontrolisati u ovoj analizi", kao što su porodične istorije, pušenje ili upotreba alkohola.
Posade su dugo tražile od Pentagona da pažljivo pogleda neke od faktora okruženja čijim su uticajima izloženi, kao što su mlazno gorivo i rastvarači koji se koriste za čišćenje i održavanje dijelova aviona, senzori i njihovi izvora energije u prednjim dijelovima aviona, kao i radarski sistemi na palubama brodova na koje avioni sleću.
Kada bi se mornarički kapetan Jim Seamann vratio kući sa smjene na nosaču aviona, njegova oprema bi zaudarala na avionsko gorivo, kaže njegova udovica Betty Seamann. Pilot A-6 Intrudera umro je 2018. u 61. godini od raka pluća. Beety još uvijek ima njegovu opremu koja i dalje miriše na gorivo, "što volim", rekla je.
Ona i drugi se pitaju da li postoji veza. Rekla je da su članovi posade razgovarati o tome kako čak i sistemi za vodu na brodu mirišu na gorivo.
Također je navela da ona i drugi imaju pomiješana osjećanja o tome da konačno u podacima vide ono što su godinama sumnjali u vezi sa rakom u vazduhoplovstvu, ali što"ima potencijal da učini mnogo dobrog što se tiče rane komunikacije, ranog otkrivanja".
Studija je otkrila da kada članovima posade bude dijagnostikovan rak, veća je vjerovatnoća da će preživjeti nego pripadnici opšte populacije. Prema studiji, razlog je to što im se bolest dijagnostikuje ranije zbog redovnih obaveznih medicinskih pregleda, zbog čega je veća vjerovatnoća da će biti boljeg zdravlja, a zbog zahtijevane vojne fizičke spremnosti.
Pentagon je priznao da studija ima praznine koje su vjerovatno dovele do prikazivanja umanjenog broja slučajeva obolevanja od raka.
Baza podataka vojnog zdravstvenog sistema korištena u studiji nema pouzdane podatke o raku sve do 1990. godine, tako da možda nije uključila pilote koji su u prethodnim decenijama letjeli mlaznjacima rane generacije.
Studija također nije uključila podatke o raku iz Odjeljenja za boračka pitanja ili državnih registara raka, što znači da nije obuhvatila slučajeve bivših članova posade koji su se razboljeli nakon što su napustili vojni medicinski sistem.
"Važno je napomenuti da bi se rezultati studije možda razlikovali da su bili uključeni dodatni stariji bivši pripadnici vojske", navodi se u studiji. Da bi to popravio, Pentagon će sada uzeti podatke iz tih registara kako bi ih dodao ukupnom broju.
Druga faza studije će pokušati da utvrdi uzroke. Prijedlog zakona iz 2021. zahtijeva od Sekretarijata za odbranu ne samo da identifikuje "kancerogene otrovne materije ili opasne materijale povezane sa vojnim letovima", već i da odredi tip aviona i lokacije na kojima su služile posade kod kojih je bolest dijagnostikovana.
Nakon što se njen muž razbolio, Betty Seamann ga je pitala da li bi izabrao drugačije, znajući da je njegovo službovanje možda povezano sa rakom.
"Ja sam otvoreno pitala Jima. A on je, bez oklijevanja, rekao: 'Ipak bih uradio to isto'."
Ko su ukrajinska djeca navedena u nalogu za Putinovo hapšenje?
Međunarodni krivični sud je u svom nalogu za hapšenje Vladimira Putina optužio ruskog predsjednika za ratni zločin protivpravne deportacije ljudi, posebno djece, i njihovo nezakonito prebacivanje iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju.
MKS je izdao poseban nalog po istoj optužbi za Marijom Aleksejevnom Lvovom-Belovom, ruskom komesarkom za prava djeteta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je optužbe "nečuvenim". Rusija poriče da su njene snage počinile zločine i odbacila je ranije optužbe o ilegalnom preseljenju Ukrajinaca.
Slijede neke ključne činjenice i brojke koje su dale ukrajinske vlasti o tom pitanju.
Daria Herasymchuk, savjetnica-komesarka predsjednika Ukrajine za prava djece i rehabilitaciju, opisala je u intervjuu za Reuters u petak pet glavnih načina koje je Rusija koristila za nezakonito prebacivanje ukrajinske djece.
To uključuje:
- ponudu porodicama koje žive u okupiranim područjima da vode djecu na odmor u ruske dječje kampove i ne vraćaju ih u dogovorenom roku;
- odvođenje ukrajinske djece iz ustanova za skrb u okupiranim područjima.
- odvajanje dece od roditelja na kontrolnim punktovima za filtriranje - mjestima gdje se provjeravaju i obrađuju ukrajinski državljani iz regiona pod ruskom okupacijom prije nego što im se dozvoli ulazak u Rusiju;
- oduzimanje roditeljskog prava kroz zakone koji se primjenjuju na okupiranim teritorijama;
- odvođenje djece u slučajevima kada su boravili sa drugim odraslim osobama nakon što su im roditelji poginuli u ratu.
Ukrajinski glavni tužilac Andrij Kostin rekao je 17. marta da tužioci istražuju slučajeve deportacije više od 16.000 djece iz oblasti Donjecka, Luganska, Harkova i Hersona pod ruskom okupacijom.
"Ali stvarna cifra može biti mnogo veća", rekao je Kostin na svojoj Facebook stranici.
Ukrajina je do sada uspjela vratiti 308 djece, rekli su zvaničnici.
Iryna Vereshchuk, ministrica za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija, uputila je u subotu javni apel ruskim zvaničnicima tražeći spiskove sve ukrajinske siročadi i sve ukrajinske djece čiji su roditelji lišeni roditeljskog prava koja se trenutno nalaze na okupiranim ukrajinskim područjima ili su ilegalno premještena u Rusija.
U izvještaju koji je u februaru objavila Laboratorija za humanitarna istraživanja na Yale School of Public Health u sklopu Opservatorije za sukobe, navodi se da je Rusija držala najmanje 6.000 ukrajinske djece - vjerovatno mnogo više - na lokacijama na Krimu i u Rusiji čija je primarna svrha izgleda kao političko prevaspitavanje.
U izvještaju se navodi da su istraživači sa Univerziteta Yale identificirali najmanje 43 kampa i druge ustanove u kojima su držana ukrajinska djeca, a koji su bili dio "velike sistematske mreže" kojom upravlja Moskva.
Zvaničnici: Američki partneri kupuju oružje od Kine zbog brzine prodaje i isporuke
Sposobnost Kine da brzo prodaje vojnu opremu ima velike posljedice za Sjedinjene Države u dva ključna regiona, koje bi mogle da budu još veće narednih godina, upozorili su članove Kongresa visoki američki vojni zvaničnici.
Procjene komandanata američke Centralne komande (CENTCOM), koja nadgleda američke snage na Bliskom istoku i južnoj Aziji i Afričke komande (AFRICOM) iznesene su u trenutku kada sve veći broj zvaničnika izražava zabrinutost zbog brze vojne modernizacije koja je već učinila Kinu izazovom za Pentagon.
"To je trka za integraciju prije prodora Kine", izjavio je u četvrtak pred članovima Senatskog odbora za oružane snage general Michael Kurilla, ukazujući na povećanje kineske vojne prodaje u regionu za 80 odsto posljednjih deset godina.
"Naši bezbjednosni partneri imaju stvarne bezbjednosne potrebe, a mi gubimo sposobnost da obezbijedimo našu opremu", rekao je on, navodeći duga čekanja za odobrenje i isporuku američke vojne opreme.
"Ono što Kina radi je da dođe i otvori cijeli svoj katalog. Daju im brzu isporuku. Daju im trajni ugovor i omoguće im finansiranje ", rekao je Kurilla. "Mnogo su brži."
Komandant Afričke komande, general Michael Langley iznio je slične ocjene o američkim partnerima na afričkom kontinentu.
"Čak i sa našom značajnom inicijativom za bezbjednosnu saradnju, taj proces nije ništa brži", rekao je Langley.
"Osjećaj hitnosti, posebno u zapadnoj Africi, od Sahela, preko Gane, Obale Slonovače, Benina i Togoa, potrebna im je oprema. Potrebno im je oružje, sada", rekao je on članovima Kongresa. "Dakle, oni donose odluke i donose pogrešne odluke kada riješe da sarađuju sa Kinom ili Rusijom za pomoć, posebno, u oružju."
Zabrinutost oko prodaje oružja u Kini nije novost i nastavlja se uprkos ukupnoj dominaciji Washington u izvozu oružja.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Sjedinjene Države su bile najveći svjetski izvoznik oružja od 2018. do 2022, što je predstavljalo 40 odsto ukupnog izvoza. Kina se našla na četvrtom mjestu, predstavljajući nešto više od 5 odsto prodaje.
Podaci State Departmenta objavljeni ranije ove godine pokazuju da je prodaja oružja od strane američke vlade povećana još više, za skoro 50 odsto u fiskalnoj 2022. godini na 51,9 milijardi dolara, što je dijelom pojačano ratom u Ukrajini. Komercijalna prodaja oružja također se povećala, dostižući 153,7 milijardi dolara.
Ipak, američki zvaničnici za odbranu i obavještajne poslove su godinama upozoravali na uticaj trgovine oružjem između Pekinga i afričkih zemalja. U jednom izvještaju, objavljenom u februaru 2020. godine, navodi se da je Kina čak i tada dopunjavala prodaju afričkim zemljama, nudeći vojnu i tehničku obuku.
A podaci SIPRI-a, analizirani u izvještaju koji je ovog mjeseca objavio Atlantski savjet sa sjedištem u Washingtonu, pokazuju da Kina stiče značajnu prednost u podsaharskoj Africi, gdje je Peking zabeležio više od 2 milijarde dolara prodaje oružja između 2010. i 2021. godine, prateći samo Rusiju.
Između 2017. i 2020, izvoz kineskog oružja u podsaharsku Afriku premašio je Sjedinjene Države za skoro 3 prema 1, navodi se u izvještaju.
Komandanti CENTCOM-a i AFRICOM-a izjavili su u četvrtak pred zakonodavcima da, što više Kina bude u stanju da se bavi prodajom oružja, to će se više SAD boriti da sarađuju sa zemljama koje bi inače izabrale da budu partneri Washingtona.
"Ako tamo ima kineske opreme, ne možemo je integrisati sa američkom opremom", rekao je Kurilla.
"Bez obzira da li je to radar ili je to stvarni sistem vazdušne odbrane, ne možemo dozvoliti da to dotakne našu mrežu, na osnovu onoga što znamo o kineskoj opremi", rekao je on, opisujući kinesku komunikaciju na Bliskom istoku kao agresivnu.
Međutim, neki istraživači su zabrinuti da podaci, koji daju mnoge razloge za uzbunu, ne pružaju potpunu sliku.
Pieter Wezeman, viši istraživač u programu SIPRI-a za transfer oružja, izjavio je da je, uprkos ukupnom rastu izvoza kineskog oružja u protekle dvije decenije, prodaja u proteklih pet godina opala za 23 odsto.
"Očekivanja u pogledu izvoza oružja iz Kine zasnovana na brzo rastućem kvalitetu i napretku proizvoda koje oni nude, još uvek se nisu ostvarila", rekao je on u srijedu na vebinaru čiji je domaćin bio Stimson centar u Washingtonu.
"Također vidimo da Kina nije bila u stanju da postane glavni snabdijevač najmanje jednog regiona u kojem bi se očekivalo da će imati značajne šanse da se razvije, a to je Bliski istok", rekao je Wezeman. "Nismo vidjeli veliku prodaju stvari kao što su podmornice ili borbeni avioni Saudijskoj Arabiji ili Kataru ili bilo kojem drugom većem kupcu na Bliskom istoku. Čak smo vidjeli da je kineski izvoz u Egipat opao."
