Izdvojeno
Kažnjeni napredovali u pravosuđu
Najmanje 14 sudija i tužilaca su, bez obzira što su pravili propuste u radu, napredovali na bolje radno mjesto ili su obnovili mandat na rukovodećoj poziciji.
Dragan Uletilović, sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, zbog neopravdanog kašnjenja prilikom donošenja sudskih odluka u junu prošle godine disciplinski je kažnjen smanjenjem dvije plaće za oko 500 KM. Tri mjeseca poslije unaprijeđen je za sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci i dobio je veću plaću, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Za imenovanje na prvu pravosudnu funkciju kandidati polažu pismeni test, odnosno prolaze kvalifikaciono testiranje sa pitanjima iz oblasti pravosuđa. Ukoliko kandidati već obavljaju pravosudnu funkciju, idu na usmeni intervju pred komisiju koju čine članovi VSTV-a. Nakon toga Podvijeće za imenovanje VSTV-a pravi listu uspješnih kandidata i konačnu odluku o izboru donosi VSTV.
Uz Uletilovića je još najmanje 13 sudija i tužilaca napredovalo ili su obnovili mandat uprkos propustima koje su radili na prethodnoj poziciji: netačnog prikazivanja radnih rezultata, dovođenja predmeta do zastare, neprimjerenog ponašanja ili odavanja povjerljivih informacija iz predmeta. Za njih desetero propusti u radu su bili utvrđeni disciplinskim postupkom prije, a kod ostalih četvero nakon imenovanja.
Imenovanje je provelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) i u odlukama je navedeno da su se u tom postupku cijenili odnos prema radu, radni rezultati i ponašanje. Međutim, istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da su uglavnom zbog toga disciplinski kažnjavani.
Nema jasno utvrđenih pravila treba li se prilikom imenovanja uzeti u obzir i disciplinski prekršaj pa se svaki slučaj posebno razmatra. Željka Radović, članica VSTV-a, kaže da to nije principijelno i da se ta praksa treba ujednačiti. „Nemojte, molim vas, selektivno - kako kome padne na pamet - pa u jednom slučaju ćemo tražiti i inzistirati, a pet imenovanja će proći i niko neće ni pomenuti to pitanje.“
Kazna 500 KM, povišica 600 KM
Okružno javno tužilaštvo Banje Luke je u maju 2016. godine podiglo optužnicu protiv državnog službenika koji je zadovoljavao spolne strasti pred drugima i dostavilo je Osnovnom sudu u Banjoj Luci na potvrđivanje. Predmet je zadužio sudija Dragan Uletilović kojem je trebalo skoro dvije godine da donese rješenje kojim je odbacio optužnicu.
Iz Tužilaštva su smatrali da je Uletilovićeva odluka nezakonita pa su protiv njega inicirali disciplinski postupak. Tokom postupka je utvrđeno da je ovaj sudija u još najmanje dva predmeta neopravdano kasnio sa donošenjem rješenja.
Sudija je priznao grešku, braneći se da je imao puno posla. Kažnjen je umanjenjem plaće za deset posto za juli i august 2020. godine - oko 500 KM.
Novac je ubrzo nadoknadio. Već u septembru je unaprijeđen u Okružni sud Banje Luke gdje mu je plaća veća za oko 600 KM.
Na sjednici VSTV-a prilikom njegovog izbora šef Odjela za imenovanja Jasmin Čalija je rekao da se na konkursu za sudiju Okružnog suda Banje Luke traži krivičar i da je prema nacionalnoj strukturi poželjno imenovati Srbina, a prijedlog je bio Dragan Uletilović. Prijedlog je stavljen na glasanje i odluka o imenovanju je dobila potrebnu podršku. U obrazloženju odluke je navedeno da su se gledali kriteriji kao što je marljiv rad.
Sudija Uletilović nije želio razgovarati s novinarima CIN-a, a član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su članovi komisije imali podatke o disciplinskom postupku.
„Mi smo procijenili da jeste prekršaj, ali da nije tolikog obima, tolike težine da ne može biti imenovan dalje”, rekao je Karamehić. Od Suda su dobili informaciju da je riječ o kvalitetnom sudiji koji ima dobre rezultate u radu, bez obzira na disciplinski postupak.
Slična situacija se ponovila i na sjednici VSTV-a u januaru 2021. godine kada je za zamjenika glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu izabran tužilac Sead Kreštalica. Najmanje dva člana VSTV-a su tada pitala da li su ispoštovani zahtjevi u pogledu nacionalnog balansa u instituciji, a njegovu disciplinsku kaznu niko nije ni spomenuo. Prilikom unapređenja je rečeno da se, uz ostalo, pratilo njegovo profesionalno ponašanje, ponašanje izvan posla i profesionalna nepristrasnost.
Kreštalica je disciplinski sankcionisan 2012. godine jer je nakon izrečene presude Sarajliji Mirzi Hatiću za nasilničko ponašanje razgovarao sa njegovim roditeljima o sudskom postupku koji je vođen protiv Hatića.
Kreštalica je razgovarao u jednom kafiću sa Hatićevim ocem Nijazom, a potom telefonom Mirzinoj majci Dragani rekao: „Ono smo završili sve, ostalo je još ovo samo“. Nijaz je onda svoj telefon uzeo od tužioca i supruzi rekao da je to bio njegov prijatelj Kreštalica Sejo. „On je baš ono naj, naj (...) svi ga se boje. Dva djela mu je skin'o jučer“, navedeno je u disciplinskoj odluci protiv tužioca Kreštalice.
U disciplinskom postupku Kreštalica je rekao da je ovaj susret bio spontan, da ga nije on inicirao i da nije razgovarao o predmetu već o donesenoj presudi koja je javno objavljena. Kreštalica je dobio umanjenje plaće za 20 posto godinu dana, a bio je i pod suspenzijom dok je trajao disciplinski postupak.
Zbog toga je u junu 2012. izgubio poziciju tužitelja u Federalnom tužilaštvu iako je odluka o imenovanju donesena skoro godinu ranije na sjednici VSTV-a.
Kreštalica kaže za CIN da se od tada do imenovanja na poziciju zamjenika glavnog kantonalnog tužitelja bezuspješno javljao na desetak konkursa, a samo su ga jednom pitali za disciplinsku kaznu.
On kaže da bi trebalo odrediti period nakon izricanja disciplinske kazne tokom kojeg bi one utjecale na napredovanje u službi, zaključujući da za to vrijeme onda ne bi ni konkurisao na druge pozicije.
„Poistovjetit ću sa fudbalerom - kada dobije crveni ili žuti karton pa ne igra. Ako Džeko dobije crveni karton, pa ne igra, treba li ga isključiti iz fudbala? Jednom kažnjen, ne znači da je nepopravljiv“, kaže Kreštalica.
Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da se disciplinski postupak cijeni od slučaja do slučaja: „Onda će se cijeniti okolnosti kada je to djelo urađeno, koja je vrsta djela i tome slično”.
Dvije sestre jedan sud
Sutkinja Osnovnog suda u Prijedoru Drena Marin je bez razloga bila zabrinuta da će joj naštetiti anonimna disciplinska prijava kao kandidatkinji za sudiju Okružnog suda u Prijedoru. Unaprijeđena je u maju 2017. godine, a disciplinski postupak je proveden godinu dana poslije.
Postupak je vođen jer je Marin kao sutkinja Osnovnog suda za advokata po službenoj dužnosti u najmanje osam predmeta postavljala svoju sestru Sandu Zubanović koja je tako zaradila nešto više od 4.000 KM.
Marin je u toku disciplinskog postupka rekla da su joj anonimna prijava i tužba teško pale u vrijeme konkursne procedure. Rekla je da je na intervju za posao sudije Okružnog suda u Prijedoru stigla „kao da joj je neko stavio nož pod grlo i samo je mislila kad će je komisija pitati za tu anonimnu prijavu“.
Međutim, o tome je tokom intervjua niko nije pitao, potvrdila je novinarima CIN-a.
Iako se Marin u disciplinskom postupku pravdala time da ne postoji sukob interesa jer se sa sestrom nije sretala u sudnici, disciplinska komisija nije imala razumijevanje za njeno obrazloženje pa ju je kaznila umanjenjem plaće za 20 posto na tri mjeseca - oko 1.900 KM.
Sutkinja Marin je kaznu platila odjednom i nije čekala da joj se odbija od plaće. Rekla je novinarima da je disciplinski postupak utjecao na nju, ali ne i na njenu karijeru. „Zato što sam, zaista, imala sve najbolje ocjene u svom radu, prebacivala normu, izuzetno obavljala svoju sudijsku dužnost - tako u tom smislu nisu uticale. I dan-danas savjesno i odgovorno obavljam te poslove.“
Međutim, po okončanju jednog, u decembru 2018. godine otvoren je i drugi disciplinski postupak u kojem je utvrđeno da je Marin imala još jedan propust na prethodnoj poziciji. Ovaj put u zastaru je pao predmet obmane pri dobijanju kredita na kojem nije radila. U ovom slučaju je kažnjena javnom opomenom.
„Svako ko radi, može i pogriješiti, zar ne?“, komentarisala je sutkinja Marin, uz obrazloženje da sudije znaju biti zadužene sa hiljade predmeta te da je zbog toga normalno da se dešavaju propusti u radu.
Arhiviranje nezavršenih predmeta
Sa velikim brojem predmeta se na svoj način borila i Jasminka Knežević, stručna saradnica Općinskog suda u Orašju. Ona je na ovoj poziciji radila pet godina do decembra 2015. kada je imenovana za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu zbog, pored ostalog, i radnih rezultata.
Međutim, nakon imenovanja, tokom dva disciplinska postupka – 2017. i 2018. godine − otkriveno je da je Knežević stotine premeta iskazivala završenim iako to nije bio slučaj.
Ona je kao stručna saradnica 782 predmeta u izvršnom postupku iskazala završenim iako za to nisu bili ispunjeni uvjeti. U disciplinskom postupku se pokajala i priznala odgovornost, uz obećanje da se propust više neće ponoviti.
Međutim, ponovilo se. U drugom slučaju je kao tužiteljica iskazala 30 predmeta završenim. Trećinu tih predmeta je zatvorila bez i jedne tužilačke radnje, a u ostalim je to radila naknadno.
I ovaj put je obećala isto. „Dozvolite da izrazim iskreno i duboko kajanje i obećam da se ovo nikada više neće ponoviti“, rekla je disciplinskoj komisiji.
Za prestup u Općinskom sudu u Orašju smanjene su joj tri plaće za 20 posto - oko 720 KM, a u Kantonalnom tužilaštvu šest plaća joj je prepolovljeno - oko 7.200 KM.
„Puno me je koštalo“, rekla je tužiteljica Knežević za CIN.
Ona kaže da joj je zbog kazni korigovana norma za period kada je radila u Općinskom sudu u Orašju, ali da je i bez toga imala odlične ocjene jer jako puno radi. Knežević smatra da bi se disciplinski postupci trebali uzimati u obzir prilikom imenovanja, „ali ne sigurno trajno, jer, gledajte, i najteža krivična djela zastarijevaju. Ubistvo zastarijeva, a da vam disciplinski prijestup ostaje zauvijek - to nije uredu“.
See all News Updates of the Day
EU je protiv veličanja terorista i zato je ispoštovala dan žalosti na Kosovu ali ne u Srbiji
Evropska unija (EU) se suštinski protivi veličanju zločinaca, terorista i njihovom oplakivanju, poručio je portparol EU Peter Stano povodom proglašenja dana žalosti u Srbiji poslije sukoba u selu Banjska u opštini Zvečan na sjeveru Kosova.
Peter Stano je potvrdio da je 25. septembra, kada je na Kosovu proglašen dan žalosti, Kancelarija EU u Prištini istakla zastavu EU na pola koplja u čast poginulim i ranjenim kosovskim policajcima, "žrtvama užasnog terorističkog napada u nedelju". Rekao je da to nije učinila delegacija EU u Beogradu, 27 septembra, kada je dan žalosti bio u Srbiji.
"Napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama", naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U nedelju 24. septembra je Policija Kosova istraživala teren oko sela Banjska na severu zemlje, kada je u ranim jutarnjim satima grupa maskiranih i naoružanih lica na sjeveru Kosova napala policiju. Tom prilikom je ubijen jedan policijski službenik, dok je u razmjeni vatre policija ubila trojicu napadača srpske nacionalnosti.
Ovaj napad je osudila međunarodna zajednica, a EU ocjenjuje da se radilo o "terorističkom napadu".
Zvaničnici EU nastavljaju da insistiraju da je neophodna istraga napada u Banjskoj i da će u skladu sa rezultatima istrage EU odlučiti kako da postupi.
"Ono što se desilo u nedelju je bilo veoma ozbiljno i to treba da se razjasni jer će biti posljedica", poručio je portparol EU Peter Stano.
"Ovo je bio teroristički napad i teroristički napad treba da se istraži. A odgovorne za to treba privesti pravdi. I svako ko zna o tome ko je uključen dužan je da učestvuje i sarađuje kako bi se osiguralo da ovaj teroristički napad ne samo da bude u potpunosti istražen, već da se pravda ispostavi za one koji su ga planirali, koji su ga izveli i koji su stajali iza napada", podvukao je Stano.
Dok Kosovo optužuje Srbiju da stoji iza napada, Srbija to negira.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da za njega napadači na kosovsku policiju nisu teroristi.
"Za mene ti ljudi, kao predsednika Srbije, nikada neće biti teroristi. Da li mogu da opravdam ubistvo policajca...nema opravdanja, i zbog toga će i državni organi Srbije preduzimati korake", izjavio je Vučić u intervjuu za javni servis RTS.
Mnoge članice EU traže uvođenje mjera protiv Srbije ako se dokaže povezanost Beograda s napadima u Banjskoj.
Bajkerski klub sa neonacističkim obilježjima registrovao udruženje u Doboju
Moto klub MC Srbi iz Srbije, čiji članovi na prslucima nose mrtvačku lobanju kakvu su koristile nacističke snage i imaju istetovirane stilizovane kukaste krstove, formalno je registrovao udruženje u Doboju, otkriva Detektor.
Tri dana prije proslave Nove 2021. godine, Zoran Stanković registrovao je u Osnovnom sudu u Doboju udruženje pod nazivom Moto klub MC Srbi. Ciljevi ovog udruženja, između ostalog, jesu okupljanje ljubitelja motocikala i motociklizma, poboljšanje kvaliteta života djece i mladih u Doboju i Republici Srpskoj, te promocija humanitarnog rada.
Sam Stanković već skoro deceniju na društvenim mrežama promovira svijet motociklizma, dok na svom prsluku nosi najprepoznatljiviji simbol kluba “MC Srbi” – Totenkopf. Upotrebljavala ga je SS “Totenkopf” nacistička divizija i nakon Drugog svjetskog rata označava simbol mržnje koji koriste neonacisti i krajnji desničari.
Sedam mjeseci prije registracije ovog udruženja, Detektor je objavio istraživanje o “MC Srbima”, koje je pokazalo da je ovaj bajkerski klub iz Srbije počeo djelovati u više gradova u Republici Srpskoj, te da je osim širenja neonacističkih simbola, prema sigurnosnim izvorima, širio “mržnju i netoleranciju”.
Stanković – koji je blokirao novinare Detektora, zbog čega nije bilo moguće dobiti njegov komentar – jedini je koji je ogranak kluba srbijanskog porijekla upisao u registar, pokazuje novo istraživanje, dok je, po objavama na društvenim mrežama, moguće uočiti postojanje najmanje još četiri aktivna ogranka ovog kluba u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Novinari Detektora dobili su dozvolu za vršenje uvida u registraciju organizacije u Sudu u Doboju i utvrdili da nije unijela neonacističke simbole i obilježja ni u statut ni u osnivački akt. Kao predsjednika, Stanković je registrovao sebe, a dokumenti priloženi sudu ne sadrže mnogo informacija o članstvu ili broju pripadnika.
Bajkeri iz Srbije sigurnosna prijetnja
Na Facebook stranici “MC Srbi Doboj” već godinu dana objavljuju se fotografije članova moto kluba na sastancima i skupovima na kojima često učestvuju i članovi drugih ogranaka iz BiH i Srbije. Na svim su vidljive funkcije članova i grad iz kojeg dolaze, ali je simbol koji ovaj klub razlikuje od drugih zatamnjen. Kada fotografije na svojim privatnim profilima dijele članovi, oni ne uklanjaju Totenkopf – simbol mrtvačke lobanje sa ukrštenim kostima kakav koriste i članovi “Krvi i časti”, neonacističke međunarodne skupine.
Na jednoj od fotografija iz Beograda u augustu ove godine vidi se više bajkera, od kojih jedan ima izraženu tetovažu stilizovanog kukastog krsta – neznatno drugačijeg od onoga koji su tokom Drugog svjetskog rata koristile nacističke snage. Drugi bajkeri na svojim prslucima nose male stilizovane mrtvačke lobanje, iste onakve kakve su koristile nacističke SS divizije tokom nekih od najgorih zločina, a jedan i ogrlicu s nordijskim simbolom kolovrata, koji zloupotrebljavaju krajnji desničari širom svijeta.
Od kada je Detektor 2020. otkrio da članovi kluba u Prijedoru koriste Totenkopf kao svoj znak a pojedini članovi ističu tetovaže s krajnje desničarskim simbolima, prijedorski ogranak je obrisao Facebook profil organizacije. Oni, kao i članovi drugih ogranaka, na pojedinim fotografijama skrivaju zaštitni simbol kluba čiji su članovi.
Iako je BiH krajem prošle godine usvojila Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam, akcioni plan za njenu implementaciju je usvojen tek u augustu ove godine, zbog čega ovaj klub nije imao nikakvih smetnji prilikom registracije službenog udruženja u Doboju.
Ekspert za ekstremizam i autor studije o desničarima na Balkanu, Mirza Buljubašić ističe da djelovanje Moto kluba MC Srbi jeste sigurnosni problem, te da se njihove aktivnosti ne smiju zanemariti s obzirom da ih povezuju ekstremno desne ideje i aktivnosti koje uključuju “destruktivni klerikalni nacionalizam”.
“Širenje Moto kluba “MC Srbi” se može posmatrati i u kontekstu širenja ruskog utjecaja na Balkanu; kontakti između pojedinih članova “MC Srba” i ‘Noćnih vukova’ iz Rusije je postojala i ranije, prije zvaničnog fizičkog dolaska ‘Noćnih vukova’ u Bosnu i Hercegovinu. Moguće je da su njihov dolazak na željeznim dvotočkašima i paradiranje nekako povećali interes za članstvo u “MC Srbima”. A ono što je vjerovatnije jeste da postoji određena strateška podrška između ‘Noćnih vukova’ i “MC Srba”, u smislu strateškog djelovanja”, rekao je Buljubašić.
Snežana Šešlija, izvršna direktorica organizacije Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za Detektor navodi da joj je djelovanje ovog kluba nepoznato, ali da ukoliko postoji jedna grupa koja promovira simbole mržnje, treba biti iskorijenjena u startu zbog svih stanovnika.
“To su građani Doboja koji su tu bili prije ili su se naselili i podjednako bi trebalo da osjećaju, ne mogu reći mržnju, ali u svakom slučaju nešto što je averzija prema takvim simbolima”, kaže ona.
Gradonačelnička podrška bajkerima
U maju ove godine članovi iz Doboja putovali su u Banju Luku, gdje su s kolegama iz svog i drugih klubova učestvovali u Moto Festu Banja Luka, koji se na tvrđavi Kastel održava već šesti put. Ovaj moto fest podržava i Grad Banja Luka i gradonačelnik Draško Stanivuković. On se, drugu godinu zaredom, pojavio na festivalu okružen članovima “MC Srba” iz Banje Luke, s kojima je i objavio fotografije na svom Instagram profilu.
Stanivuković nije odgovorio na zahtjev za intervju. Kada su mu novinari postavili pitanje tokom konferencije za štampu, on je kazao kako se često slika i da je fotografiju najvjerovatnije objavio “zato što je bila lijepa” i negirao da mu je poznato djelovanje kluba MC Srbi.
“Moto Fest je događaj koji Banja Luka tradicionalno podržava, i svako ko mi je prišao, bio je uljudan, kulturan na neki način, i pokazao ljubaznost, (…) vjerovatno sam i ja iskazao otvorenost da se s ljudima fotografišem, ali nisam gledao šta piše”, kaže gradonačelnik Banje Luke navodeći kako on pripada narodu koji se borio protiv fašizma i nacizma.
Ali kaže i kako ne bi prepoznao simbole Trećeg rajha, te da će navode koje su mu novinari Detektora prezentirali provjeriti, nakon čega bi Gradska uprava djelovala i pokazala odgovornost.
Fotografije koje je Stanivuković objavio na svom profilu pokazuju da je dvije godine zaredom okružen istim ljudima. Na jednoj od fotografija novinari Detektora prepoznali su Đorđa Grubišića “Crnog”, koji je, prema objavljenim fotografijama, potpredsjednik banjalučkog kluba.
On je na izborima 2016. godine bio kandidat “NDP-a Dragan Čavić” za odbornika u Skupštini Banje Luke. Tokom predizborne kampanje mediji su objavili njegovu fotografiju na kojoj pozira s pištoljem ispred albanske zastave.
Predsjednik je udruženja “Božur RS”, koje pomaže najugroženije porodice na Kosovu i Metohiji.
Grubišić je u razgovoru za Detektor kazao kako je postao član “MC Srba” iz “patriotskih” razloga, navodeći da od ovog kluba “nikoga nije zaboljela glava”. Rekao je i kako ne smatra da simboli koje ova organizacija koristi upućuju na nacizam.
“Za vas koji niste upućeni, vas to sve asocira na nacizam. Nema tu nacizma, to je sve patriotizam”, kazao je Grubišić.
Kada je Detektor prije dvije godine objavio prvo istraživanje o “MC Srbima”, tadašnji direktor Centra za analizu radikalne desnice je kazao kako se iscrtana glava na prslucima kluba “MC Srbi” zove Totenkopf i predstavlja nasmiješenu lobanju s prekriženim kostima iza, a kao svoj simbol koristila ju je SS “Totenkopf” divizija.
“Ova oznaka je direktno došla iz SS-a i predstavlja, poput brojeva jedan i osam, te poput ‘Krvi i časti’, svojevrsnu referencu ili aluziju na nacizam i štovanje Trećeg rajha (Third Reich)“, kazao je Feldman.
Prijedorski ogranak “MC Srba”
Na fotografijama s Grubišićem i članovima iz Doboja često se pojavljuje i Marinko Zdjelar, predsjednik ogranka “MC Srbi” iz Prijedora, o kojem je Detektor pisao prije tri godine. Tada su kao članovi identificirani Zdjelar, koji je bio potpredsjednik, i Bojan Dešić. Nakon što je Detektor objavio priču 2020. godine, Dešić i Zdjelar su blokirali novinare na društvenim mrežama i odbili razgovarati zvanično. Oni nisu odgovorili na nove pozive i poruke za komentar.
U periodu kad je Zdjelar bio potpredsjednik, Nemanja Kerezović, bokser koji danas radi i nastupa u Njemačkoj, imao je ulogu predsjednika.
Na pitanje novinara Detektora, upućeno putem Facebooka, da li je i dalje član kluba te da li bi mogao razgovarati o aktivnostima koje je provodio, Kerezović nije odgovorio.
On 2019. godine na svom profilu dijeli fotografiju plakata “Krvi i časti” kojim se čestita 9. januar, neustavni praznik Dan Republike Srpske.
“Večna bila, bastionu Srpstva, srećan ti rođendan, Republiko Srpska”, naveo je Kerezović u opisu fotografije objavljene 2019. godine.
Zdjelar i Dešić pojavljuju se na fotografijama i s drugim članovima “MC Srba” u Republici Srpskoj, poput susreta sa članovima iz Modriče, koje, prema natpisima na prslucima, predvodi Dragan Tanasić, predsjednik ovog ogranka. Osim simbola kluba čiji je predsjednik, on na jednoj od fotografija dijeli simbol kolovrata, koji predstavlja simbol svastike sa osam krakova. Ovaj simbol, prema analizi inicijative Reporting Radicalism, predstavlja čest simbol koji, umjesto svastike, koriste krajnje desničarske skupine u nizu slavenskih zemalja.
Tokom istraživanja u Modriči, novinari su Tanasića kontaktirali telefonom. Prvobitno je kazao da radi i da postoji mogućnost za razgovor nakon posla. U drugom pozivu odbio je bilo kakav razgovor, uz napomenu da se raspitao i saznao da je Detektor o grupi ranije pisao tekstove.
Kada su prošle godine novinari posjetili okupljanje ravnogorskih pokreta na Ravnoj gori, među njima su vidjeli i članove MC-a Srbi iz Srbije.
U prsluku “MC Srbi” Modriča fotografisao se i Nedo Vasiljević u maju ove godine. On je u različitim periodima nosio prsluke sa imenima dva mjesta u Republici Srpskoj – Prijedora i Modriče. Na posljednjim fotografijama, na kojima je zajedno s Tanasićem, Vasiljević nosi oznaku Modriče. On nije odgovorio na upit novinara o radu i svom članstvu unutar moto kluba na čijim se događajima pojavljuje.
Podrška ruskoj invaziji na Ukrajinu
Poput članova ruske bajkerske grupe “Noćni vukovi”, pojedini članovi “MC Srba” također ističu znak “Z”, koji koriste ruske snage tokom invazije na Ukrajinu. Takav znak od aprila 2022. godine ističe i Dejan Arsenović, član “MC Srba” iz Doboja. Tada je objavio fotografiju ruskog tenka na kojem stoji slovo “Z”, a na fotografijama sa skupa u Brčkom nosio je majicu s natpisom “Rusija”. Arsenović na prsluku nosi oznaku “blagajnik”, a osim njega u ovom ogranku su, prema fotografijama kluba na Facebooku, i Borislav Janjić i Vukašin Jurošević.
Novinari Detektora su u Doboju pokušali pronaći pripadnike ovog ogranka. U butiku smještenom u centru grada, nedaleko od poznatog lokalnog kafića u kome se ranije na društvenim mrežama označio član “MC Srba” Borislav Janjić, novinari su pronašli njegovog oca.
Novinari su s Janjićem obavili razgovor preko telefona njegovog oca. “Nemam vremena, na odmoru sam”, kazao je Janjić prvobitno nakon što su mu se novinari predstavili. Poslije objašnjenja da rade priču o ograncima moto kluba čiji je član, Janjić je rekao kako sve zna.
“Nisam ovlašten da pričam bilo šta u vezi kluba, ima predsjednik i potpredsjednik”, kazao je Janjić i naveo kako se njih može kontaktirati putem Facebooka.
Detektor nije uspio kontaktirati Stankovića, dok “MC Srbi Doboj” nisu odgovorili na upit putem stranice na ovoj društvenoj mreži.
Bh. vlasti su krajem prošle godine usvojile Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam. Na upit Detektora o tome da li se implementiraju aktivnosti koje tretiraju desničarski ekstremizam, iz Ministarstva sigurnosti su odgovorili kako je Akcioni plan usvojen tek u augustu ove godine, devet mjeseci nakon usvajanja Strategije.
“Nakon što je usvojen Akcioni plan, pristupit će se implementaciji propisanih mjera i aktivnosti koje, između ostalog, obuhvaćaju prevenciju različitih oblika nasilnog ekstremizma i radikalizaciju koja vodi ka terorizmu, kao i prevenciju mrzilačkih narativa”, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Jedan od članova radne grupe za izradu prijedloga i akcionog plana za Strategiju – koji je želio ostati anoniman zbog posla koji obavlja – rekao je za Detektor da je mana u tome da strateškim dokumentom nisu precizno definisane desničarske grupe koje treba pratiti u BiH, što ostavlja prostor ovakvim grupama da rade bez ikakvih zabrana.
I druga debata Republikanaca bez Donalda Trumpa
Druga debata republikanskih kandidata za stranačku predsjedničku nominaciju održana je u Kaliforniji, u biblioteci nekadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.
Vodeći po popularnosti među Republikancima - bivši predsjednik Donald Trump - nije sudjelovao ni u ovoj debati, kao niti u prvoj. Umjesto verbalnog nadmetanja sa stranačkim rivalima, on je večeras posjetio jednu michigansku tvornicu auto-dijelova, čiji radnici nisu sindikalizirani, te ne sudjeluju u štrajku.
Štrajk radnika auto-industrije bio je povod kandidatima u debati da napadnu predsjednika Bidena zbog njegove posjete i podrške štrajkašima. Općenito, on je bio krivac za sve kad god je bila spomenuta ekonomija.
Skoro do kraja debate, glavno pitanje iz prve debate - pobačaj - nije uopće bilo spomenuto. No, spomenuta su neka pitanja o kojima se obično govori na debatama Demokrata: nasilje vatrenim oružjem, cijena predškolske dječje skrbi, nejednakost u prihodima.
Imigrantska kriza na južnoj granici Sjedinjenih Država bila je vruća tema debate. Guverner Floride Ron DeSantis i poduzetnik Vivek Ramaswami bi poslali vojsku na granicu, pa i, ako treba, preko granice - u Meksiko. Bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley zagovara izvođenje specijalnih operacija u Meksiku protiv kartela, što je ideja koja zadobiva na popularnosti u Republikanskoj stranci.
Kandidati su bili upitani i za mišljenja o pomoći Ukrajini, pitanju koje je u središtu budžetskog spora u Kongresu zbog kojega bi vlada mogla prestati s radom u nedjelju. Većina kandidata je snažno branila američku vojnu pomoć Ukrajini, s izuzetkom Ramaswamija koji je rekao da bi dozvolio Rusiji da uzme veći dio istočne Ukrajine odvrativši tako Putina od saveza sa Kinom. Bivši guverner New Jerseya Chris Christie je bio najglasniji po tom pitanju, ističući da su se Kina, Iran i Sjeverna Koreja pridružili Rusiji u ratu protiv Ukrajine, te upozorivši da "ako mu damo išta od Ukrajine, sljedeća će biti Poljska."
Za razliku od prve debate, kandidati u početnom dijelu debate nisu napadali jedan drugoga. Cilj njihovih napada bio je prvenstveno predsjednik Biden, a dvojica među njima - bivši guverner New Jerseya Chris Christie i guverner Floride Ron DeSantis - okomili su se i na svog najvećeg rivala, Donalda Trumpa. DeSantis ga je okrivio za inflaciju zbog povećanja nacionalnog duga za 7,8 triliona dolara. Vrijedi spomenuti da Trumpovih 91 točaka krivičnih optužnica nisu uopće bili spomenuti.
No, na koncu, najnapadaniji među svima je bio Vivek Ramaswami - što zbog svojih poslovnih veza sa Kinom, što zbog ranijeg rijetkog glasanja na predsjedničkim izborima, a što zbog - kako su ostali kandidati istaknuli - neiskustva i slabog razumijevanja vanjske politike. U jednom trenutku je bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley - koja se uglavnom uspješno držala postrani od osobnih napada - rekla Ramaswamiju: "Kad god te čujem da govoriš, osjećam da zaglupljujem."
Zašto su imigranti optimističniji od Amerikanaca rođenih u SAD
Uprkos svim poteškoćama s kojima bi se mogli suočiti, imigranti u Americi su optimističniji od Amerikanaca rođenih u SAD, prema novoj anketi od 3.358 odraslih imigranata.
“Rekli su: 'Znate, suočavam se s izazovima ovdje u SAD-u, ali to je daleko bolje nego odakle sam došao. I vjerujem da će stvari biti bolje za moju djecu', kaže Shannon Schumacher, viši analitičar istraživanja u KFF-u, neprofitnoj organizaciji fokusiranoj na zdravstvenu politiku, ranije poznatoj kao Kaiser Family Foundation. „Bilo da se radi o njihovom obrazovanju, njihovoj sigurnosti, njihovim ekonomskim mogućnostima – na osnovu brojnih mjera, oni misle da im je bolje i da su njihova djeca bolja.”
Istraživanje, partnerstvo KFF-a i novina Los Angeles Times, provedeno je između 10. aprila i 12. juna 2023. Ispitanici su popunjavali ankete putem telefona, pošte i putem interneta. Na pitanja bi se moglo odgovoriti na bilo kojem od 10 najčešće govorenih jezika u Sjedinjenim Državama, uključujući engleski, španski, kineski, korejski, vijetnamski, portugalski, haićansko-kreolski, arapski, francuski i tagalog.
Rezultat je najsveobuhvatnije istraživanje imigranata u SAD-u danas, prema Schumacheru.
„Anketa zaista može pomoći da se javnost više informiše o imigrantima i da se njihov glas zaista stavi u prvi plan“, kaže ona. „Dok se ove debate vrte oko njih, zapravo ne čujemo o imigrantima često njihovim vlastitim glasom.”
Imigranti čine 16% odraslih u SAD-u, dolaze iz različitih zemalja i imaju različite imigracione i socioekonomske statuse. Njihova vjera u svjetliju budućnost dolazi uprkos poteškoćama s kojima se neki imigranti mogu suočiti na poslu iu zdravstvenom sistemu.
Većina imigranata u anketi ima posao, a oko polovina kaže da su iskusili diskriminaciju na radnom mjestu. Troje od 10 kaže da su bili manje plaćeni za obavljanje istog posla, ili da su imali manje mogućnosti za unapređenja ili povišice u poređenju sa svojim kolegama rođenim u SAD-u.
Zdravstvena zaštita može biti još jedna borba. Svaki peti imigrant je preskočio ili odložio zdravstvenu zaštitu u protekloj godini, često zbog nedostatka sredstava ili zdravstvenog osiguranja. A kada se jednom obrate medicinskom profesionalcu, iskustvo nije uvijek pozitivno.
„Otprilike jedan od četiri imigranta kaže da su prema njima postupali nepravedno u zdravstvenim ustanovama, kao što su bili poniženi ili tretirani s nepoštovanjem“, kaže Schumacher, „ili da im zdravstveni radnik nije objasnio stvari na način na koji bi oni mogli razumeti. Ili za one koji imaju ograničeno znanje engleskog, a nemaju pristup prevodiocima.”
Istraživanje je pokazalo da se crnci i latinoamerikanci suočavaju s najvećom diskriminacijom.
Istraživači su radili sa grupama za zagovaranje unutar različitih imigrantskih zajednica kako bi došli do potencijalnih učesnika. Pokušaj anketiranja imigranata imao je svoj jedinstveni skup izazova. Na primjer, riječ "diskriminacija" se ne prevodi uvijek u različitim kulturama i jezicima.
„Ljudi nisu sigurni šta to znači“, kaže Šumaher. “I takođe imaju tendenciju da koriste različite riječi, ili kažu nešto što bismo možda mi kao istraživači rekli: 'Oh, to je diskriminacija,' ali oni to zovu maltretiranje ili neko samo zločesti.”
Kako bi se borili protiv potencijalne pogrešne komunikacije, istraživači su postavljali direktna pitanja kako bi uhvatili iskustva koja istraživači definiraju kao diskriminaciju, čak i ako je sudionici tako ne zovu. Na primjer, „Jeste li ikada bili plaćeni za sve sate koje ste radili?“ “Jesu li vas maltretirali ili prijetili ili vam je rečeno da se vratite u svoju zemlju?”
Američka vlada pred zatvaranjem, napeta atmosfera u Kongresu
Do isteka roka za usvajanje budžeta za vladu SAD ostalo je još nekoliko dana, a Kongres prelazi u krizni režim dok se predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy suočava sa pobunom desnih republikanaca željnih da smanje potrošnju, čak i ako to znači smanjenje usluga za milione Amerikanaca.
Nema jasnog puta naprijed jer se članovi Kongresa vraćaju u atmosferu visokih tenzija i imaju ograničene opcije. Očekuje se da će Predstavnički dom glasati u utorak uveče o paketu zakona za finansiranje dijelova vlade, ali uopšte nije jasno da li McCarthy ima potrebnu podršku za napredak.
U međuvremenu je Senat, pokušavajući da spriječi zatvaranje, pripremio sopstveni dvopartijski plan za privremenu mjeru kako bi se bar određeno vrijeme zadržalo finansiranje vladinih službi nakon subotnjeg roka. Ali planovi za dodatnu pomoć Ukrajini dovedeni su u pitanje jer se određeni broj republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu protivi trošenju više novca na ratne napore.
Američki predsjednik Joe Biden je upozorio najkonzervativnije republikance da odustanu od njihove tvrdokorne taktike, rekavši da je finansiranje savezne vlade „jedna od najosnovnijih odgovornosti Kongresa”.
Biden je zamolio republikance u Predstavničkom domu da ne odstupe od sporazuma o dugu koji je sklopio ranije ove godine sa McCarthyjem, koji je odredio nivoe finansiranja savezne vlade i koji je potpisan nakon odobrenja i Predstavničkog doma i Senata.
„Dogovorili smo se, rukovali se i rekli da je to ono što ćemo uraditi. Sada se odriču dogovora”, rekao je Biden kasno u ponedjeljak.
„Ako republikanci u Predstavničkom domu ne počnu da rade svoj posao, trebalo bi da prestanemo da ih biramo.”
Zatvaranje bi poremetilo američku privredu i živote miliona ljudi koji rade za vladu ili se oslanjaju na savezne službe - od kontrolora letenja od kojih bi se tražilo da rade bez plate do sedam miliona ljudi u programu za majke i djecu, uključujući polovinu beba rođenih u SAD, koje bi mogle izgubiti pristup prehrani, navodi Bijela kuća.
Sve se dešava u sjenci priprema za predsjedničke izbore 2024. dok Donald Trump, vodeći republikanski kandidat, nagovara republikance u Kongresu da „zatvore vladu” i ponište dogovor koji je McCarthy sklopio sa Bidenom.
Republikance ohrabruju i bivši Trumpovi zvaničnici, uključujući i one koji se spremaju da smanje vladu i broj federalnih zaposlenika ako bivši predsjednik pobijedi na izborima sljedeće godine. Ostalo je pet dana do subotnjeg roka, a previranja se nastavljaju dok republikanci u Predstavničkom domu ove nedjelje održavaju prvo saslušanje o opozivu Bidena, ispitujući poslovne operacije njegovog sina Huntera.
„Osim ako ne dobijete sve, zatvorite je!”, napisao je Trump velikim slovima na društvenim mrežama. „Vrijme je da republikanci nauče kako da se bore!”
McCarthy je stigao na Capitol u ponedjeljak poslije burne nedjelje u kojoj je šačica tvrdokornih desničarskih republikanaca „potopila” njegove najnovije planove da usvoji obično popularan zakon o finansiranju odbrane.
Nakon što se Komisija za pravila Predstavničkog doma sastala u subotu kako bi se pripremila za ovonedjeljno glasanje, McCarthy se nadao da će najnoviji plan o paketu od četiri zakona, za finansiranje odbrane, unutrašnje bezbjednosti, poljoprivrede i državnih i spoljnih operacija, pokrenuti proces.
„Pokrenimo ovo”, rekao je McCarthy. „Hajde da se pobrinemo da vlada ostane otvorena dok završimo svoj posao usvajanjem svih pojedinačnih zakona.”
Ali najmanje jedna glavna Trumpova saveznica, članica Kongresa Marjorie Taylor Greene, koja je također bliska McCarthyju, rekla je da bi bila glasala protiv, jer paket zakona i dalje obezbjeđuje najmanje 300 miliona dolara za rat u Ukrajini.
Drugi tvrdokorni desničarski konzervativci i Trumpovi saveznici mogli bi da slijede njen put.
„Sada imate nekoliko novih ljudi koji razmišljaju o glasanju protiv”, rekao je Ken Buck, republikanac iz Colorada, misleći na predstojeće proceduralno glasanje.
Pošto je i sam svojevremeno bio pobornik zastoja, Buck je rekao novinarima na Capitolu da će glasati za paket, ali nije siguran da će McCarthy i imati dovoljnu podršku za usvajanje. „Ne znam da li će ih vratiti u svoj tabor”, rekao je Buck.
Iako nije mnogobrojna, desničarska republikanska frakcija ima ogroman uticaj jer je većina u Predstavničkom domu tijesna i McCarthyju je potreban skoro svaki glas njegove strane za zakone, kako ne bi morao da traži podršku demokrata.
McCarthy je tvrdokornim republikancima uslišio mnoge zahtjeve, ali to još uvijek nije bilo dovoljno jer oni traže više. Među tim zahtjevima je smanjenje finansiranja Ukrajine, za šta je predsjednik Volodimir Zelenski rekao Washingtonu prošle nedelje da je od vitalnog značaja za pobjedu u ratu protiv Rusije.
Konzervativni republikanci žele da McCarthy odustane od dogovora koji je sklopio sa Bidenom i da se drži ranijih obećanja o smanjenju potrošnje koja im je dao u januaru da bi dobio njihove glasove za čekić predsjedavajućeg.
Republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride, ključni Trumpov saveznik koji vodi desno krilo, rekao je za Fox da gašenje nije optimalno, ali da je „bolje nego da nastavimo sadašnjim putem finansijske propasti Amerike”.
Gaetz, koji je također zaprijetio da će sazvati glasanje za smjenu McCartyja, želi da Kongres radi ono što se rijetko dešavalo u novijoj historiji: da pojedinačno raspravlja i odobri svaki od 12 zakona potrebnih za finansiranje različitih vladinih službi – to je obično proces koji zahtjeva nedjelje, ako ne i mjesece.
„Nisam za gašenje”, rekao je. Ali rekao je da želi da McCarthyja „drži za riječ”.
Čak i ako Predstavnički dom bude u stanju da ove nedjelje završi rad na nekim od tih zakona, što je veoma neizvjesno, oni bi i dalje morali da budu spojeni sa sličnim zakonima iz Senata, što je još jedan dugotrajan proces.
U međuvremenu, senatori su utvrđivali privremenu mjeru, nazvanu kontinuirana rezolucija ili CR, kako bi zadržali finansiranje vlade, ali su naišli na probleme pokušavajući da se pozabave Bidenovim zahtjevom za dodatno finansiranje Ukrajine. Oni se suočavaju sa otporom šačice republikanaca ratnim naporima.
Izvor agencije AP iz Senata rekao je da će se razgovori nastaviti tokom noći. Portparol Kancelarije za upravljanje i budžet Bijele kuće rekao je da će administracija nastaviti da radi sa članovima obje stranke u Kongresu kako bi obezbijedila dodatna sredstva i osigurala da se napori za podršku Ukrajini nastave zajedno sa drugim ključnim prioritetima kao što je pomoć u slučaju katastrofe.
