Linkovi

Top priča BiH

Kažnjeni napredovali u pravosuđu

Pravosuđe Ilustracija CIN

Najmanje 14 sudija i tužilaca su, bez obzira što su pravili propuste u radu, napredovali na bolje radno mjesto ili su obnovili mandat na rukovodećoj poziciji. 

Dragan Uletilović, sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, zbog neopravdanog kašnjenja prilikom donošenja sudskih odluka u junu prošle godine disciplinski je kažnjen smanjenjem dvije plaće za oko 500 KM. Tri mjeseca poslije unaprijeđen je za sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci i dobio je veću plaću, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Za imenovanje na prvu pravosudnu funkciju kandidati polažu pismeni test, odnosno prolaze kvalifikaciono testiranje sa pitanjima iz oblasti pravosuđa. Ukoliko kandidati već obavljaju pravosudnu funkciju, idu na usmeni intervju pred komisiju koju čine članovi VSTV-a. Nakon toga Podvijeće za imenovanje VSTV-a pravi listu uspješnih kandidata i konačnu odluku o izboru donosi VSTV.

Uz Uletilovića je još najmanje 13 sudija i tužilaca napredovalo ili su obnovili mandat uprkos propustima koje su radili na prethodnoj poziciji: netačnog prikazivanja radnih rezultata, dovođenja predmeta do zastare, neprimjerenog ponašanja ili odavanja povjerljivih informacija iz predmeta. Za njih desetero propusti u radu su bili utvrđeni disciplinskim postupkom prije, a kod ostalih četvero nakon imenovanja.

Imenovanje je provelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) i u odlukama je navedeno da su se u tom postupku cijenili odnos prema radu, radni rezultati i ponašanje. Međutim, istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da su uglavnom zbog toga disciplinski kažnjavani.

Nema jasno utvrđenih pravila treba li se prilikom imenovanja uzeti u obzir i disciplinski prekršaj pa se svaki slučaj posebno razmatra. Željka Radović, članica VSTV-a, kaže da to nije principijelno i da se ta praksa treba ujednačiti. „Nemojte, molim vas, selektivno - kako kome padne na pamet - pa u jednom slučaju ćemo tražiti i inzistirati, a pet imenovanja će proći i niko neće ni pomenuti to pitanje.“

Kazna 500 KM, povišica 600 KM

Okružno javno tužilaštvo Banje Luke je u maju 2016. godine podiglo optužnicu protiv državnog službenika koji je zadovoljavao spolne strasti pred drugima i dostavilo je Osnovnom sudu u Banjoj Luci na potvrđivanje. Predmet je zadužio sudija Dragan Uletilović kojem je trebalo skoro dvije godine da donese rješenje kojim je odbacio optužnicu.

Iz Tužilaštva su smatrali da je Uletilovićeva odluka nezakonita pa su protiv njega inicirali disciplinski postupak. Tokom postupka je utvrđeno da je ovaj sudija u još najmanje dva predmeta neopravdano kasnio sa donošenjem rješenja.

Sudija je priznao grešku, braneći se da je imao puno posla. Kažnjen je umanjenjem plaće za deset posto za juli i august 2020. godine - oko 500 KM.

Novac je ubrzo nadoknadio. Već u septembru je unaprijeđen u Okružni sud Banje Luke gdje mu je plaća veća za oko 600 KM.

Na sjednici VSTV-a prilikom njegovog izbora šef Odjela za imenovanja Jasmin Čalija je rekao da se na konkursu za sudiju Okružnog suda Banje Luke traži krivičar i da je prema nacionalnoj strukturi poželjno imenovati Srbina, a prijedlog je bio Dragan Uletilović. Prijedlog je stavljen na glasanje i odluka o imenovanju je dobila potrebnu podršku. U obrazloženju odluke je navedeno da su se gledali kriteriji kao što je marljiv rad.

Sudija Uletilović nije želio razgovarati s novinarima CIN-a, a član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su članovi komisije imali podatke o disciplinskom postupku.

„Mi smo procijenili da jeste prekršaj, ali da nije tolikog obima, tolike težine da ne može biti imenovan dalje”, rekao je Karamehić. Od Suda su dobili informaciju da je riječ o kvalitetnom sudiji koji ima dobre rezultate u radu, bez obzira na disciplinski postupak.

Slična situacija se ponovila i na sjednici VSTV-a u januaru 2021. godine kada je za zamjenika glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu izabran tužilac Sead Kreštalica. Najmanje dva člana VSTV-a su tada pitala da li su ispoštovani zahtjevi u pogledu nacionalnog balansa u instituciji, a njegovu disciplinsku kaznu niko nije ni spomenuo. Prilikom unapređenja je rečeno da se, uz ostalo, pratilo njegovo profesionalno ponašanje, ponašanje izvan posla i profesionalna nepristrasnost.

„Nije normativno do kraja razrađen sistem i očito da će se u tom dijelu morati podrobnije odrediti“, komentarisao je član VSTV-a Selim Karamehić konkursnu proceduru i disciplinske sankcije za koje kaže da se razmatraju od slučaja do slučaja (Foto: CIN)
„Nije normativno do kraja razrađen sistem i očito da će se u tom dijelu morati podrobnije odrediti“, komentarisao je član VSTV-a Selim Karamehić konkursnu proceduru i disciplinske sankcije za koje kaže da se razmatraju od slučaja do slučaja (Foto: CIN)

Kreštalica je disciplinski sankcionisan 2012. godine jer je nakon izrečene presude Sarajliji Mirzi Hatiću za nasilničko ponašanje razgovarao sa njegovim roditeljima o sudskom postupku koji je vođen protiv Hatića.

Kreštalica je razgovarao u jednom kafiću sa Hatićevim ocem Nijazom, a potom telefonom Mirzinoj majci Dragani rekao: „Ono smo završili sve, ostalo je još ovo samo“. Nijaz je onda svoj telefon uzeo od tužioca i supruzi rekao da je to bio njegov prijatelj Kreštalica Sejo. „On je baš ono naj, naj (...) svi ga se boje. Dva djela mu je skin'o jučer“, navedeno je u disciplinskoj odluci protiv tužioca Kreštalice.

U disciplinskom postupku Kreštalica je rekao da je ovaj susret bio spontan, da ga nije on inicirao i da nije razgovarao o predmetu već o donesenoj presudi koja je javno objavljena. Kreštalica je dobio umanjenje plaće za 20 posto godinu dana, a bio je i pod suspenzijom dok je trajao disciplinski postupak.

Zbog toga je u junu 2012. izgubio poziciju tužitelja u Federalnom tužilaštvu iako je odluka o imenovanju donesena skoro godinu ranije na sjednici VSTV-a.

Kreštalica kaže za CIN da se od tada do imenovanja na poziciju zamjenika glavnog kantonalnog tužitelja bezuspješno javljao na desetak konkursa, a samo su ga jednom pitali za disciplinsku kaznu.

On kaže da bi trebalo odrediti period nakon izricanja disciplinske kazne tokom kojeg bi one utjecale na napredovanje u službi, zaključujući da za to vrijeme onda ne bi ni konkurisao na druge pozicije.

„Poistovjetit ću sa fudbalerom - kada dobije crveni ili žuti karton pa ne igra. Ako Džeko dobije crveni karton, pa ne igra, treba li ga isključiti iz fudbala? Jednom kažnjen, ne znači da je nepopravljiv“, kaže Kreštalica.

Sead Kreštalica je na poziciju zamjenika glavnog tužioca KS došao nakon suspenzije tokom koje mu je bila smanjena i plata godinu dana. Kažnjen je zbog ponašanja koje šteti ugledu tužioca i tužilaštva (Foto: Klix)
Sead Kreštalica je na poziciju zamjenika glavnog tužioca KS došao nakon suspenzije tokom koje mu je bila smanjena i plata godinu dana. Kažnjen je zbog ponašanja koje šteti ugledu tužioca i tužilaštva (Foto: Klix)

Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da se disciplinski postupak cijeni od slučaja do slučaja: „Onda će se cijeniti okolnosti kada je to djelo urađeno, koja je vrsta djela i tome slično”.

Dvije sestre jedan sud

Sutkinja Osnovnog suda u Prijedoru Drena Marin je bez razloga bila zabrinuta da će joj naštetiti anonimna disciplinska prijava kao kandidatkinji za sudiju Okružnog suda u Prijedoru. Unaprijeđena je u maju 2017. godine, a disciplinski postupak je proveden godinu dana poslije.

Postupak je vođen jer je Marin kao sutkinja Osnovnog suda za advokata po službenoj dužnosti u najmanje osam predmeta postavljala svoju sestru Sandu Zubanović koja je tako zaradila nešto više od 4.000 KM.

Marin je u toku disciplinskog postupka rekla da su joj anonimna prijava i tužba teško pale u vrijeme konkursne procedure. Rekla je da je na intervju za posao sudije Okružnog suda u Prijedoru stigla „kao da joj je neko stavio nož pod grlo i samo je mislila kad će je komisija pitati za tu anonimnu prijavu“.

Međutim, o tome je tokom intervjua niko nije pitao, potvrdila je novinarima CIN-a.

Iako se Marin u disciplinskom postupku pravdala time da ne postoji sukob interesa jer se sa sestrom nije sretala u sudnici, disciplinska komisija nije imala razumijevanje za njeno obrazloženje pa ju je kaznila umanjenjem plaće za 20 posto na tri mjeseca - oko 1.900 KM.

Sutkinja Marin je kaznu platila odjednom i nije čekala da joj se odbija od plaće. Rekla je novinarima da je disciplinski postupak utjecao na nju, ali ne i na njenu karijeru. „Zato što sam, zaista, imala sve najbolje ocjene u svom radu, prebacivala normu, izuzetno obavljala svoju sudijsku dužnost - tako u tom smislu nisu uticale. I dan-danas savjesno i odgovorno obavljam te poslove.“

Međutim, po okončanju jednog, u decembru 2018. godine otvoren je i drugi disciplinski postupak u kojem je utvrđeno da je Marin imala još jedan propust na prethodnoj poziciji. Ovaj put u zastaru je pao predmet obmane pri dobijanju kredita na kojem nije radila. U ovom slučaju je kažnjena javnom opomenom.

„Svako ko radi, može i pogriješiti, zar ne?“, komentarisala je sutkinja Marin, uz obrazloženje da sudije znaju biti zadužene sa hiljade predmeta te da je zbog toga normalno da se dešavaju propusti u radu.

Arhiviranje nezavršenih predmeta

Sa velikim brojem predmeta se na svoj način borila i Jasminka Knežević, stručna saradnica Općinskog suda u Orašju. Ona je na ovoj poziciji radila pet godina do decembra 2015. kada je imenovana za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu zbog, pored ostalog, i radnih rezultata.

Jasminka Knežević, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva KS, dvaput je disciplinski kažnjavana jer je prikazivala predmete završenima iako nisu bili. U oba postupka je priznala krivicu i pokajala se (Foto: CIN)
Jasminka Knežević, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva KS, dvaput je disciplinski kažnjavana jer je prikazivala predmete završenima iako nisu bili. U oba postupka je priznala krivicu i pokajala se (Foto: CIN)

Međutim, nakon imenovanja, tokom dva disciplinska postupka – 2017. i 2018. godine − otkriveno je da je Knežević stotine premeta iskazivala završenim iako to nije bio slučaj.

Ona je kao stručna saradnica 782 predmeta u izvršnom postupku iskazala završenim iako za to nisu bili ispunjeni uvjeti. U disciplinskom postupku se pokajala i priznala odgovornost, uz obećanje da se propust više neće ponoviti.

Međutim, ponovilo se. U drugom slučaju je kao tužiteljica iskazala 30 predmeta završenim. Trećinu tih predmeta je zatvorila bez i jedne tužilačke radnje, a u ostalim je to radila naknadno.

I ovaj put je obećala isto. „Dozvolite da izrazim iskreno i duboko kajanje i obećam da se ovo nikada više neće ponoviti“, rekla je disciplinskoj komisiji.

Za prestup u Općinskom sudu u Orašju smanjene su joj tri plaće za 20 posto - oko 720 KM, a u Kantonalnom tužilaštvu šest plaća joj je prepolovljeno - oko 7.200 KM.

„Puno me je koštalo“, rekla je tužiteljica Knežević za CIN.

Ona kaže da joj je zbog kazni korigovana norma za period kada je radila u Općinskom sudu u Orašju, ali da je i bez toga imala odlične ocjene jer jako puno radi. Knežević smatra da bi se disciplinski postupci trebali uzimati u obzir prilikom imenovanja, „ali ne sigurno trajno, jer, gledajte, i najteža krivična djela zastarijevaju. Ubistvo zastarijeva, a da vam disciplinski prijestup ostaje zauvijek - to nije uredu“.

See all News Updates of the Day

Vodopad Blihe: Malo poznati turistički potencijal

Vodopad Blihe: Malo poznati turistički potencijal
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Rad Christiana Schmidta i OHR-a zavisit će od dogovora SAD-Evropa

Analitičari: Imenovanje Christiana Schmidta je prilika, ali i rizik
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:39 0:00

Sagovornici Glasa Amerike koji su dobro upoznati sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu kažu da je imenovanje novog visokog predstavnika prilika da se neke stvari u BiH riješe, ali da može dovesti i do novih problema.

Njemački političar Christian Schmidt, koji bi od 1. avgusta trebao preuzeti ulogu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH), do sada nije detaljno komentarisao svoje planove i političku situaciju u BiH. S obzirom da ti planovi zavise od niza faktora, poput dogovora između Sjedinjenih Država (SAD) i evropskih zemalja, u ovom trenutku je teško govoriti da li će biti značajnih promjena u radu Ureda visokog predstavnika (OHR).

Schmidta je na funkciju postavio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) u BiH, 27. maja 2021. godine, uz protivljenje Rusije.

„S jedne strane postoji i veliki rizik, u vezi Rusije“, kaže Majda Ruge, viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove sa sjedištem u Berlinu. „Rusija se nije složila sa odlukom Upravnog odbora PIC-a o nominaciji i veoma se jasno tome protivi. Kao što znamo, Rusija svake godine ima glas u odluci o produženju mandata EUFOR-a u BiH i mogla bi to blokirati u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN). Do sada to nije radila“.

Da li je taj rizik vrijedan zaista zavisi od toga šta će Christian Schmidt raditi i šta će njemačka vlada odlučiti da uradi da bi ga podržala u tim naporima. Postoji i mogućnost da neće biti nikakvih promjena, da će se sve nastaviti po starom“, dodaje Ruge.

Iz PIC-a su saopštili da će o imenovanju Schmidta obavijestiti generalnog sekretara UN-a, ali iz Ambasade Rusije u BiH žele da njegov mandat odobri Vijeće sigurnosti, navodeći u saopštenju da on bez toga „neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet i neće se moći smatrati visokim predstavnikom“.

Rusija je jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti i može uložiti veto na odluke ovog tijela, pa i ukoliko ono bude glasalo o visokom predstavniku. S obzirom da Vijeće jednom godišnje obnavlja mandat EUFOR-u, a sadašnji ističe u novembru, Rusija potencijalno može uložiti i veto na produženje vojne misije koju čini oko 600 vojnika.

Tanya Domi, profesorica Škole za međunarodna i javna pitanja na Columbia Univerzitetu u New Yorku, koja je u BiH provela niz godina, radeći između ostalog za misiju OSCE-a, kaže da bi SAD i Britanija već morale raditi na sprečavanju takvog scenarija: „Ne za mjesec dana, nego sada.“

Daniel Serwer, profesor Škole naprednih međunarodnih studija Univerziteta Johns Hopkins iz Washingtona, navodi da je važno pitanje hoće li Schmidt imati ista ograničenja kakva je imao njegov prethodnik, aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko: „Djelimično zbog PIC-a, gdje Rusi imaju poziciju da blokiraju, a djelimično i zbog nedostatka hrabrosti Evropske unije (EU) i SAD da podrže snažniju akciju protiv onih koji se protive jedinstvu i teritorijalnom integritetu BiH. Po mom mišljenju, to je (Milorad) Dodik, a ponekad i Bosanski Hrvati“.

Valentin Inzko, 9. jun 2011.
Valentin Inzko, 9. jun 2011.

Na sastanku u Bonnu 1997. godine, PIC je visokom predstavniku odobrio korištenje tzv. „bonskih ovlaštenja“, što mu, između ostalog, omogućava da smjenjuje zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum. Inzko, koji je na funkciji već 12 godina, nije koristio tu opciju.

Ruge kaže da „bonska ovlaštenja“ nisu jednostavan mehanizam i da postoji niz preduslova za njihovo korištenje: „Nije baš da će Christian Schmidt doći i imati svu tu moć u svojim rukama. Tu moć nema on nego sve države koje su važne: SAD, Njemačka, Francuska, Britanija, Turska, pa u jednoj mjeri i Brisel. Ne možete ih koristiti i ne biste ih trebali koristiti ako zaista ne znate kako da se pobrinete da one imaju podršku i da se sprovedu kada budu izazvane. A sigurno će biti izazvane.

Uticaj Rusije: Bosna je Ahilova peta Balkana

Analitičari koji su govorili za Glas Amerike upozoravaju da su potencijalni problemi u kontekstu Rusije njeno tradicionalno protivljenje odlukama i saopštenjima PIC-a, rad na zatvaranju OHR-a, te podrška prijetnjama Milorada Dodika o odcjepljenju Republike Srpske.

„I svi samo stoje okolo, posmatraju to, a ništa se ne mijenja“, kaže Tanya Domi.

Početkom juna ove godine Domi je upravo na ovu temu u Foreign Policy objavila tekst u koautorstvu sa Ivanom Stradner, naučnom saradnicom organizacije American Enterprise Institute iz Washingtona. U njemu se navodi da BiH od 1995. godine nije bila bliža novoj etničkoj krizi, a razlog za to je djelovanje Rusije, čemu je pogodovala nebriga SAD i EU.

Stradner u razgovoru za Glas Amerike kaže da Rusija koristi ranjivost BiH: „Rusija je aktivna u Bosni zato što je Bosna Ahilova peta Balkana, pa samim tim i Evrope“.

Prema njenim riječima, jedan od glavnih ciljeva ove zemlje na Zapadnom Balkanu je sprečavanje euroatlantskih integracija: „Rusija ne želi proširenje NATO-a. (…) Ulazak Bosne u EU također bi bio poguban za Rusiju.“

Njeno mišljenje dijeli Daniel Serwer: „Nisu uspjeli u Makedoniji. Nisu uspjeli u Crnoj Gori, gdje se sada malo svete, ali ne žele da ne uspiju i u BiH“.

Rusija se otvoreno protivi proširenju NATO-a, pa je tako njena Ambasada u BiH 18. marta saopštila: „u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a naša zemlja će morati reagovati na ovaj neprijateljski korak“, dok je u nedavnoj kolumni za Oslobođenje ambasador Igor Kalabuhov napisao: „iluzorna je nada da će članstvo u NATO-u barem malo ojačati bosanskohercegovačku državnost“.

Stradner objašnjava da to što velike sile nastoje proširiti svoj uticaj na druge države nije novost, ali je problem što Rusija, kao i zemlje poput Kine, Irana i Turske, rade na podrivanju demokratije i stvaranju podjela u društvu, a u BiH to za posljedicu ima i jačanje nacionalizma.

Bitno je napomenuti da ni Bosna, ni Balkan, nisu žrtve Rusije. Jer Moskvi to dozvoljavaju sateliti u tim državama. Njihovi državnici. Tako da Rusija ima svoje satelite u okviru Bosne, kako sa Hrvatske, tako i sa Srpske strane“, kaže Stradner.

Christian Schmidt nakon sastanka sa ministrima vanjskih poslova Njemačke i BiH, Heikom Maas i Biserom Turković, u Berlinu, 9. marta 2021.
Christian Schmidt nakon sastanka sa ministrima vanjskih poslova Njemačke i BiH, Heikom Maas i Biserom Turković, u Berlinu, 9. marta 2021.

Ruski zvaničnici redovno govore da je vrijeme za zatvaranje OHR-a, te da se sve strane u BiH samostalno dogovaraju oko budućnosti.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uvjeta“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Majda Ruge kaže da OHR ne bi trebao dobiti veću ulogu, nego da bi trebao biti fokusiran na obavljanju uloge koju već ima, odnosno, implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma, osiguravanju da se ne podriva suverenitet BiH, kao i napredak na agendi „5+2“, koja je, prema njenim riječima, pomalo već i zastarila.

Stradner navodi da bi gašenje OHR-a u ovom trenutku bila „jedna od najgorih stvari koja može da se desi u Bosni“, te dodaje: „OHR mora da se vrati na ono što je nekad bio. Davati vlast lokalnim političarima u vrijeme ovakve podijeljenosti nije baš najpametnije i mislim da EU, kao i Amerika, i druge zemlje, treba da imaju veliku ulogu da zaista vrate Bosnu na pravi put“.

Odnosi između SAD i Evrope su ključni

Sagovornici Glasa Amerike uglavnom su saglasni da će odnosi SAD i Njemačke, te drugih evropskih sila, u velikoj mjeri uticati na rad OHR-a i ono što će se dalje dešavati u BiH. SAD su podržale imenovanje Christiana Schmidta.

SAD čestitaju Christianu Schmidtu na imenovanju za narednog visokog predstavnika u BiH. Zahvaljujemo se ambasadoru Inzku na službi i radujemo se nastavku partnerstva na podršci implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma“, napisao je na svom zvaničnom Twitter nalogu Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.

Stradner navodi da su se odnosi EU-SAD popravili izborom Joe Bidena za američkog predsjednika, s obzirom da njegova administracija ima želju za jačanje transatlantskih veza. Ipak, upozorava da SAD i dalje imaju druge prioritete i unutrašnje probleme.

„Često ljudi na Balkanu misle da se svjetska politika vrti oko Balkana, ali to je daleko od istine“, kaže Stradner. „Hladni rat je prošao, zemlje bivše Jugoslavije nisu više prioritet ovdje. Živimo u jednom potpuno novom svijetu, sa novim bezbjednosnim izazovima. Tako da ako se Balkan ne prilagodi tome, neće ni svijet Balkanu. (…) Balkan je tu ukoliko se uklapa u jedan od naših prioriteta.“

U tom smislu, dodaje Stradner, Balkan bi trebao biti prioritet Evrope, ali i ona ima svojih problema: od neusaglašene spoljne politike i toga ko donosi odluke – Brisel, Pariz ili Berlin – preko rasta populizma i desnice, pa do pitanja da li EU uopšte želi proširenje. Istovremeno, kaže ona, pitanje je i da li zemlje Balkana žele ulazak u EU.

Angela Merkel i Joe Biden, tada potpredsjednik SAD, Berlin, 1. Februar 2013.
Angela Merkel i Joe Biden, tada potpredsjednik SAD, Berlin, 1. Februar 2013.

Serwer navodi da BiH ne treba da brine da li je EU sada spremna da je prihvati za članicu, nego da li će biti spremna za deset godina, kada će Evropa to možda željeti: „Oni koji su pametni, ostaju uz EU ambiciju, bez obzira na to šta se dešava u EU, te uz NATO ambiciju, bez obzira na to šta se dešava u NATO-u“.

„Prestanite se brinuti za ono što se dešava u EU i počnite se brinuti o tome šta se dešava u BiH i zašto Jakob Finci ne može biti predsjednik”, dodaje Serwer.

Presudom iz decembra 2009. godine, Evropski sud za ljudska prava je ocijenio da je Ustav BiH diskriminatoran prema manjinama koje ne mogu da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija. Vlasti BiH do danas nisu sprovele presudu.

Mislim da je potrebna snažnija zajednička akcija EU i Amerike. A Schmidt bi trebao biti instrument te akcije“, kaže Serwer.

Jedna od tema koje su u proteklom periodu izazvale niz polemika jeste pojava dokumenata, tzv. non-papera, od kojih su neki navodno pozivali i na promjene granica u BiH, ali i na drugim mjestima na Zapadnom Balkanu.

To je užasna ideja“, navodi Domi. „Predložiti sjeckanje Zapadnog Balkana i razmjenu teritorija je kao potpaljivanje drveta koje već gori.

Vjerujem da je to izuzetno opasno, ali i nerealno“, kaže Serwer. „Promjene granica bilo gdje na Balkanu znače promjene granica svugdje, tu, ali i na drugim mjestima. A to znači rizikovanje stotina hiljada ljudskih života.“

Nove sankcije zbog korupcije?

Prema riječima Majde Ruge, nema mnogo suštinskih tačaka u kojima se Washington, Brisel i Berlin ne slažu oko onoga šta žele postići u BiH, ali neslaganje postoji u instrumentima koji se za to koriste. Kako kaže, za razliku od EU, SAD su uvijek bile spremnije da zaista koriste moć, npr. nametanjem sankcija.

U ovom trenutku, SAD imaju javno objavljene sankcije protiv 115 fizičkih i pravnih lica iz BiH, koje se uglavnom odnose na zabranu putovanja, blokiranje imovine u SAD ili zabranu poslovanja sa američkim firmama i državljanima. Veći dio sankcija odnosi se na ratne zločine i opstrukcije Daytonskog mirovnog sporazuma u postratnom periodu, a tek manji dio ih je izrečen u skorije vrijeme, uključujući sankcije bivšim i sadašnjim zvaničnicima Miloradu Dodiku, Amiru Zukiću i Nikoli Špiriću.

Početkom juna 2021. godine, Joe Biden je potpisao uredbu kojom je produžio uslove za održavanje postojećih sankcija zemljama Zapadnog Balkana, ali i proširio osnove za uvođenje novih, uključujući: korupciju, kršenje ljudskih prava, prijetnje miru i stabilnosti i dr. Do objave ovog teksta, nisu najavljene nove sankcije.

Mislim da je ovo fantastični korak jer Republikanci i Demokrate se ne slažu oko mnogih stvari, ali ovo je jedna u kojoj su se apsolutno složili“, kaže Stradner. „Ja bih rekla da je ovo dobar znak jer odliv mozgova i siromaštvo su posljedica velike korupcije. Usljed korupcije, ne možemo ni da govorimo o demokratiji. Ako želimo snažan Balkan, ovo je prvi korak koji mora da se riješi.

Ruge slično razmišlja: „Ako želimo izdvojiti najvažniji faktor iza opstrukcije, nefunkcionalnosti i nespremnosti elita da sprovedu reforme i krenu naprijed ka funkcionalnosti, rekla bih da je to korupcija, kleptokratija – i to ne bilo kakva, nego visoka korupcija izabranih zvaničnika.“

Ruge kaže da je problem u tome što su američke sankcije u mnogim slučajevima više simboličke prirode nego što su efikasne: „Većina imovine koju ovi političari imaju, koja je vjerovatno isisana iz javnih budžeta, nalazi se u Evropi i evropskim bankama. Tako da ako želimo da vidimo efikasniji skup podsticaja, Evropljani se definitivno moraju pridružiti. Oni se nikada nisu pridružili sankcijama protiv Dodika. Nikada se nisu pridružili američkim sankcijama Špiriću.“

Ostali sagovornici Glasa Amerike također navode da bi od velike važnosti bilo da Evropa isprati američke sankcije.

Ruge podsjeća da je 2011. godine Vijeće EU usvojilo okvir za uvođenje restriktivnih mjera osobama koje podrivaju Daytonski mirovni sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali da one nikada nisu korištene jer je teško postići slaganje svih EU članica. Ukoliko je nemoguće postići konsenzus unutar EU, kaže ona, možda bi se grupa ključnih država mogla složiti oko uvođenja sankcija.

Ruge napominje da strateški pristup i mogućnost kredibilne prijetnje u stilu „ako ne uradite A, dogodit će se B“ mogu da budu i efikasniji nego uvođenje sankcija bez postizanja stvarnog cilja.

U konačnici, slažu se sagovornici Glasa Amerike, ukoliko se problemi u BiH budu ignorisali, postajat će još gori, ali sve zavisi od političke volje zapadnih zemalja da se njima pozabave i da stanu iza novog visokog predstavnika.

Trebala bi nam biti važna demokratija na Zapadnom Balkanu“, kaže Tanya Domi. „Jer ako ne uspijemo, znamo istoriju, postoje centripetalne sile, ne samo ljudi koji su nacionalisti u regionu, nego i vanjske sile, koje nisu prijetnje samo BiH i Zapadnom Balkanu, nego prijetnje za sigurnost Evrope, tako da je u interesu SAD da Bosna napreduje.

Pakistanac kojem je BiH nova domovina

Pakistanac kojem je BiH nova domovina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

Dva člana Predsjedništva BiH kažu da je odluka Skupštine Crne Gore prijateljski čin, BiH i Srbija da učine isto

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović (Foto: Predsjedništvo BiH)

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović pozdravili su odluku Skupštine Crne Gore kojom je izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici

"Smatram to civilizacijskim činom posebno zbog činjenice da se time zabranjuje negiranje genocida. Bosna i Hercegovina i Srbija bi morale učiniti isto", kazao je Komšić.

Za Džaferovića usvajanje Rezolucije "predstavlja civilizacijski iskorak i neizmjeran doprinos obnovi povjerenja, te jačanju mira i stabilnosti u regionu".

"Zato pozdravljam ovu odluku Skupštine Crne Gore i doživljavam je kao iskren i prijateljski čin", poručio je.

Skupština Crne Gore, uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista, izglasala je 17. juna Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Izglasana je i smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Za Rezoluciju kojom se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici glasalo je 55 poslanika, što je dvotrećinska većina u parlamentu.

Za Rezoluciju glasali su poslanici opozicije - Demokratska partija socijalista na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka i albanske nacionalne stranke, kao i poslanici vladajućeg Građanskog pokreta URA i Demokratske Crne Gore.

Rezoluciju o Srebrenici predložila je Bošnjačka stranka, uz podršku grupe opozicionih poslanika.

Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Zločine su počinile snage Vojske Republike Srpske i paravojnih snaga iz Srbije.

Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

U tom bosanskohercegovačkom gradu i okolnim opštinama ekshumirane su 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava su identifikovani.

Još se traga za više od 1.000 nestalih.

Od 2003. godine u Memorijalnom centru Potočari obavljeno je 20 kolektivnih dženaza. U proteklih 18 godina ukopane su 6.652 identifikovane žrtve genocida.

Život u kolektivnim centrima: "Odem u Ministarstvo, samo se iznerviram"

Život u kolektivnim centrima: "Odem u Ministarstvo, samo se iznerviram"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG