Linkovi

Izdvojeno

BiH otvara granice za državljane EU uz obavezan negativan koronavirus test

Border in Rača (Bosnia and Herzegovina)

Bosna i Hercegovina je odlučila otvoriti granice za državljane Evropske unije uz uslov da oni prilikom ulaska u zemlju moraju predočiti negativan test na koronavirus ne stariji od 48 sati.

Granice bi trebali biti otvorene 16. jula, javljaju mediji.

Ranije, Bosna i Hercegovina je otvorila granice sa susjednim zemljama, Hrvatskom Srbijom i Crnom Gorom i prilikom ulaska nije potrebno predočiti negativni test na koronavirus.

Državljani drugih zemalja su mogli ući u zemlju zbog poslovnih obaveza i obavezan negativni test na koronavirus ne stariji od 48 sati.

S druge strane, državljani Bosne i Hercegovine ne mogu neometano putovati u zemlje Evropske unije.

U Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine bez testova na koronavirus mogu ući građani koji imaju hrvatski pasoš, a građani sa bosanskohercegovačkim pasošem moraju predočiti negativni korona virus test ili provesti u samoizolaciji 14 dana.

Kako korona virus utiče na turizam pokazuju statistički podaci. Prema podacima Agencije za statistiku, broj noćenja stranih turista u maju ove godine manji je za 99,2 posto u odnosu na maj prošle godine.

See all News Updates of the Day

UN: Poricanje zločina znak za potencijalno nasilje

Žena se moli na groblju, uoči masovne dženaze u Potočarima u blizini Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.

Negiranje holokausta i genocida šteti žrtvama i onima koji su preživjeli te zločine i mogu činiti da govor mržnje napreduje na negativno zasnovanim stereotipima pojedinaca ili grupa u odnosu na njihov identitet.

Poricanje zločina je također znak upozorenja na društvenu krhkost i potencijal za nasilje, navodi se u studiji Ureda specijalnog savjetnika Ujedinjenih nacija (UN) za prevenciju genocida.

Kako se navodi u studiji “Borba protiv holokausta i poricanje genocida: Zaštita preživjelih, očuvanje memorije i promoviranje prevencije”, poznato je da govor mržnje stigmatizira, marginalizira, te omogućava diskriminaciju, kao i da podstiče na zločine iz mržnje i nasilje velikih razmjera.

“Negiranje genocida i holokausta često je povezano s govorom mržnje, posebno kada se ciljaju pojedinci ili grupe na osnovu specifičnih faktora identiteta. Najozbiljniji slučajevi poricanja genocida i holokausta mogu predstavljati podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje i genocid”, istaknuto je u studiji.

Ured specijalnog savjetnika UN-a je naveo kako je zabrinjavajuće uporno iskrivljenje “historijske stvarnosti” genocida koji su se dogodili, pogotovo u Srebrenici i Ruandi, kao i veličanje počinilaca i govor mržnje koji ga prate.

Uticaj poricanja u stvaranju straha među žrtvama zločina je neupitan, istaknuto je, jer može inspirisati i podstaći mržnju prema zajednicama koje su ranije doživjele zvjerske zločine.

Ovaj osećaj ranjivosti je posebno povećan kada poricanje dolazi od vladinih zvaničnika i kada se ispoljava kroz medije koje sponzorira država, stoji u studiji.

Također se navodi kako veličanje počinilaca genocida i zločina može predstavljati nepremostivu prepreku za odgovornost, kao i poboljšati sposobnost dodatnog raspirivanja mržnje i nasilja.

“Veličanje izjednačava zločince i žrtve, ohrabruje zločince da svoje prošle postupke smatraju pozitivnim i pohvalnim i povećava rizik od potencijalnog počinjenja ovakvih krivičnih djela u budućnosti”, pojašnjeno je.

Sve ovo je, prema stavu Ureda specijalnog savjetnika UN-a, nedopustivo i za osudu, te se s tim mora suočiti u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava, te slobode mišljenja i izražavanja.

Među preporukama koje su navedene u studiji za suočavanje sa ovim problemom jeste prvenstveno prepoznavanje i osuđivanje negiranja genocida i holokausta, a Ured skreće pažnju, između ostalog, da bi politički lideri trebali odbaciti istaknute tvrdnje o negiranju genocida i holokausta, ali i sami UN akteri bi trebali odbaciti takve narative.

Suočavanje s negiranjem bi trebalo da se desi i kroz zakonske okvire, a Ured preporučuje, između ostalog, da bi države koje imaju zakone kojima se ovo zabranjuje, trebale i primjenjivati te zakone.

Prema studiji, suočavanje sa ovom problematikom se može raditi i u online sferi na način da se kompanije društvenih mreža ohrabre da usvoje definicije govora mržnje i društvene standarde, kako bi jasnije shvatili da negiranje dovodi do reviktimizacije, diskriminacije i podstiče nasilje.

Negiranje genocida i holokausta može se spriječiti i kroz obrazovanje, a u studiji se navodi, između ostalog, kako bi kurikulum o genocidu i drugim zločinima trebao sadržavati tačne informacije o prošlosti jedne zemlje, te bi se trebao temeljito podučavati i to ne samo na nižem obrazovnom stepenu.

Ono se također može spriječiti i kroz proces memorijalizacije i tranzicione pravde, a među preporukama jeste da bi UN akteri trebali podržati napore memorijalizacije koji poštuju pravo na istinu za sve.

Studija je objavljena prošlog mjeseca, a nastala je u saradnji sa Institutom “Jacob Blaustein” za unapređenje ljudskih prava.

Kriza hrane mogla bi pogoršati migracije iz Afrike

Kriza hrane mogla bi pogoršati migracije iz Afrike
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

Države južne Europe, uključujući Italiju i Španiju, pozivaju NATO saveznike da se pozabave prijetnjama iz Sjeverne Afrike. Dok rat u Ukrajini dominira dnevnim redom NATO-a, Madrid želi da se savez pripremi za druge potencijalne žarišne tačke.

BiH: Protesti zbog poskupljenja

Protesti protiv poskupljenja u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Oko 2000 građana Sarajeva okupilo se 6. jula ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine negodujući zbog poskupljenja u Bosni i Hercegovini i povećanja plata državnim parlamentarcima.

Organizator skupa je građanin Harun Salkić.

Uoči protesta na Facebook grupi, koju je formirao organizator, su upućeni zahtjevi predstavnicima vlasti.

U zahtjevima su građani, između ostalog, zatražili suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

"Izašao sam zbog nepravde. Važno je da što više građana izađe", kazao je Sarajlija Vasko za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Sarajevo due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Sarajevo due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

Salkić je izjavio kako očekuje od vlasti da čuje glas građana i da reaguije.

"Ukoliko to ne urade, razmotrićemo nove mogućnosti", kazao je Salkić na protestu.

"Osnovni zahtjevi su poduzimanje osnovnih mjera protiv inflacije, a koje je vlast zaboravila da poduzme. Znate, hvale se nekim cijenama goriva, naftnih derivata u zemljama regiona, ali ne kažu da su zemlje regiona poduzele adekvatne mjere povodom inflacije", kazao je Salkić.

U zahtjevima su građani, između ostalog, zatražili suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

Salko Mrdžić iz Sarajeva kaže kako je na proteste došao, jer ima penziju 400 maraka (oko 200 eura).

"Došao sam zato što mi je dao za mojih 40 godina 400 maraka penziju, a povećao sebi odjednom 600 maraka. E, molim te, ima li to igdje smisla?", kazao je Mrdžić.

Muzafera Omerović -Sejdić, građanka Sarajeva dodaje:

"Došla sam da zamolim ovaj narod da više ne budu slijepi, da vide šta nam se radi, šta nam rade doktori, šta nam radi policija, šta nam radi ova naša vlada, naši, ne znam kako da ih predstavim."

U isto vrijeme protesti traju i u još nekoliko bh. gradova.

U parku u Tešnju, na sjeveru BiH, okupilo se stotinjak građana.

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Tešanj due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Tešanj due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

U Mostaru, na jugu BiH, 100-ak građana protestuje ispred Stare gimnazije u središtu grada.

Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Mostar due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.
Bosnia and Herzegovina -- Protest of the citizens of Mostar due to general dissatisfaction with the government, July 6, 2022.

Salkić je izjavio kako očekuje od vlasti da čuje glas građana i da reaguije.

"Ukoliko to ne urade, razmotrićemo nove mogućnosti", kazao je Salkić na protestu.

Zastupnički dom Parlamenta BIH j ekrajem juna usvojio budžet u okviru kojeg je plata parlamentarcima i ministrima povećana za oko 250 eura.

U isto vrijeme, Parlament entiteta Federacije BiH je povećao najniže penzije za 10 eura.

Povećanje je uslijedilo zbog poskupljenja životnih namirinica.

Mediji u BiH javljaju da su se građani okupili i u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Novom Travniku ...

* u prvobitno objavljenom tekstu RSE navedeno je da je broj okupljenih "nekoliko stotina". Podatak je naknadno dopunjen. (A.A. - Glas Amerike)

Zajednička vojna vježba Vojske SAD i BiH

NATO i BiH

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini najavila je zajedničku vojnu vježbu Vojske SAD i BiH koja će se održati na poligonu Manjača u Bosni i Hercegovini. Vježba se održava pod okriljem NATO Partnerstva za mir, i trajaće 13 dana.

Prema najavi iz Ambasade SAD u vježbi će učestvovati 90 vojnika Vojske SAD uz korištenje tri Blackhawk helikoptera.

Oni će vježbati uz bok tri brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine a očekuje se i korištenje helikoptera Oružanih snaga BiH.

Cilj vježbe, kako je navedeno, je jačanje sposobnosti za međusobnu saradnju u operacijama tzv. interoperabilnosti, te razmjena znanja.

U vježbi će, najavljeno je, biti korišten i aerodrom Mahovljani u Banja Luci.

Ruski neonacistički narativ i veze ruske vlade sa neonacistima

Ruski neonacistički narativ i veze ruske vlade sa neonacistima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Analitičari kažu je Ruski Imperijalistički pokret medju nekoliko ultra nacionalističkih i bjelačko supremacističkih grupa koji su bili instrument Kremlja u potsticanju raskola u Sjedinjenim drzavama i u Evropi, uključujuci i navode da se Rusija bori protiv nacista u Ukrajini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG