Izdvojeno
BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika
Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.
Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.
Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.
Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.
Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.
Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.
„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.
Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.
Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.
Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.
„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.
Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.
„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.
Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.
On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.
Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.
See all News Updates of the Day
SAD: Izborni zvaničnici suočavaju se s izazovima od vremenskih nepogoda do podmetanja požara
Dok glasači izlaze na biračka mjesta prije dana izbora 5. novembra, izborni zvaničnici suočeni su sa dodatnim problemima u Sjevernoj Karolini, čije dijelove je razorio uragan Helena, kao i u državama Washington i Oregon, na pacifičkom sjeveroistoku, gdje su zapaljene glasačke kutije.
Američki vojni veterani razilaze se oko predsjedničkih kandidata
Otprilike 6 posto američkih birača s pravom glasa na ovim izborima služilo je vojsku. Nedavno istraživanje Pewa pokazalo je da ove izborne godine većina veterana daje prednost Donaldu Trumpu u odnosu na Kamalu Harris, 60 naprema 40.
Za vijetnamskog veterana Patricka Reesea izbor za predsjednika SAD-a je jasan.
„Za mene zapravo postoji samo jedan izbor, a to je predsjednik Trump, i to zato što jednostavno ne mogu podnijeti politiku demokrata, općenito”, kaže on.
Reese vjeruje da će republikanci poput bivšeg predsjednika Donalda Trumpa poboljšati američku ekonomiju i popraviti rastući državni dug.
On kaže da želi rezultate kada je u pitanju zadržavanje imigranata bez dokumenata i zaštita nerođene djece.
Joe Plenzler, koji se borio u Afganistanu i Iraku, volontira u Harrisinoj kampanji nakon što je čuo kritike vojnih vođa koji su služili kao glavni Trumpovi savjetnici.
Trumpov prvi ministar odbrane, Jim Mattis, 2020. godine osudio je Trumpov nedostatak „zrelog vodstva”. On je Trumpa nazvao „prvim predsjednikom u mom životu koji ne pokušava da ujedini američki narod” i rekao da bi se Amerikanci mogli „ujediniti i bez njega”.
„On (Trump) ne služi vojnu službu, zar ne? Znate, stajao je na grobovima poginulih branitelja. Bilo je kao, što su oni imali od toga, znaš? 'Naivčine i gubitnici', to je izašlo iz njegovih usta”, kaže Plenzler.
Plenzler kaže da će Harris, a ne Trump, zaštititi Ukrajinu od ruske invazije.
Jedan od tih nezavisnih veterana živi odmah niz cestu od Patricka Reesea, njegov sin, irački i afganistanski ratni veteran Travis. Ali iako je Travis nezavisan, nije neodlučan. Glasao je za Harris.
„Ne znam da li sam zadovoljan svojim izborom, ali nalazim se u okvirima gdje će, recimo, koji će izazvati – koji će najmanje vjerovatno izazvati ustavnu krizu”, kaže on.
I otac i sin kažu da o izboru neće razgovarati za stolom.
„Kao porodica, odlučili smo da nećemo dozvoliti da se politika miješa u ljubav naše porodice. Nije vrijedno toga. Vremena je prekratko”, kaže Patrick Reese.
Ruska kampanja dezinformacija stvara „klimu haosa”, kažu stručnjaci
Za redovnu publiku poljskog javnog emitera Polskie Radio, naslovi na web stranici izgledali su čudno: „Neprihvatljiva istina: EU će se snaći bez Poljske” i „Ukrajina će ostati izvan EU”.
Proruski, euroskeptični narativi nisu bili u skladu sa uobičajenim izvještavanjem emitera. Ali na prvi pogled, web stranica je izgledala legitimno.
Oni koji su bolje pogledali vidjeli su da je naziv domene stranice bio je polskieradio.icu. Prava domena Polskie radija je polskieradio.pl. Proruski narativi su stavljeni na rusku kloniranu web stranicu - koja je posebno dizajnirana da dovede u zabludu.
Incident, zabilježen u aprilu, dio je šireg trenda lažnih web stranica koje se koriste u „upornoj” kampanji dezinformacija koja traje dvije godine, navodi se u članku objavljenom na web stranici Međunarodnog instituta za štampu sa sjedištem u Austriji i potpisanom od Instituta i tri druge evropske grupe za slobodu štampe. Navode da ruski agenti stvaraju lažne web stranice koje oponašaju renomirane izvore i objavljuju lažne priče na tim lažnim stranicama.
„Zaista je teško vidjeti da je to lažna web stranica”, rekla je Camille Magnissalis, koja prati kršenje slobode medija za Evropsku federaciju novinara (EFJ). „Ako ne znate, lako se možete zavesti.”
Ministarstvo pravosuđa SAD-a je u septembarskom saopštenju za javnost navelo da su takve web stranice dio „kampanja stranog zloćudnog utjecaja pod ruskom vladom” neformalno poznate kao „Doppelganger”, prema njemačkoj riječi za osobu koja je gotovo potpuno identična drugoj.
U to vrijeme, Ministarstvo pravosuđa je objavilo da je „u toku zaplijena” 32 internet domena koja se koriste u kampanjama „Doppelganger”.
Internetske stranice mogu izgledati kao evropski mediji od povjerenja, ali zapravo obmanjuju čitatelje zlonamjernim pričama i propagandom. Taj se sadržaj često dijeli na društvenim mrežama putem reklama ili bot naloga.
„To je često povezano sa političkim interesima jer žele da utječu na ljude", rekla je Magnisalis za Glas Amerike. „Na kraju, ove priče su integrirane u medijski krajolik i imaju utjecaj.”
Konzorcij za brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) opisao je rusku kampanju dezinformacija u svom dvogodišnjem izvještaju o praćenju medija koji pokriva prvu polovinu 2024. Evropski čuvari slobode medija, uključujući EFJ i IPI, čine konzorcij.
U 2023. lažni članci činili su većinu sadržaja na lažnim web stranicama, prema izvještaju MFRR-a. Ove godine većina napada uključivala je umjetnu inteligenciju, bilo kao „deepfake” slike ili lažne audio snimke poznatih novinara.
Takav sadržaj destabilizuje poverenje u vijesti i stvara „klimu haosa” za evropske čitaoce, navodi se u izvještaju.
Domeni za ove lažne web stranice kupljeni su putem transakcija kriptovaluta, prikrivajući identitet kupca.
„Oni koriste zaista prefinjene tehnike kako bi prikrili činjenicu da pokušavaju nekoga dezinformirati”, rekao je Karol Luczka, IPI-jev službenik za praćenje i zagovaranje za istočnu Evropu. „Pokušavaju da uvjere da niko ne shvati da Rusija to radi.”
Ruska operacija ciljala je Ukrajinu, Poljsku i Njemačku. Ciljano je i na Francusku uoči predsjedničkih izbora prošlog ljeta, lažirajući web stranicu francuskog dnevnika Le Monde.
Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
Iako je kampanja široko rasprostranjena u cijeloj Evropi, dvojne web stranice su se prvo počele pojavljivati u Ukrajini, pokušavajući da manipulišu mišljenjem javnosti o ratu Rusije i Ukrajine, rekao je Luczka.
Prema Luczki, lažne priče na tim stranicama prvenstveno su potakle jedan od tri narativa: da Ukrajina gubi rat, da Ukrajina ostaje bez resursa ili da je ukrajinska vlada korumpirana.
Prije 2022. Rusija je prvenstveno objavljivala dezinformacije na ruskom jeziku. Moderna dvostruka kampanja, međutim, prilagođava svoj jezik ciljanoj zemlji. Ova razlika čini da će publika vjerovati u ono što čita, rekao je Luczka za Glas Amerike.
„Ruske taktike dezinformacija postaju sve suptilnije i profinjenije”, rekao je.
Facebook je bio ključan za popularizaciju ovih web stranica i njihovih lažnih informacija, rekao je Luczka, dodajući da je to glavna platforma društvenih medija na kojoj Ukrajinci primaju vijesti.
Oko 54% ukrajinskog stanovništva koristi Facebook, prema podacima koje je prikupio World Population Review.
Ovo stvara izazov za velike tehnološke kompanije poput Mete, vlasnika Facebooka, rekla je Magnissalis iz EFJ-a. Ove platforme imaju odgovornost da prate dezinformacije objavljene na njihovoj web stranici, rekla je ona, uključujući i one koje dolaze od ruskih aktera.
„Oni samo kreiraju lažne naloge i svuda šire poveznice na te web stranice”, rekla je Magnissalis. „Nije novo, ali je problematično.”
Mnogi Evropljani podržavaju Harris i brinu od Trumpovog povratka u Bijelu kuću
Evropa se sprema za potencijalni povratak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na vlast - dok je njegova demokratska suparnica, potpredsjednica Kamala Harris, i dalje uglavnom nepoznanica.
Mnogi Europljani vjeruju da je mnogo toga na kocki u američkim izborima - od NATO-a i transatlantskog saveza do ruskog rata protiv Ukrajine, trgovinskih odnosa i budućnosti demokratije.
Mnogi Evropljani nemaju lijepa sjećanja na predsjednički mandat Donalda Trumpa.
U Francuskoj, prvobitno prijateljski odnos između predsjednika Emmanuela Macrona i njegovog američkog kolege ubrzo je zahladio.
Tenzije na relaciji Evropa-SAD rasle su zbog trgovine, Irana i klimatskih promjena - i Trumpovog navodnog transakcijskog pristupa NATO savezu.
Ako se vrati na vlast, Trump kaže da će nametnuti velike carine Evropi, tražiti pregovorima okončanje ruskog rata u Ukrajini i smanjiti američku podršku Kijevu - čemu se većina evropskih lidera snažno protivi.
„Postoji osjećaj da je stariji, podliji, radikalniji i opasniji. Tu je, naravno, pitanje budućnosti Evrope, budućnosti NATO-a. Zaštita, solidarnost s Rusiom”, kaže francuska politička analitičarka Nicole Bacharan.
Čelnici EU navodno pripremaju načine za ublažavanje potencijalnog utjecaja još jednog Trumpovog mandata. A i ljudi su zabrinuti širom Evrope.
„Trump nas plaši jer izražava mržnju, laže i osjećamo da ima status despota, diktatora”, francuski penzioner Herve Villemont.
Analitičari kažu da Evropljani mahom navijaju za potpredsjednicu SAD-a Kamalu Harris, demokratsku kandidatkinju — za koju se nadaju da će nastaviti snažne transatlantske veze koje su bile pod trenutnim predsjednikom Joeom Bidenom.
Analitičari sugeriraju da bi te veze mogle oslabiti bez obzira na to ko će ući u Bijelu kuću, budući da se američki prioriteti pomiču negdje drugdje.
„Mislim da bi Harrisina pobjeda stvorila veliko olakšanje u Evropi. Također smo vidjeli da Harrisina kampanja nije bila suštinska, posebno kada je u pitanju vanjska politika… tako da ona ostaje u određenoj mjeri kutija iznenađenja za mnoge Evropljane”, kaže Gesine Weber, stručnjakinja za evropsku sigurnost u Njemačkom Marshallovom fondu.
Sa svoje strane, Trump još uvijek može računati na neke jake evropske obožavaoce. Mađar Viktor Orban kaže da će otvoriti šampanjac ako Trump pobijedi.
Trumpove nacionalističke, oštre teme za imigraciju također odjekuju među evropskim populističkim, tvrdo desničarskim strankama.
„Zabrinut sam za demokratiju, jer ako Trump pobijedi na ovim izborima, to će biti kao domino efekat na Evropu”, kaže Carolina E. Santo, stanovnica Pariza.
Neki analitičari vjeruju da bi još jedan Trumpov mandat mogao biti poziv na buđenje za Evropu da ojača sopstvenu vojnu i ekonomsku odbranu - potez za koji kritičari kažu da je blok trebao učiniti prije mnogo godina.
U izraelskom udaru na centralnu Gazu ubijeno 47 Palestinaca
U izraelskom bombardovanju centralnog Pojasa Gaze tokom noći ubijeno je 47 Palestinaca, a na desetine je povrijeđeno, većinom djeca i žene, izvijestila je u petak palestinska novinska agencija WAFA.
Napadi su se dogodili u gradu Deir Al-Balah, kampu Nuseirat i gradu Al-Zawayda, navodi se u saopštenju.
Izraelska vojska je saopštila da su njene trupe identifikovale i eliminisale "nekoliko naoružanih terorista" u centralnoj Gazi i da su eliminisale "desetine terorista" u ciljanim racijama u oblasti Jabalije na sjeveru Gaze.
Rat u Gazi počeo je nakon što je u Hamasovovom napadu na Izrael prije nešto više od godinu dana ubijeno 1.200 ljudi, dok je oko 250 zarobljeno.
U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 42.400 Palestinaca, od kojih su više od polovine žene i djeca, prema zdravstvenim zvaničnicima Gaze. Izraelska vojska saopštila je da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa.
Hamas su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija proglasili za terorističku organizaciju.
Najmanje 46 Palestinaca ubijeno je u četvrtak u izraelskim vojnim napadima širom Pojasa Gaze, uglavnom na sjeveru, gdje je u jednom napadu pogođena bolnica, što je zapalilo medicinske zalihe i omelo operacije, saopštili su zdravstveni zvaničnici enklave.
Izraelska vojska optužila je palestinsku militantnu grupu Hamas da koristi bolnicu Kamal Adwan u Beit Lahiyji u vojne svrhe i rekla da se tamo kriju "desetine terorista". Zdravstveni zvaničnici i Hamas negiraju tu tvrdnju.
Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze pozvalo je sva međunarodna tela "da zaštite bolnice i medicinsko osoblje od brutalnosti (izraelske) okupacije".
Medicinska dobrotvorna organizacija Ljekari bez granica (MSF) saopštila je u četvrtak da su izraelske snage pritvorile jednog od njenih ljekara u bolnici, Mohammeda Obeida. Pozivaju na njegovu i zaštitu svog medicinskog osoblja koje se "suočava sa užasnim nasiljem dok pokušava da pruži njegu".
