On je objavio pismo za javnost u kojem navodi kako je šokiran veličinom i brojem murala ratnim zločincima te zbog toga smatra da je "nužno poslati SOS širom civiliziranog svijeta".
Inzko je podsjetio kako su u momentu izricanja konačne presude Ratku Mladiću za najmonstruoznije ratne zločine na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, u pojedinim bh. gradovima slikani murali u njegovu čast.
“Dvadesetog aprila ove godine sam pročitao na jednom portalu da je naslikan 25 metara dug mural Ratku Mladići u Foči. Nisam mogao da u to povjerujem. Odlučio sam da ću lično obići sve lokacije u BiH na kojima se nalaze njegovi murali. I Kalinovik, i Nevesinje, i Gradišku, i Gacko pa i ovaj posljednji u Foči,” naveo je Inzko uz napomenu da je planirao poslati pismo gradonačelnicima tih gradova sa zahtjevom da se uklone murali.
Međutim, kako Inzko navodi "nakon šoka, boli i nevjerice koje sam osjećao u ovom malom gradu, prepunom velikih murala s prikazima velikih ratnih zločinaca" shvatio je da treba poslati SOS cijelom civiliziranom svijetu umjesto da poziva gradonačelnike na razboritost.
“Situacija je danas toliko nakaradna da možemo sačiniti ‘turističku’ kartu top bosanskohercegovačkih gradova sa muralima ratnim zločincima. Foča je tu zasigurno među prvacima”, napisao je Inzko navodeći kako je 14 prioriteta potrebno za pozitivno mišljenje Evropske unije o kandidaturi BiH koji uključuju pomirenje.
“Možemo li reći da je ovaj uvjet ispunjen?”, upitao se Inzko te podsjetio kako je prošle godine pozvao člana Predsjednoštva BiH Milorada Dodika da ukloni ploču sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama.
“Uporno pokušavam u javnosti otvoriti debatu suočavanja s ratnom prošlošću koja bi u konačnici trebala dovesti do pomirenja. Na žalost, uzalud.”, napisao je Inzko.
Napomenuo je da dok se ove sedmice cijeli svijet s pijetetom i poštovanjem sjeća srebreničkih žrtava, istovremeno u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska "svjedočimo štovanju i veličanju arhitekata tih zločina, osuđenih ratnih zločinaca, negiranju genocida u Srebrenici, relativizaciji istorijskih činjenica i sve to svakim danom sve više i više".
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), 11. jula ove godine, na obilježevanje 26. godišnjice genocida, biće ukopani posmrtni ostaci 19 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.
Srpske snage, predvođene glavnim komandantom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem, su nakon ulaska u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija (UN) u julu 1995. godine, ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka.
Za ovaj je zločin Mladić pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora, baš kao i nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić.
“Je li Vijeće za implementaciju mira u BiH implementiralo mir!? Mogu li se po cijelom svijetu komemorirati srebreničke žrtve, a u Bosni i Hercegovini veličati njihov krvnik!? Koji u sred Foče s naslikanom glavom od dva metra svakom normalnom čovjeku ledi krv u žilama. Uključujući visokog predstavnika. Ko će se u takvim uvjetima vratiti u taj grad!? Provodi li se tako Anex 7 Dejtonskog sporazuma?”, upitao se aktuelni visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko čiji će mandat od 1. Augusta preuzeti Christian Schmidt (Kristijan Šmit)
Zbog toga bi međunarodna zajednica trebala što prije da razmotri moguće daljnje korake, smatra Inzko i dodaje da je "veličanje ratnih zločinaca neprihvatljivo u civiliziranom svijetu i to mora imati posljedice".
