Linkovi

BiH na pragu recesije


Konvertibilna marka, valuta BiH, ilustrativna fotografija
Konvertibilna marka, valuta BiH, ilustrativna fotografija

Ekonomisti upozoravaju da je BiH na pragu recesije, naglašavajući da poboljšanja privrednog stanja neće biti bez ozbiljnih društvenih i političkih promjena.

Bosna i Hercegovina u 2019. godini bilježi manji privredni rast, što pokazuju i podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda. Ekonomisti upozoravaju da je ovo znak da je Bosna i Hercegovina na pragu recesije, naglašavajući da poboljšanja privrednog stanja neće biti bez ozbiljnih društvenih i političkih promjena.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine bruto domaći proizvod (BDP) u 2018. godini iznosio je 32 milijarde i 860 miliona konvertibilnih maraka (16.068 milijardi evra) što je rast od oko tri posto. BDP u prvom kvartalu ove godine je nešto lošiji nego prošle godine.

„BDP u prvom kvartalu 2019. godine, u odnosu na isti period prošle godine, bilježi realni rast od 2,2 posto. Ako posmatramo po područjima klasifikacije djelatnosti u prvom kvartalu ove godine, značajan rast BDP-a zabilježen je u djelatnostima trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikala u iznostu od 6,6 posto i umjetnost zabava i rekreacija od 5,6 posto. Realni pad BDP-a je zabilježen u djelatnostima poslovanja nekretninama i iznosio je 3,4 posto“, kaže portparolka Agencije za statistiku BiH Mirsada Adembegović.

Rast BDP-a od 2,2 posto je najmanji rast od 2015. godine. Ekonomisti upozoravaju da je ovo znak da je Bosna i Hercegovina ušla u recesiju, odnosno usporavanje privredne aktivnosti koje istodobno prati pogoršanje opšte ekonomske klime.

„Prema zvanično dostupnim ekonomskim pokazateljima za Bosnu i Hercegovinu Agencije za statistiku vidimo da je u posljednja dva uzastopna kvartala, jedan u odnosu na drugi, došlo do pada BDP-a, što prema definiciji Međunarodnog monetarnog fonda znači tehnički da je zemlja ušla u recesiju“, objašnjava makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"BiH u stalnoj recesiji"

Direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević takođe smatra da je BiH ušla u recesiju.

„Bosna i Hercegovina je stalno u recesiji samo je u pitanju brzine kojom će se ona kretati. Mislim da će se ona kretati ubrzanije. Uopšte nije moguće očekivati u ovakvom privrednom sistemu kretanje naprijed. Privredni sistem je koncipiran tako da ovo mora da propada sve dublje i dublje i to se događa“, kaže Milojević.

Jedan od glavni razloga smanjenja privredne aktivnosti u BiH, prema mišljenju Hadžića, je manji izvoz u Rusiju, Tursku i Kosovo.

„Najveći pod BDP-a je došao zbog manjeg izvoza u Tursku što je uzrokovano padom vrijednosti turske lire prošle godine i to se jasno vidi po statističkim podacima. Biće interesantno vidjeti podatke za drugi kvartal ove godine jer prema podacima koje imam nije došlo do rasta potrošnje, koja je jedna od sastavnica BDP-a, ali jeste došlo do porasta prikupljenog PDV-a što se može opravdati porastom uvoza“, ocjenjuje Hadžić.

Jedan od razloga je, kaže Milojević i sve veće zaduživanje.

„Podaci koje imamo za entitet RS, a slična situacija je i za cijelu BiH, pokazuju da smo prije deset godina zarađivala sedam maraka a vraćali jednu, a danas zarađujemo marku a vraćamo tri marke. Ovo pokazuje da naš BDP mnogo sporije raste od duga a to znači da je budućnost u jednom ekonomskom propadanju. Mi se približavamo stanju kada se neće moći vraćati dugovi i kada ćemo doživjeti potpuni finansijski kolaps“, objašnjava Milojević.

Prema podacima EUROSTAT-a, statističkog ureda Evropske unije, BDP BiH po glavi stanovnika je oko 5.000 eura koliko ima i Albanija, što je tri puta manje u odnosu na susjednu Hrvatsku ili šest puta manje u odnosu na Sloveniju.

Bavimo se ratom i nacionalizmima zbog toga što se ne bavimo postojećim problemima: Aleksa Milojević
Bavimo se ratom i nacionalizmima zbog toga što se ne bavimo postojećim problemima: Aleksa Milojević

U BDP-u BiH i dalje dominantno učešće imaju trgovina, javne službe i indirektni porezi, nauštrb proizvodnje i ako se ovo ne promijeni, kaže Milojević, budućnost ove zemlje i njenih građana se dovodi u pitanje.

„Mi nemamo osnova za racionalnu politiku, a onda se skreće u iracionalizme i nacionalizme. Vlade se ne bave onim čime bi trebale da se bave, a to je dobrobit naroda. Mi još raščišćavamo rat, a ne znamo kakva nam je budućnost. Bavimo se ratom i nacionalizmima zbog toga što se ne bavimo postojećim problemima koji narastaju i koji vode vjerovatno u neko novo zategnuće, ko zna kakvo“, upozorava Milojević.

Bez ozbiljnih društvenih i ekonomskih promjena, prema mišljenju Milojevića, situacija se neće promijeniti.

XS
SM
MD
LG