Linkovi

Ljudi odlaze, institucije ne reaguju: Ko će za 30 godina živjeti u RS?


Red ispred Ambasade Slovenije u Banjaluci

Odlazak ljudi iz BiH odavno je prešao granicu za paljenje crvenog alarma. Odlaze mladi, radno sposobni, cijele porodice, pa čak i oni sa iznadprosječnim primanjima. Razloga je mnogo, ali pored onih osnovnih, kao što su nemogućnost zaposlenja i napredovanja u struci, mnogi ističu da je jedan od ključnih razloga i opšta situacija u Bosni i Herecegovini.

Upravo to je pokazalo i nedavno istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT, u kojem mladi kao razloge odlaska navode neadekvatan obrazovni i zdravstvenim sistem, prisustvo korupcije i nepotizma, dok se nezaposlenost nalazi tek na šestoj poziciji. Iz dana u dan redovi ispred ispred stranih ambasada se povećavaju, dok se broj upisanih studenata na fakultete, kao i broj rođenih beba u porodilištima smanjuje.

Iako je trend odlaska na vrhuncu, zvanične institucije i dalje insistiraju na uglavnom finansijskim mjerama koje ni u prethodnom periodu nisu donijele konkretne pomake. Tako je Akcionim planom zapošljavanja u RS-u u 2019. godini predviđeno je da se za ove namjene utroši oko 16,5 miliona KM i to kroz nekoliko mjera.

Prvi program je program podrške zapošljavanju i samozapošljavanju nezaposlenih djece poginulih boraca, RVI i boraca Vojske RS za šta će se odvojiti milion KM. Za program podrške zapošljavanju mladih sa visokom stručnom spremom u statusu pripravnika planirano je oko 1,5 miliona KM, a kroz podsticaj razvoju preduzetništva kod mladih do 35 godina starosti predviđeno je zapošljavanje 65 mladih preduzetnika u RS-u.

Od 1. jula ove godine na snagu je stupio i Zakon o podsticajima u privredi RS čiji je cilj unapređenje poslovnog okruženja kojim bi bile stvorene pretpostavke za povećanje plata u realnom sektoru, te privlačenje domaćih i stranih ulaganja.

Predsjednik Vlade RS, Radovan Višković tim povodom je izjavio da će poslodovci u realnom sektoru koji radnicima povećaju plate, dobiti povrat od 30 ili 70 odsto novca na doprinose uplaćene za to povećanje, te da Vlada RS kroz rasterećenje poreza i doprinosa poslodavcima pokušava da poveća plate u realnom sektoru kako bi, koliko je to moguće, zadržali ljude u RS.

"U RS trenutno radi 267.000 ljudi, što je najveći broj otkako se vodi ova evidencija. Iako je stopa nezaposlenosti u RS spala sa 28 na 18 odsto, netačno je da je broj na birou za zapošljavanje manji samo usljed odlazaka", izjavio je Višković.

Podaci JU Zavoda za zapošljavanje RS

Zona za šetače u Banjaluci
Zona za šetače u Banjaluci

​Na evidenciji nezaposlenih prema podacima koje smo dobili od JU Zavoda za zapošljavanje RS zaključeno sa 30.04. 2019. godine nalazilo se 91.641 lice. U 2018. godini sa evidencije, po osnovu zaposlenja i obavljanja private djelatnosti, brisano je 43.319 lica, u prosjeku mjesečno 3610 lica. Ovaj broj je u odnosu na 2017. godinu veći za 3744 lica ili 9,5 posto.

“Od ukupnog broja zaposlenih u 2018. godini, 41.569 lica zaposleno je na teritoriji BiH, dok je 1750 lica zaposlenje dobilo u inostranstvu. Što se tiče 2019. godine, u prva četiri mjeseca sa evidencije Zavoda, po osnovu zaposlenja i obavljanja samostalne djelatnosti, brisano je 14.028 lica”, kaže za Glas Amerike Zoran Elek, viši stručni saradnik za informisanje i odnose sa javnošću JU Zavod za zapošljavanje RS.

On ističe da se politika zapošljavanja nezaposlenih lica nastavlja i u narednom periodu, a ona zavisi od Strategije zapošljavanja, koju donosi Narodna skupština RS, na prijedlog Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite, pa je za očekivati da će realizacija biti ostvarena u skladu sa planiranim ciljevima i pratećim indikatorima.

Ekonomista Damir Miljević za Glas Amerike, međutim, naglašava da Strategija zapošljavanja u RS podrazumjeva čitav set mjera koja se uglavnom mogu svrstati u grupu finansijskih kao što je sufinansiranje zapošljavanje i samozapošljavanje i grupu koja se odnosi na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju kako bi nezaposleni lakše našli posao.

“Nažalost, niti jedna Strategija ovog tipa ne može zaustaviti odlazak ljudi iz BiH, jer to više nije samo pitanje ekonomskog statusa građana nego i šireg konteksta življenja ljudi u nesređenom, retrogradnom, nesigurnom i korumpiranom sistemu koji nema nikakvu perspektivu. Stoga ne čudi činjenica da u posljednje vrijeme sve veći broj ljudi svih generacija napušta zemlju, jer ne vidi u njoj nikakvu perspektivu za normalan život kakav imaju svi građani Evrope mimo Balkana”, objašnjava Miljević.

On ističe da je prema podacima sa sajta JU Zavoda za zapošljavanje RS sa evidencije u 2018. godini izbrisano ukupno 78.098 lica od čega je 34.780 ljudi brisano iz tzv. drugih razloga za koje možemo pretpostaviti da su uglavnom odlazak u inostranstvo.

“U istoj godini brisano je i 43.318 osoba koje su po podacima Zavoda dobile posao. S obzirom da se ne zna o kakvoj se vrsti posla radi, kratkoročni, sezonski posao ili zapošljavanje na određeno vrijeme i gdje su ti ljudi stvarno zaposleni teško je meritorno tumačiti podatke, ali ukoliko znamo da je broj zaposlenih prema podacima Zavoda za statistiku BiH u 2018. u RS porastao u odnosu na 2017. godinu za oko 30.000 za pretpostaviti je da je ostatak do 43 hiljade novozaposlenih zaposlen u inostranstvu ili Federaciji BiH”, objašnjava Miljević.

Poslodavci bez radne snage

Damir Miljević
Damir Miljević

Saša Aćić, direktor Unije Udruženja poslodavaca RS (UUPRS) za Glas Amerike kaže da je odlazak radno sposobnog stanovništva problem koji ne pogađa samo poslodavce nego cjelokupan sistem.

“Već duži period imamo rast broja neaktivnog stanovništva i pad broja aktivnog stanovništva. Veoma ozbiljne implikacije ovakvi trendovi imaju na ekonomski rast i održivost sistema socijalne zaštite. Sa Vladom RS realizujemo niz mjera koje za cilj imaju ublažavanje negativnih efekata zbog ovakvih trendova. Uvažavajući složenost problema koje imaju implikacije na cjelokupnu zajednicu, smatramo da je potreban širi konsenzus, definisanje ključnih ekonomskih i socijalnih izazova i sinergijski i odlučan pristup u realizaciji dogovorenih platformi“, objašnjava direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

On smatra da rast plata odnosno rast životnog standarda predstavlja jedan od osnovnih motiva za ostanak, ali ne i jedini.

„U posljednjih 18 mjeseci incirali smo niz mjera koje su provedene zajedno sa Vladom RS i koje već imaju svoje efekte na rast plata. Kroz izmjene zakona o dobiti i kroz donošenje zakona koji će stimulisati rast plata kroz povrat 70% poreza i doprinosa, uz prošlogodišnji rast neoporezivog dijela dohotka, amortizovali smo negativne trendove vezane za pad aktivne ponude radne snage i rasta plata. Treba nastaviti rasterećenje poslovanja kroz smanjenje parafiskalnih davanja, ali i otvoriti dijalog i donijeti mjere vezane za finansiranje sistema socijalne zaštite“, kaže Aćić.

On očekuje da će izmjene i dopune Zakona o posredovanju i zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti prije svega prepoznati negativne trendove na tržištu rada, smanjiti atraktivnost boravka u statusu nezaposlenog lica, kao i stvoriti preptostavke za reformu Zavoda za zapošljavanja u pravcu njegove modernizacije i stavljanja njegove ključne funkcije u prvi plan, a to je posredovanje pri zapošljavanju.

„Jedan od bitnijih efekata ovog zakona je odvajanje administriranja pasivnih tražilaca posla.Što se tiče radnog zakonodavstva u ovom trenutku mislimo da bi najbolje bilo da se zadržimo na tehničkim korekcijama ovog propisa i da fokus djelovanja socijalnih partnera usmjerimo na kvalitetne reakcije na loše trendove na tržištu rada, rast plata i smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja na poslovanje“, ističe Aćić.

Prema podacima JU Zavoda za zapošljavanje RS poslodavci najviše traže: profesore razredne nastave, diplomirane ekonomiste, diplomirane pravnike, profesore matematike, farmaceute, medicinske radnike, profesore engleskog jezika, vozače, bravare, radnike u ugostiteljstvu, trgovce, zidare, tesare, konfekcionare i mašinske tehničare.

Aćić tvrdi da se radi o izazovima koji neće zaobići niti jedan sektor, jer pad aktivne ponude radne snage ima značajan i kontinuiran trend i traži mnogo ozbiljniji pristup svih institucija i interesnih grupacija.

„Veoma su bitni aspekti pravne sigurnosti i bezbjednosti građana koji se stavljaju u drugi plan. Naši ciljevi su prvenstveno vezani za rast plata odnosno životnog standarda naših radnika. Aktuelni trenutak je prilika da unaprijedimo odnose između radnika i poslodavaca u kompanijama. Siguran i dostojanstven rad predstavljaju imperativ za našu zajednicu. U vremenu smo intenzivnih globlanih kretanja i vjerujem da ćemo se kretati u pravcu stvaranja društva koje će nuditi šansu koja će biti bazirana na produktivnom i dostojanstvenom radu i pravednoj raspodjeli“, zaključuje Aćić.

Statistika stručnjaka, međutim, nije tako optimistična. Prema riječima ekonomiste Damira Miljevića, scenario je, nažalost, crn, jer kad ste kao društvo gluhi i slijepi na gotovo sve probleme decenijama onda su posljedice neminovne.

„S obzirom na egzodus radno sposobnog stanovništva iz RS i BiH možemo očekivati, da budem sarkastičan, da ćemo 'riješiti' problem nezaposlenosti, jer nezaposlenih gotovo da i neće biti, što zbog odlaska stanovništva, što zbog 'bijele kuge', a i zbog činjenice da najveći broj mladih ovdje već upisuje škole i zanimanja koja se traže u inostranstvu i ima namjeru odmah poslije školovanja da napusti zemlju“, objašnjava Miljević.

On ističe da će se zbog svega ovoga poslodavci naći pred problemom nedostatka radne snage i problem će prvo pokušati riješavati podizanjem plata, a kad im to ne uspije, a neće zbog toga što ljudi ne odlaze isključivo iz ekonomskih razloga, posegnuće za uvozom radne snage gdje se postavlja pitanje zbog čega bi neko trajno dolazio u zemlju sa niskim platama, lošim životnim standardom i korumpiranim sistemom.

„Tako da se dugoročno problem neće moći riješiti ni uvozom radnika što će dio poslodavaca natjerati da svoj posao presele u zemlje sa boljim uslovima, dok će dio poslodavaca neminovno propasti. Kada zemljište i nekretnine dovoljno pojeftine, jer je napuštenih kuća i zaraslog zemljišta sve više i više ovaj prostor će naseliti neki drugi ljudi i narodi koji će valjda bolje znati kako da organizuju normalno i prosperitetno društvo“, ocjenjuje Miljević.

XS
SM
MD
LG