Linkovi

Aktuelno

RSE: BiH u postizbornoj magli, evropski put u zapećku

BiH ponovo kasni s odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije, za šta je rok bio kraj septembra 2018. godine. (na fotografiji: zastava Evropske unije u zgradi Delegacije EU u Sarajevu)

Nakon izbora u BiH ključna pitanja za budućnost zemlje ostaju u zapećku političkog interesovanja, posebno integracijski procesi.

Mjesecima prije 7. oktobra, dana održavanja opštih izbora u Bosni i Hercegovini, moglo se reći - sve je stalo samo ide izborna kampanja. Nakon što su izbori završeni, važi skoro isto - sve je stalo, samo idu rasprave o izbornim rezultatima, koalicijama i podjeli fotelja.

Brojna pitanja od ključne važnosti za budućnost zemlje ostaju u zapećku političkog interesovanja, posebno integracijski procesi. Već su propala olako data obećanja o kandidatskom statusu u 2018. godini, pa je sada neizvjesno i kako će se će odvijati put približavanja Evropskoj uniji (EU) u 2019. godini. Kao da bh. političari, koji odlučuju o sudbini zemlje i njenih ljudi, žele ostati dosljedni poziciji na začelju puta prema EU.

Pročitajte: Postizborne matematike BiH

Već duže vrijeme nedostaje ozbiljnost i odgovornost s dvije strane, bh. predstavnika vlasti ali i EU, kaže direktor Centra za napredne studije Jugoistočne Evrope na Sveučilištu u Rijeci i predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču, Vedran Džihić.

"U BiH se uglavnom svi se retorički zalažu ali niko nije spreman da povuče odlučniji korak u reformama. Imajući tu vrstu odnosa prema integracijama, pitamo se - da li sintagma od Dejtona do Brisela još uvijek važi i da li postoji realni proces približavanja van retoričke fikcije?", pita se Vedran Džihić.

Očigledan je akutni manjak odgovornosti i ozbiljnosti bh. elita, riječi su Džihića.

"Jer je jasno da politička garnitura koju smo imali prije izbora a koju ćemo imati sličnu i nakon izbora, ne vidi evropske integracije kao primarni cilj. Da je drugačije, tempo reformi i promjena bi bio mnogo brži", ističe Džihić.

"S druge strane", dodaje Džihić, "imamo nedovoljnu predanost Evropske unije procesu proširenja".

"On se tehnički nastavlja ali izostaje snažnija opredijeljenost za taj cilj. Ako se uzmu ta dva faktora - interna bh. zamajavanja i evropska dimenzija pospanosti, dobijamo rezultat da se pitanje evropskih integracija ne pojavljuje na agendi. Ako kod bh. političara proces integrisanja ostane fikcija, ako se budu glumile reforme, mislim da će kazna biti ogromna jer druge zemlje prave velike korake - Makedonija i Albanija, naprimjer. Nema prečica i moglo bi se desiti da BiH i dalje nazaduje i potvrđuje svoje mjesto na dnu regije Zapadnog Balkana u procesu integrisanja", smatra profesor Džihić.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja je duže od 12 mjeseci odgovarala na Upitnik Evropske komisije sa 3.242 pitanja, iako je sama sebi dala rok od šest mjeseci.

Sada kasni s odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika, njih 640, za šta je rok bio kraj septembra 2018. godine.

Marina Kavaz - Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije, kaže da u ovom momentu nema pouzdanog dogovora na pitanje kada bi mogao biti završen cjelokupan posao.

"Odgovori su u različitim fazama. Neki su finalizirani i na potvrdi su kod koordinatora za evropske integracije na različitim nivoima vlasti. Neki su potvrđeni i Direkcija čeka njihovu službenu dostavu. Neki su prevedeni na engleski i u postupku su stručne redakture a neki još nisu finalizirani. Sumarno, više od 3/4 radnih grupa u Mehanizmu koordinacije završile su svoj posao bilo da su finalizirale cjelovite odgovore BiH ili da su identificirale odgovore u vezi kojih nije postignuta saglasnost. Očekuje se da i ostale radne grupe uskoro završe svoj posao", kaže Kavaz - Siručić.

Najviše dodatnih pitanja - 106 - odnosi se na politički kriterij, dok je u ekonomskom kriteriju Evropska komisija postavila 33 dodatna pitanja, iz poglavlja Socijalna politika i zapošljavanje dodatnih je 43 pitanja, itd. Neka od njih stavila su na muke bh. vlasti na različitim nivoima, jer su neka od njih veoma osjetljiva:

  • Koji je postupak utvrđivanja vitalnog nacionalnog interesa i kako se to primjenjuje na državnom nivou? Koja je uloga Ustavnog suda u tom pogledu?
  • Koji su razlozi za neizvršavanje 13 odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine?
  • Koliko je slučajeva neprovođenja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dovelo do kaznenog postupka zbog kašnjenja ili odbijanja provedbe odluka Ustavnog suda?

Dodatna, kao i prethodna pitanja iz Upitnika, poslužiće Evropskoj komisiji za procjenu spremnosti BiH da dobije status kandidata. Međutim, ova evropska perspektiva za sada će čekati, posebno ako se desi blokada formiranja vlasti, kojom otvoreno prijeti predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i nesuđeni, ponovni član Predsjedništva BiH, Dragan Čović.

Na to upozorava i Nezuk Ćurak, profesor Fakulteta političkih nauka Sarajevo.

"Ako Čović i HDZ odluče da nastave politiku potpunog partikularizma i zasnivanja cjeline političkog života na etnicitetu, BiH čeka duga agonija. Ako, uslovno rečeno, integrativne snage ne pronađu sposobnost za kompromis za kohabitaciju građanskog i nacionalnog, koja nam je potrebna, mislim da to nadgornjavanje neće nigdje voditi, te da će simbolička pitanja potpuno potisnuti i zamračiti ključna pitanja u BiH", ocjenjuje Ćurak.

"Bojim se", dodaje Ćurak, "da će ono što EU zahtijeva za svaku državu, u BiH biti na repu događaja".

"Kad se uzme u obzir da su rezultati izbora sumnjivi zbog svih dešavanja koji su produkt postojećeg Izbornog zakona, vlast koja će se formirati biće vrlo niskih kapaciteta. Čeka nas mukotrpni proces formiranja vlasti, a kada se i one formiraju, identitetska pitanja će se, nažalost, staviti iznad životnih. Neće biti velikih razlika u odnosu na prethodni period kad se radi o procesu pridruživanja EU", smatra Nerzuk Ćurak.

Na sličan način razmišlja i profesor Univerziteta u Banjaluci, Miodrag Živanović. On upozorava na moguću opštu paralizu parlamentarnog života u BiH.

"Možda zbog revanšizma ili protivljenja one tvrde struje u HDZ-u, moguće je blokirati svaku odluku na bilo kom nivou vlasti. Ako se dozvole te blokade, onda mi ne možemo ni pomišljati na napredak u evropskim integracijama ili da neko od izabranih funkcionera, na bilo kom nivou, recimo, ode u svijet pa dogovara investicije, dogovara ulaganja u ovu jadnu zemlju ili dogovara načine i uslove da se na neki način ublaži masovan odlazak ljudi. Ostaćemo država bez ljudi, ako se to nastavi. Međutim, svi ovi rezultati upravo završenih izbora nam pokazuju da niko ne razmišlja u tom pravcu, nego razmišlja samo o tome kako napraviti što bolju kalkulaciju za nekakav lični ili grupni probitak", kaže Miodrag Živanović.

Upitnik Evropske komisije sa 3.242 pitanja grupisana u politički i ekonomski kriterij, te 33 poglavlja pravne stečevine Europske unije, uručen je BiH u decembru 2016. godine. Tada je rečeno da Brisel očekuje odgovore u roku od šest mjeseci. BiH je odgovore svečano uručila 28. februara, što znači da su se odgovorili pripremali 14 mjeseci. U tzv. Mehanizmu koordinacije, u pripremi odgovora bilo je uključeno više od hiljadu osoba.

U junu 2018. godine, BiH je dobila 640 dodatnih ili 20 posto pitanja u odnosu na Upitnik Evropske komisije, uz procjenu da bi odgovori trebali stići u roku od tri mjeseca odnosno do kraja septembra. Na dodatnih 20 posto pitanja na odnosu na Upitnik, još se uvijek čeka.

Evropska perspektiva države ipak je manje važna od raspodjele vlasti, moći i uticaja, koju sobom nosi. Stoga, sve više njih donosi odluku da samostalno uđe u EU, tražeći posao što dalje od svoje zemlje, BiH.

Nije naodmet podsjetiti na ono što je prije godinu dana u Sarajevu rekao predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Joseph Daul: "Bosna i Hercegovina treba državnike koji misle na svoje buduće naraštaje, a ne političare koji samo misle na buduće izbore i svoje rezultate".

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Tranksript svjedočenja savjetnice potpredsjednika Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Trump: Moje zdravstveno stanje je veoma dobro

Iako je predsjednik SAD na sistematski pregled otišao prije vremena, Bijela kuća odbacuje spekulacije da mu je zdravlje ugroženo.

Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da je njegovo zdravstveno stanje "veoma dobro" pošto je u subotu obavio prvi dio godišnjeg sistematskog pregleda.

Međutim, pošto je Trump posljednji put bio na sistematskom u februaru 2019., a ti pregledi se rade jednom godišnje, mnogi su doveli u pitanje njegovo zdravstveno stanje.

Trump je, poslije posjete ljekaru u centru Walter Reed blizu Washingtona, na Twitteru napisao da je "Sve jako dobro (sjajno)".

Bijela kuća je saopštila da je predsjednik pregledan i da su rađene neke laboratorijske analize, prenosi Reuters.

"Očekujemo da će predsjednik 2020. biti veoma zauzet, pa je iskoristio slobodan vikend u Washingtonu da obavi jedan dio rutinskog godišnjeg pregleda u centru Walter Reed", saopštila je portparolka Bijele kuće Stephanie Grisham​.

Ona je rekla i da je predsjednik obišao medicinsko osoblje i zahvalio im na tome što njeguju ranjene pripadnike vojske, kao i da se sastao sa porodicom jednog vojnika koji je ranjen u Avganistanu.

"Predsjednik se ni na šta ne žali"

Stephanie Grisham tvrdi da Trumpovo aktivno učešće u predizbornoj kampanji pokazuje da je njegovo zdravlje dobro.

"Predsjednik je zdrav i energičan, ni na šta se ne žali, što pokazuju i njegova česta prisustva na mitinzima pred hiljadama Amerikanaca, nekoliko puta nedjeljno", rekla je ona.

Portparolka Bijele kuće ipak nije govorila o rezultatima laboratorijskih analiza.

Predsjednik Trump je neočekivano posjetio centar Walter Reed, nekoliko mjeseci prije planiranog sistematskog pregleda, što je pokrenulo pitanja o njegovom zdravstvenom stanju.

Stephanie Grisham je na Twitteru takva pitanja ocijenila kao "neodgovorna".

"Izgleda da je nekim ljudima i novinarima zabavno da spekulišu i šire neodgovorne i opasne glasine. Predsjednik je proveo malo vremena sa porodicom ranjenog vojnika poslije sistematskog pregleda", napisala je portparolka Bijele kuće.

Bijela kuća odlučuje koji će podaci o zdravstvenom stanju predsjednika biti objavljeni.

Predsjednik Trump je posljednji put bio na sistematskom pregledu prije nepunih 9 mjeseci, u februaru 2019., i tada je saopšteno da je "dobrog zdravlja".

Trump je poznat po tome da voli da jede hamburgere i šnicle i da ne voli da vježba. Zato se, u odnosu na sistematski pregled iz 2017., ugojio i prebacio indeks tjelesne mase u kategoriju "gojaznih".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG